Poster prezentacije

Mara Budimir

Antun Ilijaš

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Peščenica

Martina Čarija

Udruga Igra 

Shema programa i potprograma MPPI i mreža suradnje 

Poster prezentacijom se želi prikazati mreža suradnje državnog i civilnog sektora koja je jedna od relevantnijih značajki preventivnog programa rada grupa djece i mladeži s poremećajima u pomašanju «Modifikacija ponašanja putem igre» (skraćeno MPPI). Program MPPI provodi se u suradnji Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Peščenica i udruge «Igra» koja se bavi pružanjem rehabilitacijsko-edukacijske i psiho-socijalno-pedagoške pomoći. Brojnim programskim i potprogramskim aktivnostima u čijem je fokusu dijete potiče se povezivanje i korištenje svih segmenata društva koji imaju značajan utjecaj na prevenciju i tretman poremećaja u ponašanju. Naime, tijekom svog petnaestogodišnjeg postojanja program MPPI slijedi princip sveobuhvatnosti u radu koji je pretpostavka za ostvarenje jednog od ciljeva rada – stvaranja okruženja poticajnog za cjelovit i kvalitetan razvoj ciljane grupe korisnika – djece. Sveobuhvatnost se ogleda u radu sa svim sudionicima značajnim za djetetovo zdravo emocionalno, kognitivno i socijalno sazrijevanje, prvenstveno s roditeljima i drugim važnim članovima obitelji, djelatnicima škole, predstavnicima uže i šire lokalne zajednice (liječnicima, djelatnicima policije, socijalne skrbi, sportskih klubova, kulturnih ustanova). Korištenjem resursa državnog i civilnog sektora, međusobnom suradnjom i ciljanim zajedničkim djelovanjem utječe se kako na promjenu ponašanja djeteta, tako i na promjenu njegovog užeg i šireg socijalnog okruženja, što značajno pridonosi poboljšanju kvalitete života djeteta, njegove obitelji i zajednice u cjelini.

____________________________________________________________________

Gordana Buljan Flander

Vesna Katalinić

Hrabri telefon – telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecu 

Multidisciplinarni pristup u radu sa zlostavljanom i zanemarenom djecom 

Hrabri telefon – telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecu je nevladina, neprofitna organizacija osnovana u listopadu 1997. godine, a registrirana u rujnu 2000. Osnovna misija Hrabrog telefona je pružiti pomoć i podršku žrtvama zlostavljanja i zanemarivanja. Kako bi se mogla pružiti adekvatna pomoć i podrška zlostavljanoj odnosno zanemarenoj djeci potrebna je kvalitetna i kontinuirana suradnja javnog i civilnog sektora u vidu kvalitetne komunikacije i obavještavanja.

Suradnja Hrabrog telefona i nadležnih javnih institucija odvija se putem obavijesti o sumnji zlostavljanja odnosno zanemarivanja djece od strane Hrabrog telefona. Učinkovitost suradnje određuje se i preko zaprimljenih povratnih informacija od strane institucija nadležnih za poduzimanje mjera obiteljsko-pravne zaštite. Ovakva dvosmjerna komunikacija nužna je za stjecanje cjelokupnog uvida u daljnji razvoj slučaja i primjerenu zaštitu zlostavljane i zanemarene djece.

Poster prezentacijom bit će obuhvaćeno razdoblje od 2000. do 2006. godine. Prikazati će se suradnja javnog i civilnog sektora putem poslanih obavijesti o sumnji na zlostavljanje odnosno zanemarivanje djece od strane Hrabrog telefona te povratnih informacija o zatečenom stanju od strane nadležnih institucija.

___________________________________________________________________ 

Sanja Đaković

Psihijatrijska bolnica Vrapče

Klinički odjel opće psihijatrije, Zagreb 

Primjer suradnje socijalnog radnika psihijatrijske bolnice i socijalnog radnika izvan bolničkog sustava 

Socijalni rad u psihijatrijskoj bolnici predstavlja specifično područje rada u odnosu na druga područja socijalnog rada, prvenstveno stoga što je taj rad nužno timski i što se odvija u ustanovi u kojoj socijalna služba mora surađivati s ostalim članovima psihijatrijskog tima, a sva socijalno zaštitna aktivnost usmjerena na rad s korisnicima.Socijalni radnik će u interesu zaštite korisnika, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja koji i prema Ustavu Republike Hrvatske predstavlja posebno zaštićenu kategoriju građana, poduzeti sve mjere da ostvari njegova zakonska prava čim uoči da za tim postoji potreba.

Prikazom slučaja bolesnice V.G., stare 28 godina, neudane, bez djece, zatečene bez dokumenata, od koje se nisu mogli dobiti nikakvi suvisli podaci, prvi put hospitalizirane 1998. godine u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, željela sam pokazati čitav niz poduzetih aktivnosti i kontakata s različitim službama izvan bolničkog sustava kako bi se saznali podaci o noj, kako bi joj se regulirala zdravstvena zaštita i smještaj izvan bolnice, za što su bile potrebne tri godine!   

___________________________________________________________________ 

Davorka Hoić

Snježana Sitar Smetko

Verica Sugnetić

Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica 

Socijalni rad u zajednici – iskustva CZSS Zlatar Bistrica 

Jedno od temeljnih načela etičkog kodeksa socijalnih radnika je odgovornost istih da unaprijede i učine dostupnima različite usluge i dobra najvećem mogućem broju korisnika. Vodeći se navedenim načelom socijalni radnici nastoje široj društvenoj javnosti prezentirati svoju djelatnost putem različitih aktivnosti. Zbog sve složenijih i nepredvidivih životnih situacija nužna je primjena novih stručnih znanja i vještina kako bi se korisnicima omogućilo da što bolje iskoriste svoje sposobnosti. Aktivnim sudjelovanjem socijalnih radnika u životu lokalne zajednice podiže se standard i dostupnost usluga.

Djelotvornost u socijalnom radu nije naučena vještina, a mjesto socijalnog rada je međuprostor između pojedinca i društva. Odgovornost socijalnih radnika je da u svojoj lokalnoj zajednici poduzimaju akcije kako bi spriječili probleme i podržali ljude da budu djelotvorni u situacijama u kojima se nalaze.

Poznavanje potreba korisnika usluga socijalne skrbi potaknulo je suradnju s lokalnom zajednicom koja je rezultirala kvalitetnijim zadovoljavanjem potreba korisnika i mogućnošću uvođenja novih oblika skrbi. Tijekom višegodišnjih iskustava stručni radnici Centra za socijalnu skrb Zlatar Bistrica prepoznali su važnost aktivnog uključivanja u život lokalne zajednice, a u cilju unapređenja kvalitete života ljudi na području svoje mjesne nadležnosti, poboljšanja percepcije socijalnog rada te općenito unapređenja profesije.

Ovim radom želimo detaljno prikazati aktivnosti koje su stručni radnici Centra za socijalnu skrb Zlatar Bistrica provodili tijekom prošle godine. Ostvarili smo suradnju s domovima zdravlja, policijskom postajom, dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, općinskim državnim odvjetništvom, gradom i jedinicama lokalne samouprave, udrugama, domom socijalne skrbi, vjerskom  zajednicom, privatnom ustanovom za zdravstvenu njegu u kući, Krapinsko-zagorskom županijom te lokalnim medijima.

____________________________________________________________________ 

Danijela Knjižek

Đurđa Ćaćić

Natalija Poleščak

Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe Zagreb

Podružnica «A.G. Matoš» 

Socijalni radnik u ulozi odgajatelja – izazov profesije 

U sustav skrbi o djeci uključene su mnoge pomagačke profesije, između ostalog i socijalni radnici. Njih u dječjem domu, osim na poslovima socijalnog rada, susrećemo i u ulozi odgajatelja. 

Ovim radom nastojimo prikazati koliko je odgovoran, lijep i značajan posao odgajatelja u domu.  Složenost poslova prikazat ćemo kroz rad odgajatelja u velikim skupinama  Dječjeg doma '' A.G. Matoš''. Socijalni radnik kao odgajatelj u svom radu koristi načela i vrijednosti socijalnog rada i pedagogije u svrhu uspješnog odgoja i socijalizacije mladih ljudi.  

____________________________________________________________________

Daša Poredoš Lavor

Snježana Lončarić

Dragica Topolko

Neuropsihijatrijska bolnica «Dr. Ivan Barbot» Popovača

Snježana Pintarić

Centar za socijalnu skrb Sisak

Josipa Topolko

Studentica Studijskog centra socijalnog rada, Zagreb

Tamara Lavor

Studentica Zdravstvenog veleučilišta, Zagreb 

Socijalni rad u zdravstvu 

U ovom radu prikazali smo osovna obilježja socijalnog rada u zdravstvu, uz prikaz nekih od osobitosti djelovanja socijalnih radnika i drugih pomažućih struka u području zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja pojedinca, obitelji i zajednice putem međuprofesionalne i međuinstitucionalne suradnje.

Socijalni radnici koji rade u službama zaštite mentalnog zdravlja ili u drugim zdravstvenim institucijama vode računa o tome da se osobama s mentalnim i emocionalnim poteškoćama, odnosno osobama koje se liječe od drugih teških i kroničnih bolesti osiguraju razne usluge poput socijalne rehabilitacije, intervencija u kriznim situacijama ili osposobljavanje za funkcioniranje u svakodnevnom životu, kao i drugi oblici pomoći i usluga koji će olakšati pacijentov povratak u društvo.

___________________________________________________________________

Božena Razlog

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Medveščak

Nataša Kranjčec

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Trnje

Željka Stergar

Dom za odgoj djece i mladeži Karlovac 

«Što se dogodi kad ...» 

Znamo kako se mogu zakomplicirati odnosi između klijenta i pomagača u «socijali», a pogotovo u radu s djecom i mladima. Nismo vam pripremili brojke, jer statistike je i tako previše.…

Posterom želimo oslikati naše spoznaje u radu s djecom i mladima, te unijeti malo humora, što ponekad olakšava teške situacije s kojima se susrećemo u  radu. 

Kvaliteta?? Kvantiteta?? Ponekad  smo kao «radnici na traci». Znači li norma kvalitetu??Stvaranje odnosa ključna je stepenica koja se često preskače i «juri» se na mehanizme kontrole i prozivke «što je dobro, a što je loše». Mlada osoba izgubi pojam onoga što je njegovo osobno. Važno je mladoj osobi postaviti granice, ali oko nje, a ne preko nje.Koristeći kontrolu i kruta pravila za postavljanje granice, često upadamo u zamku. Istina, to trenutno donosi rezultat, ali kakav?

A odgovornost?? Kako poništena osoba može preuzeti odgovornost i odgovoriti društvu društvenom odgovornosti?

Valja se upitati - njegujemo li svoju osobnu odgovornost ili se i ona izgubi u ponoru raznih  kontrola.

Povjerenje i poštivanje se gradi kroz odnos i to je proces kao i nastajanje stripa, kroz likove i radnje… Zato smo i odabrali prikaz bliži mladima, drugačiji od onog formalnog i birokratskog stila kojim se inače služimo u svakodnevnom radu.

Uživajte u stripu, kao što smo i mi uživale u njegovom stvaranju… Možda osjetite čar  stvaranja odnosa koji nije baš jednostavan, ali je životan i vrijedan za obje osobe koje sjede jedna nasuprot drugoj sa svim svojim posebnostima, razinama moći, slikama svijeta oko sebe, iskustvima…

___________________________________________________________________

Zoran Relić

SOS-Dječje selo Ladimirevci 

SOS-Dječje selo – obiteljski model dugoročne skrbi o djeci 

Konceptom SOS-Dječjeg sela naša je organizacija utrla put obiteljskom pristupu dugoročnog zbrinjavanja napuštene djece i djece bez roditelja. Taj se koncept temelji na četiri načela:

Prvo načelo - SOS-majka – pretpostavlja da svako dijete ima brižnu roditeljicu. SOS-majka gradi blizak odnos sa svakim djetetom koje joj je povjereno na brigu pružajući mu potrebnu sigurnost, ljubav i stabilnost.

Drugo načelo - Braća i sestre – osigurava da se obiteljske veze razvijaju na prirodan način. Djevojčice i dječaci različite dobi žive zajedno kao braća i sestre, a biološki braća i sestre uvijek se smještaju u istu SOS-obitelj.

Treće načelo – Kuća – pretpostavlja da svaka obitelj stvara svoj dom. Kuća je obiteljski dom i ima svoju jedinstvenu atmosferu, ritam i rutinu. Djeca pod istim krovom uživaju u istinskom osjećaju sigurnosti i pripadnosti.

Četvrto načelo – Selo – integrira SOS-obitelj u lokalnu zajednicu. SOS-obitelji žive zajedno izgrađujući brižno seosko okruženje u kojem se djeca mogu sigurno igrati i sklapati prijateljstva. Osobna karta organizacije SOS-Dječje selo sadrži viziju, misiju i vrijednosti. U našoj viziji svako dijete pripada svojoj obitelji i odrasta u ljubavi, poštovanju i sigurnosti. Cilj naše misije je stvaranje obitelji za nezbrinutu djecu, čime im pomažemo oblikovati vlastitu budućnost, a time sudjelujemo i u razvoju njihovih lokalnih zajednica. Vrijednosti na kojima je izgrađena organizacija SOS-Dječje selo su hrabrost, obaveza, povjerenje i odgovornost. Te trajne vrijednosti vode naše akcije i odluke prema ispunjenju naše misije.