Pozivamo Vas na IV. stručni skup u okviru projekta “Priprema za posvojenje – podrška posvojiteljskim obiteljima” koji se odvija uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a u partnerstvu s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika.
Stručni skup održati će se 29. i 30. rujna 2017. u Rijeci.
Molimo sve zainteresirane te sudionike VIII. Konferencije socijalnih radnika „Socijalni rad u svijetu promjena“ kojima su sažeci prihvaćeni od strane Programskog odbora, da svoje ispunjene prijavnice pošalju na našu mail adresu husr@zg.t-com.hr. Prijavnice i ostale informacije vezane za VIII. Konferenciju socijalnih radnika nalaze se pod rubrikom Najave na našoj web stranici.
Ukoliko imate bilo kakvih nejasnoća ili upita slobodno nas kontaktirajte putem telefona +385 1 4550 758, mobitela 098 229 167 ili mailom.
Dana 06.09.2017. godine objavljen je tekst autorice gđe Žarke Babić pod nazivom “Smanjimo ovlasti centara za socijalnu skrb”, kojim se pozivaju građani na potpisivanje peticije protiv rada centra za socijalnu skrb.
U tekstu je iznesen čitav niz neistina, zlonamjernih i teških komentara, vrlo pristranih i uvredljivih za djelatnost socijalne skrbi socijalne radnike kao ključnu profesiju u sustavu. U cilju istinitog i potpunog informiranja javnosti i zaštite digniteta profesije Hrvatska udruga socijalnih radnika smatra nužnim reagirati na objavu ovog teksta i pokretanje peticije.
Oštro osuđujemo sadržaj peticije i način na koji je u njoj povrijeđeno dostojanstvo socijalnih radnika, ali i drugih stručnih radnika centara za socijalnu skrb. Iznesen je niz neargumentiranih, površnih i netočnih komentara i zaključaka kojima je cilj obezvrijediti rad centara za socijalnu skrb.
Centar za socijalnu skrb je javna ustanova koja odlučuje o pravima iz socijalne skrbi i pruža socijalne usluge posebno osjetljivim skupinama građana kao što su: maloljetna djeca bez roditelja, maloljetna djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, djeca i mladi s problemima u ponašanju, invalidne osobe, starije i nemoćne osobe, ovisnici, psihički bolesne osobe, žrtve obiteljskog nasilja, obitelji pod rizikom, siromašne i druge osobe koje zbog nepovoljnih osobnih ili obiteljskih poteškoća nisu u mogućnosti zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe i samostalno raditi na rješavanju problema sa kojima su se osobno ili u obitelji susreli. Stručni radnici Centra svoj posao obavljaju uglavnom na terenu, obilazeći korisnike i to prilikom podnošenja zahtjeva za ostvarivanje nekog prava ili usluge, po službenoj dužnosti ili po dojavi.
Centri za socijalnu skrb izvršavaju oko 150 različitih poslova koji su u njihovoj nadležnosti i slove kao jedan od složenijih sustava u državi. Balansiranje između provođenja i poštivanja zakona i zadovoljavanja potreba korisnika nije lak posao. Često puta naš je posao razjasniti korisnicima mogući raskorak između očekivanja korisnika i zakonskih odredbi.
U pojedinim područjima prakse socijalnog rada poput zaštite prava djece i obitelji, bolesnih i nemoćnih osoba, socijalni radnici i drugi stručni radnici provode socijalnu procjenu sveobuhvatnih okolnosti korisnika, daju svoje mišljenje i preporuke, te donose važne odluke koje mogu utjecati na daljnji život korisnika. Centar ne može utjecati na sudske odluke niti ih može mijenjati. Suci su neovisni u svom radu, a na svaku sudsku odluku, kao i na odluku Centra, korisnik može uložiti žalbu. Nadzor nad radom centara za socijalnu skrb provodi nadležno Ministarstvo, koje nakon provedenog nadzora izvješće sa uputama i mjerama dostavlja i Upravnom vijeću koje upravlja Centrom.
Sva svoja stručna znanja, vještine i iskustvo koristimo kako bismo, kroz suradni odnos pomogli korisniku da jasnije sagleda vlastite poteškoće. Informiramo ga o pravima, potičemo, ohrabrujemo i podržavamo da samostalno donese odluke i bude odgovoran za svoje izbore, te mu pružamo potrebnu materijalnu i drugu pomoć i podršku kako bi prevladao svoju životnu krizu.
Kada postoji više problema i različitih interesa, prvi nam je interes zaštita djeteta. Često se događa da se očekivanja suprotstavljenih roditelja i njihovo viđenje zaštite interesa djeteta razlikuju, a vrlo često su različita i od procjene stručnih radnika. U tim slučajevima frustracije ishodom su neminovne i adresiraju se na stručne radnike centara za socijalnu skrb.
Stručni radnici u centrima za socijalnu skrb imaju najniže plaće od svih radnika iste spreme u javnim službama, a za razliku od npr. zaposlenih u obrazovanju nemaju mogućnosti napredovanja u mentore i savjetnike. Osobe koje se odluče za to zanimanje su, prvenstveno, osjetljive na probleme drugih. Socijalni radnici imaju motivaciju da pomognu, a učenjem tijekom studiranja i kasnije stjecanjem praktičnog iskustva zadobili su potrebno znanje i vještine o tome na koji način da pomognu najranjivijim skupinama društva što u svom radu kroz nebrojene pozitivne primjere i uspješno riješene slučajeve svakodnevno i dokazuju. Ovo nije samo „posao“, jer socijalni radnici, ali i svi ostali stručni radnici u centrima za socijalnu skrb žive sa svojim odlukama, preispituju ih, a ako je potrebno i mijenjaju. Činjenica je da će sa mnogim našim odlukama netko biti nezadovoljan (sam korisnik,član obitelji, javnost, mediji, institucije, pa i nadležno Ministarstvo) i to je dio našeg posla. Sve je jednostavno kada su svi suradni, kada postoji dogovor, ali to je u našem poslu rijetkost.
Osnovni problemi sa kojima se susrećemo su nedovoljan broj zaposlenih, nedostatak potrebnih edukacija i usavršavanja, česte promjene zakonske regulative, medijska prozivanja, prevelika administracija, loši uvjeti rada i nesigurnost na radnom mjestu. U svakodnevnom radu suočavamo se s raznim neugodnostima, s obzirom da se susrećemo s osobama u nevolji koje su zbog toga vrlo frustrirane, a nerijetko i nasilne. Opasnost od agresije i fizičkog napada prisutna je osobito u radu s osobama s poteškoćama psihičkog zdravlja, s ovisnicima te s osobama koje u stresnim i kriznim situacijama mogu reagirati na nepredvidiv ili agresivan način, što socijalnim radnicima i drugim stručnim radnicima predstavlja dodatni izvor stresa, koji se može negativno odraziti u njihovom osobnom i profesionalnom funkcioniranju, a često je i posljedica oboljenja.
Kada bi se i prebacile ovlasti u području obiteljsko-pravnih postupaka u cjelosti na sudove ili druge institucije, nezadovoljstvo ove grupe potpisnika samo bi promijenilo adresu na koju će se upućivati frustracije rješavanjem obiteljske problematike. Obitelji u kojima je moguća suradnja imaju temelj za uspješno nadilaženje i rješavanje problema u kojima su se našli, dok je kod nesuradnih korisnika sigurno da će jedno, dvoje ili više osoba u postupku završiti nezadovoljno ishodom/presudom.
Stručne kompetencije i širinu znanja multidisciplinarnih timova centara za socijalnu skrb teško je nadići u postojećim sustavima, te smo čvrstog stajališta da problemi do kojih dolazi nisu u stručnim radnicima centara, već u izostanku suradnog djelovanja, a ponekad i u kompliciranim zakonskim okvirima u kojima se ljudi teško snalaze, te nadasve u raskoraku između onog što korisnici od stručnjaka očekuju i onoga što su njihove stvarne zakonske nadležnosti.
HRVATSKA UDRUGA SOCIJALNIH RADNIKA
U sklopu brojnih aktivnosti projekta “Dostojanstvo nema alternativu-starost je dovoljno izazovna i bez nasilja” snimljen je i kratak film na temu nasilja nad starijim osobama.
Film možete vidjeti na donjem linku:
Pozivamo vas na Okrugli stol pod nazivom „Starost bez nasilja – dostojanstvena starost“ koji će se održati dana 01. rujna 2017. godine od 11.00 do 14.00 sati u Kninu, na Veleučilištu „Marko Marulić“ Krešimirova 30, svečana dvorana.
Organizatori ovog skupa su Hrvatska udruga socijalnih radnika i Centar za socijalnu skrb Knin .
Izlagači na okrugom stolu su ravnateljica Centra za socijalnu skrb Knin Josipa Buzdovačić i predstavnice Hrvatske udruge socijalnih radnika stručnjakinje s dugogodišnjim iskustvom u području prevencije i suzbijanja nasilja i zaštite osoba starije životne dobi: Marijana Ljubić, Tatjana Katkić Stanić, Ljiljana Vrbić i Štefica Karačić.
Okrugli stol je namijenjen osobama starije životne dobi i članovima njihovih obitelji kao neformalnim njegovateljima, te stručnjacima koji skrbe o starijim i nemoćnim osobama, predstavnicima medija, mladima i nositeljima politika i ukupnoj javnosti koja treba i može graditi društvo u kojem će osobe starije životne dobi imati status i kvalitetu života kakvu zaslužuju.
Ovaj skup se organizira u okviru Projekta pod nazivom „Dostojanstvo nema alternativu – starost je dovoljno izazovna i bez nasilja „ koji Hrvatska udruga socijalnih radnika provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Partneri u ovom projektu su: Centar za socijalnu skrb Knin, Dom za starije osobe Vukovar, Centar za socijalnu skrb Vukovar, Dom za starije osobe „Alfredo Štiglić„ Pula i Udruga socijalnih radnika Istarske županije, a suradnici na projektu su regionalne udruge socijalnih radnika.
Cilj projekta je osvješćivanje problema nasilja nad starijim osobama kroz kampanju i informiranje javnosti o pravima starijih osoba na dostojanstveno starenje ispunjeno poštovanjem.
Ovim projektom želimo senzibilizirati stručnjake, medije i javnost za problem nasilja nad starijim osobama koji je u našem društvu još uvijek nedovoljno prepoznat.
Očekujemo da će na okruglom sudjelovati građani Knina, osobe starije životne dobi, članovi njihovih obitelji i stručnjaci te volonteri koji se bave zaštitom osoba starije životne dobi kao i zaštitom prava posebno osjetljivih socijalnih skupina.
Sudjelovanje na stručnom skupu biti će prijavljeno Hrvatskoj komori socijalnih radnika radi bodovanja.
Pozivamo sve zainteresirane da svoje sudjelovanje na okruglom stolu prijave Hrvatskoj udruzi socijalnih radnika na e-mail: husr@zg.t-com.hr najkasnije do 28.08.2017.
Za sve dodatne informacije možete se obratiti tajnici HUSR-a Petri Begović na tel: 4550-758 ili na mob: 098 229 167 ili ravnateljici CZSS Knin, Josipi Buzdovačić, na tel: 091 1522 365.
|
On behalf of the scientific committee we invite psychiatrists, practitioners, psychiatric mental health nurses, psychologists, health scientists, educators, trainers, researchers, managers, and policymakers engaged in the prevention, management, research into violence and aggression in mental health and intellectual disability settings to submit an abstract and / or attend the 10th European Congress on Violence in Clinical Psychiatry to be held in Dublin, Ireland 26-28 October 2017.In 2017 the congress will be held in Dublin – Ireland. Since the first European Congress on Violence in Clinical Psychiatry the meeting has expanded rapidly in terms of the number of scientific contributions and participants; the previous congress in Copenhagen in 2015 was attended by more than 600 participants from 36 countries.Poster abstracts can be submitted till the 31st of August 2017.
|
 |
 |
 |
 |
|
The 10th European Congress on Violence in Clinical Psychiatry is co-organized by the European Violence in Psychiatry Research Group (EViPRG) & the European Network for Training in the Management of Aggression (ENTMA08), and is a World Psychiatric Association (WPA) co-sponsored meeting.The 10th European Congress on Violence will focus strongly on clinically relevant and practically useful interdisciplinary scientific and practical knowledge with regard to interventions aimed at treating and reducing violence and aggression. The overall congress theme: “Creating collaborative care: a multi-partnership approach” reflects our commitment to partnership working between clinicians, researchers, educators, service users and carers. Approval of accreditation will be requested from the World Psychiatric Association (WPA) for the award of Continuing Medical Education (CME) Credits, and from the International Council of Nurses (ICN) for the award of International Continuing Nursing Education Credits (ICNECs). We cordially welcome you to Dublin – Ireland, October 2017 |
Hrvatska udruga socijalnih radnika uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju,obitelj, mlade i socijalnu politiku, u iznosu od 73 772,00 kn, provodi projekt: „Integrirani pristup u prevenciji i tretmanu nasilja nad djecom kroz edukaciju stručnjaka II“ namijenjen stručnjacima koji se bave problematikom nasilja.
Cilj projekta je senzibilizirati stručnjake i omogućiti im da primjereno i pravovremeno reagiraju u slučajevima obiteljskog nasilja i nasilja nad djecom, te da steknu nova znanja i vještine u prepoznavanju nasilja, daju odgovarajuću podršku, poduzmu adekvatne mjere iz svoje nadležnosti, te učinkovitije primjenjuju Zakon i Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji i surađuju sa službama u lokalnoj zajednici koje se bave problemom obiteljskog nasilja. Predviđeno trajanje provedbe projekta je 12 mjeseci.
Projekt se provodi u Zagrebu, Zadru i Osijeku.
Poziv i prijavnicu možete preuzeti ovdje:
POZIV
PRIJAVNICA
ZAGREB: POZIV, PROGRAM
OSIJEK (30. – 31.3.2017.): POZIV , PROGRAM, PRIJAVNICA
OSIJEK (10.7.2017): POZIV MODUL II, PROGRAM MODUL II
ZADAR (8. – 9.5.2017.): POZIV, PROGRAM, PRIJAVNICA
ZADAR (31.8.2017.): POZIV, PROGRAM
Pozivamo Vas na II. modul edukacije: „Integrirani pristup u prevenciji i tretmanu nasilja nad djecom kroz edukaciju stručnjaka II„ koja će se održati dana 22. veljače 2017. godine u prostorijama Doma za starije „Centar“, Klaićeva 10 u Zagrebu s početkom u 9.00 sati.
Molimo Vas da u II. modul edukacije uključite i predstavnike drugih javnih službi i organizacija civilnog društva s kojima surađujete, a koje čine mrežu pružatelja usluga u području prevencije i suzbijanja nasilja.
Prijedlog Pravilnika o standardima za pružanje socijalnih usluga u cjelini je neusklađen i zahtijeva brojne promjene, dopune i jasnija određenja.
Pravilnikom se propisuju minimalni uvjeti za pružanje socijalnih usluga, standardi za pružanje usluga, tri različite razine usklađenosti sa standardima usluga i dva kriterija vezana uz broj izvršitelja socijalnih usluga ( katalog).
Uvođenje različitih razina socijalnih usluga je stručno opravdano i poželjno obzirom da omogućuje bolje, odnosno, ciljano ugovaranja usluga i tzv. kategorizaciju ustanova te drugačiji način utvrđivanja cijena socijalnih usluga u mreži.
Uvažavajući dostignute standarde usluga, resurse i potrebe sustava poželjno je razmotriti mogućnost da se stručni i prostorni standardi za pružanje socijalnih usluga iskazuju u dvije razine usklađenosti ( 1. Standard usluge i 2. Viša razina usluge / iznad standarda).
U tom kontekstu potrebno je Pravilnikom propisati minimalne uvjete za pružanje socijalnih usluga u mreži kao standard usluga koji mora zadovoljiti svaki pružatelj, s jasno definiranim uvjetima prostora, opreme i minimalnog broja izvršitelja (prva razina usklađenosti) i višu razinu usluga s jasno definiranim posebnim (dodatnim) uvjetima prostora, opreme i maksimalanog broja izvršitelja (druga razina usklađenosti).
Nadalje, Pravilnikom se utvrđuju optimalni standardi prostora i opreme pružatelja uz istovremeno smanjenje broja izvršitelja usluga. Ovakav pristup dugoročno nosi ozbiljne rizike za ukupno smanjenje dostignute razine kvalitete socijalnih usluga i pogoduje privatnom sektoru koji već sada u većini slučajeva ima više standarde prostora i opreme, ali značajno niže stručne standarde usluge u odnosu na ustanove čiji je osnivač RH i decentralizirane domove.
Stoga, ukoliko želimo zadržati dostignutu razinu kvalitete socijalnih usluga ukupan broj izvršitelja ne smije se smanjivati.
Potrebno je jasnije i potpunije definirati (opisati) pojedine aktivnosti za pružanje socijalnih usluga (npr: briga o zdravlju, socijalni rad, izvainstitucijske usluge ) i opseg usluga (npr. stupnjevi usluga smještaja osoba starije životne dobi).
Pravilnikom je potrebno ponovno omogućiti ustrojavanje najmanje dva Odsjeka u okviru istog Odjela čime će se poboljšati upravljanje procesima rada u ustanovi s većim brojem zaposlenih.
Zabrinjava činjenica da su ovim Prijedlogom Pravilnika povrijeđene odredbe Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN br: 124/11, 120/12 ) kojim je u članku 4. propisano koje poslove može obavljati socijalni radnik sa završenim preddiplomskim studijem socijalnog rada, a koje poslove može obavljati socijalni radnik sa završenim preddiplomskim i diplomskim studijem socijalnog rada .
Pravilnikom su za različite razine usklađenosti sa standardima propisane i različite razine obrazovanja socijalnih radnika što je pravno neutemeljeno i zahtijeva promjenu.
Poslovi socijalnog rada (prema opisu) neovisno o razini usklađenosti sa standardima socijalne usluge su uvijek isti i može ih obavljati isključivo socijalni radnik sa završenim preddiplomskim i diplomskim studijem socijalnog rada.
Prema citiranom Zakonu socijalni radnik sa završenim preddiplomskim studijem socijalnog rada može u svakoj od tri razine usklađenosti obavljati poslove stručnog suradnika-terapeuta.
Općenito, propisani uvjeti koje treba zadovoljiti socijalni radnik (ali i drugi stručni radnici) u trećoj razini usklađenosti nisu stručno utemeljeni jer adekvatnu stručnu uslugu u trećoj razini usklađenosti mogu pružiti stručnjaci s završenim diplomskim studijem. Ovo je važno imati u vidu kako bi se izbjegle moguće nepotrebne poteškoće u licenciranju visokokvalitetnih pružatelja koji nemaju niti moraju imati zaposlene specijaliste.
Nastavno na navedeno, ovaj Prijedlog Pravilnika potrebno je u cijelosti revidirati i jasno definirati standarde za pružanje socijalnih usluga u mreži utemeljene na potrebama i resursima sustava socijalne skrbi i dostignitim stučnim standardima u našoj praksi.
Predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić
Poštovani/e,
pozivamo Vas na stručni skup Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež (USZM) na temu “Djevojčice žrtve seksualnog nasilja” koji će se održati 26.06 u 13h na adresi Kaptol 27 (Tribina Grada Zagreba).
Molimo Vas da potvrdite svoj dolazak na mail: uszm@uszm.hr.
Više informacija OVDJE.
Srdačan pozdrav,
Lana Peto Kujundžić
Županijski sud u Zagrebu
U organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Sindikatom zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi dana 9. lipnja 2017. godine u Europskom domu u Zagrebu, Jurišićeva 1/I održana je Tribina pod nazivom: “Uloga i položaj socijalnih radnika u društvu”
Na tribini je sudjelovalo preko 130 socijalnih radnika i drugih stručnjaka. Nakon uvodnog obraćanja ministrice Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku Nade Murganić, predsjednice Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Jadranke Ivezić, predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika mr.sc. Antuna Ilijaša i predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefice Karačić provedena je vrlo živa, otvorena i konstruktivna rasprava.
Uvodničari kao i sudionici skupa ukazali su na aktualne društvene prilike koje se posljedično godinama snažno odražavaju na kvalitetu života najosjetljivijih socijalnih skupina, a time i na stanje u sustavu socijalne skrbi kao i na djelatnost socijalnog rada koja u ovom sustavu ima ključnu ulogu.
Cilj ovog skupa je koordiniranim djelovanjem svih dionika sustava (resornog ministarstva, strukovne udruge, komore i sindikata) podići svijest o važnosti socijalnih službi kroz zagovaranje prava korisnika i zalaganje za zaštitu digniteta stručnjaka koji su u svakodnevnoj praksi izloženi brojnim profesionalnim rizicima.
ZAKLJUČCI
Socijalni rad u Repubici Hrvatskoj godinama je pod snažnim utjecajem ekonomske i društvene krize/krize „vrijednosti“.
Sustav socijalne skrbi je unatoč najavljenim i započetim reformama i dalje centraliziran. Usmjeren je na jake mehanizme kontrole, s naglaskom na „pronalaženje“ zlouporaba umjesto na kvalitetu stručnog rada, što dovodi do nepovjerenja u stručnjake i korisnike i stvara negativnu sliku u javnosti, te umjesto podizanja kvalitete socijalnih usluga dugoročno rezultira birokratiziranjem sustava.
Preširoki opseg djelatnosti centra za socijalnu skrb i visoki normativi, uz ograničenja u zapošljavanju dovode do preopterećenosti socijalnih radnika, te uz izostanak stručne evaluacije i praćenja učinaka direktno utječe na kvalitetu socijalnih usluga.
Niska razina brige o ljudskim resursima, nedovoljno jasni standardi rada, izostanak kontinuiranog stručnog usavršavanja, nemogućnost napredovanja u zvanju i potplaćenost stručnjaka, te stihijske reforme bez dobro vođenih i planiranih promjena godinama obilježavaju i iscrpljuju ovaj sustav, a administrativni pristup u radu udaljava stručnjaka od korisnika i povećava rizike od profesionalnog propusta i pogreške i donošenja neetičnih odluka.
Zajedničkim, partnerskim djelovanjem svih dionika, od resornog ministarstva, strukovne komore i udruge, sindikata i Studijskog centra socijalnog rada, kao i svakog socijalnog radnika i drugog stručnjaka i zaposlenika u ovoj djelatnosti potrebno je mijenjati dosadašnju praksu kako bi postigli:
Prethodni
