Hrvatska udruga socijalnih radnika uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju,obitelj, mlade i socijalnu politiku, u iznosu od 73 772,00 kn, provodi projekt: „Integrirani pristup u prevenciji i tretmanu nasilja nad djecom kroz edukaciju stručnjaka II“ namijenjen stručnjacima koji se bave problematikom nasilja.

Cilj projekta je senzibilizirati stručnjake i omogućiti im da primjereno i pravovremeno reagiraju u slučajevima obiteljskog nasilja i nasilja nad djecom, te da steknu nova znanja i vještine u prepoznavanju nasilja, daju odgovarajuću podršku, poduzmu adekvatne mjere iz svoje nadležnosti, te učinkovitije primjenjuju Zakon i Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji i surađuju sa službama u lokalnoj zajednici koje se bave problemom obiteljskog nasilja. Predviđeno trajanje provedbe projekta je 12 mjeseci.

Projekt se provodi u Zagrebu, Zadru i Osijeku.

Poziv i prijavnicu možete preuzeti ovdje:

POZIV
PRIJAVNICA
ZAGREB: POZIV,  PROGRAM
OSIJEK (30. – 31.3.2017.): POZIV , PROGRAM, PRIJAVNICA
OSIJEK (10.7.2017): POZIV MODUL II, PROGRAM MODUL II
ZADAR (8. – 9.5.2017.): POZIV, PROGRAM, PRIJAVNICA
ZADAR (31.8.2017.): POZIV, PROGRAM

Pozivamo Vas na II. modul edukacije: „Integrirani pristup u prevenciji i tretmanu nasilja nad djecom kroz edukaciju stručnjaka II„ koja će se održati dana 22. veljače 2017. godine u prostorijama Doma za starije „Centar“, Klaićeva 10 u Zagrebu s početkom u 9.00 sati.

Molimo Vas da u II. modul edukacije uključite i predstavnike drugih javnih službi i organizacija civilnog društva s kojima surađujete, a koje čine mrežu pružatelja usluga u području prevencije i suzbijanja nasilja.

POZIV
PRIJAVNICA

Prijedlog Pravilnika o standardima za pružanje socijalnih usluga u cjelini je neusklađen i zahtijeva brojne promjene, dopune i jasnija određenja.

Pravilnikom se propisuju minimalni uvjeti za pružanje socijalnih usluga, standardi za pružanje usluga, tri različite razine usklađenosti sa standardima usluga i dva kriterija vezana uz broj izvršitelja socijalnih usluga ( katalog).

Uvođenje različitih razina socijalnih usluga je stručno opravdano i poželjno obzirom da omogućuje bolje, odnosno, ciljano ugovaranja usluga i tzv. kategorizaciju ustanova te drugačiji način utvrđivanja cijena socijalnih usluga u mreži.

Uvažavajući dostignute standarde usluga, resurse i potrebe sustava poželjno je razmotriti mogućnost da se stručni i prostorni standardi za pružanje socijalnih usluga iskazuju u dvije razine usklađenosti ( 1. Standard usluge i 2. Viša razina usluge / iznad standarda).

U tom kontekstu potrebno je Pravilnikom propisati minimalne uvjete za pružanje socijalnih usluga u mreži kao standard usluga koji mora zadovoljiti svaki pružatelj, s jasno definiranim uvjetima prostora, opreme i minimalnog broja izvršitelja (prva razina usklađenosti) i višu razinu usluga s jasno definiranim posebnim (dodatnim) uvjetima prostora, opreme i maksimalanog broja izvršitelja (druga razina usklađenosti).

Nadalje, Pravilnikom se utvrđuju optimalni standardi prostora i opreme pružatelja uz istovremeno smanjenje broja izvršitelja usluga. Ovakav pristup dugoročno nosi ozbiljne rizike za ukupno smanjenje dostignute razine kvalitete socijalnih usluga i pogoduje privatnom sektoru koji već sada u većini slučajeva ima više standarde prostora i opreme, ali značajno niže stručne standarde usluge u odnosu na ustanove čiji je osnivač RH i decentralizirane domove.

Stoga, ukoliko želimo zadržati dostignutu razinu kvalitete socijalnih usluga ukupan broj izvršitelja ne smije se smanjivati.

Potrebno je jasnije i potpunije definirati (opisati) pojedine aktivnosti za pružanje socijalnih usluga (npr: briga o zdravlju, socijalni rad, izvainstitucijske usluge ) i opseg usluga (npr. stupnjevi usluga smještaja osoba starije životne dobi).

Pravilnikom je potrebno ponovno omogućiti ustrojavanje najmanje dva Odsjeka u okviru istog Odjela čime će se poboljšati upravljanje procesima rada u ustanovi s većim brojem zaposlenih.

Zabrinjava činjenica da su ovim Prijedlogom Pravilnika povrijeđene odredbe Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN br: 124/11, 120/12 ) kojim je u članku 4. propisano koje poslove može obavljati socijalni radnik sa završenim preddiplomskim studijem socijalnog rada, a koje poslove može obavljati socijalni radnik sa završenim preddiplomskim i diplomskim studijem socijalnog rada .
Pravilnikom su za različite razine usklađenosti sa standardima propisane i različite razine obrazovanja socijalnih radnika što je pravno neutemeljeno i zahtijeva promjenu.

Poslovi socijalnog rada (prema opisu) neovisno o razini usklađenosti sa standardima socijalne usluge su uvijek isti i može ih obavljati isključivo socijalni radnik sa završenim preddiplomskim i diplomskim studijem socijalnog rada.
Prema citiranom Zakonu socijalni radnik sa završenim preddiplomskim studijem socijalnog rada može u svakoj od tri razine usklađenosti obavljati poslove stručnog suradnika-terapeuta.

Općenito, propisani uvjeti koje treba zadovoljiti socijalni radnik (ali i drugi stručni radnici) u trećoj razini usklađenosti nisu stručno utemeljeni jer adekvatnu stručnu uslugu u trećoj razini usklađenosti mogu pružiti stručnjaci s završenim diplomskim studijem. Ovo je važno imati u vidu kako bi se izbjegle moguće nepotrebne poteškoće u licenciranju visokokvalitetnih pružatelja koji nemaju niti moraju imati zaposlene specijaliste.

Nastavno na navedeno, ovaj Prijedlog Pravilnika potrebno je u cijelosti revidirati i jasno definirati standarde za pružanje socijalnih usluga u mreži utemeljene na potrebama i resursima sustava socijalne skrbi i dostignitim stučnim standardima u našoj praksi.

Predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić

U organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Sindikatom zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi dana 9. lipnja 2017. godine u Europskom domu u Zagrebu, Jurišićeva 1/I održana je Tribina pod nazivom: “Uloga i položaj socijalnih radnika u društvu”

Na tribini je sudjelovalo preko 130 socijalnih radnika i drugih stručnjaka. Nakon uvodnog obraćanja ministrice Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku Nade Murganić, predsjednice Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Jadranke Ivezić, predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika mr.sc. Antuna Ilijaša i predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefice Karačić provedena je vrlo živa, otvorena i konstruktivna rasprava.

Uvodničari kao i sudionici skupa ukazali su na aktualne društvene prilike koje se posljedično godinama snažno odražavaju na kvalitetu života najosjetljivijih socijalnih skupina, a time i na stanje u sustavu socijalne skrbi kao i na djelatnost socijalnog rada koja u ovom sustavu ima ključnu ulogu.

Cilj ovog skupa je koordiniranim djelovanjem svih dionika sustava (resornog ministarstva, strukovne udruge, komore i sindikata) podići svijest o važnosti socijalnih službi kroz zagovaranje prava korisnika i zalaganje za zaštitu digniteta stručnjaka koji su u svakodnevnoj praksi izloženi brojnim profesionalnim rizicima.

ZAKLJUČCI

Socijalni rad u Repubici Hrvatskoj godinama je pod snažnim utjecajem ekonomske i društvene krize/krize „vrijednosti“.

Sustav socijalne skrbi je unatoč najavljenim i započetim reformama i dalje centraliziran. Usmjeren je na jake mehanizme kontrole, s naglaskom na „pronalaženje“ zlouporaba umjesto na kvalitetu stručnog rada, što dovodi do nepovjerenja u stručnjake i korisnike i stvara negativnu sliku u javnosti, te umjesto podizanja kvalitete socijalnih usluga dugoročno rezultira birokratiziranjem sustava.

Preširoki opseg djelatnosti centra za socijalnu skrb i visoki normativi, uz ograničenja u zapošljavanju dovode do preopterećenosti socijalnih radnika, te uz izostanak stručne evaluacije i praćenja učinaka direktno utječe na kvalitetu socijalnih usluga.

Niska razina brige o ljudskim resursima, nedovoljno jasni standardi rada, izostanak kontinuiranog stručnog usavršavanja, nemogućnost napredovanja u zvanju i potplaćenost stručnjaka, te stihijske reforme bez dobro vođenih i planiranih promjena godinama obilježavaju i iscrpljuju ovaj sustav, a administrativni pristup u radu udaljava stručnjaka od korisnika i povećava rizike od profesionalnog propusta i pogreške i donošenja neetičnih odluka.

Zajedničkim, partnerskim djelovanjem svih dionika, od resornog ministarstva, strukovne komore i udruge, sindikata i Studijskog centra socijalnog rada, kao i svakog socijalnog radnika i drugog stručnjaka i zaposlenika u ovoj djelatnosti potrebno je mijenjati dosadašnju praksu kako bi postigli:

• zdravo i sigurno okruženje u kojem rade socijalni radnici osiguranjem prostornih, kadrovskih i materijalnih resursa
• poštivanje profesionalne etike i standarda struke smanjenjem normativa, odnosno promjenom postojećih podzakonskih akata koji će u svakodnevnoj praksi omogućiti kvalitetniji stručni rad, kao i adekvatan profesionalan i osobni razvoj stručnjaka
• definirati i delegirati razine odgovornosti (vertikalne i horizontalne), te jačati međuresornu suradnju i odgovornosti
• osigurati kvalitetno rukovođenje sustavom i upravljanje promjenama,
• osigurati kontinuirani rast i razvoj stručnjaka kroz cjeloživotno učenje, standardizaciju stručnih postupaka, napredovanje u zvanju i neovisan stručni nadzor nad radom socijalnih radnika
• osigurati zaštitu stručnjaka od posljedica profesionalnog stresa kroz organiziranje kriznih interventnih timova na terenu i kontinuirane supervizije
• omogućiti aktivno sudjelovanje stručnjaka iz prakse u kreiranju, razvoju i donošenju zakonskih i podzakonskih akata sa ciljem razvoja kvalitetnijeg sustava socijalne skrbi
• osnaživanje i razvijanje profesionalnog odnosa sa korisnicima usluga kroz prenošenje i primjenu dobre prakse,uvažavanje korisničke perspektive i jačanje osobne odgovornosti stručnjaka uz puno poštivanje profesionalne etike i standarda struke
• osigurati stručnjacima u praksi slobodan izbor i primjenu pristupa, metoda i intervencija socijalnog rada (koristiti instrumente u procjeni rizika) uvažavajući zakonsku regulativu i Etički kodeks struke
• mijenjati percepciju sustava i struke u javnosti otvaranjem novih kanala komunikacije s građanima i medijima, javnim zagovaranjem prava najosjetljivijih socijalnih skupina, većom javnom vidljivosti socijalnog rada, partnerskim uključivanjem korisnika u javni diskurs i javnim prezentiranjem učinaka socijalnog rada uključujući djelovanje profesije u području civilnog sektora.

IZVOR

Produljuje se rok za zaprimanje sažetaka do 01.07.2017. godine.

Ostale informacije pogledajte pod VIII. Konferencija socijalnih radnika u najavi.

Tragična smrt malog Denisa Pašića i okolnosti koje su uzrokovale ovu tragediju duboko je potresla našu profesionalnu zajednicu. Ovim putem bližnjima malog Denisa u ime Hrvatske udruge socijalnih radnika izražavamo najdublju sućut.

Ova potresna tragedija ponovno je skrenula pažnju javnosti na profesiju socijalnog rada i njenu ulogu u društvu. Svjesni vlastite profesionalne odgovornosti i uloge koju socijalni radnici imaju u zaštiti najosjetljivijih socijalnih skupina interes javnosti za ovu djelatnost vidimo prije svega kao doprinos unapređenju kvalitete socijalnih usluga i promicanju prava naših korisnika.

U tom kontekstu zalažemo se za pravovremeno i objektivno javno informiranje o stanju u djelatnosti socijalne skrbi, postignućima, učincima kao i uočenim propustima u radu socijalnih radnika i drugih stručnjaka zaposlenih u ovom sustavu.

Međutim, odlučno se protivimo svakom javnom napadu, neprimjerenom komentaru, vrijeđanju, zastrašivanju i prijetnjama socijalnim radnicima i drugim stručnjacima u djelatnosti socijalne skrbi što se u posljednje vrijeme sve češće događa osobito putem društvenih mreža.

Bez namjere da ovim priopćenjem opravdamo bilo koji profesionalni propust ili pogrešku smatramo važnim ukazati na brojne profesionalne rizike koji direktno utječu na stručnu praksu. Da bi socijalni radnici pravovremeno i uspješno reagirali na potrebe svojih korisnika potrebni su adekvatni organizacijski uvjeti. Prije svega je važno u svakoj ustanovi socijalne skrbi osigurati dovoljan broj stručnjaka, omogućiti im dodatno stručno osposobljavanje i kontinuirano osnaživanje za rad s najranjivijim socijalnim skupinama u odgovarajućim prostornim i tehničkim uvjetima. Nadalje, učinke naše prakse svakako treba promatrati i kroz očekivanja korisnika i naše mogućnosti pomaganja. Niski iznosi socijalnih naknada, njihova ciljanost, struktura i nejednaka dostupnost česti su uzroci nezadovoljstva korisnika razinom pomoći, sustavom skrbi pa i samim pomagačem, ali i niskog vrednovanja vlastite profesionalne uloge od strane pomagača.

Dodamo li tome i činjenicu da se radi o krajnje potplaćenim visokoobrazovanim stručnjacima koji su vrlo često izloženi potpuno neprimjerenom pa i nasilnom ponašanju pojedinih korisnika kao i kritikama sa svih razina, tada pitanje zaštite digniteta i prava socijalnih radnika postaje iznimno važno za cijelu profesiju.

Nažalost, resursi sustava socijalne skrbi, a osobito centara za socijalnu skrb još uvijek su ispod utvrđenih i propisanih normativa, a činjenica da u većem dijelu Hrvatske posljednjih godina kontinuirano nedostaje socijalnih radnika dodatno opterećuje praksu i utječe na kvalitetu socijalnih usluga.

Hrvatska udruga socijalnih radnika godinama ukazuje na nepovoljno stanje u djelatnosti socijalne skrbi i zalaže se za promjene koje će stabilizirati sustav, omogućiti njegov kontinuiran razvoj i praćenje učinaka stručnog rada uz uvažanje i zaštitu digniteta stručnjaka koji u njemu rade.

Mogućnosti za promjene vidimo u zajedničkom i usklađenom djelovanju resornog ministarstva i strukovnih organizacija ( Hrvatske udruge socijalnih radnika, Hrvatske komore socijanih radnika i Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi) odnosno svih socijalnih radnika.

U nastojanju da zajedno pronađemo adekvatna rješenja pozivamo vas da svoje prijedloge,
ideje i očekivanja izložite na Tribini pod nazivom “Uloga i položaj socijalnih radnika u društvu“ koja će se održati dana 09.06.2017 . od 11.00 – 13.00 sati u Europskom domu u Zagrebu, Jurišićeva 1/I .

Ukoliko niste u mogućnosti sudjelovati na ovom skupu predlažemo da svoje prijedloge o mogućnostima poboljšanja učinkovitosti sustava socijalne skrbi i položaja socijalnih radnika dostavite u pismenom obliku na e-mail husr@zg.t-com.hr.

Predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić, dipl. socijalna radnica

U Zagrebu,  02. lipnja  2017.

Povodom reakcije Društva socijalnih radnika Međimurja na izbor ravnatelja CZSS Čakovec, Hrvatska udruga socijalnih radnika zalaže se da ključni kriterij u procjeni kompetencija za određena radna mjesta može i mora biti isključivo stručnost, a ne politička ili neka druga podobnost.

Iako izbor i imenovanje ravnatelja ustanova socijalne skrbi nije u nadležnosti strukovnih organizacija, kao udruga koja predstavlja ključnu profesiju u sustavu socijalne skrbi, naš je interes da upravljanje ustanovama socijalne skrbi kao važan dio funkcioniranja sustava bude povjereno stručnjacima, a osobito socijalnim radnicima koji su svojim radom prepoznati od struke kao najkompetentniji za te poslove.

Smatramo da ovakav stav s nama dijele i nositelji politika, a osobito korisnici u sustavu socijalne skrbi te da zajedničkom djelovanjem možemo mijenjati lošu praksu.

PRIOPĆENJE SOC. RADNIKA MEĐIMURJE