Poster prezentacije

Sanja Devčić

Dubravka Radaković

Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja «Duga – Zagreb» 

Elementi socijalne isključenosti kod žena žrtava i počiniteljica obiteljskog nasilja 

Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga - Zagreb“ osnovan je 2007.g. s ciljem pružanja sigurnosti i stručne pomoći žrtvama obiteljskog nasilja  kroz usluge smještaja, a koji uključuje usluge prehrane, brige o zdravlju, psihosocijalnu podršku i pravno savjetovanje. Dom „Duga - Zagreb“ provodi i psihosocijalni tretman počinitelja/ica nasilja u obitelji kao mjeru predviđenu Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji, a sve u svrhu zaštite članova obitelji u kojoj je prisutno nasilje i povećanja njihove sigurnosti.

U prikazu elemenata socijalne isključenosti žena korišteni su isključivo podaci koji se odnose na konkretne korisnice smještaja u Domu Duga i počiniteljice koje su upućene isključivo u našu ustanovu.

U djelatnosti Doma „Duga - Zagreb“ žene kao socijalno osjetljiva skupina pojavljuju se kao žrtve obiteljskog nasilja, ali i kao počiniteljice obiteljskog nasilja, uključene u psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji. Rizik od socijalne isključenosti u velikoj mjeri je prisutan kod korisnica usluga Doma, bilo da su one žrtve obiteljskog nasilja ili počiniteljice istog.

Neki elementi socijalne isključenosti kod žena korisnica usluga Doma poklapaju se u situacijama kada su žene žrtve obiteljskog nasilja, kao i kada su počiniteljice obiteljskog nasilja. Pri tome u najvećoj mjeri mislimo na nezaposlenost, nisku razinu obrazovanja, nedovoljnu informiranost o pravima i dostupnosti prava u raznim sustavima, prikraćenost u sudjelovanju u ekonomskom, socijalnom, političkom i kulturnom životu zastupljeni su u obje grupe.  

Cilj poster prezentacije je komparacija elemenata socijalne isključenosti kod žena žrtava obiteljskog nasilja i žena počiniteljica obiteljskog nasilja, a koje su korisnice usluga Doma «Duga – Zagreb».

___________________________________________________________________ 

Danica Jurina

Josipa Kamenečki Leljak

Marijana Pleša Mažar

Melita Vrdoljak

Dom za psihički bolesne odrasle osobe Mirkovec 

Uz kakvu podršku zajednice podižemo kvalitetu života socijalno isključenih i što još možemo učiniti? 

U poster prezentaciji je prikazan proces i sadržaj rada Doma za psihički bolesne odrasle osobe u Zagrebu. Podružnica Dom Mirkovec od 2002. godine pruža uslugu dostave obroka u široj okolici (grad Zabok, općina Bedekovčina, Sv. Križ Začretje i V. Trgovišće), kao oblik vaninstitucionalne skrbi. Kroz taj oblik skrbi povećava se kvaliteta života najugroženijih skupina društva (stari i nemoćni, oboljeli od kroničnih bolesti) i produžava se njihov boravak u vlastitoj obitelji, jer bi inače većina morala biti smještena u neku ustanovu. Opće ciljeve rada ove ustanove možemo definirati kao (1) prevenciju institucionalizacije; (2) poboljšanje kvalitete života te (3) prevenciju siromaštva i socijalne isključenosti.

Također su prikazani i podaci o korisnicima i pruženim uslugama, prikupljeni metodom praćenja i evidentiranja, pomoću intervjua i evaluacijom dugogodišnjeg rada. Na temelju prikupljenih podataka iz kojih je vidljivo povećanje broja zahtjeva za dostavu obroka i smanjenje broja zahtjeva za smještaj zaključuje se da je smanjen pritisak na smještaj starih, nemoćnih i kronično bolesnih kategorija stanovništva na širem području oko Doma.

Povećanje broja privatnih zahtjeva za dostavu obroka pokazuje da je ovaj oblik prepoznat kao dobar od lokalne zajednice i kao takvog ga treba i dalje razvijati.

Uz ovakvu podršku stari i kronično bolesni dulje ostaju u svojoj primarnoj sredini, smanjuje se broj zahtjeva za smještaj (prema evidenciji Komisije za prijem korisnika) i prevenira se institucionalizacija.

___________________________________________________________________

Tamara Brezičević

Ana Kolovrat

Irena Jurišić

Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije

Služba za javno zdravstvo, zaštitu mentalnog zdravlja, 

prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti 

Socioekonomska obilježja opijatskih ovisnika u Brodsko-posavskoj županiji 

Ovisnici o opijatima su jedna od socijalno isključenih skupina u našem društvu što otežava njihovo liječenje i ponovno uključivanje u društvo. Osobe koje imaju podršku obitelji i/ili partnera i zadovoljene osnovne egzistencijalne potrebe imaju veće šanse u procesu liječenja od ovisnosti u odnosu na one  koji žive sami, nezaposleni su i bez adekvatnog obrazovanja.

Cilj rada je analiza socioekonomskih obilježja opijatskih ovisnika prema prijavama osoba liječenih zbog zlouporabe droga. U Službu za javno zdravstvo, zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, tijekom 2009. godine liječeno je 113 ovisnika o opijatima. Prema stupnju obrazovanja 69% imalo je završenu srednju školu, 16%  osnovnu školu, a samo 6% višu ili visoku školu. Obzirom na sadašnje uvjeta života 49% živi s roditeljima, 18% s partnerom i djetetom, 15% živi sam. Nema onih koji se izjašnjavaju kao beskućnici. Nezaposlenih je 57%, a 21%  ima redovan posao.

Broj nezaposlenih liječenih ovisnka koji su uključeni u neke resocijalizacijske aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljvanje u 2009. godini nam pokazuju da su samo tri osobe upućene na procjenu radne sposobnosti i da je jedna uključena u obrazovni program, što je zanemarivo mali broj.

U usporedbi s Hrvatskom u našoj Županiji manji postotak ovisnika živi s roditeljima, veći je postotak nezaposlenih, a manji onih koji imaju redovit posao. U obrazovnom statusu nema značajnijih razlika.

S ciljem smanjivanja rizika od socijalne isključenosti osoba ovisnih o opijatima putem senzibilizacije javnosti, uključivanjem države kroz različite programe pomoći kao i destigmatizacijom osoba koje se liječe uvelike bi se pomoglo u poboljšanju njihovih socioekonomskih prilika, a time i broju izliječenih.

_____________________________________________________________________ 

Marija Pletikosa

Vesna Dujić

Sindy Botica

Dom za odrasle osobe Sv. Frane, Zadar 

Volonterstvo u Domu Sv. Frane Zadar – rješenje za socijalno uključivanje psihički bolesnih i starijih korisnika 

Volonterstvo omogućava ljudima da rade za zajednicu istovremeno razvijajući svoje vještine i učeći nove. U našoj ustanovi odavno smo prepoznali važnost volonterstva pa je stoga i razvijamo. Naši korisnici (psihički bolesne odrasle osobe i starije osobe) iskazali su interes i zadovoljstvo uključivanjem volontera u njihov svakodnevni život. Poštujući njihovo pravo na dostojanstvo i slobodan izbor usluga koje im se nude, uključivanjem volontera doprinijeli smo poboljšanju kvalitete njihovog života.

Potreba se pojavila zbog nedostatka vremena za obavljanje nekih poslova za koje smo procijenili da su bitni i da utječu na kvalitetu života naših korisnika. Volontere, koji su najčešće učenici, studenti i manji broj odraslih, uključujemo u sljedeće aktivnosti: (1) radno okupaciona terapija; (2) pomaganje korisnicima Doma; (3) služba kućne njege; (4) dnevni boravak za psihički bolesne odrasle osobe; (5) organiziranje jednokratnih akcija; (6) aktivnosti vezane za osnivanje volonterskog centra.

Naši korisnici zahvaljujući volonterskom radu stječu nova iskustva, povezuju se s drugim ljudima izvan ustanove. U kontaktu s mladima razvijaju emocionalne odnose kojima često nadoknađuju nedostatak odnosa baka i djedova s unucima. Život korisnika tako je oplemenjen i predstavlja jedan vid većeg sudjelovanja korisnika u društvu. Između ostalih, jedan od ciljeva druženja korisnika s volonterima je integracija, povezivanje, uključivanje i aktivnije sudjelovanje u životu zajednice.

Razvijanje volontrizma u sustavu socijalne skrbi od velikog je značaja za unapređivanje kvalitete rada s korisnicima i sveukupni društveni napredak s naglaskom na aktivaciju i zajedničko djelovanje korisnika, volontera i stručnih radnika.

___________________________________________________________________ 

Andreja Bobek

Vesna Galić

Grad Varaždin, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb 

Prenoćište za beskućnike u Varaždinu 

Prenoćište za beskućnike u Varaždinu osnovano je u lipnju 2001. godine na inicijativu Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Varaždina i Centra za socijalnu skrb Varaždin te je financirano isključivo iz proračuna Grada Varaždina. Cilj otvaranja prenoćišta je smanjenje socijalne isključenosti jedne od naugroženijih skupina, pri čemu je smanjen broj noćenja beskućnika po kolodvorima i napuštenim stambenim zgradama. Upravljanje prenoćištem povjereno je Centru za socijalnu skrb. Na području grada Varaždina trenutno je oko 30 evidentiranih beskućnika, pri čemu u ljetnom razdoblju usluge prenoćišta u prosjeku koristi osam beskućnika, a u zimskom dvanaest. Većina korisnika prehranjuje se u Caritasovoj pučkoj kuhinji, a u prenoćištu su neki od njih uključeni u pripremu obroka te sami brinu o održavanju i čistoći prostora. Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Varaždina omogućio je dodatnu zaradu beskućnicima koju mogu realizirati prodajom časopisa «Ulične svjetiljke» zahvaljujući suradnji s Prihvatilištem za beskućnike u Gradu Rijeci, no samo je jedan korisnik zainteresiran i uključen u takav oblik zarade. Svi korisnici prenoćišta su korisnici prava na stalnu socijalnu pomoć, većina ih je sklona alkoholu i opojnim drogama te je većina bez radnih navika. U planu programa rada prenoćišta, a sa svrhom socijalnog uključivanja i osnaživanja beskućnika, je provedba psihosocijalnih radionica kojima je cilj podizanje razine samopouzdanja i unapređenje socijalnih vještina. Obzirom na mali broj prenoćišta za beskućnike u Hrvatskoj cilj ove prezentacije bio je potaknuti i druge lokalne sredine na ovakav način zbrinjavanja i rada s beskućnicima.

___________________________________________________________________ 

Tadeja Barun

Ilona Šalamon

Centar za socijalnu skrb Vinkovci 

Prezentacija projekta «Srce na cesti» - razvijanje odgovornosti i prometne kulture mladih 

U ovoj poster prezentaciji je prikazan koncept i provedba projekta „Srce na cesti“ koji su pokrenule djelatnice Centra za socijalnu skrb Vinkovci, a koji ima za cilj povećanje osjećaja odgovornosti mladih u prometu, ali i općenito te osvještavanje roditeljske odgovornosti u prevenciji ove problematike.

Ozljede u prometnim nesrećama vodeći su uzrok smrti i invaliditeta djece i mladih u većini zemalja svijeta. U Hrvatskoj su prometne nesreće jedan od važnih javnozdravstvenih problema zbog visokog udjela u ukupnoj smrtnosti i zdravstvenim poteškoćama, posebno kod djece i mladih osoba. Poznato je da su mladi vozači, zbog neiskustva, potrebe za dokazivanjem i manjka odgovornosti, najugroženiji i svakako najopasniji sudionici u prometu, a njihova ponašanja ugrožavaju i ostale sudionike u prometu. Koliko je ovo značajan i rasprostranjen problem svjedoči i činjenica da je jedna od osnovnih mjera Provedbenog plana Nacionalne strategije prevencije poremećaja u ponašanju upravo izrada prijedloga djelovanja pojedinih društvenih sustava s posebno rizičnim skupinama djece i mladih, a u tu skupinu ulaze djeca i mladi koji doprinose nesigurnosti u prometu. Centar za socijalnu skrb odlučio je putem edukativno-senzibilizacijskih radionica za maloljetne počinitelje prometnih prekršaja te njihove roditelje kao i putem letaka, plakata i drugih promotivnih materijala raditi upravo na problematici rizičnih ponašanja mladih u prometu.

_____________________________________________________________________ 

Vlasta Grgec-Petroci

Obiteljski centar grada Zagreba

«Na drugi način» udruga za pružanje psihosocijalne i

pedagoške pomoći djeci, mladima i obitelji

Mirjana Marčetić-Kapetanović

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Maksimir

«Na drugi način» udruga za pružanje psihosocijalne i

pedagoške pomoći djeci, mladima i obitelji 

Edukacija i priprema (potencijalnih) posvojitelja 

Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo i osnivanje obitelji, a djetetu odrastanje i odgoj u sigurnom obiteljskom okruženju.

Posvojitelji, za razliku od bioloških roditelja, moraju unaprijed pružiti garancije da posjeduju osobine i kvalitete koje će ih učiniti dobrim roditeljima. U nekim europskim i američkim državama organizirana je i samoprovjera podobnosti potencijalnih posvojitelja za posvojenje. Potencijalni posvojitelji moraju prisustvovati obaveznom edukacijskom programu, tzv. selekcijskim, pripremnim tečajevima za posvojitelje, tijekom kojih se očekuje od njih samih da prosude je li posvojenje pravo rješenje za njih. Takva praksa obveznih tečajeva za potencijalne posvojitelje u Hrvatskoj ne postoji.

U radu je prikazan program edukacije i pripreme potencijalnih posvojitelja koji se u organizaciji udruge «Na drugi način» provodi od rujna 2005. godine  te evaluacija realiziranih programskih sadržaja. Za potrebe ovog rada provedeno je ispitivanje među polaznicima programa (N=200) primjenom kratkog upitnika kako bi se dobio uvid u značaj edukacije za potencijalne posvojitelje. Dobiveni rezultati ukazuju na opravdanost ovako izvedenog programa kao i na potrebu, važnost i značaj pripreme i edukacije potencijalnih posvojitelja prije zasnivanja posvojenja.

Namjera je autorica ovim izlaganjem skrenuti pažnju na nužnost istraživanja ovog područja te stjecanje cjelovitog znanja i razumijevanja ključnih spoznaja i najnovijih saznanja vezanih uz tematiku  posvojenja u svrhu unapređenja zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

___________________________________________________________________

Milka Kučkovečki

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb

Marija Cahunek-Žunec

Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti 

Profil obitelji djece liječene u Dnevnoj bolnici – Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu 

Cilj je bio prikazati profil obitelji iz kojih dolaze djeca upućena na liječenje. Prikazati povezanost između dječjeg samopoimanja, samopoštovanja i statusa njihovih obitelji, u odnosu na cjelovitu obitelj, samohranog roditelja i cjelovitu obitelj - drugi brak jednog od roditelja. Simptome koje djeca iskazuju i zbog kojih su upućena na liječenje su najčešće: hiperaktivnost, osjećaj zanemarivanja, agresivnost, zlostavljanje.

U istraživanju je sudjelovalo 30 djece liječenih u Dnevnoj bolnici tijekom školske godine 2009./10. Djeca su pohađala od trećeg razreda osnovne škole do prvog razreda srednje škole, 16 dječaka i 14 djevojčica. Iz cjelovitih obitelji dolazi 43,3% djece, a 46,6% iz obitelji samohranih roditelja.

Rezultati pokazuju da 16-ero djece ima poremećaj ponašanja, 6-ero školsku fobiju i 6-ero neuspjeh u školi uz slabu socijalizaciju. Dvoje djece bilo je izloženo zlostavljanju u razredu.