Nadležnost i organizacija rada centra za socijalnu skrb

Na temelju dogovora predstavnika Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika s Podpredsjednicom Vlade i ministricom socijalne politike i mladih od 27.02.2013. godine, te pribavljenih prijedloga i mišljenja iz prakse sačinjen je opis najvažnijih poslova za koje struka predlaže da se iz nadležnosti centra za socijalnu skrb prenesu u nadležnost drugih službi.Većina ovih poslova može biti delegirana drugim službama na temelju međuresornih dogovora, dok je za neke promjene u praksi nužna izmjena pozitivnih propisa.

Poslovi koji bi iz nadležnosti centra za socijalnu skrb mogli biti preneseni u nadležnost drugih službi:

  1. Umjesto prava na pomoć za uzdržavanje u centru za socijalnu skrb radno sposobni nezaposleni samci trebali bi pravo na novčanu naknadu ostvarivati na Zavodu za zapošljavanje gdje bi trebali dobiti i stručnu podršku za zapošljavanje. Novčanu pomoć ovim osobama trebalo bi vremenski ograničiti i uz nove mjere stimulirati njihovu radnu aktivaciju.
  2. Naknada do zaposlenja kao pravo nezaposlenih osoba s invaliditetom koje nemaju vlastiti prihod trebala bi se ostvarivati u sustavu zapošljavanja (Zavod za zapošljavanje ili Fond).
  3. Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja trebalo bi se regulirati na Zavodu za zdravstveno osiguranje ili možda na Zavodu za mirovinsko osiguranje.
  4. Privremeno uzdržavanje (stručne službe u sustavu pravosuđa – alimentacijski fond ili sl.).
  5. Obrada i upućivanje na vještačenje PTV-a radi ostvarivanja prava izvan sustava socijalne skrbi (zdravstvena zaštita, uvećani doplatak za djecu) trebala bi se provoditi u okviru službe koja rješava o tom pravu: gradski/županijski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje itd.
  6. Posredovanje u postupku sporazumnog razvoda braka mogli bi provoditi Obiteljski centri.
  7. Posredovanje prije razvoda braka supružnika bez djece, odnosno bez maloljetne djece mogli bi provoditi Obiteljski centri
  8. Obrada potencijalnih posvojitelja, priprema za posvojenje, edukacija i podrška potencijalnim posvojiteljima i posvojiteljima trebala bi se provoditi u Obiteljskom centru.
  9. Rane socijalne intervencije u obiteljima pod rizikom (članak 95. Obiteljskog zakona) – Obiteljski centar.
  10. Poslovi vezani uz lišenje slobode: socijalne ankete, mišljenja o uvjetnom otpustu, pogodnosti izlaska iz zatvora i slično, mogu provoditi stručne službe u sustavu pravosuđa (sud, odjel za probaciju, penalne ustanove).
  11. Poslovi stambenog zbrinjavanja azilanata: pronalazak stanova, ugovori sa stanodavcima trebaju ostati u nadležnosti službe za azil uz uključivanje Crvenog križa ili civilnog sektora.
  12. Psihosocijalna pomoć žrtvama vršnjačkog nasilja trebala bi se osigurati u okviru Obiteljskog centra.
  13. Provođenje posebnih obveza izrečenih maloljetnim počiniteljima prekršaja trebala bi se osigurati u okviru Obiteljskog centra.
  14. Vještačenje korisnika u postupku ostvarivanja prava na novčane potpore u sustavu socijalne skrbi (doplatak, invalidnina, pomoć za uzdržavanje, inkluzivni dodatak) trebalo bi provoditi jedinstveno tijelo vještačenja čime bi se ujednačili kriteriji procjene i postigla ravnopravna dostupnost ovim pravima.
  15. Imenovanje posebnog skrbnika (skrbnika za posebne slučajeve) djeci i maloljetnicima, osobama nepoznatog boravišta, stranim državljanima i slično trebao bi provoditi nadležni sud koji vodi konkretne postupke.
  16. Ispis iz hrvatskog državljanstva treba biti isključivo u nadležnosti službe unutarnjih poslova.
  17. Edukacija udomitelja – regulirati na način da uz tim za udomiteljstvo centra (socijalni radnik i psiholog) poslove edukacije obavezno provode i stručni radnici zaposleni u domovima socijalne skrbi (edukacijski rehabilitator, logoped, medicinska sestra, njegovateljica, psiholog dječjeg doma i dr.).
  18. Susreti i druženja djeteta s roditeljem u prisutnosti službene osobe treba biti u nadležnosti Općinskog građanskog suda koji donosi odluku i prati njenu provedbu. Centar uz prijedlog mjere sudu eventualno može predložiti osobu koja će nazočiti susretima, ali troškove provođenja mjere treba podmiriti sud ili roditelji na temelju odluke suda.
  19. Upućivanje osoba u prenoćište, na prehranu u pučku blagovaonicu i ostvarivanje prava na obiteljske pakete sukladno Odluci o socijalnoj skrbi jedinica lokalne/regionalne uprave treba biti u nadležnosti Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, a centar za socijalnu skrb treba svojim korisnicima dati informacije o ovim oblicima pomoći i izdati im potvrdu o statusu u sustavu socijalne skrbi. Socijalni radnici Ureda u lokalnoj upravi trebaju izdavati uputnice osobama u potrebi za ostvarivanjem ovih oblika pomoći i pratiti provedbu kod lokalnih pružatelja.
  20. Pravo na zdravstveno osiguranje putem jedinice lokalne/regionalne uprave treba se ostvarivati bez uključivanja socijalnog radnika centra. Socijalni radnici Ureda za socijalnu zaštitu jedinice lokalne/regionalne službe koja donosi Zaključak o vještačenju trebali bi uz Zaključak dostaviti PTV-a i svu potrebnu dokumentaciju kao i obrazac socijalnoanamnestičkih podataka o osobi koja se upućuje na vještačenje /obrazac br. 16/.
  21. Izrada socijalnih anamneza ili izvješća o socijalnim prilikama za potrebe postupka koji se vodi u drugim službama, odnosno za osobe koje imaju potrebu za ostvarivanjem prava sukladno Odluci o socijalnoj skrbi jedinica lokalne/regionalne uprave (istek ugovora o najmu gradskog stana, prioritetno rješavanje stambenog pitanja, dugovanja na ime nepodmirenih troškova najma gradskog stana i obročne otplate istih, jednokratne pomoći, smanjenje troškova prehrane djece u školi, smanjnje troškova vrtića, oslobađanje od participacije zdravstvenih usluga i sl.) treba biti u nadležnosti Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom lokalne/regionalne uprave. Socijalni radnici ovih Ureda mogu prikupiti podatke, izvršavati terenske izvide i procjeniti osnovanost zahtjeva, te donijeti odluku bez uključivanja socijalnog radnika centra za socijalnu skrb.

Navedeni popis odnosi se na poslove u kojima socijalni i drugi stručni radnici centra za socijalnu skrb izrađuju izvješća i daju preporuke ili mišljenja o korisnicima za potrebe različitih službi izvan sustava socijalne skrbi. Radi se o uslugama stručnog socijalnog rada koje u pravilu mogu obaviti stručnjaci službe koja vodi konkretan postupak, bez sudjelovanje socijalnog radnika centra. Stručni radnici centra obavljaju ove poslove kao servis, bez stvarnog utjecaja na ishod ovih postupaka, pa je njihova uloga u ostvarivanju prava korisnika na navedene oblike pomoći ili usluge u pravilu beznačajna. Uključivanje centra direktno utječe na trajanje ovih postupka i smanjuje zadovoljstvo korisnika socijalnim uslugama. Smatramo da centar u ovim postupcima treba korisniku izdati potvrdu o njegovom statusu u sustavu socijalne skrbi kako bi ju uz ostalu dokumentaciju priložio uz zahtjev za ostvarivanje pomoći kod drugih pružatelja usluge.

Kategorije korisnika koji su obuhvaćeni navedenim poslovima centra:

  1. Nezaposleni radno sposobni samci koji bi svoja prava na novčane pomoći uz podršku za radnu aktivaciju trebali ostvarivati na Zavodu za zapošljavanje, uz vremensko ograničavanje roka u kojem mogu ostvariti novčanu naknadu.
  2. Nezaposlene radno sposobne osobe s invaliditeteom trebale bi pravo na naknadu do zaposlenja ostvarivati kroz sustav zapošljavanja – Služba za profesionalno osposobljavanje i rehablitaciju.
  3. Osobe bez zdravstvenog osiguranja – svoja prava na zdravstvenu zaštitu po posebnim propisima trebali bi ostvarivati na razini lokalne zajednice (Ured za zdravstvenu zašitu) bez obrade centra za socijalnu skrb.
  4. Osuđene osobe i osobe na izdržavanju kazne zatvora svoja prava trebaju ostvarivati u okviru sustava pravosuđa (socijalne ankete, uvjetni otpust, pogodnosti izlaska).
  5. Osobe u postupku ispisa iz hrvatskog državljanstva trebale bi svoje zahtjeve regulirati bez sudjelovanja centra za socijalnu skrb.
  6. Osobe pod skrbništvom – inicirati zakonske promjene koje će drugačije regulirati pitanje lišenja poslovne sposobnosti i poslove skrbništva prenijeti u nadležnost suda ili neovisnog tijela/agencije.
  7. Korisnici prava na status roditelja njegovatelja i status njegovatelja trebali bi svoje pravo ostvarivati na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (kao što sada ostvaruju pravo na dopust ili rad sa skraćenim radnim vremenom zbog njege djeteta s teškoćama u razvoju) ili u Zavodu za mirovinsko osiguranje.
  8. Korisnici drugih oblika pomoći koje osiguravaju jedinice lokalne/regionalne uprave svoja prava trebaju ostvarivati kroz službe na lokalnoj/regionalnoj razini, uz potvrdu centra o njihovom statusu u sustavu socijalne skrbi, ali bez prethodne procjene i stručnog mišljenja centra.
  9. Korisnici privremenog uzdržavanja – inicirati zakonske promjene koje će regulirati pravo na privremenu alimentaciju kroz sustav pravosuđa, a ne kroz sustav socijalne skrbi.
  10. Osobe koje se vještače u sustavu socijalne skrbi (PTV) radi ostvarivanja određenih socijalnih prava izvan sustava socijalne skrbi (doplatak za djecu, prava na zdravstveno osiguranje po posebnim propisima).
  11. Potencijalni posvojitelji – obrada, priprema za posvojenje, edukacija, podrška – može se provoditi u okviru Obiteljskog centra.
  12. Maloljetni počinitelji prekršaja – posebne obveze koje se mogu provoditi u okviru Obiteljskog centra.
  13. Maloljetne žrtve vršnjačkog nasilja – psihosocijalna pomoć u okviru Obiteljskog centra.
  14. Mlađi maloljetnici bez pratnje zatečeni u noćnom izlasku – rana intervencija u obitelji u okviru Obiteljskog centra.
  15. Bračni drugovi u postupku sporazumnog razvoda braka trebali bi biti upućeni u posredovanje u Obiteljski centar.

Prijedlozi i mišljenja vezani uz organizaciju rada centra za socijalnu skrb

Obzirom na poznate razlike između pojedinih centara za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj nije sporno da organizacija rada centra treba biti u skladu sa specifičnostima ustanove, broja zaposlenih, područja nadležnosti i specifičnih potreba građana koji žive na konkretnom području. Neovisno o ustroju (odjeli/stručne cjeline itd.) organizacija načina stručnog rada i upravljanje centrom mora osigurati dobru usmjerenost, dostupnost i kvalitetu usluga kroz:

  • Adekvatan način informiranja građana, korisnika i suradnika (prijemni ured ili zaduženi radnik centra)
  • Procjenu sigurnosti korisnika i žurnosti postupka (standardizirani postupak procjenjivanja i postupanja)
  • Aktivno sudjelovanje korisnika u postupku i njegovo pravo na izbor usluge (procjenjivanje potreba kao poseban postupak)
  • Vođenje slučaja uz uvažavanje timskog i integriranog pristupa u radu s korisnicima (koordiniranje procesom)
  • Individualno planiranje, preispitivanje i procjenu učinaka pruženih usluga (u složenijim slučajevima kada se potrebe korisnika ne mogu zadovoljiti jednokratnim intervencijama centra)
  • Bolje korištenje vlastitih stručnih resursa kroz uvođenje novih oblika rada s korisnicima (tretmanski i metodološki)
  • Međuresornu suradnju, socijalno planiranje i prevenciju socijalnih problema u lokalnoj zajednici (partnerski projekti, mreža pružatelja usluga itd.)
  • Profesionalno osnaživanje stručnjaka, kontinuirano dodatno osposobljavanje i podrška kroz superviziju

Zagreb, 25.04.2013.
Predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić, dipl. socijalna radnica

NEMA KOMENTARA

Odgovori