Podrška uključivanju socijalno osjetljivih skupina (III)

Tatjana Katkić Stanić

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 

Kako se standardi prakse socijalnog rada odražavaju na ljudska prava 

U 2007. IFSW Europe započeo je projekt pod nazivom Kako se standardi prakse socijalnog rada odražavaju na socijalna i ekonomska prava. U svjetlu europskih pitanja vezanih uz mobilnost stručnjaka i korisnika usluga, tema ovog projekta nastala je iz potrebe udruga članica za zajedničkim referentnim okvirom. Cilj projekta bio je informiranje europskih korisnika usluga o tome što mogu očekivati od socijalnog rada; o doprinosu, ulozi i zadacima socijalnog rada i socijalnih radnika, kao i socijalne kohezije u širokom kontekstu europske politike; podupiranje dobrih standarda prakse socijalnog rada, obrazovanja socijalnih radnika, stručnog osposobljavanja, kao i reguliranje socijalnog rada profesionalnim zakonom diljem Europe; zagovaranje uvjeta rada koji podupiru dobre standarde socijalnog rada; promoviranje statusa socijalnih radnika i omogućavanje boljeg korištenja profesionalnih resursa te promicanje veze između socijalnog rada i ljudskih/društvenih/ekonomskih prava. Projekt se sastojao od preliminarnog pregleda informacija o profesiji socijalnog rada i ulozi socijalnih radnika/ca u svakoj zemlji. Uslijedili su seminari u Berlinu, Madridu i Sofiji na kojima su sudjelovali predstavnici udruga članica. U izlaganju su predstavljeni i raspravljeni dobiveni rezultati projekta. Sudionici su dobili informacije o zakonodavstvu, propisanim okvirima i uvjetima rada diljem Europe, s ciljem razrjašnjenja i promicanja najboljih standarda prakse. U središtu ovog rada je razmatranje o tome kako se takvi standardi mogu najbolje odraziti na korisnike usluga, prava i kako oni mogu biti uključeni kao aktivni sudionici.

____________________________________________________________________

Vesna Mihanović

Ministarstvo zdravtva i socijalne skrbi

Aleksandra Krampač-Grljušić

Osnovna škola „Ljudevita Gaja“, Osijek 

Pristup invaliditetu iz perspektive socijalnog modela 

Cilj ovog izlaganja, koji u središte stavlja socijalni model invaliditeta, artikuliranje je činjenice da se unazad nekoliko godina ovaj model sve više popularizira i utječe na kreiranje politike i svakodnevne prakse što zasigurno može pridonositi boljem položaju osoba s invaliditetom, a time i njihovom aktivnom uključivanju u život zajednice.

Međutim, ukoliko se doživljavanje i određivanje invaliditeta sagledava u kontekstu vrijednosnog sustava hrvatskog društva, prevladava mišljenje da je još uvijek, unatoč pozitivnim pomacima, politika i praksa u odnosu na osobe s invaliditetom usmjerena uglavnom na društvenu brigu, odnosno pružanje skrbi što razumijeva medicinski pristup. U tom kontekstu osobe s invaliditetom ne mogu samostalno donositi odluke, već trebaju stručnu skrb i kao takve nikada ne mogu biti jednake osobama bez invaliditeta što se može smatrati institucionaliziranom diskriminacijom u društvu. Takva situacija nastoji se nadoknaditi posebnim pogodnostima i uslugama ne vodeći računa o tome da se na taj način osobe s invaliditetom isključuju iz društva.

Kako bi se dobio što bolji uvid u teoriju i praksu primjene socijalnog modela invaliditeta, ovo izlaganje daje uvid u praktičnu primjenu ideološki različitih modela invaliditeta s posebnim osvrtom na značajnije studije o socijalnom modelu u kojima se invaliditet sagledava s različitih aspekata uključujući dekonstrukciju oštećenja i epistemiološki pristup samom oštećenju. Također bit će riječi i o institucionalnoj primjeni navedenog modela s posebnim osvrtom na Međunarodnu klasifikaciju funkcioniranja (ICF), o utjecaju socijalnog modela na kreiranje inkluzivnih istraživanja te o Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom kao sveobuhvatnog primjera primjene modela ljudskih prava.

___________________________________________________________________

Estera Bašić

Petra Fleković

Ivan Maričić

Marijana Matić

Studijski centar socijalnog rada

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Uzroci nezaposlenosti iz perspektive mladih visokoobrazovanih osoba 

Obrazovanje se danas smatra temeljnim mehanizmom socijalnog uključivanja/isključivanja budući da ne pridonosi samo stjecanju novih znanja i vještina, već i socijalizaciji i osnaživanju pojedinca. Unatoč povećanju obrazovnih mogućnosti kao i sve većem broju mladih visokoobrazovanih osoba, položaj mladih na tržištu rada se procjenjuje i dalje nestabilnim. U tu svrhu je potrebno razmotriti koji čimbenici pored stečenih kvalifikacija dodatno determiniraju konkurentnost na tržištu rada visokoobrazovanih mladih osoba. Stoga je cilj ovog istraživanja bio dobiti uvid u pripisivanje uzroka nezaposlenosti iz perspektive mladih visokoobrazovanih osoba. Podaci su prikupljeni putem 39 polustrukturiranih intervjua i jedne fokus grupe. U istraživanju su sudjelovale 32 osobe ženskog spola i 11 osoba muškog spola sa završenom višom školom ili fakultetom koje su trenutno nezaposlene. Prosječna dob sudionika je bila 25,88 godina. Način odabira sudionika je bio prigodan, a podaci su se analizirali postupkom kvalitativne analize. Rezultati istraživanja su pokazali da mladi visokoobrazovani uzroke svoje nezaposlenosti pripisuju vanjskim i unutarnjim čimbenicima pri čemu kao vanjske uzroke navode: gospodarsku krizu, neučinkovitost rada državnih institucija, diskriminaciju, nesrazmjer ponude i potražnje na tržištu rada, neodlazak starije zaposlene populacije u mirovinu te nedostatak radnog iskustva. Kao unutarnje uzroke navode: nedostatak osobne angažiranosti prilikom traženja posla i neprihvaćanje poslova izvan struke ili onih poslova za koje se smatraju prekvalificiranim. Na temelju dobivenih rezultata dobio se uvid u čimbenike koje mlade visokoobrazovane osobe percipiraju kao uzrok svoje nezaposlenosti te su dobiveni rezultati interpretirani u kontekstu potencijalnog rizika od socijalne isključenosti ispitivane populacije.

___________________________________________________________________ 

Luci Marin

Aleksandra Štengl

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Središnja služba 

Socijalni rad i tržište rada 

Rad se bavi karakteristikama i posljedicama nezaposlenosti za pojedinca, obitelj i društvo, postojećim stanjem na tržištu rada u Republici Hrvatskoj, znanjima i vještinama socijalnih radnika presudnih za uspješno posredovanje pri zapošljavanju i za poticanje nezaposlenih osoba u realizaciji radnog odnosa te predstavljanjem uloga i usluga kao i aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u aktivnom traženju posla.

Na radnim mjestima savjetnika za zapošljavanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje zaposleni su socijalni radnici, koji čine važan, ako ne i najvažniji kadar u Zavodu, a metode i vještine socijalnog rada su jedne od ključnih u radu s nezaposlenim osobama.

Glavne usluge i aktivnosti za nezaposlene osobe koje provodi Zavod kao i za jačanje njihove konkurentnosti na tržištu rada su aktivnosti nezaposlenih osoba koje obuhvaćaju aktivno traženje posla i raspoloživost za rad, novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti kao oblik materijalno-pravne zaštite od siromaštva, radionice za nezaposlene osobe, njihovo profesiono usmjeravanje i obrazovanje za tržište rada.

Važnu ulogu u radu s nezaposlenim osobama imaju i projekti Zavoda u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći – IPA kao programa Europske unije. U cilju porasta konkurentnosti nezaposlenih osoba na otvorenom tržištu rada značajna je i suradnja Zavoda s drugim institucijama što od savjetnika za zapošljavanje zahtjeva visoku razinu vještina umrežavanja, pregovaranja, prezentiranja i timskog rada prije svega s poslodavcima te s drugim dionicima na tržištu rada.