HUSR
NE OVAKVOM AKCIJSKOM PLANU RAZVOJA SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI SUSTAV SOCIJALNE SKRBI I CENTRALIZACIJA SUSTAVA
1. Sustav socijalne skrbi treba kvalitetne i cjelovite promjene te je u tom procesu važno ostvariti suradnju sa profesionalnom zajednicom. Sustav socijalne skrbi treba shvatiti i razvijati kao diverzificiran, decentralizirani sustav koji je organski povezan sa lokalnom zajednicom, sustav kojemu s obzirom na njegovu kompleksnost treba cjeloviti paket zakona te značajno povećanje proračunskih izdvajanja.
NEPRIMJERENOST CENTRALIZACIJE SUSTAVA KROZ OSNIVANJE HRVATSKOG ZAVODA ZA SOCIJALNI RAD
2. Gubitak pravne osobnosti centara za socijalnu skrb i osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad dovesti de do nepovratne čvrste centralizacije sustava koju smatramo potpuno neprimjerenom. Također, smatramo neprimjerenim poistovjećivanje sustava socijalne skrbi kao kompleksnog i višedimenzionalnog sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ili Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje. Visoko centralizirani i hijerarhijski ustrojen model organizacije sustava, kakav je predložen Akcijskim planom, odgovara tradicionalnoj vizuri sustava socijalne skrbi kao onog koji služi gašenju ˝socijalnih požara˝ i pruža osnovnu socijalnu zaštitu. No, ovakav ustroj nikako nije primjeren za sustav koji bi trebao imati transformativnu, preventivnu ulogu, koji je blizak lokalnoj zajednici, koji uvažava načelo supsidijarnosti i europske standarde u razvoju socijalne skrbi.
3. Centralizacija sustava socijalne skrbi i uvođenje čvrste hijerarhijske strukture kroz Hrvatski zavod za socijalni rad, negativno de se odraziti na sva tri stupa sustava socijalne skrbi: na mjere, na novčane naknade i na socijalne usluge.
– Mjere u sustavu socijalne skrbi su najosjetljiviji i najrepresivniji dio sustava socijalne skrbi kojim se izravno intervenira u živote korisnika. U pogledu provedbe mjera treba postojati izravna veza između prve instance na kojoj se ona donosi (CZSS) i resornog Ministarstva. Uvođenjem nekoliko posredničkih kanala (podružnica Zavoda – Zavod u županiji – Zavod – Ministarstvo) povećati će se pravna nesigurnost i odužiti postupci koji su uglavnom hitne naravi. Trenutna početna pozicija je takva da postoje značajne regionalne nejednakosti u Hrvatskoj (poput različito dostupnih službi i usluga, različitog intenziteta problematike, itd). Osim toga otvoreno je pitanje etičnosti kada je previše instanci uključeno u ˝kontrolu˝ nad obitelji gdje već prvi ulazak sustava izaziva potrese u obitelji.
– 
Centralizacija i uniformiranost naknada u sustavu socijalne skrbi nije u duhu velikih nejednakosti u Hrvatskoj po pitanju raširenosti siromaštva i nejednakosti u tomu koliko lokalna i regionalna samouprava može svojom socijalnom politikom osigurati građanima. Osnivanjem Zavoda, postupak ostvarivanja materijalnih prava de se nepotrebno produžiti, održati de se dvostruke nejednakosti, siromašni građani u najsiromašnijim regijama ostaju u najlošijem položaju i država u tome nije nikakav korektiv. Iz tog razloga nužno je da se visina naknada na državnoj razini značajno poveća i uskladi sa linijom rizika od siromaštva kako bi građanima bila zajamčena dovoljna sigurnosna mreža. S druge strane važno je snažno integrirati centre za socijalnu skrb sa lokalnom zajednicom i jačati kapacitete lokalne zajednice da pruži socijalnu zaštitu građanima u riziku.
– Centralizacija i gubitak pravne osobnosti centara za socijalnu skrb negativno de se odraziti na razvoj socijalnih usluga. Socijalne usluge treba razvijati sukladno potrebama na terenu, a znamo da su one u čitavoj Hrvatskoj vrlo različite. Postupak ostvarivanja usluga također de se nepotrebno produžavati. Očekivanje da de zavodi u županiji međusobno surađivati pod ˝kapom˝ centralnog županijskog zavoda nije realno s obzirom da ni do sada jedinice lokalne samouprave u pojedinim županijama nisu bile funkcionalno povezane. Smatramo da de to dodatno dovesti do kadrovskog i infrastrukturnog zaostajanja centara za socijalnu skrb u manjim sredinama i istovremeno de građanima usluga biti manje dostupna. Općenito je zaključeno da postojeće centre za socijalnu skrb treba osnažiti za niz stručnih poslova koji im je sada propisan Zakonom o socijalnoj skrbi (članak 128.) i krenuti od izjednačavanja mogućnosti za korisnike kao početnoj poziciji promišljanja reforme ustrojstva.
PREKOMJERNI BROJ JAVNIH OVLASTI I NERIJEŠENO PITANJE PREVELIKIH NORMATIVA STRUČNIH DJELATNIKA
Smatramo važnim da se u Akcijskom planu puno snažnije apostrofira problem prevelikog broja ovlasti koje sustav socijalne skrbi i centri za socijalnu skrb sada imaju. Očekujemo da dio tih ovlasti bude vraćen u druge javne sustave. Na ovaj problem struka već godinama upozorava, no u Akcijskom planu ovaj segment se ne spominje. U Akcijskom planu se također ne spominje problem prekomjernih normativa stručnih djelatnika u CZSS-ima na koji struka upozorava već godinama te se i taj problem treba adekvatno adresirati.
NEDOVOLJAN ODGOVOR NA PROBLEM MEĐURESORNE SURADNJE
Očekujemo da se resorno Ministarstvo puno sustavnije odredi prema problemu međuresorne suradnje na koji struka upozorava već dugi niz godina. Za sada se apostrofira samo međuresorna suradnja u području zaštite djece i u situacijama nasilja u obitelji. To smatramo nedovoljnim i potrebno je razviti mehanizme kvalitetne međuresorne suradnje u svim područjima djelovanja sustava socijalne skrbi. Međuresorna suradnja ima jako velike izazove, a značajan izvor problema je prepoznat u nedovoljnom uvažavanju sustava socijalne skrbi od strane drugih sustava. U svim fazama rada s korisnicima CZSS su centralne ustanove te je nužno raditi na zajedničkom jeziku i zajedničkoj ˝filozofiji˝ rada između sustava socijalne skrbi i drugih sustava. Do danas neki bitni pomaci koji su uvedeni u sustavu nisu zaživjeli u dovoljnoj mjeri, a koji bi mogli pridonijeti međuresornoj suradnji. Sustav socijalne skrbi jedini je sustav koji vidi sve aspekte obitelji i okolnosti života korisnika, dok drugi sustavi vide samo jedan aspekt što uzrokuje određene teškoće u suradnji. Međuresornu suradnju treba poticati i njegovati na lokalnoj razini što de biti otežano novom predloženom organizacijskom shemom. Osim toga, treba postojati odgovornost onih sustava koji ne sudjeluju dovoljno aktivno u međuresornoj suradnji. Suradnja treba biti izdignuta na razinu umrežavanja koja podrazumijeva da sustavi donose svoje odluke u međusobnoj koordinaciji. Ministarstvo treba aktivno poticati podizanje razine i kvalitete međuresorne suradnje.
POTREBA POJAŠNJENJA ULOGE AKADEMIJE SOCIJALNE SKRBI
Načelno podržavamo osnivanje Akademije, ali napominjemo da je važno da se stečena znanja imaju prilike implementirati u praksi (što do sada nije uvijek bio slučaj), te da je važno da se jasno odvoji samostalnost i neovisnost profesije od sustava socijalne skrbi. S tim u vezi, Akademija ne smije preuzimati ulogu ustanova visokog obrazovanja ili ulogu strukovnih komora, već mora donijeti novu kvalitetu u cjeloživotnom obrazovanju djelatnika u sustavu socijalne skrbi. Potrebno je imati jasnoću oko toga tko su partneri kako bi se zaista unaprijedile kompetencije stručnjaka u praksi. Akademija treba biti potporanj i imati viziju cjelovitog profesionalnog razvoja stručnjaka u sustavu socijalne skrbi.
NEPRIMJERENOST OSNIVANJA POVJERENSTVA ZA PRITUŽBE GRAĐANA
Ne podržava se osnivanje Povjerenstva za pritužbe građana koje se sastoji većinom od predstavnika civilnog društva. Zaključeno je da se time šalje poruka ˝Disciplinirati, a ne inspirirati struku˝ koje je nastalo kao rezultat podilaženja javnom pritisku. Naime, u sustavu socijalne skrbi već sada postoji dovoljno kontrolnih mehanizama i povećanje nadzora nad radom neće pridonijeti kvaliteti rada, već će produbiti pravnu nesigurnost i stvoriti nepotreban pritisak nad stručnim djelatnicima. Nadalje, ne postoji nikakva analiza koja bi ukazala da dosadašnji mehanizmi kontrole od strane resornog Ministarstva, strukovnih komora, tijela u ustanovama socijalne skrbi, ureda pravobranitelja ili državnog odvjetništva nisu dovoljni ili adekvatni. Posebno smo zabrinuti oko toga da de uvidom u predmet stranke u postupku, osoba koja nije za to ovlaštena imati uvid u vrlo osjetljive aspekte života drugih osoba u okruženju korisnika.
NEDOVOLJNO PARTICIPATIVAN PROCES DONOŠENJA STRATEŠKIH DOKUMENATA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI
Izražavamo nezadovoljstvo procesom donošenja relevantnih odluka, pa tako i prijedloga nacrta Akcijskog plana koji nije u duhu modela otvorene koordinacije, a koji predviđa veću razinu suradnje i dijaloga sa relevantnim dionicima. Akcijski plan treba biti proizvod cjelovite vizije sustava socijalne skrbi, odnosno toga kakav sustav zapravo želimo. Osim toga, Akcijski plan ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri ulogu različitih dionika u izgradnji sustava, uključujući organizacije civilnog društva.
Poštovani članovi i članice Savjeta,
Ured za udruge produžio je rok za predlaganje predstavnika organizacija civilnoga društva za članove i zamjene članova Radne skupine za izradu Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2021. do 2027. do četvrtka, 8. srpnja 2021. godine.
Lijep pozdrav,
Milana Romić
Savjetnica u Vladi i Vladinom uredu
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Odjel za strateško planiranje, programiranje i informiranje
Opatička 4, 10 000 Zagreb
tel. +385 1 4599-815
fax: +385 1 4599-811
elektronska pošta: milana.romic@udruge.vlada.hr
internetska stranica: http://udruge.vlada.hr
Posljednja edukacija projekta “Osnaživanje stručnjaka do uspješne integracije azilanata” održana je od 19. do 21. svibnja 2021. godine u prostorijama Hrvatske udruge socijalnih radnika, Draškovićeva 27 putem Zoom aplikacije kako bi se ispoštovale epidemiološke mjere.
Kroz 3 dana edukacije u radu je sudjelovalo 47 stručnih radnika Centra za socijalnu skrb.
19. svibnja 2021. godine edukaciju Modula I i II održale su Zana Bekiri i Nataša Koražija, a 20. i 21. svibnja 2021. Modul III i IV održale su Marijana Kletečki Radović, Olja Družić Ljubotina i Nataša Koražija.
Kako bismo dobili uvid u inicijalna znanja sudionika o ovoj temi, na samom početku edukacije napravljena je početna evaluacija. Kao uvod u trodnevnu edukaciju prezentiran je projekt, način financiranja te partneri u projektu kao i osnovni cilj edukacije: kako pridonijeti boljoj integraciji osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u životu zajednice i pridonijeti njihovom aktivnom sudjelovanju u životu zajednice.
Kroz Modul I i II polaznicima je prezentiran zakonodavni okvir koji se odnosi na pravni položaj osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom kroz osnovne pojmove vezane uz osobe pod međunarodnom zaštitom te prikaz stanja u RH i svijetu. Prava i obveze osoba s međunarodnom zaštitom prikazana su kroz predavanje, a sudionici su imali priliku proći i iskustvene radionice rada na pojedinačnim slučajevima. Na isti način definirali su osnovne stručne kompetencije koje bi koordinator trebao imati te njegovu ulogu u odnosu na azilante, ali i njegovu poziciju u centrima za socijalnu skrb i zajednici. Prijedlozi participanata ukazivali su na potrebu za sistematiziranim radnim mjestom koordinatora u centrima za socijalnu skrb sa preciziranim popisom i opisom poslova, ali i zaključka da možda svaki centar nema toliki broj slučajeva da bi bilo potrebno posebno radno mjesto, no čini im se da bi izdvojeno radno mjesto koje bi obuhvaćalo poslove koordinatora, ali i druge poslove koji su sadržani u pripravnosti stručnih radnika centara bilo dobro rješenje.
Tijekom rada sudionici su iskazivali skromno iskustvo u radu s azilantima, a koja su se u najvećoj mjeri odnosila na rad u pripravnosti, uz rijetke kolege koji su imali nešto bogatija iskustva i davali značajan doprinos raspravi. Nekoliko sudionika je u svojim Centrima imenovano za koordinatore, no za sada bez većih iskustava u radu s ovom populacijom. Zamijećeno je da puno više iskustva u radu s ovom populacijom imaju zaposlenici centara za socijalu skrb koji rade u većim gradovima i na pograničnim područjima.
Kroz Modul III sudionici su dobili uvid u kulturološke osobitosti zemalja iz kojih dolaze osobe pod međunarodnom zaštitom. Predavanje i radionice su bile sjajno prihvaćene od strane participanata, isti su bili cijelo vrijeme aktivni i visoko motivirani bez obzira na online rad i brojne distrakcije, obzirom da ih je većina sudjelovala u edukaciji na svojim radnim mjestima. Participanti su tijekom rada iznosili osobne primjere iz prakse što je uvelike pridonijelo i dinamici rada, a nadodanu vrijednost dao je gost predavač Janko Gredelj iz Isusovačke službe za izbjeglice koji je prezentirao rad i iskustva njihove organizacije.
Kroz Modul IV participanti su uz predavanja radili i na studijama slučajeva, aktivno su sudjelovali, uspoređivali sa svojim primjerima iz svakodnevnog rada te postavljali dodatna pitanja. Isto tako povlačili su različite usporedbe sa drugim skupinama korisnika sa kojima rade. Gostovanje predavačice Nejre Kadić-Meškić iz Centra za kulturu dijaloga dao je uvid u do sada provedene i planirane aktivnosti u sklopu projekta koji provode sa ciljem uključivanja azilanata u hrvatsko društvo.
Dinamika rada je bila drugačija od one u edukaciji uživo, zahtjevnija i za sudionike i za izvoditelje, ali rezultati su bili iznimno kvalitetni i pokazali visoku razinu motivacije sudionika, bez obzira na ovaj način rada i rada u uvjetima koji nisu bili stimulativni, velik broj njih sudjelovao je bez kamera i uz neprestane distrakcije od strane korisnika. Rad u grupama bio je organiziran u virtualnim učionicama gdje smo se kao voditelji u svakom trenutku mogli uključiti u rad same grupe, pojašnjavati zadatke i usmjeravati rad u željenom pravcu. Maksimalno angažirano su sudjelovali u edukaciji i producirali zaključke koji su svojom kvalitetom na razini onih dobivenih u edukacijama provedenim uživo. Mišljenja sam da su se sudionici iznimno dobro snašli, interakcija i aktivnost su bili na visokoj razini i rezultati rada su razine kvalitete predviđene projektom.
Na kraju edukacije napravljena je i završna evaluacija koja obuhvaća sva tri dana edukacije.
Voditeljica edukacije:
Nataša Koražija, univ. mag. sanit. publ.
Hrvatska udruga socijalnih radnika i Hrvatska komora socijalnih radnika organiziraju dana 01.07.2021. godine od 12.00 do 15.00 sati u Novinarskom domu u Zagrebu, Perkovčeva 2. Stručni skup pod nazivom: Socijalna skrb na uzburkanom moru reformi.
Ovim skupom želimo ukazati na stanje u sustavu socijalne skrbi i otvoriti širu raspravu o Akcijskom planu napređenja sustava socijalne skrbi koji će biti temeljni dokument za izradu novog Zakona o socijalnoj skrbi.
Najavljene promjene zahtijevaju aktivno sudjelovanje i dijalog stručnjaka na različitim razinama djelovanja od socijalne politike do stručne prakse i javnosti kako bi zajednički definirali potrebe, prioritete, mogućnosti, ključne izvršitelje i dugoročne učinke koji će zaista unaprijediti ovaj sustav i smanjiti rizike od još jedne neuspjele reforme ovog sustava.
U panel raspravi će sudjelovati predstavnici akademske zajednice, stručnjaci s iskustvom rada u djelatnosti socijalne skrbi, te predstavnici korisničkih skupina.
Ovaj skup je namijenjen socijalnim radnicima i drugim stručnjacima zaposlenim u sustavu socijalne skrbi i drugim područjima djelatnosti, predstavnicima resornog ministarstva, jedinica lokalne i regionalne uprave, korisnicima i medijima.
Zbog epidemioloških mjera zaštite od pandemije korona virusa broj sudionika u dvorani je ograničen, pa će sudjelovanje biti moguće i online. Program Stručnog skupa biti će objavljen na stranicama HUSR-a i HKSR-a najkasnije do 25.06.2021. godine.
Napominjemo da će ovaj skup biti prijavljen strukovnim komorama radi bodovanja. Pozivamo vas da prijavu sudjelovanja napravite putem ovoga linka najkasnije do 29.6.2021.
Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika
mr. sc. Antun Ilijaš, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika
Poštovani članovi i članice Savjeta,
Sukladno Odluci o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2021. do 2027. (NN 10/2021), Ured za udruge pristupio je izradi novog strateškog dokumenta za razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj.
Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva strateški je dokument kojim se izražava politika Vlade Republike Hrvatske, odnosno ciljevi koji se žele ostvariti u području normativnog, financijskog i institucionalnog okruženja za razvoj civilnoga društva te potpore djelovanju organizacija civilnoga društva kao važnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja Republike Hrvatske, ali i oblikovanja i provedbe EU i međunarodnih politika.
Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2021. do 2027. nastavak je sustavnog i strateškog pristupa stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva koji se, između ostalog, temelji na Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2006. do 2011. te Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine.
Radna skupina sastojat će se od predstavnika tijela javne vlasti, akademske zajednice i predstavnika organizacija civilnoga društva, te će imati zadatak predložiti ciljeve i mjere Nacionalnog plana te aktivnosti Plana provedbe kojim će se detaljnije razraditi mjere u prvom trogodišnjem razdoblju.
U Radnu skupinu bit će imenovano:
- 14 članova i zamjena članova za svako područje rada definirano Odlukom o osnivanju Savjeta za razvoj civilnoga društva (NN 14/2021);
- član i zamjena člana – predstavnika udruga iz područja kulturno-umjetničkog stvaralaštva;
- član i zamjena člana – predstavnika udruga iz područja zaštite i spašavanja.
Molimo zainteresirane organizacije civilnoga društva da zaključno do 1. srpnja 2021. putem obrasca dostave prijedloge kandidata za članove i zamjene članova Radne skupine za izradu Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2021. do 2027.
O pristiglim kandidaturama glasat će članovi Savjeta za razvoj civilnoga društva te će sukladno rezultatima glasanja predstavnici organizacija civilnoga društva biti imenovani u Radnu skupinu.
Prijedlozi se dostavljaju direktno Uredu za udruge na elektroničku adresu: savjet@udruge.vlada.hr ili članovima Savjeta za razvoj civilnoga društva – predstavnicima udruga prema području djelovanja, a popis članova s elektroničkim adresama dostupan je na mrežnoj stranici Ureda za udruge.
S poštovanjem,
Milana Romić
Savjetnica u Vladi i Vladinom uredu
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Odjel za strateško planiranje, programiranje i informiranje
Opatička 4, 10 000 Zagreb
tel. +385 1 4599-815
fax: +385 1 4599-811
elektronska pošta: milana.romic@udruge.vlada.hr
internetska stranica: http://udruge.vlada.hr
Hrvatska udruga socijalnih radnika je u svibnju krenula s provedbom projektnih aktivnosti, te smo kao prvu aktivnost organizirali provedbu fokus grupa u CZSS Čakovec, na adresi J. Gotovca 9.
Uključeni su bili stručnjaci i korisnici socijalnih usluga organiziranjem 1 fokus grupe sa 12 stručnjaka zaposlenih u različitim odjelima centara za socijalnu skrb, 1 fokus grupe sa 10 roditelja i 1 fokus grupe sa 10 djece čije su obitelji u tretmanu centra za socijalnu skrb.
Procijenio se dosadašnji način rada s obiteljima u riziku, način suradnje, metode rada, timski pristup i drugi ključni izazovi u radu s obiteljima. Stručnjaci su imali mogućnost ukazati na vlastitu dobru praksu, ključne prepreke u radu i dati vlastite prijedloge za unapređenje organizacije rada i uspješniju skrb o obiteljima u riziku kako u samom sustavu socijalne skrbi, tako i u lokalnoj zajednici.
Kroz organizaciju fokus grupa dobio se jasniji uvid u izazove rada s obiteljima u riziku kod kojih je naglašena multikulturalna pripadnost.
Posebno vrijednim smatramo participaciju djece u pripremi programa.
Sadržaj rada u fokus grupama (transkript) omogućit će projektnom timu sažimanje ključnih potreba i stručnjaka i korisnika kako bi se kroz prilagođeni program edukacija poboljšala kvaliteta i učinci rada, odnosno osigurala pravovremena i bolja zaštita djece u riziku.
Sljedeća aktivnost koja se provela je vezana uz Razvoj metodologije za kontinuirano praćenje efektivnog vođenja slučaja, na navedenu temu su se provele dvije edukacije, 1. lipnja i 7. lipnja 2021. u Zgradi Scheirer, Matice Hrvatske 2.
Izvoditelji 1. dana edukacije su bili Prof. dr. sc. Marina Ajduković i Izv. prof.dr.sc. Marijana Kletečki Radović te 2. dana edukacije, 7.6. Prof. dr. sc. Marina Ajduković i Izv. prof.dr.sc. Olja Družić Ljubotina.
Provele su se 2 jednodnevne radionice sa do 30 stručnjaka, kroz dva dana radionica.
Polaznici su sudjelovanjem u radionicama razviti nove alate i model vođenja slučaja, praćenja promjena i evaluacije učinaka mjera i intervencija u zaštiti djece u riziku koja žive u multikulturalnom okruženju.
Svi sudionici su dobili edukativne materijale.
*program edukacije 1.6. i 7.6.
Multikulturalna perspektiva u socijalnom radu s pripadnicima romske nacionalne manjine
Prof. dr. sc. Marina Ajduković (1.6. i 7.6.)
Izv. prof.dr.sc. Marijana Kletečki Radović (1.6.) , izv.prof.dr.sc.Olja Družić Ljubotina (7.6.)
Mjesto održavanja: Zgrada Scheirer, Matice hrvatske 2
Čakovec, 1. lipanj 2021.
Program
8,30 – 9,00 registracija sudionika
9,00 – 10,45 Polazišta edukacije
Multikulturalnost
10,45 – 11,00 Odmor
11,00 – 12,30 Trodijelni model multikulturalne kompetencije
12,30 – 13,15 Ručak
13,15 – 14,45 Multikulturalna perspektiva u lokalnoj zajednici i u sustavu socijalne skrbi
14,45 – 15,30 Evaluacija seminara
Poštovani,
poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij “Prava djece” u akademskoj godini 2021./2022., upisuje VI. generaciju.
Studij u partnerstvu provode Pravni fakultet, Fakultet političkih znanosti i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Studij je u trajanju od tri semestra (dva semestra predavanja i jedan semestar završni rad) koji će započeti u listopadu 2021. godine.
- Uvjeti za upis
Pravo upisa ima osoba koja je završila sveučilišni dodiplomski ili diplomski studij prava, socijalnog rada, novinarstva, pedagogije, politologije, psihologije, sociologije, teologije, socijalne pedagogije, medicine ili drugi studij s 300 ECTS bodova, uz radno iskustvo u trajanju od najmanje dvije godine. Polaznik mora poznavati najmanje jedan strani jezik. U prijavi na natječaj za upis na studij, uz opće podatke, treba navesti i obrazložiti prijedlog područja specijalističkog rada. Odabir polaznika uključuje razgovor (intervju) u kojem se preliminarno utvrđuje područje specijalističkog rada. Nastava se održava u ciklusima jednom mjesečno (petkom od 14 sati i subotom cijeli dan, usporedno online te in vivo ako će to dopuštati epidemiološka situacija). Završetkom studija stječe se naziv: sveučilišni specijalist prava djece.
- Broj upisnih mjesta je 50.
Fakultet pridržava pravo neupisivanja nove generacije ako se prijavi nedovoljan broj kandidata.
- Školarina po semestru iznosi 8.500.- kn, uz mogućnost obročnog plaćanja.
- Rokovi za prijavu na natječaj Prijava za upis podnosi se najkasnije do 30. rujna 2021. na adresu, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Trg Republike Hrvatske 14, 10 000 Zagreb, (Jasmin Mujinović – natječaj Prava djece)Uz prijavu obvezno priložiti:
1. Izvornik ili ovjerenu presliku diplome ili uvjerenja o završenom studiju,
2. Ispis kolegija i ocjena postignutih tijekom studija,
3. Potvrdu o zaposlenju (ako je kandidat zaposlen),
4. Životopis
- O rezultatima natječaja informacija će biti dostupna na mrežnoj stranici nakon 10. listopada 2021. i odabira kandidata.
- Informacije o studiju
Informacije o studiju mogu se dobiti na mrežnoj stranici: www.pravo.hr/prava-djece, na tel. broj: 091 524 2452 ili putem e-maila: prava-djece@pravo.hr.
Srdačan pozdrav!
Poštovani predsjedniče Vlade,
Obraćamo Vam se s molbom da primite na razgovor članove Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi, predstavnike Studija za socijalni rad u Zagrebu, prof. dr.sc. Zorana Šućura, prof. dr.sc. Olju Družić Ljubotina, Šteficu Karačić, predstavnicu Hrvatske udruge socijalnih radnika i mr.sc. Antuna Ilijaša, predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika.
Povod za održavanje sastanka je vezan uz donošenje Akcijskog plana unapređenja sustava socijalne skrbi, izradu novog Zakona o socijalnoj skrbi te aktualno stanje u ovoj djelatnosti.
Situaciju smatramo žurnom zbog izraženog nezadovoljstva stručnih i drugih radnika u ovoj djelatnosti, odnosno članova Radne skupine za donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi bez uvažavanja prijedloga korisnika i stručnjaka. Navedenim dokumentima planira se još veća centralizacija sustava što je suprotno europskim strateškim dokumentima, ali i stavovima naše stručne prakse koja se godinama zalaže za poboljšanje kvalitete socijalnih usluga, veću dostupnost prava i mogućnost pravovremene i kvalitetne zaštite najranjivijih građana naše zemlje.
O ključnim problemima djelatnosti socijalnog rada i socijalne skrbi do sada smo nekoliko puta razgovarali s ministrom Aladrovićem i njegovim suradnicama na sastancima koji su održani u ožujku, travnju i svibnju ove godine. Tada je dogovorena daljnja suradnja uz obećanje ministra da će razmotriti prijedloge stručne prakse.
Međutim, na sastanku Radne skupine za donošenje Zakona o socijalnoj skrbi održanom dana 01.06.2021. godine prezentiran nam je dokument kojim su odbijeni ključni prijedlozi strukovnih organizacija socijalnih radnika, ali i predstavnika Studija za socijalni rad i različitih organizacija civilnog društva koje promiču prava osoba s invaliditetom.
Ovakav pristup nameće pitanje kako resorno ministarstvo planira provesti važne promjene/reforme u sustavu socijalne skrbi bez podrške naših korisnika, akademske zajednice i ključnih strukovnih organizacija, odnosno stručnjaka koji obavljaju ovu djelatnost?
Uvažajući inicijative brojnih članova Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika, naših kolega i suradnika kao i ozbiljnost nastale situacije, molimo Vas da se osobno uključite i svojim autoritetom i ovlastima doprinesete da promjene koje je potrebno unijeti u sustav socijalne skrbi budu uspješne, dobro ciljane, dugoročno održive i u interesu najranjivijih građana naše zemlje prema kojima imamo profesionalnu i građansku odgovornost.
S poštovanjem,
Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika
Antun Ilijaš, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika
DOPIS
Društvo socijalnih radnika Vukovarsko-srijemske županije za svoje članove organizira webinar pod nazivom “Specifičnosti profesionalnog stresa socijalnih radnika u razdoblju COVID-19 pandemije”, prof. dr.sc. Marine Ajduković u utorak, 8. prosinca 2020. od 12,30 – 14,00 sati.
Link na predavanje članovi Društva će dobiti na svoju e-mail adresu.
Predavanje je besplatno, a sudjelovanje će biti bodovano od HKSR-a.
LETAK
Poštovani ugledni članovi PZG MZ, poštovani ugledni edukatori i partneri u zaštiti zdravlja starijih, čast je i zadovoljstvo opetovano čestitati i zahvaliti na rezultatima izvrsnosti ishodom edukacije sa 1. Hrvatskog gerijatrijskog online simpozija o GERASTENIJI s međunarodnim sudjelovanjem, od 1. lipnja 2021. u Zagrebu, s ukupno 390 aktivnih registriranih sudionika (iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Belgije i Švedske) u cijelom vremenskom trajanju gerijatrijskog simpozija.
Snimljen je u cijelosti, vidjeti link: gerastenija.hiper.events sa svim vrhunskim izlaganjima i zaključcima uglednih predavača, fokusiranih na implementaciji uspješne prakse za starije, osobito interdisciplinarnog gerontološkog tima u unapređenju zaštite zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za starije.
Opetovana zahvala svima, ali i na vremenskoj preciznosti gotovo u minutu održavanja toliko zahtjevnog, visoko profesionalno odrađenog gerijatrijskog online simpozija o GERASTENIJI.
U galeriji dolje možete pogledati neke fotografije nazočnih moderatora i predavača, snimljenih u online studiju po uspješnom završetku 1. Hrvatskog gerijatrijskog online simpozija o GERASTENIJI s međunarodnim sudjelovanjem, a po isključenju mikrofona i kamera.
Zahvaljujem na dosadašnjoj i budućoj uspješnoj suradnji.
S poštovanjem,
doc. prim. dr. sc Spomenka Tomek-Roksandić
Centralizacija i uniformiranost naknada u sustavu socijalne skrbi nije u duhu velikih nejednakosti u Hrvatskoj po pitanju raširenosti siromaštva i nejednakosti u tomu koliko lokalna i regionalna samouprava može svojom socijalnom politikom osigurati građanima. Osnivanjem Zavoda, postupak ostvarivanja materijalnih prava de se nepotrebno produžiti, održati de se dvostruke nejednakosti, siromašni građani u najsiromašnijim regijama ostaju u najlošijem položaju i država u tome nije nikakav korektiv. Iz tog razloga nužno je da se visina naknada na državnoj razini značajno poveća i uskladi sa linijom rizika od siromaštva kako bi građanima bila zajamčena dovoljna sigurnosna mreža. S druge strane važno je snažno integrirati centre za socijalnu skrb sa lokalnom zajednicom i jačati kapacitete lokalne zajednice da pruži socijalnu zaštitu građanima u riziku.
Prethodni
