Okrugli stolovi
Josip Janković
Studijski centar socijalnog rada
Pravni fakultet, Zagreb
Izazovi i perspektive zbrinjavanja djece u dječjim domovima
Okrugli stol posvećen je djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi i njihovom zbrinjavanju. Na njemu će biti analizirane teme vezane uz proces zbrinjavanja djece od identifikacije obitelji s poteškoćama, rada s obiteljima usmjerenog razrješavanju nastalih problema, poteškoćama u radu izazvanih različitim čimbenicima, od kadrovskih i edukacijskih, preko pitanja kompetencije stručnjaka u okviru sustava socijalne skrbi (tzv. obiteljskih radnika – family worker), vremenskih i drugih ograničenja, do zakonskih normi koje određuju postupanje u pojedinim situacijama. Nadalje, bit će raspravljeni problemi vezani uz sam smještaj djece u dječje domove, njihovu kvalitetu s obzirom na oblik i metode rada, kao i sporne teme vezane uz osnovna opredjeljenja pristupanju brizi za djecu te struktura programa rada i rezultati različitih pristupa. Svrha je unaprijediti rad i djelovanje na području brige za djecu te bolje povezati stručnjake u sustavu socijalne skrbi usmjerene brizi za djecu i obitelj.
_____________________________________________________________________
Marina Ajduković
Kristina Urbanc
Vanja Branica
Studijski centar socijalnog rada
Pravni fakultet, Zagreb
Zvonko Kovačić
Centar za socijalnu skrb Daruvar
Tatjana Katkić Stanić
Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Sesvete
Hrvatska udruga socijalnih radnika
Kome i kakav doktorski i specijalistički studij iz socijalnog rada treba?
Poslijediplomski obrazovanja iz socijalnog rada u Hrvatskoj je moguće od 2001. godine kad je uspostavljeno znanstveno polje socijalnih djelatnosti. Već 2002. godine upisana je prva generacija (N=46), a 2004. druga generacija (N=32) polaznika znanstvenog poslijediplomskog studija iz socijalnog rada. No već 2006. godine, kao sastavni dio reforme visokog obrazovanja, razvija se novi pristup poslijediplomskom obrazovanju koji uključuje tzv. specijalistički studij koji može trajati 2 do 4 semestra te doktorski studij koji traje 6 semestara. Od 2006. godine odvijaju se dva specijalistička studija iz socijalnog rada – iz supervizije i iz psihosocijalnog pristupa u socijalnom radu, te specijalistički i doktorski studij iz socijalne politike. No već 2007. godine, zbog zahtjeva nadležnih tijela, počinje se razvijati zajednički doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike.
Do sada uočeni pozitivni rezultati poslijediplomskog obrazovanja se mogu sažeti u nekoliko točaka: 1. Zahtjev za objavljivanjem znanstvenih radova kao preduvjet za prijavu doktorata je bio dodatni poticaj za istraživanja u području socijalnog rada. 2. Porastao je interes za kvalitativnu metodologiju i tzv. mix-method pristup među polaznicima studija. 3. Broj radova koji su upućeni za tiskanje u našim časopisima je sve veći, što je dovelo do povećanja kvalitete Ljetopisa socijalnog rada i broja objavljenih radova.
Izazovi s kojima smo se suočili u dosadašnjem radu su slijedeći:
1. Polaznici imaju znatne teškoće pri osiguravanju sredstva za školarinu.
2. Provođenje kvalitetnih istraživanja pretpostavlja odgovarajuće fondove za znanstveno istraživačke projekte. U sustavu znanosti udio koji se izdvaja za društvene znanosti je vrlo malen, a druga tijela kao npr. nadležno Ministarstvo za socijalnu skrb nema dugoročni program istraživanja koja imaju strateški značaj i koja bi Ministarstvo bilo spremno financijski podržati.
3. Nema jasne strategije o tome za koja je područja potrebno specijalističko obrazovanje.
Daljnji razvoj poslijediplomskog obrazovanja iz socijalnog rada pretpostavlja jasno partnerstvo nadležne strukovne udruge i socijalnih radnika, nadležnog ministarstva za poslove socijalne skrbi i drugih poslodavaca u definiranju strateškog interesa i operacionalizaciju specifičnih područja poslijediplomskog obrazovanja za socijalne radnike sa Studijem za socijalni rad kao nositeljem. Cilj ovog okruglog stola je da se potakne taj dijalog.