HUSR
Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s Hrvatskom komorom socijalnih radnika organizira radionicu pod nazivom „U potrazi za profesionalnim integritetom“.
Radionica će se održati 9.07.2019. godine u prostoru Centra za socijalnu skrb Vinkovci, Glagoljaška 31 E, s početkom u 10 sati.
Voditeljice radionice su doc.dr.sc. Marijana Kletečki Radović i izv.prof.dr.sc. Olja Družić Ljubotina, Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Cilj ove edukativne radionica je propitati mogućnosti izgradnje profesionalnog identiteta i integriteta u zadanim društvenim okolnostima i osnažiti socijalne radnike za profesionalno zastupanje.
Radionica je namijenjena svim zainteresiranim socijanim radnicima koji žele unaprijediti svoju profesionalnu praksu kroz promišljanje i osnaživanje svog profesionalnog identiteta i integriteta.
Budući da je broj sudionika ograničen molimo vas da svoje sudjelovanje potvrdite najkasnije do 05.07.2019. godine Cviti Šimić na mail: husr@husr.hr
Radionica je prijavljena Hrvatskoj komori socijalnih radnika za bodovanje.
S poštovanjem,
Predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić,dipl.soc.radnica
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku donijelo je odluku da u državnom proračunu za 2019.godinu osigura sredstva za sudjelovanje stručnih radnika na X. Konferenciji socijalnih radnika pod nazivom “Drugi i drugačiji”.
Konferencija će se održati u Zagrebu u hotelu Sheraton od 09. do 11. listopada 2019.godine.
Temeljem ove Odluke osigurat će se sredstva za sudjelovanje socijalnih radnika iz ustanova socijalne skrbi, uključujući i podružnice, kojima je osnivač Republika Hrvatska s područja sljedećih županija:
- Vukovarsko-srijemske
- Osječko-baranjske
- Požeško-slavonske
- Brodsko-posavske
- Virovitičko-podravske
- Bjelovarsko-bilogorske
- Sisačko-moslavačke
Molimo ustanove s gore navedenog područja da prijave svoje djelatnika te da na prijavnici naznače sudjelovanje uz podršku Ministarstva.
Odluku MDOMSP u cijelosti možete preuzeti OVDJE
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio je 67 godišnjicu Studijskog centra socijalnog rada 31. svibnja 2019. godine. Plenarno izlaganje održala je prof.dr.sc. Lena Dominelli na temu: “Green Social Work and Climate Change”.
Ovaj dan je bio poseban i za Hrvatsku udrugu socijalnih radnika jer je predsjednici Štefici Karačić prof.dr.sc. Marina Ajduković poklonila sve časopise i druge materijale Društva socijalnog rada od 1954. godine do danas.
Ova vrijedna zbirka čuvat će se u prostorijama HUSR-a i biti dostupna svim socijalnim radnicama/ima.
Još jednom zahvaljujemo prof.dr.sc. Marini Ajduković na ovom prekrasnom poklonu.
Svjesni činjenice da živimo u vremenima u kojima je utjecaj društvenih mreža iznimno visok i gdje one postaju ključna platforma pojedinaca, grupa i organizacija za prenošenje mišljenja i komuniciranja s javnošću, važno je posebno skrenuti pažnju na način, granice i odgovornosti u takvoj vrsti javne komunikacije. Naime, utjecaj društvenih mreža na komunikacijsku kulturu danas ima svojih prednosti i ograničenja. Neke od prednosti korištenja društvenih mreža je lakše i brže informiranje i prenošenje komunikacijskih poruka, ravnopravno sudjelovanje u javnoj sferi, razmjena mišljenja, a društvena mreža ima potencijal javne rasprave kao temelja demokracije i utjecaja na društvene promjene. No, s druge strane iznimno je važno imati svijest o tome da smo, iako javno komuniciramo putem svojih privatnih korisničkih računa ili na stranicama koje služe komunikaciji unutar profesije, odgovorni za sve što kažemo ili napišemo u javnom prostoru, pa tako i na društvenim mrežama. Stoga želimo upozoriti na osnovne etičke i komunikacijske standarde u profesiji socijalnog rada, koji su velikim dijelom i univerzalni standardi u međuljudskim odnosima.
U profesiji socijalnog rada ključni profesionalni alat su visoko razvijene komunikacijske vještine. One su integralni dio osobe koja se bavi profesijom socijalnog rada, na način da su utkane kako u njegov/zin profesionalni, tako i privatni način komuniciranja. Također, profesija socijalnog rada se temelji na nekoliko temeljnih vrijednosti koje su polazište u svakom djelovanju socijalnih radnica i socijalnih radnika, a navedene su i u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika. Neke od vrijednosti su da: „socijalne radnice i socijalni radnici svojim djelovanjem promiču pozitivne vrijednosti zajednice i života ljudi u zajednici“, „promiču pozitive socijalne promjene“, „nastoje u što je moguće većoj mjeri profesionalne vrijednosti socijalnog rada integrirati u privatni život“, ukazuju na „važnost kvalitetnih međuljudskih odnosa te ih svojim djelovanjem nastoje unaprijediti“ te iskazuju „predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja“. Iako se ove vrijednosti ponekad kod stručnjaka mogu razumjeti na različite načine pa ih onda i različito (javno) komuniciraju, iznimno je važno naglasiti kako je o njima potrebno voditi računa i u sferi stručne i javne komunikacije od strane profesionalaca. Jedna od temeljnih odredbi u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika Republike Hrvatske je Odnos prema profesionalnoj sredini. Pritom se posebno naglašava važnost kolegijalnog pristupa u profesiji pri čemu se navodi da su se „socijalne radnice i socijalni radnici dužni odnositi prema suradnicima i suradnicama s poštovanjem i nastojati unapređivati suradnju s njima kao i sa svima s kojima surađuju izvan ustanove u kojoj rade“. Ujedno, u istoj temeljnoj odredbi se navodi da je „dužnost socijalnih radnica i socijalnih radnika ukazati na neodgovarajuće postupke kolegica i kolega, poslodavaca i osnivača u profesionalnom odnosu prema suradnicima“. Ova posljednja odredba se odnosi i na dužnost da socijalni radnici ukažu na nezadovoljstvo suradnicima, ali i poslodavcem. Također, jedna od temeljnih odredbi sadržanih u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika RH je i Utjecaj na političko – pravno društveno uređenje. Ona također poziva na aktivizam i poduzimanje inicijativa od strane socijalnih radnica/ka koji „trebaju predlagati i poduzimati inicijative u području zakonodavstva i socijalne politike koje su u interesu korisnika i korisnica i profesionalne zajednice“ i kritički se osvrnuti na rad nadležnih službi i drugih organizacija. U skladu s tim je da su: „socijalne radnice i socijalni radnici dužni javno upozoriti na svaku praksu i politiku koja odstupa od načela socijalne pravednosti, diskriminira članove društva na temelju njihovih obilježja, sprječava ili otežava pristup društvenim resursima i uslugama“. Stoga je sasvim opravdano i važno da se socijalni radnici/e javno očituju, bore i ukazuju na nezadovoljstvo, primjerice, uvjetima rada, zakonodavnim okvirom, vođenjem od strane nadležnih državnih i stručnih tijela, no, pritom je također važno voditi računa o načinu na koji se to nezadovoljstvo ili kritičnost komunicira s javnošću i svim ostalim uključenim dionicima. Svakim vrijeđanjem, omalovažavanjem ili generaliziranjem pojedinaca, grupe ili organizacije, kako u sferi djelatnosti socijalnog rada, tako i šire, grubo se krše osnovna načela, vrijednosti i temeljne odredbe etike socijalnog rada, ali i općenito visoki komunikacijski standardi profesije. Vezano uz temeljnu odredbu Etičkog kodeksa socijalnih radnica i socijalnih radnika RH pod nazivom Odnos s javnošću navodi se, između ostalog, da „socijalne radnice i socijalni radnici nastoje u široj društvenoj javnosti prezentirati svoju djelatnost kroz sudjelovanje na javnim skupovima i tribinama, stručnim i znanstvenim skupovima, pisanjem i objavom stručnih i znanstvenih radova kao i drugim oblicima informiranja građana putem različitih medija“. Stoga pozivamo na upravo ovakve oblike komuniciranja s javnošću, pri čemu je potrebno voditi računa o etici i standardima profesije. Naime, iskazivanje kritike, nezadovoljstva, aktivizma i predlaganja promjena koje se tiču djelatnosti socijalnog rada je legitimno i sastavni je dio proaktivnog djelovanja naše profesije, ali je pritom neophodno voditi računa o etičnosti te koristiti standardizirane komunikacijske alate.
Stoga pozivamo na profesionalnost i visoke etičke standarde u javnoj komunikaciji socijalnih radnika/ca, gdje se korištenjem društvenih mreža nerijetko isprepliću osobni i profesionalni način komunikacije i iskazivanje stava te je ponekad tanka linija između toga gdje profesionalni stav i način komunikacije prestaje, a osobni započinje, a osobito kada se radi o područjima koja se tiču naše profesije. Pritom još jednom naglašavamo vrijednosti navedene u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika RH pri čemu se navodi da „socijalni radnici/e nastoje u što je moguće većoj mjeri profesionalne vrijednosti socijalnog rada integrirati u privatni život“ kao i na vrijednost koja se odnosi na „predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja“. Napominjemo da je od strane struke važno ukazivati na praksu i politiku koja odstupa od načela pravednosti ili koja na bilo koji način otežava položaj kako korisnika tako i stručnjaka. No, pritom je važno voditi računa o načinu na koji se to iskazuje, koji ne generalizira, vrijeđa ili omalovažava one prema kojima se određena kritika upućuje ili koji ih proziva ad hominem na neadekvatan i neetičan način.
Polazeći od temeljne odredbe u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika Republike Hrvatske koja se odnosi na Poštovanje integriteta i dostojanstva korisnika i korisnica, pozivamo cijelu profesionalnu zajednicu da jednako tako poštuje integritet i dostojanstvo i svih ostalih dionika o kojima se javno komunicira u javnom prostoru i na društvenim mrežama.
Etičko povjerenstvo
Hrvatska udruga socijalnih radnika
IFSW EUROPEAN CONFERENCE
“Social Protection and Human Dignity”
8 -11 September 2019
Vienna, Austria
Register now to take advantage of Early Bird Rate
www.ifsw2019.com
We are delighted to announce that registration for the conference is open! Register before 14th of June 2019 to get the ‘early bird’ rate.
More information and links to the booking form are available from ourregistration page.
Looking forward meeting you in Vienna!
Udruga „Na drugi način“ u partnerstvu s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika i Forumom za slobodu odgoja uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj mlade i socijalnu politiku provela je edukaciju pod nazivom „Procjena podobnosti i prikladnosti za posvojenje“.
Edukacija se provela u okviru projekta „Priprema za posvojenje – podrška posvojiteljskim obiteljima“ koji ima za cilj usvajanje osnovnih vještina i znanja potrebnih za rad stručnjaka s potencijalnim posvojiteljima i posvojiteljskim obiteljima, poznavanje i razumijevanje glavnih teorijskih postavki posvojenja te pridonošenje boljem razumijevanju problematike posvojenja i potreba posvojene djece, kao i stvaranje uvjeta za pravilan psihofizički, socijalni i emocionalni razvoj posvojene djece i povećanje kompetentnosti stručnjaka koji se bave djecom i obiteljima.
Voditeljice edukacije bile su Mirjana Marčetić Kapetanović, prof. psiholog, Vlasta Grgec-Petroci mag. act. soc. i dr.sc. Branka Sladović Franz.
Na edukaciji koja je održana od 07. do 09. svibnja 2019. godine sudjelovalo je oko 30 stručnjaka koji rade s posvojiteljskim obiteljima.
Sudionici su kroz model iskustvenoga učenja imali priliku aktivno sudjelovati i razvijati svoje znanje i vještine kroz radioničke grupe.
Sudjelovanje na edukaciji bilo je besplatno te je edukacija prijavljena Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj psihološkoj komori za bodovanje.
Hrvatska udruga socijalnih radnika uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku održala je edukaciju pod nazivom „Nasilje u obitelji s naglaskom na nasilje nad starijm osobama i osobama s invaliditetom“.
Edukaciju su provele članice Hrvatske udruge socijalnih radnika Ljiljana Vrbić, univ.spec.act.soc. i Štefica Karačić, dipl. socijalna radnica, te Branka Žigante Živković, dipl. pravnica, sutkinja Visokog prekršajnog suda u Zagrebu.
Edukacija u trajanju od dva dana (ukupno 14 sati) provedena je dana 10. i 11. travnja 2019. godine u prostorijama Doma za odgoj djece i mladeži, Vukovarska 49 u Rijeci.
Svrha edukacij je unapređenje zaštite osoba starije životne dobi i osoba s invaliditeom žrtava obiteljskog nasilja u sustavu socijalne skrbi.
Cilj edukacije je jačanje kapaciteta stručnjaka centra za socijalnu skrb i domova socijalne skrbi za pravovremeno prepoznavanje, procjenu rizika, zaštitu i zaustavljanje nasilja u obitelji nad osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom.
Sadržaj edukacije obuhvatio je sljedeća tematska područja:
- Nasilje u obitelji: uzroci, vrste, dimanika i posljedice
- Pravna regulativa: zakoni, protokoli , smjernice i njihova primjena u praksi
- Starost i starenje: fenomen dugovječnosti i njegove posljedice
- Specifičnosti nasilja nad osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom: prepoznavanje zlostavljanja i zanemarivanja, rizici, istraživanja, preporuke
- Uloga centra za socijalnu skrb u prevenciji i suzbijanju nasilja i zaštiti žrtava nasilja u obitelji: nadležnost, intervencije, plan sigurnosti, rad s počiniteljima
- Kompetencije stručnjaka u radu s žrtvama obiteljskog nasilja s naglaskom na nasilje nad vulnerabilnim skupinama
- Socijalna prava i usluge u zajednici: integrirani pristup u suzbijanju obiteljskog nasilja
- Međuresorna suradnja u području prevencije i zaustavljanja nasilja u obitelji
- Strategije pomoći i samopomoći – zaštita pomagača
U edukaciji je ukupno sudjelovalo 30 stručnjaka sa područja Karlovačke, Primorsko-goranske i Istarske županije.
Od ukupnog broja sudionika bilo je 23 socijalna radnika, 4 psihologa i 3 pravnice. Većina sudionika radi u Odjelu za odrasle osobe centra za socijalnu skrb.
Edukacija je bila primarno usmjerena na prvi kontakt socijalnog radanika sa žrtvom i počiniteljem nasilja, procjenu sigurnosti žrtve, specifičnosti stručnog rada s osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom, njihovim potrebama i nadležnostima centra za socijalnu skrb u radu s ovim korisnicima. Sudjelovanjem u radionicama polaznici su imali priliku upoznati se sa protokolom i procedurama postupanja CZSS u slučaju obiteljskog nasilja, instrumentima socijalnog rada (Plan sigurnosti za žrtvu nasilja), kompetencijama stručnjaka u radu na ovoj problematici.
Sudionicima su uručene potvrdnice o sudjelovanju koje je prijavljeno Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj psihološkoj komori radi bodovanja stručnog usavršavanja.
Po završetku edukacije sudionici su iskazali svoje zadovoljstvo prezentiranim sadržajima, organizacijom edukacije i uključivanjem socijalnih radnika koji rade na poslovima zaštite žrtava obiteljskog nasilja starije životne dobi i osoba s invaliditetom, te drugim poslovima zaštite odraslih osoba u centru za socijalnu skrb.
Hrvatska udruga socijalnih radnika je dana 22.03.2019. godine u Slavonskom Brodu organizirala održavanje edukativne radionice na temu „U potrazi za profesionalnim integritetom“. Radionica je održana povodom Međunarodnog dana i tjedna socijalnog rada na temu „Promicanje važnosti ljudskih odnosa“. Na radionici je sudjelovalo 19 socijalnih radnika zaposlenih u CZSS Slavonski Brod, Uredu državne uprave, općoj bolnici i dr.
Voditeljice edukativne radionice bile su izv.prof.dr.sc. Olja Družić Ljubotina i doc.dr.sc. Marijana Kletečki Radović, socijalne radnice sa Studijskog centra socijalnog rada, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na radionici se problematiziralo koliko su socijalni radnici u današnjem vremenu svjesni svog profesionalnog identiteta te koliko su u mogućnosti djelovati u skladu s njime i njegovati vrijednosti na kojima on počiva. Kroz interaktivan rad, povela se diskusija o tome koje bi bile karakteristike socijalnog radnika s jasnim profesionalnim integritetom, koji su elementi profesionalnog integriteta, na kojoj je razini naše profesionalno samopouzdanje i samopoštovanje te u kojoj mjeri socijalni radnici u današnjem vremenu obavljaju profesionalnu praksu (ili mogu obavljati profesionalnu praksu) u skladu sa svojim profesionalnim vrijednostima te aktivno i slobodno zastupaju interese profesije, kao i interese svojih korisnika. Brze društvene promjene, nepouzdani zakonski okviri, nesuglasje između socijalnih politika usmjerenih na osobe s invaliditetom, djecu, mlade, siromašne, odnosno specifičnih nacionalnih strategija s jedne strane te zakonskih okvira i (ne)realnih mogućnosti/resursa u zajednici usmjerenih na podršku korisnicima, stavljaju socijalne radnike poziciju propitivanja osnovnih vrijednosti socijalnog rada i onog što bi profesionalna praksa socijalnog rada trebala biti. Stoga je ova edukativna radionica imala za svrhu i cilj propitati mogućnosti izgradnje profesionalnog identiteta i integriteta u zadanim društvenim okolnostima i osnažiti socijalne radnike za profesionalno zastupanje.
Institut za razvoj tržišta rada u suradnji s Hrvatskom Udrugom socijalnih radnika održao je 2 modula edukacije iz socijalnog mentorstva na kojima je sudjelovalo 25 stručnjaka iz područja Republike Hrvatske.
1 modul edukacije održan je 20. i 21. veljače 2019.godine ,dok je drugi održan 7.i 8.ožujka 2019.godine u hotelu Picok u Đurđevcu. Hrvatska udruga socijalnih radnika kao partner na projektu osigurala je predavače na prvom danu edukacije u oba modula.
Cilj edukacije je osnažiti stručnjake za pružanje usluge socijalnog mentorstva te primjena novih znanja u svome radu s nezaposlenima i socijalno isključenim osobama.
Projekt pod nazivom m-Aktiv-mentorstvom i aktivacijom do integracije financiran je iz sredstva Europske unije iz Europskog socijalnog fonda a ima za cilj ublažavanje negativnih posljedica nezaposlenosti i socijalne isključenosti korisnika prava na Zajamčenu minimalnu naknadu kao i jačanje kapaciteta stručnjaka koji rade s nezaposlenim osobama u svrhu unaprjeđenja usluga povezanih s pristupom tržištu rada i socijalnim uključivanjem.
Građanska inicijativa „Spasi me“ kroz inicijativu za unapređenjem zaštite žrtava od nasilja u obitelji, je nažalost potakla i javno objavljivanje i komentare na društvenim mrežama o radu stručnjaka u centrima za socijalnu skrb koji se bave prevencijom i tretmanom obiteljskog nasilja, a koji dovode u pitanje funkcioniranje sustava socijalne skrbi i zaštitu najosjetljivijih skupina korisnika.
Sustav socijalne skrbi ima osobiti položaj u društvu, kako zbog specifičnosti potreba korisnika o kojima skrbi, tako i zbog karaktera poslova kojima se bavi. Iako sprečavanje nasilja zahtjeva kritičan i aktivan odnos i djelovanje svih u zajednici, od građana do nadležnih tijela, oči javnosti najčešće su usmjerene na centre za socijalnu skrb i socijalne radnike kao temeljnu profesiju u sustavu socijalne skrbi.
Centri za socijalnu skrb izloženi su svakodnevnim, često ishitrenim pritiscima javnosti i medijskim natpisima u kojima se prozivaju za nehumanost, ne postupanje, nedovoljnu senzibiliziranost za potrebe žrtve, neprepoznavanje rizika i sl., a na što zbog čuvanja profesionalne tajne nisu u mogućnosti odgovoriti i iznijeti sve činjenice temeljem kojih su napravili procjene i stručna mišljenja.
U javnosti ostavljaju dojam da nisu postupili na najbolji mogući način, čime se stvara ozračje nepovjerenja koje u znatnoj mjeri otežava, umjesto da unapređuje zaštitu žrtava, a osobito najosjetljivijih skupina; djece, osoba sa invaliditetom i starijih osoba.
Radi punog razumijevanja problematike obiteljskog nasilja, a osobito narušenih bračnih/partnerskih odnosa u situacijama razdvojenog i konfliktnog roditeljstva, a zbog čega se djelatnici centara za socijalnu skrb najčešće prozivaju, ističemo da su nadležnost, odgovornost i djelovanje socijalne službe regulirani zakonskim propisima i standardima stručnog rada.
Stručne procjene i prijedlozi temelje se na primjeni instrumentarija utemeljenog na suvremenim znanstvenim spoznajama, u kojem se procjenjuju rizici, potrebe i resursi, a temeljem kojih se određuje plan intervencija i poduzimanje adekvatnih mjera zašite, Sve odluke u području zaštite od nasilja u obitelji i zaštite djece donosi stručni tim centra za socijalnu skrb u suradnji sa svih drugim relevantnim stručnjacima, za svaku pojedinu situaciju.
Jednostrano, neutemeljeno i neobjektivno mišljenje jedne od strana u sukobu često dovodi do iskrivljene slike u javnosti, a djelatnici centara za socijalnu skrb, ma kako stručni bili, izloženi su kritikama i optužbama jedne ili obje sukobljene strane, osobito u području zaštite djece.
U izrazito konfliktnim odnosima roditelji nisu u mogućnosti, niti žele čuti stručnu procjenu i mišljenje, niti preuzeti odgovornost, te se međusobno optužuju za nasilno ponašanje, čime otežavaju ili onemogućavaju poduzimanje intervencija sa ciljem zaštite djece. Kako djelatnici centra za socijalnu skrb u svom postupanju moraju prije svega voditi računa o najboljem interesu djeteta ili djece u situacijama razdvojenog i/ili konfliktnog roditeljstva, često su predloženi planovi intervencija i poduzete mjere suprotne željama jednog, a ponekad i oba roditelja.
Djelovanje nestručnjaka i aktivizam na društvenim mrežama koje je direktno usmjeren na rješavanje i preispitivanje konkretnih slučajeva u praksi, ukazuje na suštinsko nepoznavanje problema i nikako nije djelotvoran niti konstruktivan način unapređenja zaštite žrtava nasilja u obitelji.
Jedino integriranim pristupom, međusobnim uvažavanjem, koordiniranim i žurnim djelovanjem svih resora, uz dovoljan broj multidisciplinarnih stručnjaka, senzibilizaciju povjerenje građana možemo utjecati na pozitivne promjene u području prevencije i zaustavljanja nasilja u obitelji.
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku podržava svaku građansku inicijativu za unapređenje rada sustava socijalne skrbi u zaštiti žrtava obiteljskog nasilja kroz zajednički dijalog, no ne prihvaća intervencije, preispitivanja, pokušaja procjene, definiranja standarda i miješanja u stručni rad socijalnih radnika i drugih stručnjaka u sustavu socijalne skrbi od strane osoba bez stručnih kompetencija.
Unatoč brojnim ograničenjima vezanim za potrebne resurse, uvredama, prijetnjama i pritiscima kojima su sada još pojačano izloženi stručni radnici u centrima za socijalnu skrb predano i odgovorno u skladu sa standardima struke obavljaju sve poslove.
Pozivamo kolege u sustavu da budu aktivni parteri ministarstva u zaštiti digniteta stručnjaka i djelatnosti socijalne skrbi kroz zajednički dijalog i preuzimanje profesionalne odgovornosti za svoje postupanje pri čemu imaju punu podršku resornog ministarstva koje će poduzeti sve potrebne mjere u zaštiti djelatnosti i promjenama koje će prije svega biti usmjerene na učinkoviti sustav socijalne skrbi usmjeren na potrebe korisnika.
Prethodni
