Programi ustanova socijalne skrbi i civilnog sektora usmjereni socijalnom uključivanju

Gordana Forčić

Udruga za razvoj civilnog društva SMART

Volonterski centar Rijeka

Ivana Kordić

Volonterski centar Zagreb

Duška Milinković

Udruga MI, Split

Volonterski centar Split

Lejla Šehić Relić

Volonterski centar Osijek 

Volontiranjem u zajednici protiv socijalne isključenosti 

Cilj izlaganja je doprinijeti afirmaciji volonterstva kao važnog elementa koji doprinosi smanjenju socijalne isklučenosti.

Uvodno je prikazano što se podrazumijeva pod konceptom volonterstva prema Europskom manifestu o volonterstvu te definiranje volontiranja prema hrvatskom Zakonu o volonterstvu.U nastavku se razmatralo kako volonterstvo doprinosi smanjenju socijalne isključenosti i kako sustav vrijednosti koji se promovira volontiranjem doprinosi podizanju odgovornosti pojedinaca. Volontiranje je, način i stil života, usko vezan uz čovjekov sustav vrijednosti. Kroz sudjelovanje u volonterskim aktivnostima koje doprinose poboljšanju života u zajednici, ljudi stvaraju osjećaj odgovornosti za zajednicu i osvještavaju cijeli niz vrijednosti - toleranciju, solidarnost, zajedništvo, interkulturalno razumijevanje, mir, zaštitu okoliša te osobnog i društvenog razvoja.

Nadalje je prikazan koncept „Uključujućeg volontiranja“ koji odgovara na pitanje kako organizacije civilnog društva i institucije mogu postaviti volonterske programe koji će volontiranje omogućiti marginaliziranim skupinama te time doprinijeti njihovoj bržoj i humanijoj  integraciji.   Predstavljeni su primjeri dobre prakse iz volonterskih centara iz Rijeke, Zagreba, Splita i Osijeka kao npr. volonterski programi u ustanovama koje skrbe o beskućnicima, psihički bolesnim odraslim osobama, osobama treće životne dobi kao i primjeri volontiranja skupina koje teže socijalnoj reintegraciji kao što su liječeni ovisnici.

U zaključku izlaganja razmatralo se pitanje na koji način povezati različite dionike u zajednici u cilju uključivanja građana u aktivnosti vezane za socijalno isključene skupine stanovništva te na koji način pokrenuti i organizirati zajednicu u cilju stavljanja volonterstva u funkciju smanjenja socijalne isključenosti pojedinih kategorija stanovništva.

___________________________________________________________________  

Vlasta Grgec-Petroci

Obiteljski centar grada Zagreba

Mirjana Marčetić-Kapetanović

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Maksimir 

Program podrške za roditelje u procesu i nakon razvoda braka „Roditelji zauvijek“ 

Prema Preporuci (2006.) 19 Vijeća Europe o politici podrške pozitivnom roditeljstvu roditeljske odgovornosti uključuju zadovoljavanje temeljnih potreba djeteta, osiguravanje djetetove sigurnosti, pružanje emocionalne topline, poticaja i poticajnih uvjeta za učenje i cjelokupni razvoj, stabilnosti te vođenje i postavljanje granica.

U situaciji razvoda, pa i nakon njega, roditelji su zaokupljeni vlastitim psihičkim opterećenjima te se nerijetko događa da ne uočavaju djetetove poteškoće i potrebe. Kako bi njihovo roditeljstvo bilo učinkovito, roditeljima je potrebna pomoć i potpora stručnjaka. Pregledom stručne literature uočava se postojanje više programa čija je svrha pružiti potporu pozitivnom roditeljstvu, a primjenjuju se u odnosu na razvedene obitelji i razvedene parove koji ostaju u sukobu.

Cilj ovog rada je prikazati psihoedukativni program potpore za roditelje u procesu i nakon razvoda braka koji se provodi u Obiteljskom centru grada Zagreba. Program se temelji na komunikacijskom modelu koji naglašava psihološku i emocionalnu štetu koja nastaje kod djece kada su roditelji u stalnom sukobu. Osmišljen je kako bi se roditelji u procesu razvoda braka upoznali sa stručnim saznanjima iz područja braka i obitelji te razvoja djece, kroz grupni rad osnažili u suočavanju s posljedicama razvoda po njih i djecu i dobili mogućnost razmjene iskustava s osobama koje se susreću sa sličnim problemima. Ukoliko roditelji dožive podršku i razumijevanje, lakše će se uživljavati u poteškoće djeteta, adekvatnije reagirati na probleme i odgovarati na potrebe djeteta.

Namjera je autorica ovim izlaganjem istaknuti važnost stvaranja uvjeta za pozitivno roditeljstvo osiguravanjem pružanja stručne potpore roditeljima s ciljem jačanja roditeljskih vještina i osnaživanja roditelja u situaciji razvoda braka.

_____________________________________________________________________

Maja Pudić Šarar

Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb 

Socijalni program Grada Rijeke protiv siromaštva i socijalne isključenosti 

Grad Rijeka kao jedinica lokalne samouprave kroz svoj Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb obavlja poslove koji se odnose na zaštitu i unaprjeđenje života građana u smislu preveniranja siromaštva i socijalne isključenosti na način da kontinuirano pratimo životni standard građana te sukladno tome unaprjeđujemo  kvalitetu njihovog života.

Od 1993. godine Grad Rijeka provodi Socijalni program kojim svojim građanima omogućuje socijalnu zaštitu iznad državnog standarda.

Izlaganjem je predstavljen Socijalni program Grada Rijeke koji se provodi sukladno Odluci o socijalnoj skrbi koja građanima omogućava daleko više oblika pomoći od pomoći za podmirenje troškova stanovanja koje im jamči Zakon o socijalnoj skrbi. Tako da riječki Socijalni program pokriva: podmirenje troškova prehrane, prijevoza, smještaja u institucije, izvan institucionalnu zaštitu te različite jednokratne pomoći.

Prema podacima koje sustavno pratimo, u 2009. godini za provođenje programa izdvojeno je oko 38 milijuna kuna, a različitim oblicima pomoći bilo je obuhvaćeno oko 10% stanovnika grada Rijeke točnije, 11.073 korisnika (samaca i obitelji) koji su ostvarili ukupno 17.266 prava na različite oblike pomoći.

Kada govorimo o siromaštvu i socijalnoj isključenosti bitno je istaknuti i jedinstven model zbrinjavanja beskućnika i socijalno najugroženijih sugrađana koji od 2000. godine imaju mogućnost biti stambeno zbrinuti u tzv. „nužni smještaj“. Njega čini 19 objekata u koje je trenutno smješteno 450 osoba, mahom samaca. Smještavanje korisnika se vrši isključivo u suradnji s nadležnim centrom za socijalnu skrb, a s korisnicima se sklapa ugovor na 2 godine. Na ovaj način se korisnicima omogućava da samostalno organiziraju život i pokušaju unaprijediti kvalitetu života uz minimalne troškove stanovanja.

Ivana Kokić Ajazaj

Ana Jukić

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

Gordana Stolfa

Obiteljski centar Primorsko-goranske županije

Saša Petrić

Obiteljski centar Sisačko-moslavačke županije

Marija Jelinović

Obiteljski centar Splitsko-dalmatinske županije

Robert Čusek

Obiteljski centar Varaždinske županije 

Prikaz pilot projekta „Odgovorno roditeljstvo“ 

Projekt je namijenjen roditeljima maloljetne djece koji se nalaze na izdržavanju kazne zatvora te članovima/icama njihovih obitelji, a provodilo ga je, u razdoblju od siječnja do travnja 2010. godine, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti putem obiteljskih centara, u kaznionicama/zatvorima.Projekt je proveden, s ciljem ublažavanja negativnih posljedica izdvojenosti roditelja zatvorenika iz obitelji, poticanja održavanja njihove roditeljske uloge, unaprjeđenja roditeljskih kompetencija, socijalnih i emocionalnih odnosa s članovima obitelji te pripremu za njihov poslijepenalni prihvat u obitelj. Ovakvo osnaživanje obitelji važno je i za poticanje pravilnog rasta i razvoja djece, budući su ona posredne žrtve zbog dugotrajne razdvojenosti od roditelja.

U okviru Projekta, kroz ulazni upitnik ispunjen u siječnju te izlazni upitnik ispunjen u svibnju, ispitan je utjecaj rada s roditeljima zatvorenicima na unaprjeđenje kvalitete odnosa i komunikacije s članovima/icama njihovih obitelji, dinamiku posjeta članova/ica obitelji te motiviranost korisnika za odgovornije roditeljstvo.

Rezultati pokazuju da su korisnici osvijestili važnost poštivanja prava i potreba djece i ostalihčlanova/ica obitelji, teškoća s kojima su suočeni zbog njihove razdvojenosti, važnost njihove roditeljske i partnerske uloge te aktivnog sudjelovanja u odgoju djece. Također, zamijećen je pomak prema unaprjeđenju kvalitete odnosa i komunikacije roditelja zatvorenika i članova/ica njihovih obitelji, povećanju dinamike posjeta maloljetne djece te pomaci u motiviranosti korisnika za poduzimanje promjena u odgoju djece, s ciljem približavanja željenom odnosu i komunikaciji s djecom. Rezultati evaluacije Projekta od strane korisnika pokazuju da ga smatraju vrlo korisnim te procjenjuju da će dobivene informacije i savjete primjenjivati u odgoju.