Poster prezentacije

Mara Budimir

Antun Ilijaš

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Peščenica 

Prikaz radova djece uključene u Program MPPI na temu dječjih prava 

Poster prezentacija će sadržavati radove djece uključene u Preventivni program rada grupa djece i mladeži s poremećajima u ponašanju „Modifikacija ponašanja putem igre - MPPI“ na temu dječjih prava. Isti se provodi kroz zajedničku suradnju Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Peščenica i Udruge „Igra“. Radi sprečavanja negativnih oblika ponašanja i pomoći djeci da prevladaju rizike odrastanja, Program MPPI stavlja u fokus dijete i njegovo življenje u obitelji, školi i lokalnoj zajednici pa se programskim i potprogramskim aktivnostima potiče povezivanje i korištenje svih segmenata društva koji mogu doprinijeti prevenciji i kvaliteti života djeteta. Cilj ove poster prezentacije je prikazati radove djece uključene u Program MPPI na temu dječjih prava. Radovi iz perspektive dječjeg poimanja daju uvid u način kako prava djece oni sami doživljavaju, kakva iz njihove perspektive trebaju biti, kome se mogu obratiti u slučaju kada su njihova prava ugrožena i od koga su najviše saznali o pravima djece.

____________________________________________________________________

Kristina Duvančić

Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”

Tomislav Beganović

Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a

Promicanje i zaštita prava osoba koje žive s HIV infekcijom 

U Hrvatskoj je do kraja prosinca 2007. godine registrirano 656 osoba oboljelih od HIV infekcije. Većina HIV pozitivnih osoba čiji je HIV status otkriven doživjela je povredu svojih prava u različitim područjima života (nepoštivanje prava na povjerljivost podataka, uskraćena prava na zdravstvenu skrb, rad, školovanje, odgovarajući smještaj…). Takvo kršenje prava utječe na kvalitetu života osoba pogođenih HIV-om te dovodi do stigmatizacije i marginalizacije osoba pod rizikom, što utječe na njihovo skrivanje te pogoduje daljnjem širenju infekcije. Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a (HUHIV) osnovana je 1999. godine s dva osnovna cilja: pomoć osobama pogođenima HIV-om te prevencija daljnjeg širenja HIV-a. Od svog osnutka pa do danas HUHIV je svojim aktivnostima te suradnjom s državnim i lokalnim institucijama i ostalim nevladinim organizacijama uvelike pridonio poboljšanju dostupne skrbi osoba pogođenih HIV-om, postupnom mijenjanju diskriminirajućeg i stigmatizirajućeg stava društva spram ove populacije, točnom informiranju javnosti te različitih stručnjaka koji u svom radu mogu doći u kontakt s pogođenim osobama.

Cilj je ovoga rada informirati o najčešćim problemima te potrebama osoba pogođenih HIV infekcijom, prikazati utjecaj HUHIV-a na poboljšanje kvalitete života navedene populacije. Kako je ovo područje vrlo osjetljivo, važno je naglasiti ulogu svih stručnjaka različitih struka, neovisno o sektoru u kojem rade, u očuvanju privatnosti te zaštiti ljudskih prava osoba pogođenih HIV-om, kao i stvaranju preduvjeta za njihov što kvalitetniji život, što je ujedno i preduvjet boljoj edukaciji općeg pučanstva i prevenciji.

____________________________________________________________________ 

Prof.dr.sc. Josip Janković

Maja Laklija

Doc.dr.sc. Slavica Blažeka Kokorić

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Studijski centar socijalnog rada 

Kvaliteta ranih roditeljskih poruka i dobrobit djeteta 

Poznato je da utjecaji iz socijalnog okruženja kojima je dijete izloženo u prvim godinama života, a posebno iz primarne obitelji, imaju ključnu ulogu u razvoju „self-koncepta“ te ostavljaju snažne posljedice na djetetov cjelokupni razvoj. Kvaliteta djetetove slike o sebi ovisi o kvaliteti funkcioniranja njegove okoline, pri čemu su presudne i rane poruke koje dijete prima od roditelja tijekom primarne socijalizacije. Konvencija o pravima djeteta (članak 18. i 19.), ističe „da su oba roditelja zajednički odgovorna za odgoj i razvoj djeteta“ te da „dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna skrb“. Jednako tako naglašeno je da će u slučajevima svih oblika tjelesnog ili duševnog nasilja, povreda ili zloupotrebe, zanemarivanja ili zlostavljanja djeteta, odgovarajuće državne službe i ustanove djeci pružiti sve potrebne mjere zaštite. Da bi se zacrtane smjernice Konvencije mogle što uspješnije ostvariti u praksi, nužno je provoditi i različite istraživačke postupke kojima će se razvijati modeli praćenja kvalitete odrastanja djeteta u primarnoj i široj okolini.

U tom vidu provedeno je i ovo istraživanje kojem je osnovni cilj konstrukcija skale za mjerenje ranih roditeljskih poruka. Na prigodnom uzorku studenta (N =200) ispitani su doživljaji ispitanika o tome kakve su poruke dobivali od očeva i majki u djetinjstvu te je temeljem toga proveden niz odgovarajućih statističkih postupaka. Rezultati faktorske analize pokazuju da je konstrukt ranih roditeljskih poruka moguće podijeliti na tri osnovna faktora koji u sebi objedinjuju najvažnije dimenzije procjene kvalitete ranih roditeljskih poruka. Dobivena razina pouzdanosti govori u prilog dobrih metrijskih karakteristika predloženog mjernog instrumenta i mogućnosti njegove upotrebe na širem uzorku.   

___________________________________________________________________ 

Katarina Mušec

Darinka Sviben

Emil Sviben

Dražen Čandrlić

Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad 

Dom Lobor-grad u promicanju prava na poboljšanje životnog standarda psihički bolesnih odraslih osoba koji odgovara njihovom zdravlju i dobrobiti 

U skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (usvojena i proglašena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, 10. prosinca 1948. godine – rezolucija br. 217/III), svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga, uključujući prehranu, odjeću, stanovanje, liječničku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na zaštitu u slučaju bolesti, nesposobnosti, starosti ili nekog drugog životnog nedostatka u uvjetima koji su izvan njegova nadzora.

S tim u vezi Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad već niz godina radi na projektu organiziranog stanovanja osoba s psihičkim smetnjama uz potporu. Imperativ ovog projekta je dostojanstven život osoba s psihičkim smetnjama u okvirima njihovih sposobnosti, a krajnji cilj kvalitetan suživot u lokalnoj zajednici iz koje su svojevremeno bili izdvojeni.

___________________________________________________________________ 

Maja Pataky

Sanja Devčić

Dubravka Radaković

Ivana Dijanić Plašč

Dom “Duga – Zagreb” 

Institucija i ljudsko pravo kroz doživljaj žrtve obiteljskog nasilja 

Dom „Duga - Zagreb“ – dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja je ustanova koju je osnovao Grad Zagreb, a s radom je započela u travnju 2007. godine. Osnovna zadaća doma je pružiti zaštitu odraslim osobama i njihovoj djeci žrtvama nasilja u obitelji, odnosno zaštititi osobe kada su narušena njihova temeljna ljudska prava – pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Tek kada su osigurana navedena prava i osobe steknu sigurnost, stručni tim doma se sekundarno bavi osnaživanjem osoba za daljnji život i uključivanje u isti. Dom skrbi o žrtvama obiteljskog nasilja izrazito strukturirano s transparentnim uvidom u sve oblike stručnog rada; u radu se koriste isključivo objektivni standardi struke socijalnog rada, psihologije i prava.

U smislu praktičnog provođenja zaštite žrtava obiteljskog nasilja i dinamike funkcioniranja ustanove nužna su određena pravila koja povremeno imaju učinak djelomičnog zadiranje u neke segmente ljudskih prava. Uzimajući u obzir specifičnosti ustanove kao i žrtava, nastojimo život u ustanovi napraviti što ugodnijim, kvalitetnijim i sigurnim, primarno provodeći praksu poštivanja ljudskih prava na svim razinama. U suradnji s korisnicima nastojimo osmisliti načine za eventualna poboljšanja u smislu poštivanja ljudskih prava.

Početno smo proveli radionice o ljudskim pravima, bazično o doživljaju samih korisnika vezano uz eventualna zadiranja u neke segmente ljudskih prava, te će to biti prezentirano kroz poster prezentaciju. Naglasak je, zbog specifičnosti ustanove, na ljudskom pravu na neuplitanje u privatni život, obitelj, dom ili prepisku (čl.12. Opće deklaracije o ljudskim pravima) te pravu na slobodu kretanja (čl.13. Opće deklaracije o ljudskim pravima).

___________________________________________________________________ 

Snježana Pintarić

Centar za socijalnu skrb Sisak

Ana Lubinović

Obiteljski centar Sisačko-moslavačke županije 

Skrbništvo – zaštita ili ograničenje ljudskih prava 

Skrbništvo je oblik zaštite, pravni institut, osnovan s ciljem zaštite prava osoba koje nisu sposobne štititi svoja prava i interese zbog činjenice maloljetnosti ili drugih okolnosti kao što su bolest, alkoholizam ili druga vrsta ovisnosti uslijed koje osoba nije u mogućnosti sama štititi svoja prava i interese.

Institut skrbništva razvija se kao dio građanskog prava koji je neposredno povezan s odredbama o pravnom statusu osoba koje se štite skrbništvom.

Budući da Opća deklaracija o ljudskim pravima i slobodama ukazuje na dostojanstvo i vrijednost svih ljudskih bića bez obzira na činjenicu odnosno institut skrbništva, osobe lišene poslovne sposobnosti imaju ista prava kao i svi ostali ljudi, ali imaju pravo i na skrbnika, kada je to potrebno, da bi se njihova prava i interesi sačuvali odnosno zaštitili.

I Ustav Republike Hrvatske jamči zaštitu nemoćnih osoba u koje spadaju i osobe lišene poslovne sposobnosti. Članak 66. Ustava RH: «Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe.»

Pravnim uređenjem skrbništva direktno se zadire u temeljno ljudsko pravo na samoodređenje. Ukoliko osoba bude lišena poslovne sposobnosti, stavit će se pod skrbništvo i imenovat će joj se skrbnik, a sve u cilju zaštite njenih prava i interesa.

Skrbništvom se štite osobna prava i interesi štićenika te njihova imovinska prava i interesi, a iz razloga integracije štićenika, što je više moguće, u normalan, svakodnevni  život u njihovom prirodnom životnom okruženju.

Važno je naglasiti da svrha skrbništva nije «obespraviti» ili ograničiti osobu u njenim pravima nego joj pomoći u prevladavanju svakodnevnih teškoća i olakšati joj svakodnevni život pružajući joj zaštitu svih njenih prava i interesa.

____________________________________________________________________ 

Verica Sugnetić

Maja Smrekar

Davorka Hoić

Marina Buljan

Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica 

65+ na području Centra za socijalnu skrb Zlatar Bistrica 

Živimo u vremenu kada se životni vijek ljudi produžuje, čija je posljedica povećan udio starijih ljudi u ukupnom broju stanovnika. Starenje sa sobom nosi životne promjene s kojima se valja suočiti i prilagoditi im se. Usmjeravajući se na tu kategoriju ljudi, pružajući im konkretnu pomoć, mogu se spriječiti negativne posljedice starenja.

Temeljem podataka Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije na području mjesne nadležnosti CZSS-a Zlatar Bistrica najveći udio starijeg stanovništva ima općina Mihovljan (21,89%), a ostale općine približavaju se tom postotku. Zbog toga je neophodno raditi na uvođenju mjera i programa kojima će se zaštititi prava starijeg stanovništva i osigurati im zadovoljavajuće mjesto u društvu, dostojanstvo i sigurnost.

Uz materijalna prava, koja su samo jedan od oblika pomoći starijim osobama, smatramo da savjetovanju, pomaganju u prevladavanju posebnih teškoća i pomoći i njezi u kući treba dati veću važnost.

Poznavanje potreba starijih ljudi nužno je za stvaranje konkretnih programa namijenjenih toj skupini. Njihova kvaliteta života ovisi o opsegu mjera društvene intervencije i razgranatosti mreža ustanova, a značajnu ulogu preuzima zdravstvena i socijalna skrb.

Ovim radom želimo ukazati na problem sve većeg broja starijeg stanovništva na ovom području koje naročito prati porast rizika od bolesti, društvena potisnutost, loša materijalna situacija te nemogućnost ostvarenja prava koja se nude na području lokalne zajednice. Pozdravljamo život u vlastitom domu što je dulje moguće, integraciju starijih osoba u društvo, samoispunjenje i dostojanstven život te predlažemo načine poboljšanja postojećeg stanja, računajući na potporu svih aktera lokalne zajednice.