Izlaganja II
Ozren Catela
Marko Perkov
Centar za inkluziju i podršku u zajednici
Zajednički kroz život
Izlaganje se odnosi na predstavljanje projekta «Zajednički kroz život» koji se provodi u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Pula. Projekt traje dvije godine i započeo je u listopadu 2007. godine.
Projektom se osnažuju korisnici, osobe s intelektualnim teškoćama, da što duže ostanu u prirodnom okruženju, da se uključe u život zajednice te da se oslanjaju na sebe i obitelj stvarajući krug osoba iz vlastite sredine kao važan stup podrške.
Korisnici odlučuju o svojim životima te uslugama koje žele primati, a pruža im se nekoliko vrsta usluga usmjerenih i prema obitelji korisnika. Uz prevenciju nepovoljnih stanja omogućuje se da se koriste onim uslugama koje su im u tom trenutku potrebne.
Provođenjem projektnih aktivnosti odgovara se na kompleksne potrebe korisnika, a što uključuje suradnju te koordinaciju s drugim institucijama (zdravstvenoga, mirovinskoga, obrazovnoga, komunalnoga sustava te sustava lokalne samouprave, zapošljavanja, socijalne skrbi i drugih).
Opći cilj projekta je povećati sposobnosti osoba s intelektualnim teškoćama za svakodnevni život u obitelji i zajednici, a specifični ciljevi su povećati praktična znanja i vještine ove populacije, smanjiti stupanj društvene izoliranosti i ovisnosti korisnika i obitelji o institucionalnim programima te povećati obuhvat i dostupnost postojećih oblika podrške u zajednici.
U svrhu ostvarivanja ciljeva projekta provode se slijedeće skupine aktivnosti: informacijsko-koordinacijska služba podrške, usluge podrške u hitnim i povremenim stanjima potrebe te u slučajevima dužeg nepovoljnog razdoblja korisnika (kojih je do sada pruženo preko 200) te usluge edukacije i usluge povremenog dnevnog boravka koje se dnevno pružaju za desetak osoba.
_______________________________________________________________________________
Olja Družić Ljubotina
Studijski centar socijalnog rada
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Percipiraju li siromašni socijalnu nepravdu više od ostalih?
Siromaštvo je nezaobilazan fenomen današnjeg svijeta o kojem se svakodnevno govori na različitim razinama, koje pogađa 1/5 svjetskog stanovništva i koje je geografski neravnomjerno raspoređeno. U istraživanju Gallup Internationala provedenom 2005. godine u više od 65 zemalja širom svijeta u kojem je sudjelovalo više od 50 000 ispitanika, siromaštvo je izdvojeno kao glavni svjetski problem. Hrvatsku su još zatekli gospodarska tranzicija i rat koji su osiromašili društvo i pojedince, te je siromaštvo postalo stvarnost mnogih ljudi koji su nekad živjeli prosječno ili čak iznadprosječno. Osiromašenje se osobito odnosi na umirovljenike i «novu vojsku» nezaposlenih u Hrvatskoj kao najrizičnije skupine, te neminovno utječe na percepciju pravde koja vlada u društvu. Socijalna pravda pak predstavlja glavnu vrijednost u profesiji socijalnog rada i integrativni je dio socijalne politike i prakse socijalnog rada (NASW Code of Ethics, 1996). U izlaganju će biti prezentirani rezultati istraživanja provedenog u Hrvatskoj koji se odnose na percepciju socijalne nepravde. Sudionici istraživanja bili su primatelji stalne socijalne pomoći te zaposleni ljudi različitog materijalnog statusa (nižeg, srednjeg i višeg). Usporedit će se rezultati u percepciji (ne)pravde ovisno o materijalnom statusu na 5 dimenzija: 1) opća (ne)pravda u društvu, 2) neprovođenje zakona od strane države, 3) toleriranje socijalnih devijacija od strane društva, 4) osobno iskustvo (ne)pravde te 5) vjerovanje u pravedan svijet. Usporedbom će se provjeriti percipiraju li ljudi koji žive ispod minimuma egzistencije, na margini društva, veću nepravdu u navedenim aspektima u odnosu na ostale.
_____________________________________________________________________________
Marijana Ercegović
Iliana Stojanović
Udruga za zaštitu djece i mladeži od zanemarivanja, zlostavljanja i nasilja u obitelji
Socijalna isključenost siromašnih članova društva i pravednost socijalne države/društva – uloga civilnog društva u postizanju jednakopravnosti
Iako su svi građani RH izjednačeni u ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, mnogi su uskraćeni u njihovoj realizaciji. Prije svega to se odnosi na najsiromašnije članove ovoga društva, koji su u tu poziciju stjerani ratnim i poratnim zbivanjima, gubitkom radnih mjesta, tranzicijom jednog sustava u drugi, logikom kapitala koji za profit mijenja staro za novo, mlado za staro, visokim zahtjevima tehnologije kojima nisu dorasli, u nemogućnosti da u kratkom vremenu naprave divovski korak i iz „poštene“ radničke klase pređu u srednju klasu koja bi trebala živjeti od svoga rada, bivaju socijalno isključeni iz svih društvenih zbivanja i odlučivanja o kvaliteti svoga života, ali i o životu samome.
Ključno pitanje je kako u zemlji u kojoj je evidentirano oko 1000 socijalnih radnika gotovo nitko od njih kritički ne govori o siromaštvu niti su zabrinuti jer građani od raznih ureda, sudova, ministarstava godinama čekaju odgovore na svoje podneske, pa čak kada su u pitanju postupci vezani za prava djece na roditelje i roditelja na djecu. Ne pitaju se tko je odlučio da je socijalna pomoć za siromašne određena u npr. protuvrijednosti 40 litara goriva i mogu li siromašni biti ravnopravni članovi društva.
Značajnu ulogu u oplemenjivanju kvalitete života građana trebalo bi odigrati civilno društvo jer bez kontrolnih mehanizama država ne želi biti socijalno pravedna i stvoriti uvjete za jednakopravnost sviju. Zbog neartikulirane uloge udruga civilnog društva i njihove financijske ovisnosti, siromašni građani bivaju sve isključeniji jer se civilne udruge ne žele i ne znaju boriti za njih.
____________________________________________________________________
Maja Ernečić
Merima Remenar
Centar za socijalnu skrb Koprivnica
«Nevidljive žrtve» - djeca svjedoci nasilja u obitelji
Kada se govori o nasilju u obitelji uglavnom se govori o slučajevima kada su žene, odnosno supruge, žrtve nasilja. Također se razmatraju alkoholizam, materijalni status, spol i mnogi drugi faktori kao neki od korelata nasilničkog ponašanja u obitelji. Međutim, u novije vrijeme sve više pažnje usmjerava se prema djeci koja svjedoče nasilju u obitelji. Fenomen je to o kojem se do ranih 80-ih gotovo ništa nije znalo, a danas postaje fokus mnogih novijih istraživanja.
Procjenjuje se kako je 10% do 20% djece, odnosno 3,3 do 10 milijuna djece diljem svijeta u riziku da postanu svjedoci nasilničkog ponašanja u obitelji tijekom svake godine. S obzirom da je tamna brojka nasilja mnogo veća jer veliki dio nasilničkog ponašanja ostaje neprijavljen, procjena od 3,3 milijuna vjerojatno je i premala. Naime, točan podatak o tome koliko se nasilja doista događa u prisustvu djece ne postoji, zbog čega se djeca smatraju "nevidljivim žrtvama".
Mit je kako djeca nisu svjesna nasilnih događaja u obitelji kada im nisu direktno prisutna jer često čuju i vide više od onoga što smaramo. Obiteljsko nasilje utječe na svakog i djeca nisu iznimka. Budući da samo svjedočenje nasilju ne ostavlja vidljive tragove na djeci, nije lako previdjeti štetu koju im čini. No, ono uzrokuje ozbiljne bihevioralne, emocionalne i socijalne probleme, a u posljedicama koje ostavlja malo se razlikuje od direktne izloženosti nečijem nasilnom činu.
Tijekom protekle 2007.godine Centar za socijalnu skrb Koprivnica zaprimio je 260 predmeta nasilničkih ponašanja. Podaci su deskriptivno obrađeni u odnosu na faktore povezane s nasliničkim ponašanjem, a podaci daju uvid u stanje na području nadležnosti našeg Centra. Poseban je naglasak stavljen na djecu žrtve nasilja, procjenu "nevidljivih žrtava" te poduzete mjere zaštite njihovih prava i interesa. ____________________________________________________________________
Sanja Frkin
Eksa grupa
Katarina Radat
Ustanova «Dobri dom» Grada Zagreba
Željka Radošević
MUP Policijska uprava Splitsko-dalmatinska
Zaštita i kršenje prava djece kod problema ovisnosti o alkoholu
Suvremeno društvo kontinuirano u svim područjima skrbi i brige za djecu poziva se na zaštitu prava djece kao osnova za kvalitetno očuvanje razvoja djeteta. U tom interesu, brojne svjetske organizacije i institucije intenzivno rade na poboljšanju kvalitete zaštite prava djece te u tu svrhu donose brojne konvencije, povelje, zakone kao i druge dokumente. Države usklađuju svoje zakone s međunarodnim dokumentima te se donose brojne strategije čiji je cilj zaštita i poboljšanje prava djece i očuvanje njihovog zdravlja. Sve aktualnije područje zaštite interesa prava djece je u području ovisnosti, posebno u području prekomjernog konzumiranja alkohola, na što nas upozoravaju brojni statistički pokazatelji sve veće prisutnosti konzumiranja alkoholnih pića kod djece kao i spuštanja dobne granice kod prvog opijanja. S druge strane pojedine studije pokazuju postojanost direktne veze između izloženosti reklamama kojim se reklamiraju duhanski proizvodi i alkoholna pića i broja mladih koji su probali pušiti i onih koji konzumiraju alkohol.
Uzimajući u obzir gore navedeno, cilj ovog rada je prikazati u kojoj mjeri različiti dokumenti, konvencije, strategije štite prava djece i mladih kada je u pitanju problem alkoholizma. Nadalje cilj nam je napraviti komparativni prikaz zastupljenosti i ostvarivanja tih prava u Republici Hrvatskoj i nekim zemljama EU. U tome vidimo veliku ulogu medija te želimo kroz praktične primjere prikazati u kojoj mjeri i na koji način mediji doprinose zaštiti dječjih prava, a u kojoj odmažu kada je u pitanju područje zaštite ovisnosti od alkoholizma. ____________________________________________________________________
Romana Galić
Zorana Uzelac
Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje
Sustav Socijalnih kartica u Gradu Zagrebu
Cilj izlaganja je predstaviti sustav Socijalnih kartica u Gradu Zagrebu te njegovu ulogu u sustavu socijane pravde.
Stupanj razvijenosti društva ne određuje samo BDP, već i briga i pomoć koju društvo pruža onima kojima je najpotrebnija.
Grad Zagreb u svoje je prioritete stavio upravo zbrinjavanje i skrb, odnosno podizanje kvalitete života svojih sugrađana, te ide u smjeru veće socijalne osjetljivosti, suzbijanja siromaštva i pomoći najpotrebnijima, provodeći različite vrste pomoći socijalne skrbi prema građanima Grada Zagreba.
S obzirom na veliki broj građana koji su korisnici pomoći socijalne skrbi Grada Zagreba te u cilju umrežavanja sustava pomoći i stvaranja temelja za buduće procese decentralizacije sustava socijalne skrbi, Grad Zagreb je pokrenuo projekt implementacije jedinstvenog sustava Socijalnih kartica.
Kao rezultat kontrola korištenja Socijalnih kartica, žele se umrežiti i u jedan zajednički sustav objediniti sva davanja prema korisniku s ciljem poticanja odgovornosti kod korisnika kao i shvaćanje da korištenje pomoći socijalne skrbi Grada Zagreba nosi određene odgovornosti.
Ovakav pristup i uvođenje novog načina evidencije putem Socijalnih kartica ne znači „obilježavanje“ građana i njihovo etiketiranje kao korisnika pomoći socijalne skrbi, već predstavlja model kojim se, analizom stvarnih potreba korisnika i praćenjem stvarne raspodjele pomoći socijalne skrbi Grada Zagreba, omogućuje dodatno unapređivanje programa pomoći usmjerenih na poboljšanje kvalitete života svih građana Grada Zagreba, a u cilju postizanja socijalne pravde.
Najvažniji rezultati izlaganja predstavit će dosadašnje iskustvo korištenja Socijalnih kartica, a zaključno će se analizirati značenje korištenja Socijalnih kartica u svrhu postizanja socijalne pravde.
_____________________________________________________________________
Vlasta Grgec-Petroci
Obiteljski centar grada Zagreba
«Na drugi način», Udruga za pružanje psihosocijalne i pedagoške pomoći djeci, mladima i obitelji
Mirjana Marčetić-Kapetanović
Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Maksimir
Posvojenje i prava djeteta
Prava djeteta regulirana su Konvencijom o pravima djeteta, međunarodnim pravnim dokumentom usvojenim na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine. U Konvenciji se govori, prije svega, o obvezama odraslih u odnosu prema djetetu kao i o obvezama države i državnih institucija u pogledu zaštite djeteta. Sve mjere koje se poduzimaju za osiguranje i zaštitu prava djeteta rukovode se prije svega, uvažavanjem najboljeg interesa i dobrobiti djeteta.
Jedno od elementarnih djetetovih prava je i pravo djeteta na život u obitelji. Dijete kojemu je privremeno ili trajno uskraćena obiteljska sredina, ili koje zbog svoje vlastite dobrobiti ne smije ostati u toj sredini, ima pravo na posebnu zaštitu i pomoć države, koja može uključivati smještaj u drugu obitelj, odgovarajuću ustanovu za skrb o djeci ili posvojenje.
Posvojenjem dijete ostvaruje pravo na odrastanje i odgoj u sigurnom obiteljskom okruženju i pravo na život s roditeljima. Obiteljski zakon dopušta posvojenje samo ako je ono u interesu djeteta te pravni interes, odnosno dobrobit djeteta stavlja ispred interesa posvojitelja.
Iako posvojenjem prestaju sve veze djeteta s njegovim biološkim roditeljima, autorice ističu značaj biološke obitelji u životu posvojenog djeteta i važnost dvojnog nasljeđa (biološkog i adoptivnog).
Osobita pozornost bit će posvećena pravu djeteta na osobni identitet, informacije i privatnost. Djetetovo je pravo da ga odgajaju njegovi biološki roditelji, a ako to nije moguće, onda ima pravo znati da je posvojeno, ima pravo znati svoje porijeklo, čuvati svoj identitet u što su uključeni narodnost, ime i obiteljski život.
Namjera je autorica da ovim izlaganjem skrenu pažnju na nužnost poznavanja i razumijevanja glavnih teorijskih perspektiva posvojenja u svrhu unapređenja zaštite prava djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
_____________________________________________________________________
Štefica Karačić
Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Dubrava
Suradnja Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Dubrava i Udruženja Djeca prva u pružanju socijalnih usluga u lokalnoj zajednici
Suradnja Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Dubrava i Udruženja Djeca prva započela je 2004. godine i do sada je formalizirana kroz partnerske ugovore na nekoliko projekata namijenjenih djeci i obiteljima u tretmanu Ureda Dubrava.
Projekti su osmišljeni na temelju potreba korisnika, u skladu s programskim ciljevima Udruge i javnim ovlastima Centra. Projektne aktivnosti usmjerene su na zaštitu prava i interesa djece i obitelji, kroz koordinirano djelovanje različitih davatelja socijalnih usluga u lokalnoj zajednici.
U razdoblju od 2004. do 2007. godine realizirana su 4 partnerska projekta:
1. „Savjetovanje jednoroditeljskih obitelji i pomoć u učenju socijalno deprivirane školske djece“, 2005.-2007. godine.
2. ˝Iz privremenog smještaja natrag u obitelj˝, 2005.-2006. godine.
3. ˝Od neugodnih osjećaja do proaktivnog djelovanja˝, 2007. godine.
4. ˝Sigurno dijete˝, 2007. godine.
U projektne aktivnosti bilo je uključeno 154 djece, 215 roditelja i 20 stručnih radnika Ureda Dubrava, kojima je kroz projekt osigurana dodatna stručna edukacija.
Početkom 2008. godine izvršena je vanjska evaluacija realiziranih projekata od strane neovisne konzultantice za neprofitni sektor. Analizirani su ciljevi i rezultati partnerskih projekata, njihova efikasnost, pouzdanost i dugoročni utjecaji na korisnike i partnerske organizacije te formulirane preporuke za razvoj partnerskih odnosa između CZSS-a Dubrava i Udruženja Djeca prva u narednom razdoblju.