Praksa socijalnog rada sa starim osobama - mogućnosti javnog i civilnog sektora
Jadranka Lekić
Branka Sepčić
Centar za socijalnu skrb Cres – Lošinj
Afirmacija izvaninstitucionalne skrbi za starije osobe na otocima Cresu i Lošinju i zadovoljstvo korisnika smještajem u Domu za starije i nemoćne osobe «Marko A. Stuparić», Veli Lošinj
Dom u Velom Lošinju 2006. godine obilježio je 125. obljetnicu svoga kontinuiranog rada. Kao djelatnice Centra za socijalnu skrb Cres – Lošinj svoj doprinos ovoj značajnoj obljetnici dale smo u vidu provedenog ispitivanja stupnja zadovoljstva korisnika smještajem, s posebnim osvrtom na stupanj zadovoljstva radom djelatnika u toj ustanovi.
Ispitivanje je provedeno u srpnju i kolovozu 2006. godine. Obuhvatilo je 85 korisnika i 40 djelatnika Doma u Velom Lošinju, s podružnicama Cres i Susak.
Rezultati ispitivanja ukazuju na činjenicu da su korisnici iskazali zadovoljstvo vezano za zadovoljavanje obligacionih potreba, da je kvalitetom prehrane u potpunosti zadovoljno 84% korisnika, kvalitetom smještaja 94%, lokacijama Doma 92% korisnika. U gotovo istom postotku i djelatnici Doma ocijenili su ove varijable.
U zadovoljavanju aspiracionih potreba korisnika rezultati su ovakvi: 65% korisnika žele sami kreirati svoje slobodno vrijeme, a 94% djelatnika navodi da je organizacija slobodnog vremena korisnika «nejnepokrivenije područje».
Ispitivanje ukazuje i na prijeku potrebu edukacije djelatnika za rad s tom populacijom korisnika. Ovim radom pokrenule smo i nove inicijative na razinama naše lokalne zajednice s ciljem proširivanja sadržaja izvaninstitucionalne skrbi za starije osobe koju provodi Dom u Velom Lošinju. Za sada smo pokrenule samo organiziranu prehranu.
Uvažavajući specifičnu fenomenologiju populacije treće i četvrte životne dobi naših otočana, aktivnosti vezane za razvoj izvaninstitucionalne skrbi imaju težak i spor put, iako u urbanijim sredinama predstavljaju samo jedan od mogućih oblika skrbi.
Proširenje dijapazona usluga izvaninstitucionalne skrbi (svim sadržajima pomoći i njege u kući) ima svoj krajnji cilj – što duži i kvalitetniji život starijih ljudi u vlastitom domu. To je njihova potreba i PRAVO.
Očito je da i mi pokušavamo odgovoriti izazovu vremena, pa su naše aktivnosti usmjerene na programe decentralizacije i deinstitucionalizacije, s tendencijom da se konkretiziraju programi socijalne skrbi koji će biti održivi na razini lokalne zajednice.
___________________________________________________________________
Valentina Frankol
Ana Topolovac
Klub za starije osobe «Mariška», Koprivnica
Dom za starije i nemoćne osobe Koprivnica – Klub za starije osobe «Mariška» Koprivnički model skrbi za starije osobe
U ovom izlaganju prikazan je petogodišnji razvoj sustava skrbi za starije osobe na području Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije koji se temeljio na premisi da je institucija polazište za razvoj deinstitucionalizacije sustava socijalne skrbi.
Ovu prividnu kontraverzu u praksi smo dokazali kao ispravnu. Koristeći potencijale institucije, proteklih smo pet godina uspješno razvili cijeli niz usluga namijenjenih osobama starije životne dobi koje se temelje na povezivanju formalnih institucija (Dom za starije i nemoćne osobe Koprivnica), udruga civilnog društva (Klub za starije osobe «Mariška») te lokalne i regionalne zajednice (Grad i Županija).
Rezultati ovog petogodišnjeg projekta vidljivi su u činjenici da je od početnih 170 korisnika u sustav danas uključeno više od 1000 osoba starije životne dobi.
___________________________________________________________________
Slavica Mandić
Dom za starije i nemoćne osobe «Centar», Zagreb
Socijalni rad u domu za starije i nemoćne osobe (iskustva iz Doma «Centar» u Zagrebu)
Padom nataliteta, razvojem medicine i tehnike postajemo sve starija nacija; uz treću (65-85 godina) spominje se i četvrta životna dob (stariji od 85 godina), pa je nužan multidisciplinarni pristup u poboljšanju kvalitete života starih ljudi. Mogućnost izbora – ostati u svojoj obitelji ili živjeti u ustanovi – trebao bi biti njihov osobni izbor, za koji se u danom trenutku mogu sami odlučiti, ali koji moraju imati i mogućnost realizirati. Uloga i kompetentnost socijalnih radnika kao i institucija socijalnog rada u cijelom procesu nužna je i nezamjenjiva. Nakon prestanka njihove «ekonomske korisnosti», društvo starije osobe ne priprema na starost; ono ne specificira starosne uloge, pa je njihov život najčešće socijalno nestrukturiran. Ritam i način življenja, pogotovo u većim gradskim sredinama, ne ostavlja previše mogućnosti obitelji da se brine i za mlađu i za stariju populaciju. Prezentiranjem rada i usluga Doma za starije i nemoćne osobe «Centar» u Zagrebu željeli smo prikazati model humanog i stručnog zbrinjavanja, kako u vlastitom domu tako i u ustanovi socijalne skrbi. Model rada gerontoloških centara, koji podrškom i pomoći osobama i obitelji do trenutka njihove odluke o smještaju u ustanovi, kao i humano i kvalitetno zbrinjavanje u samoj ustanovi, bili bi dobar primjer brige društva za starije osobe kada bismo mogli zanemariti činjenicu da se na mjesto u Domu čeka godinama, a da i neki od oblika pomoći i podrške u obitelji postaju nedostupni svima u trenutku kada dođu u stanje socijalne potrebe.
___________________________________________________________________
Marinka Bakula-Anđelić
Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje
Program Grada Zagreba za osobe s invaliditetom
Cilj ovog rada je predstavljanje cjelovitog modela djelovanja prema osobama s invaliditetom u Gradu Zagrebu koje, s obzirom na izuzetnu osjetljivost i brojčanu zastupljenost u ukupnom stanovništvu (11%), zahtijevaju stalnu pozornost svih javnih i civilnih struktura društva.
Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje nositelj je izrade i provođenja programa djelovanja prema osobama s invaliditetom pod nazivom «Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju 2007. do 2010.» (u daljnjem tekstu: Strategija), koji nakon donošenja u Skupštini Grada Zagreba početkom 2007. obvezuje sve gradske urede, ustanove i trgovačka društva Grada Zagreba. Dokument je usklađen s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i Akcijskim planom Vijeća Europe.
U izradi Strategije sudjelovali su stručnjaci svih specijalnosti i predstavnici osoba s različitim vrstama invaliditeta. Prije prihvaćanja i donošenja dokument je prošao široku javnu raspravu o organizacijama osoba s invaliditetom i vijećima gradskih četvrti. Nastavak je dosadašnjeg uspješnog i koordiniranog rada svih javnih službi i civilnih organizacija Grada Zagreba u provođenju programa djelovanja sličnog naziva prema kojem je u proteklom razdoblju provedeno mnogo projekata i programa koji su osobama s invaliditetom znatno poboljšali svakodnevni život.
Startegija promovira socijalni model djelovanja prema osobama s invaliditetom utemeljen na zaštiti ljudskih prava. Najveća vrijednost ovoga programa je stvarno partnerstvo s organizacijama osoba s invaliditetom u kreiranju, provođenju i evaluaciji mjera i aktivnosti.
U radu će se također dati struktura i područja djelovanja, mjere i aktivnosti te način ocjenjivanja njihove učinkovitosti.