HUSR

705 ČLANCI 0 KOMENTARI

2036

Poštovani,

Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) i Hrvatska udruga socijalnih radnika (HUSR), pod pokroviteljstvom Grada Umaga, organiziraju tečaj pod nazivom „Kronične zarazne bolesti – HIV i virusni hepatitisi“ namijenjen socijalnim radnicima i ostalim djelatnicima koji rade u ustanovama socijalne skrbi, centrima za socijalnu skrb, zdravstvenim i drugim ustanovama.

Cilj ovoga tečaja je educirati polaznike o HIV-u i virusnim hepatitisima te općenito povećati njihovu svijest o ovoj problematici.

Tečaj će se održati 20. studenog 2014. godine s početkom u 09.30 sati u Pučkom otvorenom učilištu, Trgovačka br. 6, Umag .

Registracija sudionika počinje u 8.45 sati.

Na tečaju će biti obrađeni sljedeći sadržaji:

  1. „Zaraza HIV-om“, prof. dr. sc. Josip Begovac,/ dr. Šime Zekan, spec.inf.
  2. „Virusni hepatitisi- javnozdravstveni problem današnjice“, prof. dr. sc. Adriana Vince
  3. „Standardne mjere zaštite (HIV i virusni hepatitisi) i njega HIV bolesnika“, Anita Gavranović, bacc.med.techn.
  4. „Psihosocijalni rad s osobama pogođenima kroničnim zaraznim bolestima“, Kristina Duvančić, dipl. soc. rad.
  5. „Zaštita povjerljivosti podataka“, mr.sc. Sunčana Roksandić Vidlička

Tečaj će biti bodovan od strane Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatska komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatska komore socijalnih radnika.

Sve zainteresirane pozivamo da se prijave putem prijavnice. Popunjenu prijavnicu pošaljite mail adresu husr@zg.t-com.hr ili na fax broj 01/4550 757

Budući, da je sudjelovanje na tečaju besplatmo, molimo sve zainteresirane da svoju prijavu pošalju čim prije zbog ograničenog kapaciteta predavaonica.

 

Predsjednik HUHIV-a
Tomislav Beganović

Predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić, dipl. soc. radnica

PROGRAM
PRIJAVNICA

2129

Povreda etičkog kodeksaPotaknuti događajima vezanim uz sprečavanje socijalnih radnika/ca u izražavanju svog aktivizma, s ciljem ukazivanja na zabrinjavajući položaj socijalnih radnika/ca u sustavu socijalne skrbi, ali i unutar drugih sustava, Hrvatska udruga socijalnih radnika oglašava se ovim priopćenjem.

U posljednje vrijeme sve češće svjedočimo pritiscima na socijalne radnike/ce od strane poslodavaca prilikom zalaganja za svoja profesionalna prava .

Nedavni pokušaj socijalnih radnika/ca da djeluju aktivistički i ukažu na nepovoljan položaj naše profesije u sustavu socijalne skrbi i općenito u društvu, završio je pritiscima od strane poslodavca s ciljem sprečavanja takvog izražavanja i djelovanja socijalnih radnika u okviru udruge socijalnih radnika.

Ovim putem želimo izraziti zabrinutost i upozoriti da je time prekršen Etički kodeks socijalnih radnica i socijalnih radnika koji obvezuje sve socijalne radnice i socijalne radnike u Republici Hrvatskoj neovisno o njihovom članstvu u strukovnom udruženju, ali i poslodavce koji imaju pravo i dužnost voditi se odredbama ovog dokumenta.

Sprječavanjem aktivizma socijalnih radnika prekršena je odredba Etičkog kodeksa o obvezi Promicanja pozitivnih socijalnih promjena prema kojoj: Socijalne radnice i socijalni radnici svojim djelovanjem trebaju promicati pozitivne socijalne promjene koje će pridonijeti tome da se nepovoljne situacije na razini društva promijene osobito na korist onih koji su u društvu najugroženiji.

Takvim postupanjem poslodavaca povrijeđena je i odredba vezana uz Utjecaj na političko-pravno društveno uređenje, prema kojoj: Socijalne radnice i socijalni radnici predlažu i poduzimaju inicijative u području zakonodavstva i socijalne politike koje su u interesu korisnika i korisnica i profesionalne zajednice.

Hrvatska udruga socijanih radnika osuđuje ovaj i svaki drugi pokušaj poslodavaca u sprečavanju aktivizma socijalnih radnika/ca te izražava svoju apsolutnu podršku kolegicama i kolegama koji postupaju u skladu sa svojom savjesti i svojim profesionalnim integritetom kako bi ukazali na probleme s kojima se suočava naša profesija.
Molimo sve kolegice i kolege koji imaju takva iskustva da o tome izvijeste strukovnu udrugu kako bi se zajedno založili za zaštitu naših prava i interesa profesije .

Zbog činjenice da događaj koji je potaknuo ovo priopćenje nije izoliran slučaj pozivamo poslodavce da se upoznaju s Etičkim kodeksom socijalnih radnica i socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj www.husr.hr i da omoguće socijalnim radnicima profesionalno djelovanje u skladu s Kodeksom struke i drugim pozitivnim propisima.

SOCIJALNI RADNICI IMAJU PRAVO I OBVEZU JAVNO DJELOVATI I UKAZIVATI NA POTREBU ZA PROMJENAMA KOJE SU U INTERESU PROFESIJE I NJIHOVIH KORISNIKA.

Hrvatska udruga socijalnih radnika

1677

Hrvatska udruga socijalnih radnika održala je redovitu godišnju skupštinu 15.10.2014. godine s početkom u 18 sati u hotelu Antunović.

Na Skupštini je raspravljen sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Skupštine
  2. Izbor Radnog predsjedništva, zapisničara, ovjerovitelja zapisnika i verifikacijskog povjerenstva
  3. Izvještaj Verifikacijskog povjerenstva / utvrđivanje kvoruma Skupštine
  4. Usvajanje predloženog dnevnog reda
  5. Izvješće o radu HUSR-a u proteklom razdoblje ( predsjednica HUSR-a)
  6. Financijsko izvješće HUSR-a u proteklom razdoblju ( tajnica HUSR-a)
  7. Izvješće Nadzornog odbora HUSR-a ( predsjednica Nadzornog odbora )
  8. Izvješće Etičkog povjerenstva ( predsjednica povjerenstva )
  9. Izvješća regionalnih udruga o aktivnostima u proteklom razdoblju
  10. Rasprava i usvajanje izvješća
  11. Usvajanje Pravilnika o dodjeli nagrada za socijalni rad
  12. Odluka o raspodjeli članarina
  13. Razno
  14. Zatvaranje Skupštine

OVDJE možete preuzeti izvješće o radu HUSR-a u 2013. godini.

 

8530

VI_Konferencija_

VI Konferencija socijalnih radnika pod nazivom „Socijalni rad u vrijeme socijalne i ekonomske krize“ u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika i pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva socijalne politike i mladih i Grada Zagreba održana je od 15. -17. listopada 2014 godine u Hotelu Antunović u Zagrebu.

Temeljne vrijednosti profesije socijalnog rada od najranijih početaka profesionalnog razvoja promiču ideju socijalne pravednosti, služenja humanizmu, dostojanstva i vrijednosti svakog pojedinca, te vrijednosti pozitivne društvene promjene. Nastala na ideji pružanja podrške pojedincima, grupama i zajednicama u sprječavanju, suočavanju i nadilaženju kriznih situacija profesija socijalnog rada u svim svojim ključnim aspektima tretira krizu kao nezaobilazni dio povijesti, sadašnjosti i budućnosti svakog ljudskog bića. U tom kontekstu suvremeni socijalni rad kontinuirano traži odgovore koji će doprinijeti temeljnim načelima , ciljevima i daljnjem razvoju profesije.

Ova konferencija je omogućila razmjenu iskustava dobre prakse i dijalog o važnim profesionalnim pitanjima koje suvremeni oblici kriznih situacija, s kojima se suočava gotovo cijeli svijet, stavlja pred socijalni rad kao posve nove izazove.

Plenarna izlaganja održali su poznati stručnjaci iz područja socijalnog rada i ekonomije: Dr.sc. Michael Lavalette , Liverpool Hope University, Department of Social Work , Care and Justice , United Kingdom, prof. dr. sc. Mladen Knežević , umirovljeni redoviti profesor Studijskog centra socijalnog rada Pravnog Fakulteta u Zagrebu i Dr. Dubravka Jurlina Alibegović , Ekonomski institut u Zagrebu.

Osim toga, tijekom Konferencije održan je 1 okrugli stol, 25 izlaganja , 7 radionica i 6 poster prezentacija u okviru najvažnijih tematskih cjelina kao što su:

  • Izazovi za profesiju socijalnog rada u vrijeme socijalne i ekonomske krize
  • Podrška osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja u vrijeme socijalne i ekonomske krize
  • Obitelj u vrijeme socijalne i ekonomske krize
  • Potreba za specifičnim znanjima socijalnih radnika o siromaštvu i traumi u vrijeme socijalne i ekonomske krize
  • Problem alkoholizma u kontekstu socijalne i ekonomske krize
  • Djeca i mladi u sustavu socijalne skrbi u vrijeme socijalne i ekonomske krize
  • Rad s osobama starije životne dobi u vrijeme socijalne i ekonomske krize

Interes za ovaj skup je bio iznimno velik . Sudjelovalo je oko 450 stručnjaka, prvenstveno socijalnih radnika, ali i psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora, pravnika i drugih stručnjaka zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu, tijelima državne uprave, regionalne i lokalne samouprave, akademskoj zajednici, civilnim društvima, vjerskim organizacijama i drugim područjima socijalnog rada.

Na otvorenju Konferencije su uz izaslanicu Predsjednika RH gđa. Zrinku Vrabec Mojzeš, sudjelovali i Gradonačelnik Grada Zagreba gosp. Milan Bandić, zamjenica ministrice socijalne politike i mladih gđa. Maja Sporiš, zamjenik župana Zagrebačke županije gosp. Rudolf Vujević , predstojnik Studijskog centra socijalnog rada u Zagrebu gosp. Zoran Šućur i drugi uzvanici.

U kratkim govorima uzvanika istaknuta je važnost ovog skupa za profesiju socijalnog rada koji se u vremenu krize svakodnevno suočava s posljedicama koje ona donosi na razini pojedinca, skupina i zajednica, ali i cijelog sustava socijalne skrbi koji je pozvan odgovoriti na potrebe građana i osigurati zaštitu prava i socijalnu sigurnost svake osobe.

Konferenciju su obogatila i djeca iz SOS Dječjeg sela Lekenik predstavom „Mali princ „ i Zbor „ Optimist „ koji je na otvorenju uz ostalo otpjevao i himnu „Lijepa naša domovino“.

Radnu verziju zaključaka VI konferencije socijalnih radnika možete preuzeti OVDJE.
Molimo sve zainteresirane da svoje primjedbe, komentare i nadopune na zaključke dostave na mail adresu husr@zg.t-com.hr

2289

Pozivamo Vas na konferenciju „Kriza i izazovi socijalne države“ koja će se održati 17. listopada 2014. godine u Vijećnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Konferencija je organizirana povodom 20. godišnjice izlaženja časopisa Revija za socijalnu politiku (1994.–2014.). Cilj je konferencije da se kroz izlaganja i rasprave rasvijetle utjecaji krize na pojedine sustave socijalne politike i na socijalnu državu u cjelini u zemljama jugoistočne Europe (bivše Jugoslavije), koje su imale zajedničko nasljeđe i nalaze se pred sličnim izazovima.

Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite do 13.10.2014. godine putem emaila: marina@ceraneo.hr

Za sve dodatne informacije možete se obratiti Marini Vugec Dimić, također na gore navedeni email.

S poštovanjem,

Glavni i odgovorni urednik Revije za socijalnu politku
prof. dr. sc. Zoran Šućur

POZIV

PROGRAM KONFERENCIJE

16378

1. UVOD

Socijalni rad je profesija koja se zasniva na humanističkim idealima i ljudskim pravima kako su ona koncipirana u najvažnijim međunarodnim dokumentima. Socijalni rad je praktično utemeljena profesija i znanstvena disciplina koja promiče socijalne promjene i razvoj, socijalnu koheziju, te osnaživanje ljudi za njihovo samostalno i slobodno djelovanje. Ostvarivanje socijalne pravde, poštivanje ljudskih prava, društvene odgovornosti i društvenih različitosti su ključna načela socijalnog rada. Praksa socijalnog rada uključuje rad s ljudima i društvenim strukturama kako bi se odgovorilo na njihove izazove i povećala njihova dobrobit. Takav rad temelji se na znanjima i teorijama socijalnog rada i društveno-humanističkih znanosti, te znanjima koja proizlaze iz kulturoloških specifičnosti različitih društava.

  • Uslijed sve složenije problematike i rastuće potrebe za snalaženjem u nepredvidivim profesionalnim situacijama, socijalnim radnicama i socijalnim radnicima su potrebna sveobuhvatna znanja i vještine koje im omogućuju:
  • pružanje kvalitetne stručne potpore i poticanje korisnika i korisnica da iskoriste sve svoje preostale sposobnosti pri rješavanju nastalih teškoća;
  • podizanje standarda i dostupnosti određenih oblika socijalnih usluga i pomoći;
  • djelovanje na pravno uređenje i razvoj socijalne politike u cijelosti.

Socijalni rad je zasnovan na profesionalnim vrijednostima koje proizlaze iz opće tradicije socijalnog rada, ali su također i odraz specifičnih obilježja društvene sredine u kojoj se socijalni rad odvija. Svojim vrijednosnim određenjem socijalni rad se pristrano odnosi prema kršenju ljudskih prava, socijalnoj nepravdi i nejednakostima kao i svim oblicima diskriminacije te nastoji osigurati promjenu u društvu putem intervencija na različitim razinama (pojedinca, obitelji, grupa i zajednica).
Profesionalne vrijednosti predstavljaju osnovu za određivanje skupa načela koja određuju ponašanje socijalnih radnica i socijalnih radnika u obavljanju njihove profesionalne funkcije. Etički kodeks socijalnih radnica i socijalnih radnika u djelatnosti socijalnog rada temeljem tih vrijednosti upućuje na standarde kojih su se dužni pridržavati dok obavljaju svoju djelatnost.

 

Vrijednosti socijalnog rada

Dostojanstvo i vrijednost svakog pojedinca

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su poštivati dostojanstvo i vrijednost svake osobe bez obzira na njegovo porijeklo, nacionalnost, vjersku pripadnost, boju kože, spol, seksualnu orijentaciju ili bilo koje drugo obilježje kao i bez obzira na njegov trenutni životni položaj ili status.
  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika pristupati svakom čovjeku kao osobi koja ima puno ljudsko dostojanstvo i vrijednost samom činjenicom što je ljudsko biće.

Pravo na poštovanje, privatnost i povjerljivost

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su svakoj osobi jamčiti poštovanje u profesionalnom i privatnom odnosu.
  • Profesionalni odnos socijalnih radnica i socijalnih radnika i njihovih korisnika i korisnica treba se zasnivati na osnovama zajamčene privatnosti i povjerljivosti.

Pravo pojedinca, obitelji i članova zajednice na samoodređenje

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su omogućiti svojim korisnicima i korisnicama pravo na informirani izbor intervencije koja će dovesti do pozitivne promjene u njihovom životu ili pravo na izbor odbijanja intervencije ukoliko to ne ugrožava druge ili njega samoga.

Pravo na sudjelovanje

  • Socijalne radnice i socijalni radnici svojim djelovanjem trebaju promicati punu uključenost i sudjelovanje korisnika i korisnica u procesu donošenja odluka i postupaka koji utječu na njihove živote.

Vrijednost zajednice i života u zajednici

  • Socijalne radnice i socijalni radnici svojim djelovanjem promiču pozitivne vrijednosti zajednice i života ljudi u zajednici.

Zaštita onih koji su u riziku od zanemarivanja, iskorištavanja i nasilja

  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju poduzeti sve raspoložive aktivnosti i iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi zaštitili ljude koji su zlostavljani ili to mogu postati na bilo koji način, kao i ljude koji su u riziku od iskorištavanja po bilo kojoj osnovi. Jednako tako dužnost je socijalnim radnicama i socijalnim radnicima poduzeti odgovarajuće profesionalne intervencije s osobama koje bi mogle izvršiti nasilje nad drugima ili nad samima sobom.

Socijalna pravda

  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika zalagati se za pravednu raspodjelu resursa u društvu.
  • Svojim intervencijama na različitim razinama djelovanja socijalne radnice i socijalni radnici trebaju promicati osobito ideje ravnopravnosti, izjednačavanja mogućnosti i socijalne kohezije.

Promicanje humanizma

  • Svaka aktivnost socijalnih radnica i socijalnih radnika treba biti obilježena vjerom u sposobnost svakog čovjeka i promicanjem vrijednosti ljudskih bića bez obzira na njihova različita obilježja i životne prilike.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju poticati korisnike i korisnice na razvoj samopomoći kad god je to moguće.

Promicanje pozitivnih socijalnih promjena

  • Socijalne radnice i socijalni radnici svojim djelovanjem trebaju promicati pozitivne socijalne promjene koje će pridonijeti umanjivanju nepovoljnih situacija na razini društva, osobito na korist onih koji su u društvu najugroženiji i obesnaženi.

Poštivanje individualnih i grupnih različitosti

  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika poštivati različitosti u načinu života te u drugim obilježjima različitih pojedinaca i grupa s kojima rade.

Promicanje snaga i potencijala

  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju se usredotočiti na prednosti, snage i potencijale svih korisnika i korisnica, grupa i zajednica te na taj način promicati njihovo osnaživanje.

Osobni i profesionalni integritet

  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju nastojati u što je moguće većoj mjeri profesionalne vrijednosti socijalnog rada integrirati u privatni život.

Razvoj profesionalnih kompetencija

  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika kontinuirano razvijati vlastitu kompetenciju kroz osobni rast i razvoj, profesionalnu izobrazbu i cjeloživotno obrazovanje.

Važnost međuljudskih odnosa

  • Socijalne radnice i socijalni radnici razumiju važnost kvalitetnih međuljudskih odnosa te ih svojim djelovanjem nastoje unaprijediti.

Prenošenje znanja i vještina drugima

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su na svaki način nastojati prenijeti svoja znanja i iskustva stečena kroz profesionalni razvoj svojim kolegicama i kolegama, korisnicima i korisnicama, zajednici i društvu.

Predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja

  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika uvažavati visoke standarde u svojem osobnom i profesionalnom ponašanju.

Polazeći od gore navedenih vrijednosti te spoznaja o suvremenom socijalnom radu, mi socijalne radnice i socijalni radnici prihvaćamo slijedeći Etički kodeks socijalnih radnica i socijalnih radnika u djelatnosti socijalnog rada.

 

2. TEMELJNE ODREDBE

ODNOS PREMA KORISNICIMA I KORISNICAMA

Poštovanje integriteta i dostojanstva korisnika i korisnica

  • U procesu pružanja pomoći korisnicima i korisnicama, socijalne radnice i socijalni radnici trebaju zaštititi dostojanstvo, privatnost, autonomiju i individualnost korisnika i korisnica.
  • Poštovanje integriteta i dostojanstva korisnika i korisnica uključuje:
    • omogućiti korisnicima i korisnicama dobivanje uvida u sve relevantne podatke koji su vezani uz njegovu poteškoću, a sukladno pozitivnim pravnim propisima;
    • razgovarati s korisnicima i korisnicama u skladu s pravilima struke i načelima kvalitetnog komuniciranja, kao i profesionalno korektno razgovarati s kolegama i kolegicama na stručnim timovima, u drugim stručnim kontaktima i odnosima s javnošću o korisnicima i korisnicama koji nisu prisutni;
    • štititi sve aspekte privatnosti korisnika i korisnica;
    • štititi identitet korisnika i korisnica u postupcima prikupljanja, analize i objave podataka koje socijalne radnice i socijalni radnici koriste u istraživačke ili druge akademske i profesionalne svrhe.

Povjerenje

  • Profesionalni odnos socijalnih radnica i socijalnih radnika te korisnika i korisnica treba se zasnivati na međusobnom povjerenju i poštovanju.

Profesionalna tajna

  • Socijalne radnice i socijalni radnici raspolažu vrlo povjerljivom informacijama o ljudima i sudjeluju u rješavanju osjetljivih životnih situacija te su dužni štititi sve tajne podatke kao profesionalnu tajnu.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su iskoristiti informacije koje su prikupili u povjerljivom razgovoru s korisnicima i korisnicama kada je potrebno zaštititi treću stranu ili spriječiti nastanak veće štete. Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika da s tom svojom etičkom obavezom unaprijed upoznaju korisnike i korisnice.

Neosuđivanje korisnika i korisnica

  • Socijalne radnice i socijalni radnici ne smiju osuđivati bilo koji aspekt života ili ponašanja svojih korisnika i korisnica.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju pružati socijalne usluge kojima će uvažavati različitosti korisnika i korisnica s obzirom na etnicitet, porijeklo, rasu, spol, seksualnu orijentaciju, dob, bračni status, političko uvjerenje, religijsku pripadnost,zdravstveni status, mentalne ili tjelesne sposobnosti.

Govorenje istine korisnicima i korisnicama

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su reći punu istinu svojim korisnicima i korisnicama o svim važnim aspektima njihovog profesionalnog odnosa.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su informirati korisnike i korisnice o svim činjenicama važnim za profesionalni odnos s njima, osim u situacijama kad bi to moglo ozbiljno naštetiti dobrobiti drugih osoba.

Prvenstvo interesa

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su pažljivo, u skladu s pravilima profesije procijeniti čiji interes prvenstveno treba zastupati u obavljanju svoje profesionalne dužnosti. To je osobito važno u situacijama kada socijalne radnice i socijalni radnici imaju na raspolaganju ograničene ljudske, prostorne, vremenske ili druge resurse.

Granice u profesionalnom odnosu

  • Socijalne radnice i socijalni radnici uspostavljaju s korisnicima i korisnicama profesionalne odnose postavljajući jasne, prikladne i kulturalno osjetljive granice.
  • Socijalnim radnicama i socijalnim radnicima zabranjeno je ulaziti u intimne i seksualne odnose sa svojim korisnicima i korisnicama.
  • Socijalnim radnicama i socijalnim radnicima nije dozvoljeno primanje materijalnih darova ili usluga u profesionalnom odnosu.

Profesionalno znanje i prava korisnika i korisnica

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su iskoristiti u potpunosti svoje profesionalno znanje kako bi u najboljoj mogućoj mjeri zadovoljili potrebe korisnika i korisnica.

Sukobljene obveze i očekivanja

  • Socijalnim radnicama i socijalnim radnicima dužnost je razmotriti i razjasniti korisnicima i korisnicama moguće neusklađenosti između zakonskih obveza i pravila profesionalnog postupanja s jedne strane te različitih očekivanja korisnika i korisnica s druge strane.

Sukob interesa

  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju izbjeći svaku mogućnost ulaženja u sukob interesa tijekom provođenja profesionalne djelatnosti.
  • Pravo je i obveza socijalnih radnica i socijalnih radnika da o mogućem sukobu interesa obavijeste svoje nadređene te zatraže izuzeće iz profesionalnog odnosa s korisnicima i korisnicama.

Informirani pristanak

  • Socijalne radnice i socijalni radnici imaju dužnost pribaviti pristanak korisnika i korisnica za svaku planiranu intervenciju osim u onim slučajevima kad bi to moglo ozbiljno naštetiti interesima treće strane ili je intervencija uvjetovana nužnom provedbom zakona.
  • Pristanak korisnika i korisnica mora biti pribavljen temeljem prethodno kvalitetno pružene informacije o planiranoj intervenciji.

ODNOS PREMA PROFESIONALNOJ SREDINI

Usklađenost obrazovanja, teorije i prakse socijalnog rada

  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju nastojati u svojem radu integrirati teorijska znanja i praktična iskustva.

Kolegijalni pristup i timski rad

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su odnositi se prema suradnicima i suradnicama s poštovanjem i nastojati unapređivati suradnju s njima kao i sa svima s kojima surađuju izvan ustanove u kojoj rade.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici potiču i podržavaju sve oblike timskog rada u svom profesionalnom radu.
  • Obveza je socijalnih radnica i socijalnih radnika informirati ostale stručnjake o znanjima, vještinama i vrijednostima profesije socijalnog rada te ih jasno upoznati sa specifičnostima njihove uloge u timu, kao i njihovim obvezama i ograničenjima djelovanja.

Odnos prema neadekvatnom djelovanju ostalih kolega i kolegica i poslodavca

  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika ukazati na neodgovarajući rad svojih kolega i kolegica u slučajevima kad takav rad šteti postizanju ciljeva u profesionalnom odnosu s korisnicima i korisnicama na način da razgovara s onima s kojima surađuje i svima koji mogu ili su obavezni pomoći da se poteškoće riješe.
  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika ukazati na neodgovarajuće postupke kolegica i kolega, poslodavaca i osnivača u profesionalnom odnosu prema suradnicima.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su ukazati na svako kršenje etičkih pravila na način da se u vezi s tim obrate etičkom povjerenstvu ustanove, udruge ili Komore socijalnih radnica i socijalnih radnika.


ODGOVORNOST PREMA ŠIREM DRUŠTVENOM OKRUŽENJU

Pristup društvenim resursima

  • Socijalne radnice i socijalni radnici imaju odgovornost predlagati, unaprjeđivati i činiti dostupnima različita dobra i usluge najvećem mogućem broju korisnica i korisnika, bez obzira na njihova osobna obilježja (spol, dob, etničko porijeklo, vjersku pripadnost, seksualnu orijentaciju i dr.)
  • Socijalne radnice i socijalni radnici aktivno se uključuju u razvoj svih segmenata društva čime nastoje omogućiti jednak pristup i ravnomjernu raspodjela resursa za sve građane, kako bi sve socijalno osjetljive skupine društva imale jednaku priliku za rast i razvoj.

Utjecaj na političko – pravno društveno uređenje

  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju predlagati i poduzimati inicijative u području zakonodavstva i socijalne politike koje su u interesu korisnika i korisnica i profesionalne zajednice.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju predlagati i poduzimati socijalne akcije usmjerene na promicanje prava i interesa korisnika i korisnica, grupa i zajednica u društvu, posebno onih obesnaženih, kao i profesionalne zajednice.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su javno upozoriti na svaku praksu i politiku koja odstupa od načela socijalne pravednosti, diskriminira članove društva na temelju njihovih obilježja, sprječava ili otežava pristup društvenim resursima i uslugama.

Odnos s javnošću

Socijalni radnici i socijalne radnice dužni su štititi svoje korisnike i korisnice od neodgovarajućih postupaka i zloupotreba u medijima i javnosti. Pri davanju informacija potrebno je posebno voditi računa o zaštiti privatnosti i interesa korisnika i korisnica. U slučaju takvih zloupotreba, socijalne radnice i socijalni radnici su dužni javno upozoriti i reagirati na njih.

  • Socijalne radnice i socijalni radnici nastoje u široj društvenoj javnosti prezentirati svoju djelatnost kroz sudjelovanje na javnim skupovima i tribinama, stručnim i znanstvenim skupovima, pisanjem i objavom stručnih i znanstvenih radova kao i drugim oblicima informiranja građana putem različitih medija


ODGOVORNOST PREMA VLASTITOM PROFESIONALNOM RAZVOJU

Kontinuirani profesionalni razvoj

  • Socijalne radnice i socijalni radnici imaju dužnost razvijati profesionalne kompetencije kako bi mogli pružiti najbolju uslugu svojim korisnicima i korisnicama.
  • Profesionalni razvoj socijalnih radnica i socijalnih radnika podrazumijeva kontinuirano sudjelovanje u procesima cjeloživotnog obrazovanja, uključujući formalne i neformalne oblike obrazovanja te supervizije i druge oblike profesionalne podrške.
  • Vlastiti profesionalni razvoj socijalne radnice i socijalni radnici osiguravaju i putem aktivnog sudjelovanja na stručnim i znanstvenim skupovima, praćenjem stručne literature te sudjelovanjem u istraživačkim i stručnim projektima.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju poduprijeti sve aktivnosti koje pridonose obrazovanju, znanstvenim spoznajama i razvijanju praktičnih metoda socijalnog rada.

3. ZAVRŠNE ODREDBE

  • Poštivanje odredbi ovog Kodeksa obvezno je za sve socijalne radnice i socijalne radnike u djelatnosti socijalnog rada.
  • U slučajevima kada se pod vodstvom socijalnih radnica i socijalnih radnika u praksu socijalnog rada uključuju i druge osobe bez odgovarajuće izobrazbe na području socijalnog rada (volonteri, studenti na praksi, stručnjaci drugih struka) socijalne radnice i socijalni radnici su odgovorni upoznati ih s obvezom postupanja u skladu s etičkim kodeksom.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su odbiti svaku radnju koja je u suprotnosti s odredbama iznesenim u Kodeksu. Hrvatska udruga socijalnih radnika obvezna je pružiti pravnu i stručnu podršku svim svojim članicama i članovima koji se uslijed dosljednog poštivanja odredbi ovog Kodeksa nađu u situacijama koje nisu u mogućnosti osobno razriješiti.
  • Kodeks stupa na snagu nakon što ga prihvati Skupština Hrvatske udruge socijalnih radnika te ga objavi na svojim službenim web stranicama.
  • Ovaj Kodeks mora biti dostupan svima onima koji se profesionalno bave socijalnim radom, u svim ustanovama i organizacijama koje zapošljavaju ili školuju socijalne radnice i socijalne radnike te mora biti dostupan svim korisnicima i javnosti.

2048

Regionalne udruge socijalnih radnika
-delegati Skupštine HUSR-a –

Pozivamo Vas na redovnu godišnju sjednicu Skupštine Hrvatske udruge socijalnih radnika koja će se održati dana 15.10.2014. u 18.00 sati u Hotelu Antunović, Zagreb. Predlažemo sljedeći

D N E V N I    R E D

  1. Otvaranje Skupštine
  2. Izbor Radnog predsjedništva, zapisničara, ovjerovitelja zapisnika i verifikacijskog povjerenstva
  3. Izvještaj Verifikacijskog povjerenstva / utvrđivanje kvoruma Skupštine
  4. Usvajanje predloženog dnevnog reda
  5. Izvješće o radu HUSR-a u proteklom razdoblje ( predsjednica HUSR-a)
  6. Financijsko izvješće HUSR-a u proteklom razdoblju ( tajnica HUSR-a)
  7. Izvješće Nadzornog odbora HUSR-a ( predsjednica Nadzornog odbora )
  8. Izvješće Etičkog povjerenstva ( predsjednica povjerenstva )
  9. Izvješća regionalnih udruga o aktivnostima u proteklom razdoblju
  10. Rasprava i usvajanje izvješća
  11. Usvajanje Pravilnika o dodjeli nagrada za socijalni rad
  12. Odluka o raspodjeli članarina
  13. Razno
  14. Zatvaranje Skupštine

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA HUSR-a
Štefica Karačić, dipl socijalna radnica

2492

Novi Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 75/2014) koji stupa na snagu 01.09.2014. godine, donosi značajne novine u hrvatski pravni sustav, koje su rezultat znanstvnih i stručnih nastojanja unaprjeđenja obiteljskopravnih instituta na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Bitne novine predstavljaju: novi koncept razvoda braka, plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, pravila komunikacije i odlučivanja roditelja u vezi s djetetom, nova pravila ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, novine određivanja uzdržavanja za djecu, redefiniranje mjera za zaštitu djece, novine u postupku posvojenja, lišenja poslovne sposobnosti i skrbništva, redefiniranje postupka posredovanja kroz nove institute obveznog savjetovanja i obiteljske medijacije.

Obiteljskim sudskim postupcima koji podrazumjevaju koncentraciju obiteljskopravnih procesnih odredbi, u novom su Obiteljskom zakonu sadržane u posebnom dijelu i predstavljaju cjelovit i sveobuhvatan pristup ovoj vrsti sudovanja.

V. znanstveno i stručno interdisciplinarno savjetovanje iz područja obiteljskog prava u organizaciji Pravnog fakulteta u Osijeku pod naslovom „Suvremene teme obiteljskog prava i postupka“ , pružit će stručnjacima koji primjenjuju Obiteljski zakon dvodnevno upoznavanje s bitnim zakonskim novinama kao i širok prostor za interdisciplinarnu stručnu raspravu.

Program konferencije, obrazac za prijavu i informacije o smještaju mogu se pronaći na web stranicama Pravnog fakulteta u Osijeku i HUPZO-a:

http://www.pravos.unios.hr/hupzo/
http://www.pravos.unios.hr/pfo/node/1138

3915

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
PRAVNI FAKULTET U ZAGREBU
STUDIJSKI CENTAR SOCIJALNOG RADA

raspisuje

N A T J E Č A J

za upis polaznika

II. generacije studenata na Poslijediplomski specijalistički studij „Obiteljska medijacija“ u listopadu 2014. godine.

1. Uvjeti za upis
Pravo upisa ima osoba koja ima završen diplomski studij socijalnog rada ili socijalne politike, prava, psihologije ili edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti i stečeno zvanje magistra struke odnosno završeni sveučilišni studij socijalnog rada, prava, psihologije ili edukacijsko rehabilitacijskih znanosti i stečeno zvanje diplomiranog socijalnog radnika, diplomiranog pravnika, profesora psihologije ili profesora defektologije (edukatora-rehabilitatora, socijalnog pedagoga, logopeda). Iznimno, studij mogu upisati i osobe koje su završile drugi sveučilišni studij pod uvjetima utvrđenim Pravilnikom o poslijediplomskim studijima. Od pravnika, psihologa i edukatora/rehabilitatora se prije početka drugog semestra očekuje polaganje ispita razlike.

Polaznik mora imati aktivno znanje engleskog jezika i tri godine radnog iskustva (iznimno manje uz preporuku jednog sveučilišnog nastavnika i posebno obrazloženje u eseju).

2. Broj upisnih mjesta
Broj upisnih mjesta je: 32
U slučaju većeg broja kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete i budu uspješni na intervjuu, prednost imaju polaznici s višom prosječnom ocjenom te više radnog iskustva relevantnog za područje studija. Ako se upiše manje od 16 studenata studij zadržava pravo odgode početka nastave do upisa dovoljnog broja studenata.

3. Školarina
Školarina iznosi 8.500,00 kuna po semestru.

4. Rokovi za prijavu na natječaj
Prijava na natječaj podnosi se najkasnije do 15. srpnja 2014. na adresu: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Nazorova 51, 10000 Zagreb s naznakom: za poslijediplomski studij „Obiteljska medijacija“

Uz prijavu obvezno priložiti:

  1. Izvornik ili ovjerenu presliku diplome ili potvrdu o završenom studiju
  2. Ispis kolegija i ocjena postignutih tijekom studija
  3. Životopis s opisom stručne aktivnosti
  4. Esej do 2500 znakova (obrazloženje interesa za upis i ciljevi profesionalnog razvoja)
  5. Izjavu o prihvaćanju uvjeta studiranja propisanih Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i uvjeta navedenih u studijskom programu.

5. Upis
Nakon odabira polaznika što uključuje razgovor u cilju procjene motiviranosti i komunikacijskih vještina nužnih za daljnje obrazovanje rezultat natječaja će biti dostupan na mrežnim stranicama specijalističkog studija u rujnu 2014.

6. Informacije o studiju
Studijski program i informacije o studiju dostupni su na mrežnim stranicama, te putem telefona broj: 01/4895 806 i e-mail adrese: obiteljska.medijacija@pravo.hr

 

Natječaj je objavljen na mrežnim stranicama Pravnog fakulteta u Zagrebu, te u Večernjem listu od 10.6.2014. g.

Prethodni1...646566...71Slijedeći Page 65 of 71

ZADNJE

KONTAKT INFORMACIJE

DOKUMENTI

POPULARNE KATEGORIJE

© Hrvatska udruga socijalnih radnika, Sva prava zadržana.