HUSR
Hrvatska udruga socijalnih radnika uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku održala je edukaciju pod nazivom „Nasilje u obitelji s naglaskom na nasilje nad starijm osobama i osobama s invaliditetom“.
Edukaciju su provele članice Hrvatske udruge socijalnih radnika Ljiljana Vrbić, univ.spec.act.soc. i Štefica Karačić, dipl. socijalna radnica, te Branka Žigante Živković, dipl. pravnica, sutkinja Visokog prekršajnog suda u Zagrebu.
Edukacija u trajanju od dva dana (ukupno 14 sati) provedena je dana 10. i 11. travnja 2019. godine u prostorijama Doma za odgoj djece i mladeži, Vukovarska 49 u Rijeci.
Svrha edukacij je unapređenje zaštite osoba starije životne dobi i osoba s invaliditeom žrtava obiteljskog nasilja u sustavu socijalne skrbi.
Cilj edukacije je jačanje kapaciteta stručnjaka centra za socijalnu skrb i domova socijalne skrbi za pravovremeno prepoznavanje, procjenu rizika, zaštitu i zaustavljanje nasilja u obitelji nad osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom.
Sadržaj edukacije obuhvatio je sljedeća tematska područja:
- Nasilje u obitelji: uzroci, vrste, dimanika i posljedice
- Pravna regulativa: zakoni, protokoli , smjernice i njihova primjena u praksi
- Starost i starenje: fenomen dugovječnosti i njegove posljedice
- Specifičnosti nasilja nad osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom: prepoznavanje zlostavljanja i zanemarivanja, rizici, istraživanja, preporuke
- Uloga centra za socijalnu skrb u prevenciji i suzbijanju nasilja i zaštiti žrtava nasilja u obitelji: nadležnost, intervencije, plan sigurnosti, rad s počiniteljima
- Kompetencije stručnjaka u radu s žrtvama obiteljskog nasilja s naglaskom na nasilje nad vulnerabilnim skupinama
- Socijalna prava i usluge u zajednici: integrirani pristup u suzbijanju obiteljskog nasilja
- Međuresorna suradnja u području prevencije i zaustavljanja nasilja u obitelji
- Strategije pomoći i samopomoći – zaštita pomagača
U edukaciji je ukupno sudjelovalo 30 stručnjaka sa područja Karlovačke, Primorsko-goranske i Istarske županije.
Od ukupnog broja sudionika bilo je 23 socijalna radnika, 4 psihologa i 3 pravnice. Većina sudionika radi u Odjelu za odrasle osobe centra za socijalnu skrb.
Edukacija je bila primarno usmjerena na prvi kontakt socijalnog radanika sa žrtvom i počiniteljem nasilja, procjenu sigurnosti žrtve, specifičnosti stručnog rada s osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom, njihovim potrebama i nadležnostima centra za socijalnu skrb u radu s ovim korisnicima. Sudjelovanjem u radionicama polaznici su imali priliku upoznati se sa protokolom i procedurama postupanja CZSS u slučaju obiteljskog nasilja, instrumentima socijalnog rada (Plan sigurnosti za žrtvu nasilja), kompetencijama stručnjaka u radu na ovoj problematici.
Sudionicima su uručene potvrdnice o sudjelovanju koje je prijavljeno Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj psihološkoj komori radi bodovanja stručnog usavršavanja.
Po završetku edukacije sudionici su iskazali svoje zadovoljstvo prezentiranim sadržajima, organizacijom edukacije i uključivanjem socijalnih radnika koji rade na poslovima zaštite žrtava obiteljskog nasilja starije životne dobi i osoba s invaliditetom, te drugim poslovima zaštite odraslih osoba u centru za socijalnu skrb.
Hrvatska udruga socijalnih radnika je dana 22.03.2019. godine u Slavonskom Brodu organizirala održavanje edukativne radionice na temu „U potrazi za profesionalnim integritetom“. Radionica je održana povodom Međunarodnog dana i tjedna socijalnog rada na temu „Promicanje važnosti ljudskih odnosa“. Na radionici je sudjelovalo 19 socijalnih radnika zaposlenih u CZSS Slavonski Brod, Uredu državne uprave, općoj bolnici i dr.
Voditeljice edukativne radionice bile su izv.prof.dr.sc. Olja Družić Ljubotina i doc.dr.sc. Marijana Kletečki Radović, socijalne radnice sa Studijskog centra socijalnog rada, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na radionici se problematiziralo koliko su socijalni radnici u današnjem vremenu svjesni svog profesionalnog identiteta te koliko su u mogućnosti djelovati u skladu s njime i njegovati vrijednosti na kojima on počiva. Kroz interaktivan rad, povela se diskusija o tome koje bi bile karakteristike socijalnog radnika s jasnim profesionalnim integritetom, koji su elementi profesionalnog integriteta, na kojoj je razini naše profesionalno samopouzdanje i samopoštovanje te u kojoj mjeri socijalni radnici u današnjem vremenu obavljaju profesionalnu praksu (ili mogu obavljati profesionalnu praksu) u skladu sa svojim profesionalnim vrijednostima te aktivno i slobodno zastupaju interese profesije, kao i interese svojih korisnika. Brze društvene promjene, nepouzdani zakonski okviri, nesuglasje između socijalnih politika usmjerenih na osobe s invaliditetom, djecu, mlade, siromašne, odnosno specifičnih nacionalnih strategija s jedne strane te zakonskih okvira i (ne)realnih mogućnosti/resursa u zajednici usmjerenih na podršku korisnicima, stavljaju socijalne radnike poziciju propitivanja osnovnih vrijednosti socijalnog rada i onog što bi profesionalna praksa socijalnog rada trebala biti. Stoga je ova edukativna radionica imala za svrhu i cilj propitati mogućnosti izgradnje profesionalnog identiteta i integriteta u zadanim društvenim okolnostima i osnažiti socijalne radnike za profesionalno zastupanje.
Institut za razvoj tržišta rada u suradnji s Hrvatskom Udrugom socijalnih radnika održao je 2 modula edukacije iz socijalnog mentorstva na kojima je sudjelovalo 25 stručnjaka iz područja Republike Hrvatske.
1 modul edukacije održan je 20. i 21. veljače 2019.godine ,dok je drugi održan 7.i 8.ožujka 2019.godine u hotelu Picok u Đurđevcu. Hrvatska udruga socijalnih radnika kao partner na projektu osigurala je predavače na prvom danu edukacije u oba modula.
Cilj edukacije je osnažiti stručnjake za pružanje usluge socijalnog mentorstva te primjena novih znanja u svome radu s nezaposlenima i socijalno isključenim osobama.
Projekt pod nazivom m-Aktiv-mentorstvom i aktivacijom do integracije financiran je iz sredstva Europske unije iz Europskog socijalnog fonda a ima za cilj ublažavanje negativnih posljedica nezaposlenosti i socijalne isključenosti korisnika prava na Zajamčenu minimalnu naknadu kao i jačanje kapaciteta stručnjaka koji rade s nezaposlenim osobama u svrhu unaprjeđenja usluga povezanih s pristupom tržištu rada i socijalnim uključivanjem.
Građanska inicijativa „Spasi me“ kroz inicijativu za unapređenjem zaštite žrtava od nasilja u obitelji, je nažalost potakla i javno objavljivanje i komentare na društvenim mrežama o radu stručnjaka u centrima za socijalnu skrb koji se bave prevencijom i tretmanom obiteljskog nasilja, a koji dovode u pitanje funkcioniranje sustava socijalne skrbi i zaštitu najosjetljivijih skupina korisnika.
Sustav socijalne skrbi ima osobiti položaj u društvu, kako zbog specifičnosti potreba korisnika o kojima skrbi, tako i zbog karaktera poslova kojima se bavi. Iako sprečavanje nasilja zahtjeva kritičan i aktivan odnos i djelovanje svih u zajednici, od građana do nadležnih tijela, oči javnosti najčešće su usmjerene na centre za socijalnu skrb i socijalne radnike kao temeljnu profesiju u sustavu socijalne skrbi.
Centri za socijalnu skrb izloženi su svakodnevnim, često ishitrenim pritiscima javnosti i medijskim natpisima u kojima se prozivaju za nehumanost, ne postupanje, nedovoljnu senzibiliziranost za potrebe žrtve, neprepoznavanje rizika i sl., a na što zbog čuvanja profesionalne tajne nisu u mogućnosti odgovoriti i iznijeti sve činjenice temeljem kojih su napravili procjene i stručna mišljenja.
U javnosti ostavljaju dojam da nisu postupili na najbolji mogući način, čime se stvara ozračje nepovjerenja koje u znatnoj mjeri otežava, umjesto da unapređuje zaštitu žrtava, a osobito najosjetljivijih skupina; djece, osoba sa invaliditetom i starijih osoba.
Radi punog razumijevanja problematike obiteljskog nasilja, a osobito narušenih bračnih/partnerskih odnosa u situacijama razdvojenog i konfliktnog roditeljstva, a zbog čega se djelatnici centara za socijalnu skrb najčešće prozivaju, ističemo da su nadležnost, odgovornost i djelovanje socijalne službe regulirani zakonskim propisima i standardima stručnog rada.
Stručne procjene i prijedlozi temelje se na primjeni instrumentarija utemeljenog na suvremenim znanstvenim spoznajama, u kojem se procjenjuju rizici, potrebe i resursi, a temeljem kojih se određuje plan intervencija i poduzimanje adekvatnih mjera zašite, Sve odluke u području zaštite od nasilja u obitelji i zaštite djece donosi stručni tim centra za socijalnu skrb u suradnji sa svih drugim relevantnim stručnjacima, za svaku pojedinu situaciju.
Jednostrano, neutemeljeno i neobjektivno mišljenje jedne od strana u sukobu često dovodi do iskrivljene slike u javnosti, a djelatnici centara za socijalnu skrb, ma kako stručni bili, izloženi su kritikama i optužbama jedne ili obje sukobljene strane, osobito u području zaštite djece.
U izrazito konfliktnim odnosima roditelji nisu u mogućnosti, niti žele čuti stručnu procjenu i mišljenje, niti preuzeti odgovornost, te se međusobno optužuju za nasilno ponašanje, čime otežavaju ili onemogućavaju poduzimanje intervencija sa ciljem zaštite djece. Kako djelatnici centra za socijalnu skrb u svom postupanju moraju prije svega voditi računa o najboljem interesu djeteta ili djece u situacijama razdvojenog i/ili konfliktnog roditeljstva, često su predloženi planovi intervencija i poduzete mjere suprotne željama jednog, a ponekad i oba roditelja.
Djelovanje nestručnjaka i aktivizam na društvenim mrežama koje je direktno usmjeren na rješavanje i preispitivanje konkretnih slučajeva u praksi, ukazuje na suštinsko nepoznavanje problema i nikako nije djelotvoran niti konstruktivan način unapređenja zaštite žrtava nasilja u obitelji.
Jedino integriranim pristupom, međusobnim uvažavanjem, koordiniranim i žurnim djelovanjem svih resora, uz dovoljan broj multidisciplinarnih stručnjaka, senzibilizaciju povjerenje građana možemo utjecati na pozitivne promjene u području prevencije i zaustavljanja nasilja u obitelji.
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku podržava svaku građansku inicijativu za unapređenje rada sustava socijalne skrbi u zaštiti žrtava obiteljskog nasilja kroz zajednički dijalog, no ne prihvaća intervencije, preispitivanja, pokušaja procjene, definiranja standarda i miješanja u stručni rad socijalnih radnika i drugih stručnjaka u sustavu socijalne skrbi od strane osoba bez stručnih kompetencija.
Unatoč brojnim ograničenjima vezanim za potrebne resurse, uvredama, prijetnjama i pritiscima kojima su sada još pojačano izloženi stručni radnici u centrima za socijalnu skrb predano i odgovorno u skladu sa standardima struke obavljaju sve poslove.
Pozivamo kolege u sustavu da budu aktivni parteri ministarstva u zaštiti digniteta stručnjaka i djelatnosti socijalne skrbi kroz zajednički dijalog i preuzimanje profesionalne odgovornosti za svoje postupanje pri čemu imaju punu podršku resornog ministarstva koje će poduzeti sve potrebne mjere u zaštiti djelatnosti i promjenama koje će prije svega biti usmjerene na učinkoviti sustav socijalne skrbi usmjeren na potrebe korisnika.
Potaknuti brojnim komentarima i objavama na društvenim mrežama o djelovanju socijalnih radnika u slučajevima obiteljskog nasilja dužni smo ukazati na rizike i moguće posljedice ishitrenih inicijativa (spasime) s namjerom da se stanje promijeni/popravi, ali koje pokazuju suštinsko nepoznavanje sustavu socijalne skrbi i dostignutih standarda zaštite posebno osjetljivih socijalnih skupina.
Hrvatska udruga socijalnih radnika oštro se protivi pristranom i subjektivnom komentiranju rada centara za socijalnu skrb u slučaju obiteljskog nasilja. Javne prosudbe o „lošem„ radu socijalnih radnika utemeljene na anonimnim i jednostranim komentarima, te osobnoj netrpeljivosti pojedinih osoba iz javnog života ne mogu i neće doprinijeti boljoj zaštiti žrtava obiteljskog nasilja, nego samo osobnoj promidžbi nekih pojedinaca. Pri tome svakako treba imati u vidu da„ borba„ protiv nasilja nasilnom komunikacijom nije uvjerljiva i ne može postići dobre učinke.
Poznato je da sustav socijalne skrbi zajedno s drugim službama (policija, zdravstvo, pravosuđe, obrazovanje, civilni sektor) ima važnu ulogu u prevenciji i tretmanu žrtava nasilja. Nadležnost, odgovornost i djelovanje socijalne službe u slučaju obiteljskog nasilja jasno je definirana pozitivnim propisima i standardima stručnog rada utemeljenim na suvremenim znanstvenim spoznajama. Protokoli o postupanju u slučaju nasilja u obitelji godinama su implementirani u našu stručnu praksu, a izrada Plana sigurnosti ili smještaj u sklonište kada je to potrebno sastavni su dio neposrednog rada sa žrtvama nasilja. Ograničenja i prepreka u ovom kao i drugim područjima djelatnosti je puno i s njima se suočavamo godinama (nedovoljan broj stručnjaka, loši uvjeti rada, nedostatni resursi zaštite )
Međutim, unatoč tome stručnjaci centra za socijalnu skrb predano i odgovorno pomažu svakoj osobi koja je izložena obiteljskom nasilju ili nekom drugom obliku zlostavljanja. O tome jasno govore dostupni podaci o broju prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji i opsegu i vrstama poduzetih intervencija u centrima za socijalnu skrb koje se odnose na ove korisnike.
Fenomen obiteljskog nasilja, njegov opseg i oblici vrlo je složen i težak problem za svaku osobu, obitelj i cijelo društvo. Zato je važno da zajedno, svako iz svoje perspektive učinimo najviše što možemo i što je potrebno da se nasilje spriječi a žrtve adekvatno zaštite i što je jednako važno da se počinitelji nasilja brzo i primjereno sankcioniraju ali i da im pomognemo da usvoje nenasilne oblike ponašanja. Za to je potreban integriran pristup, koordinirano i brzo djelovanje svih resora i dovoljan broj stručnjaka za rad u ovom iznimno osjetljivom i izazovnom području djelatnosti, ali i podrška i povjerenje naših građana .
Napadi, uvrede, optužbe i hajka na socijalne radnike kao „dežurne krivce„ za neka loša rješenja u ovom području djelatnosti ne mogu unaprijediti zaštitu žrtava nasilja, ali snažno utječu na lošu percepciju centra za socijalnu skrb u javnosti.
Hrvatska udruga socijalnih radnika podržava svaku dobru inicijativu koja može doprinijeti poboljšanju zaštite žrtava obiteljskog nasilja ili promijeniti stavove javnosti prema ovom fenomenu, kao i konstruktivnu kritiku na naš rad.
Međutim, nikako ne prihvaćamo direktno miješanje nestručnjaka u stručni rad socijalnih radnika. Očekivanja i namjere osoba koje nemaju stručne kompetencije da kao članovi radnih skupina i na druge načine kreiraju djelovanje sustava socijalne skrbi ponižavajuće je i apsolutno neprihvatljivo za svakog socijalnog radnika. Prihvaćanje takvih prijedloga na najvišim razinama izaziva zabrinutost i nezadovoljstvo cijele profesionalne zajednice koja s pravom očekuje pojašnjenja odgovornih i jasan odgovor na pitanja: Tko će i kako ubuduće definirati standarde stručnog rada u djelatnosti socijalne skrbi? Hoćemo li postati statisti u vlastitom filmu?
Uvjereni kako je to naš zajednički interes pozivamo resorno ministarstvo i druge nositelje vlasti da žurno poduzmu potrebne mjere u cilju zaštite digniteta profesije socijalnog rada i cijele djelatnosti socijalne skrbi.
predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić
Štefica Karačić, dipl. soc. radnica
Hrvatska udruga socijalnih radnika
Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi
- podskupina – organizacijske i strukturne promjene
III. podskupina – socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi
Prijedlozi :
I. Ustroj sustava socijalne skrbi
1.Zavod za socijalni rad – na nacionalnoj razini
U cilju decentralizacije sustava i razdvajanja višestrukih uloga ministarstva predlažemo osnivanje Zavoda za socijalni rad koji bi preuzeo jedan dio stručnih poslova ministarstva (i dio zaposlenih), te dio poslova centara za socijalnu skrb vezanih uz razvoj ustanova, prevenciju, usavršavanje stručnjaka, širenje opsega i standarde kvalitete socijalnih usluga itd.
2.Centri za socijalni rad s podružnicama (predlažemo promjenu naziva ustanove obzirom da je djelatnost centra znatno šira od pojma „skrb“)
Ova ustanova i dalje treba biti ustrojena prema sadašnjem teritorijalnom modelu i zadržati javne ovlasti u području zaštite posebno osjetljivih socijalnih skupina kroz : prepoznavanje i trijažu, informiranje i savjetovanje, procjenjivanje potreba, individualno planiranje, priznavanje prava, vođenje slučaja, preventivne mjere, socijalno planiranje i međuresornu suradnju u lokalnoj zajednici.
Donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi prilika je da se provede nužna transformacija ove ustanove na način da se dio nadležnosti CZSS prenese na Zavod, dio na druge pružatelje usluga (obiteljske centre, centre za pružanje usluga u zajednici, centre za posebno skrbništvo, JLU, OCD) a jedan dio poslova treba usmjeriti na druge resore (rad i mirovinski sustav, pravosuđe, obrazovanje, zdravstvo).
Na taj način centar za socijalnu skrb može se i treba rasteretiti od brojnih poslova koje stručnjaci centra obavljaju po zahtjevu drugih službi vezano uz postupke pokrenute pred tim službama pri čemu je važno naglasiti da sudjelovanje CZSS u tim postupcima ne utječe na njihov ishod.
Radi se o postupcima koji se u CZSS provode radi davanja različitih izvješća o socijalnim prilikama i preporuka vezano za: uključivanje u vrtić, školsku prehranu, dnevni boravak, stambeno zbrinjavanje, humanitarnu pomoć, socijalne ankete, probaciju, ostvarivanje različitih drugih prava na razini regionalne/lokalne uprave, zdravstva, pravosuđa, obrazovanja itd.
Primjerice, pravo na prehranu u pučkoj blagovaonici utemeljeno je na ostvarenom pravu na ZMN o čemu CZSS redovito izvještava JLS ( popis korisnika) koja osigurava prehranu u pučkoj blagovaonici. Međutim u praksi se postupak za ostvarivanje ovog oblika pomoći provodi u CZSS koji izdaje uputnicu za Pučku blagovaonicu i dostavlja ju službi u JLS.
Još veće nelogičnosti vidimo u činjenici da Sud traži od CZSS izradu Socijalne ankete za osuđenika koji često puta nije u evidenciji CZSS ili se već nalazi na izvršavanju kazne zatvora, nedostupan je socijalnom radniku centra itd.. Radi se o nepotrebnom trošenju ionako ograničenih resursa CZSS. Jednako je i u slučaju sudjelovanja CZSS u postupcima ispisa iz hrvatskog državljanstva i mnogim drugim postupcima.
Ove i slične poslove bez dodatnih troškova ili štete za korisnika mogu preuzeti Centri za probaciju, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova i drugi koji već imaju zaposlene stručne radnike kompetentne za navedena podučja.
3.Centri za socijalni rad u Gradu Zagrebu – potrebno je u Gradu Zagrebu organizirati
6-8 CZSS na lokalnoj razini na način kako su te ustanove ustrojene u cijeloj zemlji. Time će se omogućiti učinkovitije djelovanje i razvoj ovih ustanova (sadašnjih podružnica) na području Zagreba. Poznato je da postojeći model organizacije CZSS Zagreb u proteklih 20 godina nije opravdao očekivanja nego je usporio razvoj djelatnosti socijalne skrbi na području Grada . U kontekstu rukovođenja, ugovaranja, kadrovskih, financijskih i stručnih poslova zagrebački Uredi / Podružnice stavljeni su u nepovoljan položaj u odnosu na znatno manje, ali samostalne CZSS u Hrvatskoj. Ograničene ovlasti Ureda / podružnica i težnja uprave CZSS Zagreb da se teret poslovanja ravnomjerno rasporedi na sve organizacijske jedinice ove ustanove postala je ozbiljan izazov zbog kojeg sadašnji ustroj zahtijeva promjenu.
U cilju smanjenja troškova poslovanja zagrebačkih Centara Zakon može dopustiti sklapanje ugovora između različitih centara za obavljanje nekih zajedničkih poslova u jednoj ustanovi (npr: da jedan centar obavlja računovodstvene poslove za svoj i druge centre)
4.Obiteljski centri – samostalne ustanove na županijskoj razini – s podružnicama
Obiteljski centri trebaju preuzeti dio poslova centra za socijalnu skrb (usluge u području prevencije i tretmana djece, mladih i obitelji u riziku) čime će se smanjiti konflikt uloga koji je snažno prisutan obzirom na višestruke nadležnosti Centra (pomažuća, kontrolna, itd.)
5.Centri za posebno skrbništvo – na regionalnoj razini, ali s adekvatnim resursima (stručni tim). Centar za posebno skrbništvo trebao bi dobiti status ustanove socijalne skrbi i preuzeti dio poslova CZSS u području skrbničke zaštite djece i odraslih osoba uključujući stručnu podršku ovim osobama.
6.Centri za pružanje usluga u zajednici (transformirane ustanove) također bi trebale preuzeti dio poslova CZSS (prevencija smještaja, stručni tretman, izvaninstitucijska skrb)
7.Domovi socijalne skrbi (različite vrste i različitih osnivača, prema mreži koju utvrđuje Zavod)
8.Drugi pružatelji socijalnih usluga u zajednici
- Udomiteljske obitelji (s promjenama u području udomiteljstva za starije osobe)
- Organizacije civilnog društva (u mreži)
- Vjerske, humanitarne i druge organizacije (u mreži)
- Privatni pružatelji (domovi , savjetovališta i sl.)
- Jedinice lokalne i regionalne uprave (prihvatilišta, prenoćišta, skloništa, pučke kuhinje i dr.)
Obiteljske domove u sadašnjem obliku obavezno treba ugasiti – uz mogućnost da u zadanom roku ( npr: 1 godina ) se registriraju kao privatne ustanove socijalne skrbi za odrasle osobe prema utvrđenim kriterijima i standardima za pružanje socijalnih usluga.
II Prava/ naknade u sustavu socijalne skrbi
Imajući u vidu činjenicu da je od stupanja na snagu važećeg Zakona sustav socijalne skrbi informatiziran i povezan međusobno, a velikom dijelom i međuresorno stvorena je mogućnost brzog dohvata i razmjene podataka o korisniku, a time i administriranja prava u ovoj djelatnosti.
Poznato je da centar za socijalnu skrb kao ključna ustanova u djelatnosti trpi stalne kritike i prigovore korisnika, ali i ukupne javnosti i da nitko nije zadovoljan radom ove ustanove. Prigovori se uglavnom odnose na sporost sustava, administriranje prava, niske novčane naknade, način njihove isplate, stalna dugotrajna preispitivanja prava, nedovoljan broj stručnjaka , nejednaku dostupnost socijalnih usluga i sl. što je velikim dijelom posljedica zakonskih i organizacijskih okvira na kojima se temelji rad Centra.
Stoga bi novi Zakon o socijalnoj skrbi trebao donijeti promjene koje će omogućiti da CZSS postane moderna socijalna ustanova, prilagođena vremenu , novim tehnologijama, boljem korištenju resursa sustava i očekivanjima naših korisnika.
Redefiniranje postojećih prava u sustavu socijalne skrbi u vidu njihovog objedinjavanja mogući je početak tog procesa. (Jednako kako se uz pravo na dugotrajan smještaj priznaje i dodatak za osobne potrebe korisnika)
Pravo na troškove stanovanja, ogrijeva, naknade ugroženog kupca energenata i dr. novčane naknade koje se ostvaruju na temelju priznatog prava na Zajamčenu minimalnu naknadu treba objediniti i priznati korisniku u postupku priznavanja prava na ZMN. Na isti način treba objediniti sa ZMN i prava na pomoć za školovanje.
Pravo na Zajamčenu minimalnu naknadu radno sposobnih korisnika potrebno je vremenski ograničiti (najviše 1 godina) uz poticanje radne aktivacije na način da se pomoć isplaćuje još 3 mjeseca nakon zapošljavanja.
Potrebno je osigurati pravedniju zaštitu (veće iznose ZMN / odnosno veće postotke) obiteljima s djecom na način da se uzme u obzir broj djece, životna dob svakog djeteta, obrazovne i druge specifične potrebe djece. Obiteljima s velikim brojem djece treba osigurati pravo na ZMN u iznosu koji im po Zakonu pripada (bez limitiranja i vezanja uz minimalnu / prosječnu plaću ili neke druge iznose)
Radno nesposobni samci, beskućnici, trudnice, žrtve nasilja, jednoroditeljske obitelji, azilanti i druge najosjetljivije socijalne skupine trebale bi zbog specifičnih potreba imati uvećane iznose ZMN.
Zalažemo se za povećanje osnovice za priznavanje prava na Zajamčenu minimalnu naknadu koji će omogućiti bolju kvalitetu života osoba koje žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva.
Također predlažemo da se promijeni naziv ovog prava. Novčana pomoć socijalno ugroženim građanima nije zamjena za sredstva koja su oni trenutno izgubili (npr: naknada za bolovanje, naknada za nezaposlenost ili naknada za neku pretrpljenu materijalnu štetu) nego novčana pomoć za podmirivanje osnovnih životnih potreba. Predlažem da vratimo naziv Pomoć za uzdržavanje i da u tu pomoć ugradimo i druga novčana prava koja se korisniku mogu odobriti za podmirivanje osnovnih životnih potreba (troškovi stanovanja itd.).
Sve novčane naknade vezane uz zdravstveni status i invaliditet potrebno je do donošenja posebnog zakona (Zakon o inkluzivnom dodatku) urediti na način da ne bude povrijeđen položaj bilo kojeg korisnika u sustavu (prihodovni i imovinski cenzusi, kriteriji vezani uz zdravstveni, osobni i obiteljski status i dr. ) što sada nije dobro uređeno i zahtijeva promjenu.
Smještaj u decentralizirane domove za starije osobe potrebno je regulirati u skladu s temeljnim načelima socijalne skrbi (kriteriji, dostupnost, cenzus) koja nas obvezuju na stvaranje uvjeta za ravnopravan položaj svih korisnika u sustavu.
Dozvole za obavljanje djelatnosti dadilje i priznavanje statusa roditelja njegovatelja/ njegovatelja potrebno je prenijeti u druge sustave (ured državne uprave, zdravstvo i sl.)
Jednokratna pomoć ( predlažem da se promijeni sadašnji naziv ) – treba doista biti interventna novčana pomoć za podmirivanje posebnih životnih potreba , bez provođenja upravnog postupka , s mogućnošću socijalnog radnika da ovim oblikom pomoći osnaži korisnika / obitelj u prevladavanju neke krizne , specifične životne situacije .
Pri tome je važno osigurati adekvatnu kontrolu i nadzor odobrenih pomoći kroz aplikaciju Socskrbi ili na drugi odgovarajući, transparentan način.
Prema sadašnjem zakonu Jednokratna naknada je izgubila svoju svrhu i smisao. Odobrava se u upravnom postupku, isplaćuje se prema ritmu drugih isplata prava u sustavu ( u pravilu zajedno s ZMN ) , nije vezana uz stvarnu potrebu za koju se odobrava, a ukupan iznos naknade na godišnjoj razini ne omogućuje stvarnu financijsku intervenciju u slučaju zahtjevnijih potreba samca ili obitelji ( npr: teške zdravstvene indikacije, elementarne nepogode, žurna zaštita žrtava nasilja, visoki rizik od siromaštva djece ili obiteljske traume i sl. )
Predlažemo da se novim zakonom ukine najviši ukupni iznos isplaćenih jednokratnih pomoći samcu ili obitelji na godišnjoj razini, ali da se ograniči iznos pojedinačne jednokratne pomoći (npr: 5 osnovica kako je to bilo u ranijem razdoblju).
Također predlažemo promjenu na način da se jednokratna pomoć može odobriti korisniku neovisno da li živi sam ili u obitelji.
Poželjno je omogućiti u žurnim situacijama isplatu JP na blagajni CZSS , a u ostalim situacijama važno je da se predvidi davanje naloga za isplatu JP na račun korisnika odmah po odobravanju pomoći (umjesto sadašnjeg ritma isplate)
Predlažem da se jednokratna pomoć u uvećanom iznosu odobrava uz predhodno mišljenje/ suglasnost stručnog tima CZSS (umjesto resornog ministarstva)
- Socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi
Trebaju biti:
- Dostupne svim građanima RH neovisno o tome gdje žive
- Dobro ciljane prije svega prema posebno osjetljivim socijalnim skupinama i usmjerene na rješavanje najizraženijih osobnih, obiteljskih i društvenih problema (siromaštvo, nasilje u obitelji , među mladima, neadekvatno roditeljstvo, različiti oblici ovisnosti , socijalna isključenost starijih osoba i osoba s invaliditetom i sl.)
- Fleksibilne – prilagodljive aktualnim potrebama korisnika , primjenjive od strane različitih pružatelja ali uvijek u skladu s utvrđenim standardima
Zakon treba omogućiti svakoj osobi i korisničkoj skupini jednak/ ravnopravan pristup pravima i uslugama u sustavu socijalne skrbi . Obzirom na ograničene resurse i neujednačenu mrežu pružatelja socijalnih usluga na području Hrvatske potrebno je razvijati sustav koji će omogućiti optimalno korištenje stručnjaka i drugih raspoloživih resursa.
Primjerice kada na terenu nema ustanove za pružanje usluga pomoći u kući treba omogućiti da se dostava ručka korisniku u njegovom domu vrši putem udomiteljske obitelji koja djeluje na tom području.
Na sličan način se može riješiti i dnevni boravak djeteta u adekvatnoj udomiteljskoj obitelji u slučaju kada primarna obitelj zbog nekih rizika za dijete treba takvu podršku (bolest roditelja, smanjeni roditeljski kapaciteti, iznenadne promjene u obitelji i sl.)
Socijalne usluge trebaju biti definirane prema kategorijama korisnika kao izvaninstitucijske i institucijske usluge.
- Posebno je važno da Izvaninstitucijske usluge budu financijski dostupnije korisnicima. To se prije svega odnosi na osobe starije životne dobi s niskim mirovinama zbog čega nemaju pravo na besplatne usluge (prihodovni cenzus) ali ih ne mogu ni platiti ( dnevni boravak, pomoć u kući). U slučaju kada nemaju podršku obitelji ove osobe su prinuđene na smještaj u ustanovu iako bi uz kvalitetne izvainstutucijske usluge mogle živjeti u vlastitom
- Institucijske usluge trebaju biti privremenog ili povremenog karaktera, a samo iznimno se mogu pružati kao usluge dugotrajnog smještaja.
Predlažemo uvođenje novih socijalnih usluga:
- Socijalno mentorstvo – usluga stručnog rada s radno sposobnim i djelomično radno sposobnim nezaposlenim korisnicima ZMN u cilju njihovog osobnog i profesionalnog osnaživanja i radne aktivacije.
- Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja – usluga usmjerena na zaustavljanje obiteljskog nasilja kroz usvajanje nenasilnih obrazaca ponašanja , kontrolu ljutnje uspješniju komunikaciju i rješavanje problema.
Usluga savjetovanja i pomaganja potrebno je razdvojiti u dvije usluge i adekvatno ih definirati.
- Savjetovanje : poticanje korisnika na promjenu kroz sagledavanje vlastite životne situacije i razvoj novih mogućnosti sa svrhom prevladavanja poteškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa prema samom sebi, obitelji i društvu. ( ova usluga treba imati jasno određeno trajanje i strukturu propisanu podzakonskim aktom )
- Usluga pomaganja ili podrške ( ovo može biti usluga kojom socijalni radnik pomaže korisniku da ostvari neko pravo pred drugim pružateljem , da riješi neki obiteljski ili drugi odnos, pronađe podstanarski stan ,da ga osnaži za novi životni izazov kroz usvajanje određenih vještina , kao postpenalna podrška i sl.)
Socijalne usluge trebaju biti lako dostupne i pravovremene.
Da bi se to postiglo potrebno je omogućiti brže i jednostavnije priznavanje prava na socijalne usluge što bi se moglo riješiti uvođenjem SOCIJALNE UPUTNICE (umjesto rješenja o priznavanju prava).
Korištenjem aplikacije Sosckrb moguće je jednostavno i brzo povezivanje svih relevantnih podataka o korisniku, oblicima i vrstama usluga koje koristi, ali i financijsko poslovanje vezano uz troškove socijalnih usluga.
Ako u sustavu zdravstva ( koji se financira iz državnog proračuna) Uputnica služi kao standardni oblik izbora zdravstvene usluge i njene naplate, nema dvojbe da bi se ovaj model mogao primijeniti i u sustavu socijalne skrbi što bi značajno smanjilo troškove poslovanja i ubrzalo postupke .
Pokušajmo samo zamisliti kao bi djelovao sustav zdravstva kada bi se npr: donosilo rješenje o upućivanju na bolničko liječenje ili medicinsku rehabilitaciju??
Uvođenjem Socijalne uputnice smanjilo bi se administriranje na razini CZSS, skratili postupci preispitavanja prava, odobravanja novih ili promjene postojećih usluga, uključivanja većeg broja pružatelja u odnosu na istog korisnika i sl.
Individualni plan promjene životne situacije korisnika i Uputnica trebali bi postati osnov za ostvarivanje prava na socijalne usluge.
Zakonom je osim toga potrebno jasnije regulirati pružanje usluga ( tretman ) , praćenje i preispitivanje , a posebno procjenu učinaka socijalnih usluga što je moguće postići kroz „Vođenje slučaja „.
Potrebno je redefinirati pitanja:
- Licenciranja stručnjaka i stručnog usavršavanja
- Uloge strukovnih organizacija u razvoju i naprjeđenju stručnog rada
- Standarda za pružanje socijalnih usluga
- Ugovaranja i financiranja usluga
- Nadzora i kontrole rada
Zakonom je potrebno izjednačiti pružatelje socijalnih usluga s kućanstvima u plaćanju električne energije , plina i drugih energenata. Obzirom da troškovi energenata značajno utječu na cijenu smještaja, boravka, pripremu i dostavu gotovog obroka u kuću korisnika i nekih usluga usluga izjednačavanje cijene energenata s kućanstvima imalo bi višestruke učinke.
Na koncu Zakon treba osigurati korisniku središnje mjesto i aktivnu ulogu u postupku, mogućnost i pravo izbora, ali i odgovornost korisnika za proces i ishod tretmana koju on može ili želi preuzeti.
Poštovane kolegice i kolege,
Hrvatska udruga socijalnih radnika je dana 20.03.2019. godine zaprimila dopis od strane Udruge socijalnih radnika Splitsko- dalmatinske županije u kojem nas pozivaju da im pružimo podršku na javnom prosvjedu koji organiziraju s Sindikalnom podružnicom Centra za socijalnu skrb Split dana 30.03.2019. godine u Zagrebu, Trg Nevenke Topalušić 1. Pod nazivom „Mijenjajmo sustav zajedno“.
Istog dana obavljen je razgovor s predstavnicom suorganizatora prosvjeda koja je potvrdila odluku Udruge socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije da se prosvjed održi, pri čemu nismo dobili niti osnovne informacije o načinu održavanja prosvjeda, ključnim zahtjevima, osobama koje će voditi najavljeni skup, daljnjim očekivanjima i planovima organizatora te mogućim pregovaračima.
U kontaktu s predsjednikom Hrvatske komore socijalnih radnika i predsjednicom Sindikata zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi saznala sam da su i ove organizacije pozvane da podrže prosvjed, bez prethodnog dogovora ili sudjelovanja u njegovoj pripremi.
Obzirom da je člankom 29. Statuta Hrvatske udruge socijalnih radnika propisano da Upravni odbor (a ne predsjednik) donosi odluku o informiranju članstva i javnosti, te potiče, provodi i prati aktivnosti utvrđene programom rada HUSR-a poziv na javni prosvjed je dana 21.3.2019. dostavljen na uvid tijelima HUSR-a (Upravni, Nadzorni i Izvršni odbor, te Etičko povjerenstvo HUSR-a).
Zatraženo je da žurno dostave svoje mišljenje o ovom pozivu kako bi zauzeli zajednički stav i na vrijeme informirali članove naše udruge o odluci HUSR-a.
U odgovorima koje smo zaprimili istaknuta je potreba jačeg zajedničkog zalaganja strukovnih organizacija za zaštitu digniteta profesije, unaprjeđenje kvalitete socijalnog rada i cijelog sustava socijalne skrbi kroz konstruktivan dijalog s ministricom i drugim predstavnicima vlasti, uz sudjelovanje predstavnika regionalnih udruga.
Također je izraženo žaljenje zbog činjenice da regionalna udruga Splitsko-dalmatinske županije nije postupila u skladu sa Statutom HUSR-a i kroz legalnu proceduru omogućila DA ZAJEDNO MIJENJAMO SUSTAV.
HUSR-a pozdravlja svaku, pa i privatnu inicijativu usmjerenu prema poboljšanju statusa socijalnih radnika i kvalitete sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj. Stoga kao krovna organizacija socijalnih radnika uvažavamo nastojanje da se ubrzaju promjene u sustavu socijalne skrbi za koje se i sami sustavno zalažemo.
Aktivnosti HUSR-a usmjerene prema zaštiti digniteta profesije, razvoju djelatnosti i unaprjeđenju kvalitete socijalnog rada kao i cijelog sustava socijalne skrbi davno su prepoznate i pozitivno vrednovane u stručnim i drugim krugovima.
Prepreka i izazova u procesu promjena je jako puno i zato vjerujemo da ih možemo postići samo zajedničkim djelovanjem.
Također želimo podsjetiti da je djelovanje Hrvatske udruge socijalnih radnika definirano Statutom i drugim aktima koji obvezuje sve njene članice.
Budući da je odluka Udruge socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije donesena jednostrano bez usaglašavanja i odluke Upravnog odbora HUSR-a nismo u mogućnosti podržati ovaj javni prosvjed.
Pri tome poštujemo pravo svakog socijalnog radnika da u svoje osobno ime donese odluku o sudjelovanju na prosvjedu.
Predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić
Hrvatska udruga socijalnih radnika već tradicionalno obilježava Svjetski dan socijalnog rada. Ovogodišnja proslava bila je 19.03.2019.godine u hotelu Sheraton na temu „Promicanje važnosti ljudskih odnosa.
Na stručnom skupu predavanje na temu „Koliko dobro razumijemo jedni druge?“ održao je Bruno Šimleša, hrvatski pisac i kolumnist.
Nakon čega je slijedila svečana dodjela nagrada HUSR-a koju Hrvatska udruga socijalnih radnika već četvrtu godinu za redom uručuje socijalnim radnicama i socijalnim radnicima koji su svojim stručnim i/ili znanstvenim radom osobito doprinijeli ili doprinose razvoju i afirmaciji profesije socijalnog rada, te ustanovama socijalne skrbi i udrugama civilnog društva koje su se istaknule kvalitetom socijalnih usluga ili inovativnošću svojih programa u interesu korisnika.
Nagrade su dodijeljene prema Pravilniku o dodjeli nagrada HUSR-a u tri kategorije:
Počasnu nagradu Tatjana Marinić dobila je prof.dr.sc. Marina Ajduković
Godišnja nagrada Jakov Kudrić uručena je: univ.mag.sanit. publ. Nataši Koražija, Centru za socijalnu skrb Samobor i Osječkom centru za inkluziju.
Dok su Plakete HUSR-a ove godine uručene Zorici Drandić, Vesni Lepen Vidrač, Valentini Dimitrov Novosel, Katoličkoj udruzi Veronikin rubac, Udruzi Mogu, Udruzi Novi put i Udruzi sv. Ana
Na skupu je sudjelovalo preko 400 socijalnih radnika i drugi stručnjaka iz sustava socijalne skrbi i drugih područja djelatnosti, naši suradnici, predstavnici resornog ministarstva, jedinica lokalne i regionalne samouprave i druge zainteresirane osobe.
Pozdravnim govorom prisutnima su se obratili predsjednica HUSR-a Štefica Karačić, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika mr.sc. Antun Ilijaš, predstavnica Studijskog centra socijalnog rada, prof.dr.sc. Kristina Urbanc, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević, izaslanica ministrice za demografiju,obitelj, mlade i socijalnu politiku Maja Pletikosa i predsjednica saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr.sc. Ines Strenja.
U suradnji s resornim ministarstvom Svjetski dan socijalnog rada i ove godine se obilježio i kao Dan otvorenih vrata u sustavu socijalne skrbi. Tim povodom socijalni radnici u cijeloj zemlji organizirali su stručne skupove i druge aktivnosti s ciljem promicanja vrijednosti ljudskih odnosa u svim područjima života.
Socijalni radnici širom svijeta obilježavaju 19.ožujka 2019. godine Svjetski dan socijalnog rada pod zajedničkom nazivom „Promicanje važnosti ljudskih odnosa“.
Usmjeren na čovjeka i njegove potrebe socijalni rad djeluje tamo gdje se odvijaju odnosi među ljudima i zalaže se za promjene koje mogu povećati dobrobit „ slabijih „ i ukupnu kvalitetu života u nekom društvu.
Svojim djelovanjem u zajednici socijalni radnici trajno propituju društvene odnose i promiču socijalnu pravdu kao temeljno načelo profesije pri čemu nailaze na stalna ograničenja i traže saveznike na tom putu.
Kao ključna profesija u sustavu socijalne skrbi djelatnost socijalnog rada u Hrvatskoj često je izložena javnim kritikama kojima se na jednostran, neobjektivan i površan način kroz medije vrednuje rad socijalnih radnika i stvara klima nepovjerenja prema djelatnosti o čemu smo ponovno svjedočili proteklih dana.
Potaknuti aktualnom situacijom obilježavanje Svjetskog dana socijalnog rada vidimo kao priliku da se snažnije založimo za zaštitu svoga profesionalnog digniteta.
Svjesni vlastite društvene uloge i profesionalne odgovornosti socijalni radnici očekuju nužne promjene koje će unaprijediti sustav socijalne skrbi, poboljšati položaj i zaštitu korisnika i osigurati primjerene uvjete za stručni rad.
Da bi to postigli trebamo žurno zapošljavanje novih stručnjaka, kontinuirano dodatno stručno usavršavanje, adekvatne prostorne i tehničke uvjete ali i promjene na razini međuresornih odnosa koji snažno utječu na našu djelatnost.
U skladu s etičkim kodeksom struke posebno se zalažemo za poštivanje prava socijalnih radnika na neovisno profesionalno djelovanje oslobođeno svakog pritiska i „vanjskih„ intervencija.
Hrvatska udruga socijalnih radnika čestita svim socijalnim radnicama i socijalnim radnicima Svjetski dan socijalnog rada.
Udruga socijalnih radnika osječko-bartanjske županije, povodom Svjetskog dana socijalnog rada, organizira jednodnevni stručni skup na temu „Manipulacija djecom i sustavom – prepoznajemo li emocionalno zlostavljanje djece“ koji će se održati dana 22. ožujka 2019. godine u Osijeku na Pravnom fakultetu u vremenu od 8 do 16 sati.
PRIJAVA: sudionika je OBAVEZNA.
Rok za prijavu je 19.03.2019. godine
Prijave se vrše na email: helenakristek@gmail.com, tijana.vidakovic@gmail.com
KOTIZACIJA:
Uključuje pravo sudjelovanja u svim aktivnostima skupa, osvježenje i zakuska u pauzama.
Kotizacija : 100,00 kn, a za članove udruge socijalnih radnika je 50,00 kn
Kotizaciju NE plaćaju pozvani izlagači.
Kotizacija se uplaćuje na žiro-račun Udruge socijalnih radnika osječko-baranjske županije, IBAN: HR5723900011100184194.
Potvrdu o plaćenoj kotizaciji potrebno je dostaviti Udruzi socijalnih radnika osječko-baranjske županije putem fax-a: 031 554 367 ili na gore navedene email adrese.
Kontakt osobe:
Helena Kristek: 091 162 76 47
Tijana Vidaković : 031 400 126
BODOVANJE:
Održavanje Stručnog skupa biti će prijavljeno Hrvatskoj komori socijalnih Radnika i Hrvatskoj psihološkoj komori.
Potvrde o sudjelovanju biti će uručene svim sudionicima.
PROGRAM
Hrvatska udruga socijalnih radnika uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku održala je edukaciju pod nazivom „Nasilje u obitelji s naglaskom na nasilje nad starijm osobama i osobama s invaliditetom“.
Prethodni
