HUSR

524 ČLANCI 0 KOMENTARI

23

Održana edukacija u prostorijama Studijskog centra za socijalni rad, Nazorova 51, 30.1.2023. Zagreb, od 9h do 17h.
Jačanje kapaciteta stručnjaka za pružanje usluga u zajednici
Seminar za voditelje mjera stručne pomoći
3. dan Osnovnog modula

 

Programski tim: prof. dr. sc. Branka Sladović Franz, prof. dr. sc. Marina Ajduković i Štefica Karačić

81

Temeljem Pravilnika o dodjeli nagrada Hrvatske udruge socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: HUSR) i Odluke o osnivanju Povjerenstva za dodjelu nagrada Hrvatske udruge socijalnih radnika, Povjerenstvo  donosi

KRITERIJE
za dodjelu nagrada Hrvatske udruge socijalnih radnika

Nagrade HUSR-a mogu biti dodjeljene osobi, ustanovi socijalne skrbi, udruzi civilnog društva ili jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za iznimna postignuća i osobito zaslužnima za razvoj i afirmaciju profesije socijalnog rada.

Temeljem čl. 2 Pravilnika o dodjeli nagrada Hrvatske udruge socijalnih radnika, nagrade HUSR-a  su:

  1. Počasna nagrada Tatjana Marinić
  2. Godišnja nagrada Jakov Kudrić
  3. Priznanje Hrvatske udruge socijalnih radnika
  4. Posebno godišnje priznanje Hrvatske udruge socijalnih radnika

Prijedlog za dodjelu nagrada mogu podnjeti:

  • pojedinci
  • regionalne Udruge socijalnih radnika
  • ustanove socijalne skrbi
  • strukovne komore
  • udruge civilnog društva
  • akademska zajednica
  • tijela državne i lokalne uprave

 

1. Kriteriji za Počasnu nagradu Tatjana Marinić su:

  • Državljanstvo RH
  • Zvanje socijalnog radnika ili neovisno o stručnoj spremi i profesiji
  • Posebna zasluga za djelovanje i razvitak profesije socijalnog rada tijekom dužeg vremenskog razdoblja
  • prepoznat i cijenjen  rad   u  stručnoj i široj javnosti.

 

2. Kriteriji za Godišnju nagradu  Jakov Kudrić

Godišnja nagrada Jakov Kudrić dodjeljuje se u tri kategorije i to:

  1. socijalnom radniku/ci koji/a je svojim stručnim i/ili znanstvenim radom osobito doprinjeo/la ili doprinosi razvoju i afirmaciji profesije socijalnog rada
  2. ustanovi socijalne skrbi koja se istaknula kvalitetom socijalnih usluga ili inovativnošću svojih programa u interesu korisnika
  3. udruzi civilnog društva koja se istaknula kvalitetom socijalnih usluga ili inovativnošću svojih programa u interesu korisnika.

KRITERIJI:

  • uživanje ugleda uzornog stručnjaka i djelatnika, ustanove, udruge ili jedinice regionalne/lokalne samouprave;
  • iznimni rezultati u praktičnom i/ili teorijskom radu na pojedinom području djelovanja;
  • objavljena, prikazana, izložena, izvedena ili na drugi način prezentirana i nagrađivana ostvarenja;

Nagrade će se  dodijeliti  ako dostignuća udovoljavaju stručnim, etičkim i drugim standardima struke, ako proizlaze iz profesionalnih obveza te dodatnog rada i zalaganja.

3. Kriteriji za Priznanje HUSR-a

Priznanje HUSR-a dodjeljuje se, na prijedlog Upravnog odbora regionalnih udruga, socijalnim radnicama i socijalnim radnicima, ustanovama socijalne skrbi, udrugama civilnog društva, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji je rad prepoznat kao opće dobro i od posebnog značaja za zajednicu, a njihovo djelovanje doprinosi razvoju i afirmaciji profesije socijalnog rada.

Kriteriji za dodjelu  Priznanja HUSR-a su:

  • uživanje ugleda uzornog stručnjaka i djelatnika, ustanove, udruge ili jedinice regionalne/lokalne samouprave;
  • iznimni rezultati u praktičnom i/ili teorijskom radu na pojedinom području djelovanja;
  • objavljena, prikazana, izložena, izvedena ili na drugi način prezentirana i nagrađivana ostvarenja;

Nagrade  će se dodijeliti ako dostignuća udovoljavaju stručnim, etičkim i drugim standardima struke, ako proizlaze iz profesionalnih obveza te dodatnog rada i zalaganja.

 

4. Posebno godišnje priznanje HUSR-a dodjeljuje se na direktan prijedlog i obrazloženje Povjerenstva za dodjelu nagrada HUSR-a, za društveno značajnu socijalnu inicijativu ili socijalnu akciju kojom se utječe na kvalitetu socijalnih usluga, ili posebno doprinosi  afirmaciji i dignitetu profesije socijalnog rada.

Posebno godišnje priznanje može se dodijeliti fizičkoj osobi, ustanovi ili udruzi civilnog društva.

Prijedlog za dodjelu Počasne nagrade, Godišnje nagrade i Priznanja HUSR-a i Posebnog godišnjeg priznanja podnosi se Povjerenstvu u pisanom obliku (podnesku).

Podnesak mora sadržavati podatke o podnositeljima prijedloga, podatke o osobi, ustanovi ili udruzi za koju je podnesen prijedlog, vrstu nagrade čija dodjela se predlaže, te širi opis dostignuća s priloženim preporukama i drugim materijalima kojima se obrazlaže prijedlog za nagradu ili Priznanja HUSR-a

 

Uz dopis s prijedlogom i obrazloženjem za kandidata potrebno je priložiti:

  • Životopis (uključuje podatke o školovanju, stručnoj spremi, zaposlenju)
  • Pisane materijale o napredovanju u struci i uspjesima na radnom mjestu
  • Dokaz o znanstvenom i stručnom doprinosu (radovi, publikacije)
  • Preporuke i mišljenja relevantna za dodjelu nagrade

 

Uz dopis s prijedlogom i obrazloženjem za kandidaturu ustanove socijalne skrbi, udruge civilnog duštva, jedinice lokalne i područne ( regionalne)  samooprave potrebno je priložiti:

  • Radnu biografiju
  • Pisane materijale i dokaze o postignutim uspjesima, kvaliteti socijalnih usluga i realizaciji inovativnih programa ciljanih interesima korisnika
  • Preporuke i mišljenja relevantna za dodjelu nagrade

Kada dva kandidata imaju isti ukupan broj bodova prednost se daje kandidatu koji ima duži kontinuitet u provođenju aktivnosti

Prijava se dostavlja zajedno s pratećom dokumentacijom :

Povjerenstvu za dodjelu nagradaHrvatska udruga socijalnih radnika, Draškovićeva 27, 10000 Zagreb u zatvorenoj omotnici s napomenom „PRIJEDLOG ZA DODJELU NAGRADA HUSR-a – NE OTVARAJ”

 

Okvirni plan rokova u postupku dodjele nagrada HUSR-a:

  • Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu nagrada HUSR-a – najkasnije mjesec dana prije isteka  roka za zaprimanje prijava.
  • Zaprimanje prijedloga – zaključno do 10.veljače 2023. godine
  • Završetak postupka izabira kandidata za nagradu – zaključno do kraja  mjeseca veljače  tekuće godine
  • Povjerenstvo donosi odluku i upućuje konačni prijedlog Upravnom odboru HUSR-a – najkasnije ožujka tekuće godine
  • Upravni odbor donosi konačnu odluku o dodjeli Godišnje nagrade i Priznanja ,a  prijedlog kandidata za Počasnu nagradu   upućuje na usvajanje  Skupštini HUSR-a
  • Skupština HUSR-a na prijedlog Upravnog odbora donosi odluku o dodjeli Počasne nagrade Tatjana Marinić
  • Nagrade će se dobitnicima svečano uručiti povodom obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada 21. ožujka 2023. godine

 

PRAVILNIK O DODJELI NAGRADA HUSR-a
KRITERIJI O DODJELI NAGRADA FIZIČKIM I PRAVNIM OSOBAMA

Održana edukacija u prostorijama Studijskog centra za socijalni rad,
Nazorova 51, 23.1.2023. Zagreb, od 9h do 17h.
Jačanje kapaciteta stručnjaka za pružanje usluga u zajednici

Seminar za voditelje mjera stručne pomoći
3. dan Osnovnog modula

Programski tim: prof. dr. sc. Branka Sladović Franz, prof. dr. sc. Marina Ajduković i Štefica Karačić

30

Poštovani,

Autonomna ženska kuća Zagreb vas poziva na predstavljanje projekta financiranog iz programa Erasmus+ “Jačanje ranjivih skupina žena edukacijama o financijskom upravljanju” koje će se održati u utorak, 7.2.2023. g. od 11:00 – 13:00 sati putem platforme Zoom na poveznici: https://us06web.zoom.us/j/81511478377

Glavni cilj projekta je osnaživanje žena koje su preživjele partnersko nasilje kroz sudjelovanje u nizu edukacija o upravljanju financijama, karijernom planiranju i izgradnji socijalnog kapitala.

U prvom dijelu događanja predstavit ćemo glavne aktivnosti projekta i  potrebe naših korisnica, a nakon toga vas pozivamo da se pridružite diskusiji.

Vjerujemo da će razmjena informacija i iskustava na ovu temu biti svima od koristi.

U prilogu šaljemo dnevni red događanja te molimo potvrdu sudjelovanja putem e-maila ili na tel: 01/4551130.

Zahvaljujemo uz lijepi pozdrav,

Autonomna ženska kuća Zagreb

Održana edukacija u prostorijama Studijskog centra za socijalni rad,
Nazorova 51, 17.1.2023. Zagreb, od 9h do 17h.
Jačanje kapaciteta stručnjaka za pružanje usluga u zajednici

Seminar za voditelje mjera stručne pomoći
3. dan Osnovnog modula

Programski tim:
prof. dr. sc. Branka Sladović Franz, prof. dr. sc. Marina Ajduković i Štefica Karačić

Održana edukacija u prostorijama Studijskog centra za socijalni rad,
Nazorova 51, 21.1.2023. Zagreb, od 9h do 17h
Jačanje kapaciteta stručnjaka za pružanje usluga u zajednici

Seminar za voditelje mjera stručne pomoći
3. dan Osnovnog modula

Programski tim:
prof. dr. sc. Branka Sladović Franz, prof. dr. sc. Marina Ajduković i Štefica Karačić

104

Održana edukacija u prostorijama Studijskog centra za socijalni rad,
Nazorova 51, 13.1.2023. Zagreb,od 9h do 17h.

Jačanje kapaciteta stručnjaka za pružanje usluga u zajednici

Seminar za voditelje mjera stručne pomoći
3. dan Osnovnog modula

Programski tim: prof. dr. sc. Branka Sladović Franz, prof. dr. sc. Marina Ajduković i Štefica Karačić

Slike sa održane Edukacije:

105

Massimo je u intervjuima često spominjao važnu ulogu i doprinos u svom životu socijalnog radnika Branimira iz Labina. Riječ je o Branimiru Vukeliću, bivšem djelatniku Centra za socijalni rad u Labinu, koji je vodio referadu za maloljetničku delikvenciju. S Vukelićem razgovaramo o tom razdoblju Massimova života.

– Massimo je kao 16-godišnjak živio u Raši, u malom rudarskom stanu u Drapšinovoj ulici s majkom koja je bila invalid, nepokretna, u kolicima. U svojoj velikoj, čak i pretjeranoj ljubavi za Massima i opterećivala ga je, a on ju je obožavao, kao osobu. Naslanjao se praktički na nju, a ona je bila krhkija od njega. Bila je to jedna paradoksalna situacija u kojoj je Massimo sve tražio od majke, a ona mu je sve htjela dati, ali nije imala šta. Socijalno jako teška situacija za razvoj 15-godišnjaka, govori nam Vukelić.

Ističe tadašnju službu socijalne zaštite i njezin izrazit senzibilitet za ljude koji su imali teške obiteljske situacije. Napominje da kada je nekome trebalo pomoći, društvo je reagiralo i to vrlo korektno i multidisciplinarno, daleko više nego danas, uvažavajući sva pravila struke, i to zajedno policija, pravosuđe i centar za socijalni rad. To je bila ekipa koja je u centar kao meritum svega stavila osobu u tretmanu pa nije bilo zakonskih barijera, proceduralnih pitanja i stvari su se rješavale na korist štićenika, posebice kada su to bila djeca, kaže Vukelić.

– Massimo se tada još zatekao u Raši koja je bila rudarska sredina, u kojoj je bilo teško izboriti se za status adekvatan Massimovim sposobnostima. U prvom redu, bio je izrazito inteligentan, bistar, izvrstan đak koji je izbjegavao školu i imao puno neopravdanih sati, tako da je to bio prvi alarm za našu službu. Kontaktirali smo Srednjoškolski centar i to je bila prva naznaka da živi u teškoj socijalnoj situaciji. Na to se nadovezao ulazak u loše društvo koje je bilo sklono krađama i konzumaciji lakih droga, što je u ono vrijeme bila rijetkost. To je bio početak problema koji je kasnije prilično eskalirao. Massimo je u obitelji praktično morao biti hranitelj, voditi računa o majci i kućanstvu, imao je 15-ak godina i morao se boriti sa sredinom u kojoj nije imao nikakvu podršku. Mi smo u suradnji s policijom i pravosudnim organima uspjeli da ga ne kazne za ono što je bilo kažnjivo. U stavu prema vlastitim prekršajima i ponašanju Massimo je bio moralna vertikala, on je jednostavno uvijek znao da to što je učinio nije korektno i naš strah od recidiva, ako se promijene okolnosti u kojima živi, bio je neznatan ili ga uopće nije bilo. Massimo nije bio problematičan, da se moglo pretpostaviti da će to eskalirati. On jednostavno nije znao izaći iz odnosa koji su bili strahovito velik teret za jednog 15-godišnjaka.

Kada sam počeo dolaziti k njima u kuću i razgovarati s njim i majkom, uspostavili smo izvrstan odnos i uvidio sam još jednu njegovu sklonost. Ja imam neko malo glazbeno obrazovanje i Massimo me jednom upitao bih li ga poslušao kako svira gitaru. Ostao sam naprosto frapiran, to je bilo tehnički perfektno, to su bili tonovi koji su zvučali posebno. Nije me to toliko fasciniralo koliko me oduševilo i vezalo za njega to kako je on doživljavao svoju izvedbu. Jednostavno se stapao sa žicama i sa zvukovima tako da sam pomislio, mi ovom mladiću moramo pomoći. Problem je bio što je Massimo volio svoju majku i svaka priča o bilo kakvom izdvajanju koje je bilo nužno, jer i ta sredina, obiteljska i raška, nije bila za njega poticajna i moglo je to u perspektivi za njega jako loše završiti. Međutim, on nije htio niti razgovarati o izdvajanju iz obitelji. Poslije sam shvatio zašto je bio a priori protiv – prijetila mu je kazna izdvajanja u obrazovnu ustanovu zbog kaznenih djela, a nije sebe doživljavao kao osobu koju treba kazniti. Imao je tu fenomenalnu procjenu, znao je da nije kriminalac, da nije čovjek koji pripada tome miljeu. Kaznu je doživljavao kao nepravdu. Već je svoj život osjećao kao hipoteku u kojoj nije sudjelovao i tada je bilo jako važno da mu predložimo nešto što bi njemu odgovaralo. Bilo je nužno izdvajanje iz obitelji a da on to doživi kao nagradu, ne kao kaznu, kazuje Vukelić.

Prva Gibson gitara

Ističe tadašnjeg direktora Centra za socijalni rad Josipa Černjula, da je bio čovjek koji je imao širinu i osjećaj i da mu je davao potpunu slobodu u stručnoj procjeni i radu. I Massimo je vjerovao Vukeliću, a Sud u Puli na čelu sa sutkinjom Anom Hadžiselimović, kao i tužiteljica Marinka Orlić, vjerovali su u stručnost socijalnih radnika i poštivao svaki njihov stručni prijedlog, kaže naš sugovornik. Tako su, na prijedlog Vukelića, isključili mogućnost kazne za Massima.

– Znao sam da je inteligentan, nevjerojatno bistar, s moralnom vertikalom od samog početka, da jako dobro zna razlikovati dobro od zla. Rekao sam na sudu, dajte mi vremena za rad s njim, da ga izvedemo na pravi put, ne smijemo zapasti u kliše. Naišao sam na razumijevanje i obavještavali smo sud kako se sve odvija. Pomogli smo mu nabaviti Gibson gitaru, smjestili majku u Dom, a njega bez ikakvih sankcija i sudskih rješenja u Đački dom u Zagrebu, upisali ga gore u školu, omogućili mu kontakt s ljudima koji su glazbeno obrazovani i talentirani. Formirana je grupa Dorian Grey i to je bio njegov prvi sastav u kojem je bio alfa i omega. Ostalo je povijest, prenosi nam Vukelić.

Nakon izvjesnog vremena prerastao je Dorian Grey. “On je imao sve i to je sa sobom nosio, a to su bile velike vrijednosti, imao je talent, nevjerojatan glas, sugestivnu interpretaciju u koju je prenosio svoj život. Pjesma ‘Sjaj u tami’ oslikava njegov život. Ja sam kroz taj album vidio cijeli njegov život. I danas kada čujem tu pjesmu koja nikad neće nestati, vidim njega, jer tama je bila dio njegove mladosti u kojoj je on bio sjaj. Imao je mogućnost za samostalnu i veliku karijeru, a u tome su mu pomogli kasniji suradnici koje je birao i koji su uživali raditi s njim. U toj karijeri dugoj 40 godina imao je veliko srce, puno duše i ljubavi i ama baš nikada u njemu nije bilo oholosti ni bahatosti. Nije nikada bio konfliktna ličnost pa ni kada je imao 15 godina, kada je živio u teškim socijalnim uvjetima. On je imao sebe cijeli svoj život. Njegovi koncerti zbog kojih sam bio sretan, vraćali su me u njegov tinejdžerski život. Već kada mi je prvi put svirao na gitari, shvatio sam da on to ne radi, da on tome pripada i da u tome uživa i to me tada motiviralo najviše od svega.

Najveća investicija u njega je bio sam Massimo jer on je imao tolike kvalitete i vrijednosti koje je trebalo samo usmjeriti i prilagoditi njegovim stvarnim potrebama. Kada smo se mi pojavili, bili smo samo dekoracija, jedan lijep okvir Massimove životne slike. Evo, to sam ja učinio, to je moja zasluga. Bilo je strašno lako raditi s Massimom jer sve što smo mu predložili kao mogućnost, objeručke je prihvatio. Najveća satisfakcija mi je što je uspio i što me nije zaboravio jer me vrlo često spominjao kao prekretnicu u svom životu”, rekao je Vukelić.

Da nije bilo Branimira…

S Massimom je ostao u kontaktu, često su i stotinu puta razgovarali a on bi mu znao reći da mu nikad nije dovoljno zahvalio za to što je učinio za njega jer “da nije bilo Branimira, ne bi ni bilo Massima”. Branimir bi se nasmijao i rekao mu, ti si meni vratio stotinu puta više kroz pjesme u kojima sam uživao, a nije bilo ni intervjua u 40 godina da me nisi spomenuo, više nego sam zaslužio. Nisi mi mogao više platiti.

– Massimo je bio čista duša i ljubav koju je nesebično dijelio svima, tako je i umro jer nije želio odgoditi koncert za svoju publiku, iako su to od njega tražili liječnici pa je održao koncert s drenom u plućima. Bio je svjestan svega, on je bio zlato koje samo može dobiti s vremenom patinu, ali nikada ne može izgubiti na vrijednosti, zaključio je Vukelić.

 

Jačanje kapaciteta stručnjaka za pružanje usluga u zajednici

Seminar za voditelje mjera stručne pomoći

3. dan Osnovnog modula

održati će se u prostoru Studijskog centra za socijalni rad, Nazorova 51, Zagreb,od 9h do 17h.

 

Programski tim: prof. dr. sc. Branka Sladović Franz, prof. dr. sc. Marina Ajduković i Štefica Karačić

Termini održavanja i Treneri koji će sudjelovati na edukacijama u pojedinim terminima:

13.01.2023. – Alma Bernat, Snježana Bubenik, Sanja Helfrih, Tanja Katkić Stanić, Iva Radić i Marko Štengl
17.01.2023. – Alenka Bilić, Suzana Gumbas, Sonja Patrčević i Tihana Šipek
21.01.2023. – Alenka Aladrović Deklman, Anita Barišić, Ružica Korov i Ružica Pandža
23.01.2023. – Martina Buljat, Ljiljana Fabac, Renata Jurčević i Vedrana Radić Brajnov
30.01.2023. – Davorka Belošević, Ljubica Ivković Šimić, Sanda Lovrić Rupčić i Ksenija Živčić
03.02.2023. – Diana Hodak, Medina Jović, Sandra Matošina Borbaš i Oliver Sikaček

65

Javni natječaj za financiranje programa i projekta udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja iz Proračuna Grada Zagreba za 2022

Supervizija za stručne radnike domova za starije osobe

Supervizijom se stručnjake osnažuje da usvoje nove načine ponašanja u izazovnim i zahtjevnim profesionalnim situacijama i sukobima, potiču se nova i kreativna rješenja, te se time prevenira i profesionalno sagorijevanje.

U okviru grupne supervizije stručnih djelatnika Doma za starije osobe Trnje  koju će voditi licencirana supervizorica,Gordana Daniel; coach, dipl. soc. radnica

Područja/fokus supervizijskog rada biti će:

  • korisnik (npr. njegove karakteristike, razumijevanje njegovih potreba, načina funkcioniranja)
  • rad s korisnikom (npr. što pomagač može učiniti da bi pomogao korisniku)
  • sam pomagač/ djelatnik Doma (npr. njegove profesionane kompetencije, vlastite emocije, stavovi, motivacija za rad)
  • međuljudski odnosi
  • radni uvjeti i karakteristike radnog mjesta (npr.podjela odgovornosti, jasnoća zadataka, ciljevi određenih radnji)

Stručni radnici domova za starije osobe suočavaju se s kontinuiranim profesionalnim izazovima koji ponekad mogu utjecati i na timske odnose i timsku dinamiku. Projektom se osigurava razvojno-integrativna te podržavajuće – pomažuća Supervizija.

Prema potrebi grupe uključivati će se i elementi edukativne supervizije za 8 zaposlenika  u domu za starije osobe Trnje u Zagrebu. Planirano je održavanje 6 susreta pod vodstvom stručnog supervizora.

Cilj projekta je unaprijediti ponašanja stručnih radnika u njihovim profesionalnim ulogama, pružiti im podrška u izazovnim i zahtjevnim profesionalnim situacijama i sukobima, te prevenirati profesionalno sagorijevanje.

 

GALERIJA SLIKA