HUSR
Udruga socijalnih radnika Varaždinske županije organizirala je tribinu pod nazivom „Obiteljski zakon u svjetlu najnovijih zbivanja“.
Tribina je održana 3. veljače (utorak) u 18.00 sati u prostorijama Varaždinske županije, Franjevački trg 7 (velika dvorana).
Voditelj tribine bio je prof dr. sc. Nino Žganec, član Udruge socijalnih radnika Varaždinske županije, redovni predavač Pravnog fakulteta u Zagrebu, Studij socijalnog rada.
Uvodno predavanje održala je prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, predstojnica Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Obiteljski zakon je donijet 6. lipnja 2014. godine na sjednici Sabora Republike Hrvatske, objavljen u Narodnim novinama 20. lipnja 2014. godine i stupio je na snagu 1. rujna 2014. godine. Istog dana je prestao važiti Obiteljski zakon iz 2003. godine.
Još u vrijeme pripreme i donošenja bio je predmet rasprave i prijepora, kako u javnosti, tako i u akademskim krugovima, a nakon što je nešto više od 4 mjeseca bio u primjeni, Obiteljski zakon je Odlukom Ustavnog suda RH suspendiran. Ustavni sud je odlučio o pokretanju postupka preispitivanja ustavnosti Obiteljskog zakona. Zbog brojnosti predlagatelja (uglavnom nevladinih organizacija i odvjetničkih ureda) i brojnosti primjedbi (ukupno 93), privremeno je obustavljena primjena Zakona, ali i izvršavanje svih pojedinačnih pravnih akata (rješenja, presuda i drugih odluka) koji su donijeti na temelju Obiteljskog zakona iz 2014. godine. Do donošenja odluke Ustavnog suda o ustavnosti osporavanih odredbi, u području obiteljskog prava primjenjivat će se Obiteljski zakon iz 2003. godine.
Izlaganjem prof. dr. sc. Dubravke Hrabar, predstojnice Katedre za Obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i raspravom sudionika tribine nastojali smo doći do odgovora na pitanje da li je donošenje novog Obiteljskog zakona ili pak donošenje odluke o njegovoj suspenziji događaj koji će „isprovocirati neželjene pravne i životne posljedice za brojne članove obitelji te stvoriti konfuziju i kaos u pravosuđu“ (citat iz stručnog mišljenja Pravnog fakulteta u Zagrebu), iznijeta su mišljenja i iskustva pravnih teoretičara, na čelu s predstojnicom Katedre za obiteljsko pravo te praktičara , radnika centara za socijalnu skrb i sudaca, koji primjenjuju propise u području obiteljskog prava.
U raspravi su sudjelovali prisutni članovi Udruge socijalnih radnika Varaždinske županije, socijalni radnici i drugi stručnjaci i suradnici u sustavu socijalne skrbi, u svim drugim sustavima i u organizacijama civilnog društva, stručnjaci iz pravosuđa, odvjetnici, predstavnici vlasti i građani zainteresiranim za ovu temu.
Tribini je prisustvovalo 47 posjetitelja i sudionika u raspravi.
Ovaj skup se boduje od strane Hrvatske komore socijalnih radnika svim članovima Komore.
Udruga socijalnih radnika Varaždinske županije, u suradnji s Društvom socijalnih radnika Međimurske županije, Udrugom socijalnih radnika Koprivničko-križevačke županije i Društvom socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije, održavanjem Simpozija obilježila je Svjetski dan socijalnog rada koji se u cijelom svijetu obilježava 17. ožujka 2015. godine i kojem je ove godine tema „Promicanje dostojanstva i vrijednosti ljudi“.
Regionalni simpozij
“Uloga socijalnih radnika u promicanju dostojanstva i vrijednosti ljudi“
Organizatori:
Udruga socijalnih radnika Varaždinske županije
Društvo socijalnih radnika Međimurske županije
Udruga socijalnih radnika Koprivničko-križevačke županije
Društvo socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije
Datum održavanja: 12.03.2015. godine
Vrijeme održavanja: 09 :00 – 16 :30 sati
Mjesto održavanja: Varaždin, Hotel Turist, Aleja Kralja Zvonimira 1
IZVJEŠTAJ
Cilj održavanja Simpozija je daljnje jačanje i afirmacija profesije socijalnog rada u području zaštite i promocije ljudskih prava i ljudskog dostojanstva te isticanje primjera dobre prakse koju socijalni radnici svakodnevno provode u različitim područjima svojeg rada.
Održavanje Simpozija planirano je u prostoru Palače Herzer, no zbog izuzetnog odaziva je preseljeno u veći prostor Hotela Turist.
Rad Simpozija odvijao se prema utvrđenom Programu:
9.00 – 9.30 Prijava sudionika
9.30 – 10.00 Otvorenje simpozija, pozdravne riječi gostiju
10.00 – 11.30 Izlaganja predstavnika regionalnih udruga
Prof.dr.sc. Nino Žganec : Socijalni rad – profesija usmjerena zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudi
Karolina Martinuš, dipl. soc. radnica: Identitet i integritet socijalnog rada
Kristina Frtalić, dipl. soc. radnica: Zaštita dostojanstva korisnika = zaštita dostojanstva socijalnih radnika
Renata Sever, dipl. soc. radnica: Predrasude i stereotipi u profesionalnom kontekstu socijalnog rada
11.30 – 12.00 Rasprava
12.00 – 12.30 Stanka
12.30 – 14.00 Izlaganja socijalnih radnika i socijalnih radnica s prikazima slučajeva iz prakse i rasprava:
Dijana Posavec, dipl. soc. radnica: Poticanje i osnaživanje socijalno isključenih članova našeg društva
Silvija Lise, mag. soc. rada, Dražen Čandrlić, dipl. soc. radnik, Slavko Kos, korisnik usluge smještaja: Duševna bolest – socijalno-zdravstveni problem
14.00 – 14.15 Stanka
14.15 – 16.00 Nastavak izlaganja i rasprava
Štefanija Sokač, dipl. soc. radnica: Zaštita starijih i nemoćnih osoba od nasilja
Melita Novak Ban, dipl. soc. radnica i Renata Sever, dipl. soc. radnica: Kolizija zaštite prava djece i prava osoba s invaliditetom
16.00 – 16.30 Zaključci i zatvaranje Simpozija
Misao vodilja bila je:
“Sva se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva.”
Opća deklaracija o ljudskim pravima
Uz predavače i goste, Simpoziju je prisustvovalo 200 sudionika .
Skup je pozdravio zamjenik Župana Varaždinske županije, Alen Kišić, te predložio održavanje sličnih skupova i u narednom razdoblju, tako da je zaključeno da se ovaj skup proglašava 1. Regionalnim simpozijem socijalnih radnika održanim u Varaždinu.
Sudionici 1. regionalnog simpozija donijeli su sljedeće zaključke:
- Socijalni rad je profesija koja se bavi promocijom i zaštitom ljudskih prava i u svojem djelovanju socijalni radnici trebaju biti svjesni međupovezanosti globalnih, nacionalnih i lokalnih uvjeta u kojima ljudi žive i koji utječu na promociju, ali i kršenje njihovih ljudskih prava. U tom smislu naše djelovanje u narednom razdoblju treba biti usmjereno svim ovim razinama utjecanja.
- Identitet i integritet socijalnih radnika vezan je uz njihove profesionalne vrijednosti i mogućnosti da realiziraju ciljeve zbog kojih profesija postoji. Uvažavajući društvene uvjete i okolnosti socijalni radnici traže da se poštuju potrebe koje profesija ima na području ostvarivanja svojih ciljeva i ostvarenja svoje profesionalne uloge. U tom smislu apeliramo na donositelje odluka u društvu da stvore takve uvjete koji će socijalnim radnicima omogućiti da obave svoju profesionalnu misiju.
- Socijalni radnici svjesni su ograničenja koja postoje u području izdvajanja u području socijalnih poslova, ali su suglasni u tome da socijalni izdaci ne predstavljaju trošak već investiciju u ljudski kapital.
- Socijalni radnici čvrsto su posvećeni poštivanju društvenih različitosti i traže od svih da pokažu višu razinu socijalne osjetljivosti prema različitim ljudima koji žive oko nas – pripadnicima etničkih i nacionalnih manjina, osobama s invaliditetom i drugim ranjivim društvenim skupinama. Putem ciljanih intervencija i kreativnim pristupom socijalni radnici u svakodnevnom radu pronalaze mogućnosti da s vrlo ograničenim sredstvima poboljšaju kvalitetu života svojih korisnika.
- Sudionici 1. regionalnog simpozija slažu se kako je ovaj oblik zajedničkog okupljanja i rada više nego potreban i važan te će i u narednom razdoblju organizirati ovakve i slične javne skupove. Također, potičemo i kolege iz drugih regija da organiziraju ovakve skupove i time daju doprinos jačanju profesije socijalnog rada, podizanju kvalitete svojeg rada i poboljšanju životnih uvjeta kako svojih neposrednih korisnika tako i cijelog društva.
Stručni skup je prijavljen Hrvatskoj komori socijalnih radnika radi bodovanja stručnog usavršavanja članova Komore.
Antonija Maltar, predsjednica USRVŽ
Obiteljska sekcija Hrvatske udruge socijalnih radnika organizirala je ,povodom Međunarodnog dana obitelji, okrugli stol pod nazivom „Kako djelotvorno raditi s obiteljima u situacijama konfliktnih razvoda“.
Stručni skup je održan u Domu za starije i nemoćne osobe Medveščak 20.svibnja 2015.godine u trajanju od 2 sata.
Moderator na okruglom stolu bila je izv.prof.dr.sc. Slavica Blažeka Kokorić, predsjednica Obiteljske sekcije HUSR-a, a izlaganje su održali:
- Mirjana Marčetić Kapetanović, prof. psiholog i Vlasta Grgec-Petroci, dipl. socijalna radnica „Kako unijeti promjene u visokokonfliktne razvode – iskustva provođenja grupnog programa podrške roditeljima tijekom i nakon razvoda“
- Ana Štimac, dipl. soc. radnica „Dostupnost obiteljskih savjetovališta brakovima u krizi ili dodatni resursi u radu savjetovališta iz iskustva Obiteljskog savjetovališta Caritasa Zagrebačke nadbiskupije“
- Tatjana Katkić Stanić, dipl. socijalna radnica „Obiteljska medijacija kao način rješavanja obiteljskih sporova“
- Iva Žic, dipl. socijalna radnica i Lidija Špančić, dipl. socijalna radnica “Izazovi provođenja mjere NIRS-a u konfliktnim razvodima“
Stručni skup okupio je stotinjak stručnjaka humanističkog usmjerenja koji su nakon tematskih izlaganja imali priliku sudjelovati u otvorenoj raspravi.
Osnovni zaključci Okruglog stola su:
- Obitelj je prva i temeljna odgojna institucija na čiji se rad nadovezuju ostale odgojne institucije
- U slučajevima konfliktnih razvoda djeca se često koriste kao „alat“ za povredu drugog partnera
- Roditelji u situacijama konfliktnih razvoda, zaokupljeni osobnim problemima i brigama, često ne mogu prepoznati i zadovoljiti potrebe djece i iznaći način da svom djetetu olakšaju novonastalu situaciju. Ukoliko dožive podršku i razumijevanje, lakše će se uživljavati u poteškoće djeteta i adekvatnije će reagirati na probleme i odgovarati na potrebe djeteta.
- U Hrvatskoj se pružaju različite vrste usluga i podrške u odnosu na razvedene obitelji i razvedene parove koji ostaju u sukobu:
a) Psihoedukativni programi podrške roditeljima tijekom i nakon razvoda braka
b) Obiteljska medijacija
c) Savjetovanje – individualno, partnersko, bračno, obiteljsko
d) Programi posjećivanja pod nadzorom i praćenih razmjena
- Iz iskustva klijenata Obiteljskog savjetovališta Caritasa Zagrebačke nadbiskupije vidimo da su načini traženja pomoći obiteljskog i bračnog savjetovanja isključivo internetom ili upitom klijenta u instituciji /koja također traži internetom/. Nakon izražavanja nezadovoljstva nekih klijenata o dostupnosti savjetovališta – istražili smo 117 savjetovališta u RH od kojih je samo 35% bilo jasno dostupno. Najjasnije su informacije za 17 crkvenih obiteljskih i bračnih savjetovališta i 17 obiteljskih centara.Iako smatramo da postoji dovoljan broj stručnih resursa u cijeloj Hrvatskoj za bračno i obiteljsko savjetovanje oni se kriju iza raznih imena obrta, centara, naziva terapijskih tehnika, udruga i sl.
- Kao novi institut pomoći i podrške obiteljima tijekom i nakon razvoda braka uvodi se obiteljska medijacija.
Drago nam je da imamo priliku pozvati Vas na završnu konferenciju projekta „Garancija za SVE mlade“ koja će se održati 07.07.2015. od 10.00 do 16.30 sati u hotelu „4 opatijska cvijeta“ u Opatiji, te se nadamo da ćete nam se pridružiti kao aktivan sudionik/ica predviđenih diskusija.
Tema konferencije je prikaz rezultata i preporuka projekta koji je imao za glavni cilj utjecati na poboljšanje uključenosti mladih iz alternativne srkbi na tržište rada.
U sklopu konferencije bit će organizirane dvije panel rasprave. Prva će okupiti relevantne donosioce odluka na nacionalnoj razini, predstavnike poslodavaca i stručnjake koji rade s mladima u alternativnoj skrbi, dok će u drugom panelu sudjelovati predstavnici nekoliko značajnih europskih organizacija civilnog društva koje rade s mladima, kao što je Europski forum mladih i SOS Kinderdorf International. Cilj panel rasprava je promišljanje kako u praksi olakšati pristup tržištu rada za mlade iz alternativne skrbi na svim razinama, od promjene i donošenja učinkovitih i sveoubuhvatnih javnih politika i propisa do bolje iskoristivosti postojećih mjera aktivne politike zapošljavanja, koje će pomoći i najranjivijim skupinama mladih u hrvatskom društvu, u koje se svakako ubrajaju mladi iz alternativne skrbi.
U uvodnom dijelu bit će predstavljeni rezultati svih projektnih aktivnosti, te paket mjera Garancije za mlade koji se trenutno provodi u Hrvatskoj, kao i specifičnosti mladih koji izlaze iz alternativne skrbi u samostalan život, kako bi sudionici konferencije dobili uvid u kontekst provođenja projekta, te bili spremni i motivirani aktivno se uključiti u panel rasprave konferencije.
Projekt „Garancija za SVE mlade“ financiran je iz Europskog socijalnog fonda, a u partnerstvu ga provode Mreža mladih Hrvatske, udruga „Igra“, SOS Dječje selo Hrvatska, Centar za mladež Zaprešić i Nacionalno vijeće mladih Austrije.
Nadamo se da ćete se odazvati ovom okupljanju te doprinijeti raspravi stoga Vas ljubazno molimo da svoje sudjelovanje potvrdite na ovaj email do 1. srpnja 2015. godine. Molimo Vas da prilikom prijave napomenete je li za Vas potrebno osigurati refundaciju putnih troškova, smještaj ili posebnu prehranu (bezglutensku, vegetarijansku, bez svinjetine ili neku drugu.). Prijave se primaju do popunjenja raspoloživih kapaciteta. Svim prijavljenima će nekoliko dana prije konferencije biti dostavljeni program i različite korisne informacije vezane uz mjesto održavanja konferencije, govornike, refundaciju putnih troškova i slično.
Nadamo se Vašem dolasku i radujemo zajedničkoj suradnji!
S poštovanjem,
Petra Pekica,
Voditeljica projekta
Prošlu je godinu dana kako se Udruga SOS Dječje selo Hrvatska aktivno uključila u pomoć stanovništvu županjske Posavine nakon poplave od 17. svibnja 2014. godine.
Putem lokacije SOS Dječjeg sela Ladimirevci i tamošnjeg mobilnog tima, pokrenut je program “Pomažemo djeci i obiteljima vratiti siguran dom“. Program pruža uslugu psihosocijalne podrške djeci, obiteljima i pojedincima u osam mjesta Cvelferije.
Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na predstavljanje rezultata rada u proteklih godinu dana, kao i na predstavljanje budućih aktivnosti.
Predstavljanje rada programa “Pomažemo djeci i obiteljima vratiti siguran dom” održat će se 18. lipnja 2015. godine u prostoru Općinske narodne knjižnice Drenovci, s početkom u 11 sati u okviru manifestacije “Raspjevana Cvelferija“.
Veselimo se Vašem dolasku!
Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite na broj telefona:
099/293 80 63 ili na ovu mail adresu.
Poštovane kolegice i kolege, suradnici i prijatelji,
pozivamo vas na VII. Simpozij Hrvatske udruge socijalnih radnika koji će biti održan u Zadru, od 14. do 16. listopada 2015. godine. Ove godine Simpozij je posvećen praksi socijalnog rada.
Socijalni radnici se zalažu za socijalno-političke i zakonodavne inicijative koje potiču osobni i društveni razvoj, promicanje ljudskih prava i socijalne pravde i jednakost svih građana, uvažavajući prije svega Etički kodeks struke. Stoga je značajan cilj djelovanja socijalnog rada integracija, solidarnost i povezanost s društvom u kojem se odvija praksa socijalnog rada.
Praksa socijalnog rada u RH se početkom 2000-tih postepeno mijenja iz tradicionalnog, uglavnom paternalističkog obrasca pružanja specifične usluge korisniku o kojem odlučuje neko „stručno tijelo“ i koje pretpostavlja provođenje intervencija kojima je cilj sprječavanje ili rješavanje „socijalnih problema“ bez aktivne uloge korisnika, u integrirajući pristup praksi socijalnog rada, uz uvođenje korisničke perspektive.
Na području praktične aktivnosti, nova konceptualizacija rada, reformski procesi, deinstitucionalizacija i razvoj socijalnih usluga značajan su iskorak prema aktivnom sustavu, koji suzbija i prevenira socijalnu isključenost, podržava život u okruženju koje pruža podršku, zaštitu i skrb, potiče razvoj potencijala svakog pojedinca te osigurava zaštitu ljudskih prava socijalno osjetljivih skupina.
Djelotvorna primjena u praksi socijalnog rada pretpostavlja integriranje zakona, strateških dokumenata i smjernica sa suvremenim teorijama pomaganja, kao i načelima, standardima, vrijednostima i vještinama suvremenog socijalnog rada.
Praksa socijalnog rada nalazi se u prijelomnoj fazi svog razvoja i unatoč nizu prepreka i izazova, stalni reformski procesi daju priliku profesiji da napravi korjenite promjene i za sebe i za korisnike.
Vjerujemo da će VII. Simpozij socijalnih radnika biti prilika za razmjenu mišljenja, konstruktivne rasprave, primjere najbolje prakse socijalnog rada, pogled na praksu socijalnog rada iz perspektive korisnika i aktivniju ulogu svakog od nas, s ciljem postizanja pozitivnih promjena.
VIŠE
OBRAZAC ZA PRIJAVU
Na inicijativu Hrvatske udruge socijalnih radnika dana 29.05.2015. godine u Ministarstvu socijalne politike i mladih održan je sastanak s zamjenicom ministrice socijalne politike i mladih gospođom Majom Sporiš.
Uz predsjednicu HUSR-a, Šteficu Karačić, na sastanku su bile i Meri Gatin, predsjednica Udruge socijalnih radnika Grada Zagreba i Zagrebačke županije i Dragica Bojka Gergorić predstavnica Udruge socijalnih radnika Primorsko- goranske županije.
Povod za održavanje ovog sastanka bilo je otvoreno pismo socijalnih radnika Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Dubrava, te brojne druge reakcije članova HUSR-a na aktualnu situaciju u sustavu socijalne skrbi i ugrožavanje digniteta profesije socijalnog rada.
Predstavnice HUSR-a podsjetile su zamjenicu ministrice na konkretne slučajeve povrede digniteta struke i ugrožavanja sigurnosti socijalnih radnika u kojima je izostala očekivana podrška i adekvatna reakcija resornog ministarstva kojem smo se obraćali za pomoć. Zbog toga stručnjaci u praksi imaju osjećaj da su potpuno nezaštićeni, te da ministarstvo nema jasan uvid u stanje na terenu.
Ponovno je ukazano na problem plaća i diskriminiranja socijalnih radnika u zdravstvu, ali i na nisko vrednovanje rada, odnosno potplaćenost socijalnih radnika i drugih stručnjaka u sustavu socijalne skrbi, nemogućnost napredovanja u zvanju, ocjenjivanja rada i adekvatnog nagrađivanja.
Obzirom na ulogu i značaj struke u svakodnevnoj praksi pitanje cijene rada socijalnog radnika razmotreno je i u kontekstu mogućih posljedica na učinke cijele djelatnosti, uključujući i odlazak socijalnih radnika iz sustava socijalne skrbi u druga područja djelatnosti.
Posljednja izmjena Uredbe o plaćama u djelatnosti socijalne skrbi kojom je smanjen koeficijent predstojnika podružnice centra za socijalnu skrb sa manje od 9 zaposlenih konkretan je primjer ishitrenih i nepripremljenih odluka koje dovode do povrede prava i opravdanog nezadovoljstva u praksi. Ova odluka zahtijeva žurno preispitivanje i otklanjanje barem na način da se dodaci na uvjete rada ovih radnika usklade s poslovima koje obavljaju.
Stoga je zatraženo da Ministarstvo socijalne politike i mladih žurno inicira izmjenu Uredbe o plaćama u djelatnosti socijalne skrbi. Prijedlog novih koeficijenta opravdan je uz ostalo i zbog činjenice da plaće stručnih radnika u Centrima za socijalnu skrb i Domovima socijalne skrbi trebaju biti usklađene s plaćama stručnih radnika u novim ustanovama (Centar za posebno skrbništvo, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i dr.), ali i sa plaćama stručnjaka iste razine obrazovanja i složenosti poslova u drugim javnim djelatnostima.
Na sastanku je iskazana ozbiljna zabrinutost članova HUSR-a odnosom resornog ministarstva prema profesiji socijalnog rada koja je nositelj djelatnosti socijalne skrbi. Unatoč ranijim dogovorima s potpredsjednicom Vlade i ministricom socijalne politike i mladih resorno ministarstvo ne uključuje predstavnike HUSR-a u radne skupine i druga tijela zadužena za izradu nacrta prijedloga novih zakona i podzakonskih akata. Primjedbe i prijedloge HUSR-a upućene u javnoj raspravi na prijedloge novih propisa uopće nemaju utjecaja. Stoga se nameće pitanje, tko stvarno kreira djelatnost socijalne skrbi kada ključna profesija u sustavu preko svojih strukovnih organizacija nema nikakav utjecaj na te procese?
Tema sastanka bila je i aktualna situacija u centrima za socijalnu skrb u smislu preopterećenosti, nedovoljnog broja radnika, stalnih promjena propisa, iscrpljujućih i upornih preispitivanja prava, „prisilnog„ neposrednog skrbništva, nedostatka edukacija, nepripremljenosti za promjene i načina upravljanja promjenama. HUSR godinama ukazuje na nepovoljan položaj socijalnih radnika, osobito zaposlenih u Centrima za socijalnu skrb. Neadekvatni radni uvjeti povećavaju mogućnost za pogrešku, a odgovornost u takvim slučajevima mora preuzeti i resorno ministarstvo kao osnivač ustanove.
Nadalje su razmotreni brojeni izazovi vezani uz položaj i prava korisnika u sustavu socijalne skrbi, administrativni pristup korisnicima, najavljene promjene u području odobravanja/ izdvajanja novčanih naknada, donošenja novog obiteljskog zakona, međuresorne odnose i njihov utjecaj na stručnu praksu, te problem nejednake dostupnosti plaćenih edukacija koje organizira ministarstvo i druge teme od značaja za našu profesiju.
Sastanak je bio konstruktivan, usmjeren na aktualne probleme i mogućnosti njihovog rješavanja. U tom smislu je dogovorena daljnja suradnja.
ODGOVOR MINISTARSTVA SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH VEZAN ZA PITANJE STRUČNOG USAVRŠAVANJA STRUČNIH RADNIKA U USTANOVAMA SOCIJALNE SKRBI
Poštovana/i,
s obzirom da nasilje u obitelji i seksualno nasilje, ostavljaju brojne posljedice kako za same žrtve, svjedoke nasilja, tako i za širu zajednicu, važno je sustavno raditi na prevenciji i pružanju direktne pomoći i podrške žrtvama nasilja uključujući sustavnu edukaciju predstavnika/ca institucija i organizacija civilnog društva o ovoj problematici, a pogotovo o specifičnim grupama žrtava nasilja u obitelji i seksualnog nasilja.
U sklopu projekta „Zajedno možemo više!“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava, pokrenuta je sustavna edukacija o suzbijanju nasilja u obitelji s naglaskom na seksualno nasilje koja će se odvijati u 3 modula.
Ovim Vas putem sa zadovoljstvom pozivamo na sudjelovanje na cjelokupnoj edukaciji, na kojoj će sudjelovati predstavnici/e organizacija civilnog društva te centara za socijalnu skrb.
Svaki modul u trajanju od 2 dana biti će održan u drugome gradu te će na sva 3 modula sudjelovati iste osobe, a zbog ograničenog broja sudionika/ca kandidati/kinje će se birati prema redoslijedu prijave:
- modul: Nasilje u obitelji i seksualno nasilje/ 03.07. – 04.07.2015., Donja Stubica
- modul: Žrtve nasilja u obitelji – vulnerabilne grupe/ 06.11. – 07.11.2015., Sisak
- modul: Uloga institucija u radu sa žrtvama/ 22.01. – 23.01.2016., Slavonski Brod
Kao što je navedeno, 1. modul „Nasilje u obitelji i seksualno nasilje“ će se održati u hotelu Terme Jezerčica, Donja Stubica, 03.07. – 04.07.2015. godine (petak i subota).
Trenerice 1. modula biti će:
- dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe
- Branka Žigante Živković, Visoki prekršajni sud u Zagrebu
- Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika/ca
- Antonija Hojt Ilić, voditeljica edukacijskih programa Ženske sobe
Svi troškovi biti će u potpunosti pokriveni (smještaj, hrana, putni troškovi), a kao dokaz kvalitete edukacije dobiti će se potvrda i bodovanja od nadležnog strukovnog udruženja (Hrvatska psihološka komora i Komora socijalnih radnika/ca).
Edukacija je sastavni dio projekta “Zajedno možemo više!” kojega provode Ženska soba – Centar za seksualna prava (Zagreb) u partnerstvu s Centrom za žene Adela (Sisak), Udrugom Brod – grupe za ženska ljudska prava (Slavonski Brod), Hrvatskom udrugom socijalnih radnika (Zagreb) i Udrugom sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež (Zagreb). Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske (www.strukturnifondovi.hr).
Molimo potvrdite svoje sudjelovanje na sva 3 modula i javite ime osobe koja će sudjelovati ispred Vaše institucije/organizacije na slijedeće kontakte, najkasnije do 26. lipnja 2015.:
e-mail: zenska.soba@zenskasoba.hr
tel: 01/ 61 19 174
fax: 01/ 61 19 175
Maksimirska 51 a, 10 000 Zagreb
Srdačan pozdrav,
dr. sc. Maja Mamula
Antonija Hojt Ilić, prof.
Hrvatska udruga socijalnih radnika i Ženska soba – Centar za seksualna prava 27.5.2015. održali su Okrugli stol pod nazivom „Zajedno možemo više“ u prostorijama Hotela Art u Slavonskom Brodu . Stručni skup bio je posvećen problemu nasilja u obitelji i nasilja nad ženama koji možemo spriječiti samo zajedničkim i koordiniranim djelovanjem cijele zajednice. Okrugli stol održan je u okviru projekta „Zajedno možemo više!„ koji provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za žene Adela (Sisak), Udrugom Brod (Slavonski Brod), Hrvatskom udrugom socijalnih radnika i Udrugom sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež. Ovim projektom koji je počeo u siječnju 2015. godine želi se povećati učinkovitost i osnažiti organizacije civilnog društva u pružanju specifičnih socijalnih usluga žrtvama nasilja u obitelji s naglaskom na seksualno nasilje. Kroz specijaliziranu edukaciju, umrežavanje i razvoj volonterskih programa, te poticanje suradnje organizacija civilnog društva, javnih službi i lokalnih vlasti u planiranju i pružanju socijalnih usluga projektom se želi doprinijeti povećanju kapaciteta za snažniji i uspješniji odgovor pomagača, ali i cijele zajednice na fenomen obiteljskog nasilja.
Stručnim skupom moderirala je predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić a izlaganja su održali Antonija Hojt Ilić, Anamarija Matanović, Tatjana Katkić Stanić, Božica Galić i Davorka Lalić Lukač.
Nakon prikazanih izlaganja i konstruktivne rasprave zaključeno je sljedeće
- Iako se, pod utjecajem medija kao i sveukupnog osvještivanja kroz projekte nasilje u obitelji sve više prijavljuje, još uvijek postoji velika crna brojka
- Potrebno je utvrditi stvarnu rasprostranjenost slučajeva nasilja u obitelji kroz suradnju među sustavima kako se analiza stanja ne bi razlikovala
- Unaprijediti međusektorsku suradnju, povezanost i komunikaciju nadležnih institucija, ustanova i organizacija civilnog društva koje pružaju usluge žrtvama nasilja u obitelji, kroz umrežavanje i zajedničke edukacije
- Sustavno uključiti predstavnike/ce organizacija civilnog društva s dugogodišnjim iskustvom u radu sa žrtvama nasilja u obitelji u razvoj javnih politika i strategija vezano uz suzbijanje nasilja u obitelji, s posebnim naglaskom na nasilje nad ženama
- Unaprijediti transparentnost rada institucija, ustanova i organizacija civilnog društva koje pružaju usluge smještaja za žrtve nasilja u obitelji
Projekt „Zajedno možemo više!“ je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Cilj projekta je unaprijediti učinkovitost i sposobnost organizacija civilnog društva (OCD) u pružanju specifičnih socijalnih usluga žrtvama nasilja u obitelji s naglaskom na seksualno nasilje kroz aktivnosti usmjerene na poticanje suradnje OCD-a i lokalnih vlasti u planiranju i pružanju socijalnih usluga, jačanju kapaciteta i sposobnosti OCD-a za pružanje specifičnih socijalnih usluga kroz specijaliziranu edukaciju, umrežavanje i razvoj volonterskih programa te unaprjeđenje i razvoj socijalnih usluga za žene žrtve nasilja u obitelji s naglaskom na seksualno nasilje. Ukupna vrijednost projekta je 664.419,35 HRK , a razdoblje provedbe je od 29.12.2014. do 28.02.2016.
U organizaciji Udruge socijalnih radnika Grada Zagreba i Zagrebačke županije, uz financijsku podršku Grada Zagreba, 18. i 19. prosinca 2014. te 12. i 13. veljače 2015. godine provedene su dvije dvodnevne radionice pod nazivom Integrativni model pružanja podrške beskućnicima. Voditeljice radionica bile su Štefica Karačić, dipl. socijalna radnica i Olja Družić Ljubotina, doc.dr.sc. Štefica Karačić ima dugo iskustvo praktičnog rada s ljudima koji žive u uvjetima siromaštva, pa tako i sa beskućnicima. Osim toga, autorica je nekoliko radova iz područja rada s beskućnicima i uloge sustava socijalne skrbi u pristupanju problemu beskućništva. Olja Družić Ljubotina je nositeljica kolegija Siromaštvo i socijalni rad na Studijskom centru socijalnog rada u Zagrebu te je urednica zbornika radova „Beskućništvo: pogled iz različitih perspektiva“.
Na obje radionice je sudjelovalo ukupno 56 socijalnih radnika, primarno iz centara za socijalnu skrb, ali i drugih ustanova socijalne skrbi, nevladinih udruga te vjerskih i humanitarnih organizacija.
Ciljevi i sadržaj edukacije odnosili su se na sljedeće aspekte:
- rad na prevladavanju stereotipa i predrasuda o beskućnicima
- podršku u primjeni metoda aktiviranja ovih korisnika
- uvid u prava iz sustava socijalne skrbi koja beskućnici imaju
- specifičnosti izrade individualnog plana s beskućnicima, prepoznavanje mogućih resursa i potencijala za promjenu kod beskućnika te senzibiliziranje za korisničku perspektivu u radu s beskućnicima.
Radionica je bila edukativno-interaktivnog karaktera te su stručnjaci imali priliku navedeni sadržaj obraditi u okviru predavanja, rada u malim grupama i zajedničke rasprave.
Prethodni
