Obilježavajući Svjetski dan socijalnog rada kojeg smo ove godine obilježavali na temu „Odgovori socijalnog rada na socijalne i ekonomske krize“, Istarska udruga socijalnih radnika okupila se u istarskom gradu Labinu. Odazvalo se 51 kolegica i kolega, socijalnih radnica i socijalnih radnika iz cijele Istre.
Organizirali smo cjelodnevno druženje koje smo započeli radnim dijelom u gradskoj palači grada Labina gdje nas je uz nazočnost medija ( tisak , dvije TV kuće i radio) primio gradonačelnik grada sa svojim stručnim suradnicima. Imali smo se prilike predstaviti kao Udruga i govoriti o socijalnom radu u našoj Županiji. Gradonačelnik grada Labina gosp. Tulio Demetlika predstavio nam je bogat socijalni program grada Labina, a razgovaralo se i o mogućim aktivnostima na međunarodnoj suradnji sa partnerima iz regije Veneto iz Italije koji predstavljaju socijalno poduzetništvo tzv. cooperative koje u Italiji funkcioniraju kao pružatelji socijalnih usluga. Gradonačelnik nas je počastio kavom i pićem, a potom smo se uputili u obilazak starog grada Labina i gradskog muzeja.
Budući da socijalne radnice i socijalni radnici iz Istre, brinu o svom zdravlju, pod geslom „U zdravom tijelu zdrav duh“ organizirano je pješačenje prelijepom pješačkom stazom od Labina do Rapca dugom 4,5 kilometara. Radi se o srednje teškoj pješačkoj stazi koja obiluje vodom , potocima , slapovima i bogata je raslinjem. Jednom riječju čarobno iskustvo. Preporučujemo je svima koji vole prirodu i opuštanje i rado ćemo biti vodiči.
Nakon sportsko rekreativnog dijela iz Rapca smo se uputili u Plomin gdje smo u jednom restoranu održali redovnu godišnju skupštinu naše udruge. Prihvatili smo godišnje izvješće o radu te smo predstavili dokument pod nazivom Prijedlog socijalnog plana za Istarsku županiju. Nakon održanog radog dijela slijedilo je opuštanje uz hranu i piće te odlazak kućama.
-
-
Dan socijalnog rada 2014., Labin
Hrvatska udruga socijalnih radnika na redovitoj godišnjoj sjednici Skupštine . , održanoj 15.10.2014. pod točkom 11 dnevnog reda, donijela je
PRAVILNIK
O dodjeli nagrada Hrvatske udruge socijalnih radnika
Članak 1
Ovim se pravilnikom propisuju uvjeti, postupak i način dodjeljivanja nagrada Hrvatske udruge socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: HUSR).
Izrazi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.
Nagrade su javna priznanja koje se dodjeljuju za uspijeh u radu i djelovanju kojima pojedinci pridonose razvoju i afirmaciji profesije socijalnog rada te u znak počasti i zahvalnosti.
Članak 2.
Nagrade HUSR-a su:
- Počasna nagrada Tatjana Marinić
- Godišnja nagrada Jakov Kudrić
- Plaketa HUSR-a
Članak 3.
Počasna nagrada Tatjana Marinić je najviše priznanje koje HUSR dodjeljuje istaknutim socijalnim radnicima.
Počasna nagrada se dodjeljuje osobi koja je u profesionalnom i/ili dobrovoljnom radu tijekom dužeg vremenskog razdoblja posebno zaslužna za djelovanje i razvitak profesije socijalnog rada.
Članak 4.
Počasna nagrada se može dodjeliti i državljaninu Republike Hrvatske neovisno o stručnoj spremi i profesiji.
Članak 5.
Počasna nagrada nije vremenski ograničena, te se dodjeljuje kada su ispunjeni svi kriteriji za njenu dodjelu.
Članak 6.
Počasna nagrada iz članka 3. ovog Pravilnika sastoji se od pisanog prizanja i dara.
Sadržaj i oblik pisanog priznanja nagrade utvrđuje Upravni odbor HUSR-a
Članak 7.
Godišnja nagrada Jakov Kudrić dodjeljuje se socijalnim radnicima koji su svojim stručnim i/ili znanstvenim radom osobito doprinjeli ili doprinose razvoju i afirmaciji profesije socijalnog rada.
Članak 8
Godišnja nagrada HUSR-a može se dodjeliti i ustanovama socijalne skrbi ili udrugama civilnog društva koje su se istaknule kvalitetom socijalnih usluga ili inovativnošću svojih programa u interesu korisnika.
Članak 9.
Nagrada iz Članka 7. ovog pravilnika sastoji se od pisanog priznanja i dara.
Sadržaj i oblik pisanog priznanja nagrade utvrđuje Upravni odbor HUSR-a
Članak 10.
Godišnja nagrada se dodjeljuje u pravilu istoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udruzi civilnog društva samo jednom.
Članak 11.
Plaketa HUSR-a dodjeljuje se, na prijedlog Upravnog odbora regionalnih udruga, socijalnim radnicima, ustanovama socijalne skrbi ili udrugama civilnog društva, čiji je rad prepoznat kao opće dobro i od posebnog značaja za jedinicu lokalne/područne ili regionalne samouprave, a njihovo djelovanje doprinosi razvoju i afirmaciji profesije socijalnog rada.
Članak 12.
Plaketa se dodjeljuje jednom godišnje u onolikom broju koliko ima i regionalnih Udruga.
Članak 13.
Osoba, ustanova socijalne skrbi ili udruga civilnog društva koja dobije Plaketu HUSR-a može iste godine dobiti i Godišnju nagradu Jakov Kudrić..
Članak 14.
Kriteriji za dodjelu godišnje nagrade i plakete su:
– iznimni rezultati u teorijskom i/ili praktičnom radu na pojedinom području djelovanja;
– objavljena, prikazana, izložena, izvedena ili na drugi način prezentirana i nagrađivana ostvarenja;
– uživanje ugleda uzornog stručnjaka i djelatnika, ustanove ili udruge.
Nagrade iz stavka 1. ovog članka dodjelit će se ako dostignuća udovoljavaju stručnim, etičkim i drugim standardima struke, ako proizlaze iz profesionalnih obveza te dodatnog rada i zalaganja.
Članak 15.
Skupština HUSR-a odlučuje o dodjeli Počasne nagrade Tatjana Marinić..
Upravni odbor HUSR-a donosi odluku o dodjeli Godišnje nagrade Jakov Kudrić i plakete HUSR-a.
Članak 16. .
Postupak za dodjelu Počasne nagrade, Godišnje nagrade i Plakete provodi Povjerenstvo za dodjelu nagrada HUSR-a (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
Članak 17. .
Povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana koje imenuje Upravni odbor HUSR-a svake godine.
Predsjednik HUSR-a po položaju je i predsjednik Povjerenstva za dodjelu nagrada.
Članak 18.
Povjerenstvo radi i odlučuje na sjednicama o kojima se vodi zapisnik.
Stručne i administrativne poslove Povjerenstva vodi tajnik HUSR-a.
Članak 19.
Prijedlog za dodjelu Počasne nagrade, Godišnje nagrade i Plakete podnosi se Povjerenstvu u pisanom obliku (podnesku).
Podnesak mora sadržavati podatke o podnositeljima prijedloga, podatke o osobi za koju je podnesen prijedlog, vrstu nagrade čija dodjela se predlaže , te širi opis dostignuća.
Članak 20.
Pisani prijedlog s obrazloženjem dostavlja se na adresu HUSR-a, s naznakom «Prijedlog za dodjelu nagrade za socijalni rad” zaključno do 31. siječnja tekuće godine.
Povjerenstvo može tražiti dopunu prijedloga ukoliko prijedlog nije podnesen sukladno ovom Pravilniku. Ukoliko predlagatelj u roku 8 dana ne dostavi traženu dopunu smatrat će se odustajanjem od prijedloga.
Članak 21.
Nakon što Povjerenstvo razmotri prijedloge, tajnim glasovanjem donosi odluku o prijedlogu za dodjelu počasne i godišnje nagrade.
Ukoliko više predloženika dobije isti broj glasova, nagrada se dodjeljuje svima sa istim brojem glasova.
U slučaju kada je za nagradu predložen netko od članova Povjerenstva, on ne može sudjelovati u radu Povjerenstva i odlučivanju o tom prijedlogu.
Povjerenstvo utvrđuje ispravnost kandidature Regionalnih udruga o dodjeli plakete HUSR-a te donosi mišljenje o kandidaturi.
Članak 22.
Povjerenstvo za dodjelu nagrada Upravnom odboru HUSR-a podnosi konačni prijedlog za dodjelu počasne i godišnje nagrade te mišljenje o kandidaturi za počasnu nagradu.
Članak 23.
Upravni odbor procjenjuje prijedloge Povjerenstva te donosi konačnu odluku o dodjeli Godišnje nagrade i Plakete.
Upravni odbor procjenjuje mišljenje Povjerenstva o kandidaturi za počasnu nagradu HUSR-a te daje prijedlog Kandidata na usvajanje Skupštini HUSR-a.
Članak 24.
Nagrade HUSR-a uručuju se na svečanom skupu povodom Međunarodnog dana socijalnog rada, trećeg utorka u mjesecu ožujku.
Iznimno, ako osoba kojoj je nagrada dodjeljena ne može priznanje preuzeti, ono se može uručiti i na drugi primjeren način.
Članak 25.
Nagrade HUSR-a uručuje predsjednik HUSR-a ili osoba koju on/ona ovlasti.
Članak 26.
O dobitnicima nagrada vodi se posebna evidencija s odgovarajućom dokumentacijom koju čuva tajnik HUSR-a u službenim prostorijama.
Članak 27.
Eventualne sporove vezane za dodjelu nagrada i priznanja rješava Skupština HUSR-a . U slučaju potrebe, ulogu arbitra s diskrecijskim pravom odlučivanja, ima predsjednik HUSR-a.
Članak 28.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja odluke o njegovom prihvaćanju na sjednici Skupštine HUSR-a.
Predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić
U razdoblju od 13. do 16. svibnja 2013. godine, organiziran je i održan stručni seminar „Gubici i podrška u procesu tugovanja“, koji su održale naše eminentne stručnjakinje prof.dr.sc. Lidija Arambašić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za psihologiju i dr.sc. Bruna Profaca, iz Poliklinike za zaštitu zdravlja djece grada Zagreba. Na seminaru je sudjelovalo 12 polaznika, članica HUSR ŽDS-a.
Dana 13. svibnja 2013.g, prof.dr.sc. Lidija Arambašić održala je predavanje na temu „Stres u radu i što s njim?“, za djelatnike iz sustava socijalne skrbi.
Dana 12. studenog 2013.g. prof.dr.sc. Marine Ajduković, sa Studijskog centra socijalnog rada, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održala je predavanje „Socijalni radnici između profesionalne odgovornosti i profesionalnih rizika“.
Sve navedene aktivnosti održane su u Splitu, u prostoru Centra za socijalnu skrb Split, a financirane su vlastitim sredstvima HUSR ŽDS (iz članarina) te sponzorstvom ugovorenim s Gradom Splitom.
Središnja proslava povodom obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada održala se dana 19. ožujka 2014. godine u prostorijama Doma za djecu i mlađe punoljetne osobe MASLINA u Dubrovniku u vremenu od 10 do 12 sati kada je :
- Na temu „Ista struka kroz različite aktivnosti – jednaki cilj“ prezentiran rad Doma (Stručni tim Doma – Katarina Surać, dipl. soc. radnica)
- Održan je igrokaz „Najljepši cvijet“ (djeca u dobi od 7 do 12 godina) – odgajatelji: Denis Sarićem, prof. glazbene kulture i Natalija Aleksić, dipl. soc. radnica
- Izložba likovnih radova djece u dobi od 7 do 20 godina – odgajateljica i voditelj odjela Katarina Svetac, dipl. soc. radnica
- i na kraju tratamenat uz druženje
Nazočili su svi kolege i kolegice socijalni radnici sa područja Grada Dubrovnika, a medijski je popraćeno na DU TV istoga dana i dana 20. ožujka 2014. godine na Hrvatskom radiju radio postaja Dubrovnik u emisiji „Zdravi bili“ u vremenu od 9, 30 do 10, 00 sati.
U Domu za starije i nemoćne osobe DUBROVNIK, održao se Dan otvorenih vrata dana 26. ožujka 2014. godine u 11, 30 sati u suradnji sa Obrtničkom školom iz Dubrovnika kada je organizirana revija frizura korisnika i korisnica Doma. Medijski je popraćeno na DU televiziji.
Uprostorijama Doma za starije i nemoćne osobe DOMUS CHRISTI planira se u travnju održati stručno predavanje na temu:
1. Kvaliteta života osoba smještenih u ustanovama socijalne skrbi – predavač gosp. Josip Lopižić, klinički psiholog
Iliana Stojanović,
predsjednica Udruge socijalnih radnika Dubrovnik
Povodom obilježavanja Svjetskog dana socijalnih radnika 2014.g. na temu: „Socijalne i ekonomske krize- rješenja socijalnog rada“, Udruga socijalnih radnika Zadar je organizirala prigodno predavanje u prostoru Gradske knjižnice Zadar 19.3.2014.g. u 12 sati.
Prigodno predavanje su održali prof. dr. Vladimir Gruden i mag.soc.rada Fani Novković, s temom „Komunikacija kao vještina u prevenciji stresa“. Predavači su sve pozvane upoznali s osnovama verbalne i neverbalne komunikacije, te način na koji komunikacija može pomoći u svakodnevnim stresnim situacijama. Nakon formalnog dijela predavanja, održala se rasprava o stresu u profesionalnoj i osobnoj sferi socijalnih radnika i ostalih pomagaćih profesija.
Za navedeno predavanje upućen je javni poziv u medije, te su upućeni pozivi članovima Udruge socijalnih radnika Zadarske županije, te ustanovama/organizacijama/udrugama s područja Zadra koji su u pomagajućim djelatnostima. Navedeno predavanje Udruga je željela darovati svima koji su izloženi različitim profesionalnim i osobnim izazovima te stresu u kriznim razdobljima.
Predavači su nam dali novi uvid u prevenciji stresa te su nam svojim predavanjem i primjerima pokazali kako da se vlastitim snagama izvučemo iz stresnih situacija i prerađujemo stres kako bi spriječili negativne aspekte manifestiranja na naše cjelokupno zdravlje.
Predavanje je i medijski popraćeno od strane lokalnih medija: 057 info, E zadar i Znet.
Okupljeni su izrazili veliko zadovoljstvo i zahvalu Udruzi socijalnih radnika Zadar na navedenom predavanju i izrazili su potrebu za češćim predavanjima iz područja koja su potrebna za osobni i profesionalni razvoj.
Predsjednica Udruge
Marija Pletikosa
Poštovane kolegice i kolege,
najavljujemo predavanje pod naslovom “Izazovi terenske prakse studenata socijalnog rada – iskustva Novog Zelanda” koje će se održati u petak, 27. lipnja 2014. od 11-13 sati, u dvorani I Studijskog centra socijalnog rada, Nazorova 51.
Predavanje će održati Ksenija Napan, socijalna radnica i izvanredna profesorica na MaaseyUnversity, Auckland, New Zealand, inače bivša nastavnica Studijskog centra socijalnog rada i naša dugogodišnja suradnica te vas ovim putem pozivamo da se odazovete.
Predavanje je prije svega namijenjeno kolegama koji su kao terenski nastavnici sudjelovali u vođenju studenata socijalnog rada na praksi dodiplomskog i diplomskog studija, ali i onima koji su ubuduće zainteresirani za obavljanje uloge terenskih nastavnika. Također ovo je prilika da damo zajednički osvrt na terensku praksu naših studenata i razmijenimo iskustva na tu temu.Predavanje bi bilo bodovano od strane Hrvatske komore socijalnih radnika (obzirom da je Pravilnik o bodovanju u izradi, točan broj bodova bit će dan naknadno).
S veseljem očekujemo vaš dolazak
Prof. dr. sc. Kristina Urbanc
Nositeljica terenske prakse diplomskog studija
Prof. dr. sc. Zoran Šućur
Predstojnik Studijskog centra socijalnog rada
Priručnik za škole i stručnjake socijalnog rada
«LJUDSKA PRAVA I SOCIJALNI RAD»
UJEDINJENI NARODI, Geneva i New York, 1994.
NARUDŽBENICA
Dugi niz godina se Centar za ljudska prava Ujedinjenih naroda, razvojem programa osposobljavanja i izvještavanja, bavi promoviranjem i zaštitom ljudskih prava. Ovi su programi posebno namijenjeni onim skupinama koje su na pozicijama da mogu utjecati na ljudska prava na nacionalnoj razini: članovima parlamenta i zakonodavnih tijela, sucima, pravnim zastupnicima, državnim odvjetnicima, policijskom i vojnom osoblju, nastavnicima, medijima i članovima nevladinih organizacija. Nedavno proširenje ovih programa navelo je Centar za širenje fokusa na druge ključne struke uključujući zdravstvene i socijalne radnike.
Programi stručnog osposobljavanja za ljudska prava u Centru vode stručnjaci s priznatim stručnim znanjem (kako praktičnim, tako i teorijskim) u relevantnim područjima. Naglasak je stavljen na kreativne, interaktivne metode poduke koje pružaju najbolje mogućnosti za pružanje aktivnog, angažiranog sudjelovanja onih koji sudjeluju u programu.
Kao dio svojih nastojanja u prilagodbi nastave za sudionike, Centar je u procesu izrade nastavnih priručnika koje mogu koristiti i predavači i sudionici. Svaki priručnik sadrži standarde ljudskih prava koja su relevantna za ciljanu skupinu sudionika, zajedno s detaljnim savjetima prikladnih pedagoških tehnika za prenošenje ovih informacija. Predviđa se da će, osim poticanja provođenja stručnog osposobljavanja Centra, ovi priručnici biti vrijedni izvor za organizacije i pojedince koji se bave edukacijom iz ljudskih prava na svim razinama.
Revidirani Priručnik za škole i stručnjake socijalnog rada (prvi put objavljen 1992) je prvi u ovoj značajnoj seriji i priređen je kao zajednički pothvat Centra za ljudska prava i dvije nevladine organizacije – Međunarodne federacije socijalnih radnika i Međunarodne udruge škola za socijalne radnike. Razrađen je s posebnom svrhom povećanja znanja i razumijevanja ove važne skupine stručnjaka u području svih aspekata ljudskih prava i međunarodnih mehanizama koji su stvoreni da bi ta prava štitili.
Očito je da se puno treba učiniti da bi se informiralo ljude o temeljnim ljudskim pravima koje moraju poštovati kad se radi o drugima i koja i sami imaju. To je velika zadaća koja zahtijeva široka nastojanja i privrženost. Priručnik za škole i stručnjake socijalnog rada je značajan korak u ovom prijeko potrebnom nastojanju.
Prethodni
