Radionice

Snježana Šalamon

Andreja Rogar

Luca Galić

Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba 

«U tuđoj koži» 

Radionica „U tuđoj koži“ najmijenjena je profesionalcima koji u svom svakodnevnom radu komuniciraju s ljudima različitih socio-psiholoških potreba.  Tako će spomenuti profesionalci  kroz aktivno sudjelovanje u ovoj radionici demonstrirati, naučiti i/ili vježbati vještine i znanja potrebna u komunikaciji s osobama koje direktno ili indirektno imaju problema vezanih za zloporabu droga. Ukazat će se i na potrebu empatiziranja s osobama koje imaju taj problem. Optimalan broj sudionika ove radionice je 12 članova (odnosno od 9 do 15) i dva voditelja, a  trajanje radonice je 90 min. Voditelji radionice su stručnjaci na području prevencije ovisnosti koji će svojim znanjem i iskustvom usmjeravati rad. Na kraju se potiču članovi da otvoreno govore o tome što su doživjeli u radionici, ali i o drugim iskustvima iz prakse.

____________________________________________________________________ 

Gordana Daniel

SOS-Dječje selo Lekenik

Mara Budimir

Antun Ilijaš

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Peščenica 

Kompetentan socijalni radnik – temelj kvalitete socijalnog rada?!? 

Biti socijalni radnik je po karakteristikama koje sadrži to zanimanje, kao i prema širokom spletu sadržaja i metoda rada složena i vrlo zahtjevna profesionalna uloga, često izložena procjeni i kritici korisnika usluga, ali i šire javnosti. Razina kvalitete i učinci primijenjenog socijalnog rada u velikoj su mjeri rezultat razine stručnih znanja, profesionalnih i osobnih karakteristika samih socijalnih radnika. Koje su to karakteristike, osobine, znanja i vještine koje socijalnog radnika definiraju kao kompetentnog profesionalca? Koliko su socijalni radnici svjesni svojih jakih strana, prepoznaju li prostor za profesionalni i osobni napredak i razvoj? Koliko su saživljeni sa svojom profesionalnom ulogom? U kolikoj mjeri razina kompetentnosti socijalnog radnika utječe na razinu kvalitete rada i opći status profesije u društvu?

Ta i druga pitanja bit će centralni sadržaj radionice «Kompetentan socijalni radnik – temelj kvalitete socijalnog rada?!?». Radionica je zamišljena kao interaktivna razmjena stavova, mišljenja i vrijednosti prisutnih o područjima i elementima kompetentnosti socijalnih radnika, kao i diskusija o tome koliki je njihov značaj za kvalitetu djelatnosti socijalnog rada u cjelini. Ciljevi koji se radionicom žele postići su osvještavanje i definiranje kompetencija socijalnog radnika kao temelja i preduvjeta kvalitetnog socijalnog rada i poticanje interesa za cjeloživotno učenje u kontekstu trajnog procesa profesionalnog i osobnog rasta i razvoja.

____________________________________________________________________

Višnja Matić

SOS-Dječje selo Ladimirevci 

Individualni razvojni plan – instrument osiguravanja kvalitete skrbi o djetetu smještenom u SOS-Dječje selo 

Osnovna ideja razvojnog planiranja u SOS-Dječjem selu je da svako pojedino dijete bude u središtu pažnje svih osoba koje su uključene u njegov razvoj; ono je najvažniji instrument osiguravanja kvalitete skrbi o smještenoj djeci. Kroz razvojno planiranje dijete i njegov razvoj se shvaćaju na sveobuhvatan način. Njegovi talenti i potencijali se prepoznaju i potiču, a poteškoće i slabe strane se nastoje umanjiti. U izradi razvojnog plana sudjeluju dijete,

SOS-mama i stručni suradnik (psiholog). Za četiri razvojna područja: fizički razvoj i zdravstveni status, kognitivni razvoj i obrazovni status, emocionalni razvoj te socijalni razvoj i razvoj vještina postavljaju se dugoročni, srednjoročni i kratkoročni ciljevi. Ti ciljevi trebaju biti specifični, mjerljivi, dogovoreni, realni i vremenski zacrtani (pametni - SMART). Razvojno planiranje promovira strukturalni i ciljani obrazovni rad i dokazuje rezultate, a uspješnost čini vidljivom. U radionici, prvenstveno namijenjenoj djelatnicima u ustanovama koje skrbe o djeci, prvi dio bi bio namijenjen prezentaciji i pojašnjenju procesa razvojnog planiranja, a u drugom dijelu bi sudionici na konkretnom primjeru pristupili izradi individualnog razvojnog plana djeteta.

____________________________________________________________________ 

Goran Brkić

Zaklada Rehobot

Mirjana Zvekić

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Novi Zagreb 

Prepreke i izazovi unapređenja i upotpunjavanja suradnje javnog i civilnog sektora 

Cilj radionice je vidjeti kroz različita iskustva djelatnika javnog i civilnog sektora koje su prepreke za bolju i kvalitetniju suradnju tih dvaju sektora u pružanju socijalnih usluga te na koji način bi se ta suradnja mogla unaprijediti.

Na početku radionice održat će se uvodno predavanje o odnosu civilnog i javnog sektora te navesti nekoliko primjera dobre suradnje tih sektora u pružanju socijalnih usluga. Nakon toga ćemo sudionike podijeliti u dvije grupe u kojima će jedna grupa navesti prepreke dobroj suradnji između tih dvaju sektora, a druga će navesti mogućnosti i načine unapređenja suradnje. Zaključke obje radionica objedinit ćemo u jednu cjelinu koju ćemo prezentirati svim sudionicima simpozija.

____________________________________________________________________ 

Ivica Poljak

Vedran Mardešić

Željko Tandara

Centar za socijalnu skrb Split 

Ćakula s Ivicom Poljakom 

Suradnje gradske uprave, pravosudnih institucija, policije, školskih, zdravstvenih i socijalnih ustanova te udruga civilnog sektora grada Splita uključuje i aktivnosti u kampanji za borbu protiv nasilja.

Osmišljavanje kampanje i javno djelovanje važan je aspekt profesionalne odgovornosti socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika, ono znači otvaranje dijaloga i osmišljavanja djelovanja u razvijanju kvalitetne profesionalne prakse. Isto tako se kroz medijsko zagovaranje u javnosti podiže svijest o važnosti profesije i srodnih pomagačkih djelatnosti te povjerenje i educiranost (potencijalnih) klijenata. Suradnja lokalnog i javnog sektora u gradu Splitu može se i u ovom slučaju tretirati kao ogledni primjerak poželjne međusobne suradnje i razvijene odgovornosti te kvalitete profesionalnog rada.

Prezentacija video uradaka (tv emisije) triju radionica, održane u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije, organizirat će se u tri zasebna termina tijekom ovog simpozija uz diskusiju sudionika.

___________________________________________________________________ 

Tatjana Katkić Stanić

Centar za socijalnu skrb, Ured Sesvete

Štefica Karačić

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Dubrava 

Kako standardi socijalnog rada utječu na ljudska prava? 

Kroz interakciju sudionika razmjenom mišljenja, stavova i vrijednosti u radionici bismo pokušali odgovoriti na pitanje: Koji su standardi socijalnog rada u RH i tko ih definira: zakonodavac, lokalna samouprava, strukovne udruge, korisnici, fakultet?

Da li su i na koji način Konvencija o ljudskim pravima UN-a i Konvencija o pravima djeteta, nacionalna regulativa ljudskih prava i profesionalni etički kodeks primijenjeni u praktičnom socijalnom radu? S obzirom na relativno loše uvjete rada, zakonsku regulativu koja je ograničavajuća i nemogućnost sustavne edukacije i supervizije, tko ima moć i čija su odgovornost promjene? Kako osnažiti socijalne radnike da budu pokretači promjene u odnosu na korisnike i u odnosu na etiku profesije? Šta su nam prepreke, a gdje resursi? Kako zastupati? Kako promovirati? Kako lobirati?

Prema međunarodnoj definiciji socijalnog rada, načela ljudskih prava i socijalne pravde su osnovne vrijednosti socijalnog rada. Promiču li socijalni radnici te osnovne vrijednosti ili ih ograničavaju?