HUSR
Obavještavamo Vas da je dana 18. svibnja 2021. godine održan sastanak predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefice Karačić i predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika Antuna Ilijaša s ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Josipom Aladrovićem i njegovim suradnicama.
Na sastanku, u trajanju od 1,5 sati, ministar je ponovno upoznat problematikom u sustavu socijalne skrbi te prevelikim obimom javnih ovlasti koje su u nadležnosti centara za socijalnu skrb. Ponovno je predloženo smanjenje javnih ovlasti (doplatak za pomoć i njegu, naknada do zaposlenja, osobna invalidnina, status roditelja njegovatelja…) te je dogovoren ponovni sastanak za 7 dana o ishodu kojeg ćete biti povratno obaviješteni.
Hrvatska udruga socijalnih radnika Hrvatska komora socijalnih radnika
Štefica Karačić, diplomirana socijalna radnica mr.sc. Antun Ilijaš.ž, diplomirani socijalni radnik
U Zagrebu, 18.05.2021. godine
EDUKACIJA ZA STRUČNJAKE
‘Rijetke bolesti u sustavu socijalne skrbi – specijalizirane socijalne usluge’
DATUM ODRŽAVANJA
19/5/2021 u 10:00
26/5/2021 u 10:00
PUTEM PLATFORME ZOOM
- Rijetke bolesti u Hrvatskoj
- Specijalizirane socijalne usluge
- Razvoj Resursnog centra za rijetke bolesti
- Baza podataka o rijetkim bolestima
- Suradnja s Centrima za socijalnu skrb i drugim pružateljima socijalnih usluga
Očekivano trajanje: 2 sata
Skup je prijavljen Hrvatskoj komori socijalnih radnika za bodovanje.
LINK ZA PRIJAVU
OPIS EDUKACIJE
Hrvatski Savez za rijetke bolesti provodi europski projekt, financiran iz Europskog socijalnog fonda, pod nazivom „Razvoj Hrvatskog resursnog centra za rijetke bolesti“. Jedna od aktivnosti projekta su online edukacije za stručnjake koji rade s oboljelima od rijetkih bolesti te su namijenjene socijalnim radnicima i drugim stručnjacima zaposlenim u Centrima za socijalnu skrb, ustanovama socijalne skrbi, bolnicama te gradskim i županijskim uredima za zdravstvo i socijalnu skrb, kao i neprofitnim organizacijama na području cijele Hrvatske.
Povećanjem znanja stručnjaka povećat će se kvaliteta njihova rada s oboljelima i njihovim obiteljima, a razmjenom znanja i iskustava omogućit će se umrežavanje i povećati suradnja svih dionika u sustavu socijalne skrbi.
Sudjelovanje u edukaciji je besplatno i bit će prijavljeno za bodovanje Hrvatskoj komori socijalnih radnika i drugim stručnim komorama.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Fonda za azil, migracije i integracije Europske unije Više o Fondu…
Zašto se prijaviti?
Hrvatska udruga socijalnih radnika u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Split i uz podršku Ministarstva rada, mirovinskog sustava,obitelji i socijalne politike provodi projekt pod nazivom „Osnaživanjem stručnjaka do uspješne integracije azilanata” koji financira Europska unija iz Fonda za azil, migracije i integracije Europske unije.
Opći cilj projekta je uspješnija integracija osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u život zajednice kroz osobno i profesionalno osnaživanje stručnjaka centra za socijalnu skrb i resornog ministarstva za rad s ovim korisnicima i uspješniju zaštitu njihovih prava.
Edukacija u trajanju od 3 dana obuhvatiti će 4 tematska područja:
- Pravni položaj osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom;
- Obveze sustava socijalne skrbi u svezi ostvarivanja prava osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom;
- Kulturološke osobitosti zemalja iz kojih dolaze osobe pod međunarodnom zaštitom;
- Studije slučaja.
Projektom je planirana edukacija za 200 zaposlenih stručnjaka iz Centra za socijalnu skrb kao i stručnjaka zaposlenih u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava,obitelji i socijalne politike, koje je suradnik na Projektu.
Prednost sudjelovanja imaju stručnjaci koji su odlukom Centra zaduženi za rad s osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita. Provedba projekta obuhvaća 80 CZSS i 34 podružnice Centara.
Krajnji korisnici će biti bolje informirani o pravima te ostvarivati kvalitetniju i dostupniju uslugu te će se povećati njihovo zadovoljstvo s onim što dobivaju kroz sustav socijalne skrbi.
*Može se prijaviti i veći broj sudionika od predviđenog
PROGRAM
Lokacija on line edukacije je ZADAR 19. – 21. svibnja
Rok za prijavu je 17. 05. 2021. do 14 sati.
U razdoblju od 5. do 7. svibnja 2021. godine, održana je trodnevna on-line edukacija u okviru projekta „Osnaživanjem stručnjaka do uspješne integracije azilanata“, kojeg provodi Hrvatska udruga socijalnih radnika u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Split i uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Cilj edukacije je osobno i profesionalno osnaživanje stručnjaka, zaposlenih u centrima za socijalnu skrb i resornom ministarstvu, radi uspješne integracije osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u život zajednice i aktivnog sudjelovanja u istome.
Zbog trenutne epidemiološke situacije, edukacija je održana on-line putem aplikacije Zoom, a na istoj su sudjelovali stručni radnici iz Centra za socijalnu skrb Split i njegovih Podružnica Kaštela, Hvar, Vis i Solin, Centra za socijalnu skrb Trogir, Centra za socijalnu skrb Dubrovnik, Centra za socijalnu skrb Imotski, Centra za socijalnu skrb Metković, Centra za socijalnu skrb Ploče, Centra za socijalnu skrb Omiš te Centra za socijalnu skrb Makarska i njegove Podružnice Vrgorac.
Edukacija je obuhvatila 4 tematska područja, od pravnog položaja osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom te obveza sustava socijalne skrbi u svezi ostvarivanja njihovih prava, preko kulturoloških osobitosti zemalja iz kojih dolaze, do studija slučaja, uz sudjelovanje 38 stručnih radnika Centra za socijalnu skrb kroz sva 3 dana edukacije.
Prvo i drugo tematsko područje obrađeno je dana 5. svibnja 2021. godine, pod vodstvom Tatjane Brozić Perić i Tatjane Štritof, dok su sudionike kroz treće i četvrto područje, dana 6. i 7. svibnja 2021. godine, vodili Štefica Karačić i Ivan Jazvić.
Nakon početne evaluacije osnovnog znanja o tematskim područjima edukacije, koja je svim sudionicima dostavljena putem elektroničke pošte, prvoga dana trajanja edukacije prezentirani su osnovni pojmovi vezani uz međunarodnu zaštitu i prikazano stanje u svijetu, Europi i Republici Hrvatskoj. Sudionici su usvojili i nova znanja o pravima i obvezama tražitelja međunarodne zaštite te pravima i obvezama osoba kojima je priznata međunarodna zaštita, a na koju je temu održana i interaktivna radionica u grupama.
Iako je edukacija organizirana primarno za stručne radnike, koji su u centrima za socijalnu skrb imenovani koordinatorima za rad s osobama pod međunarodnom zaštitom, u edukaciji za ovaj dio Republike Hrvatske, sudjelovala je samo jedna stručna radnica imenovana koordinatoricom u svom matičnom centru, dok ostali sudionici, osim što nisu koordinatori, do sada nisu imali niti kakva iskustva u odnosu na tražitelje međunarodne zaštite odnosno one kojima je ista priznata. Tek nekolicina njih bila je imenovana posebnim skrbnicima u zastupanju prava i interesa djece, stranih državljana, bez pratnje. No, neovisno o neiskustvu, dio sudionika aktivno je sudjelovao u radionici održanoj na temu uloge koordinatora te defniranja njegove stvarne uloge u centrima za socijalnu skrb.
Drugog dana edukacije obrađeno je treće tematsko područje, a vezano uz kulturološke osobitosti zemalja iz kojih dolaze osobe pod međunarodnom zaštitom. Kroz radionički tip rada, ponovno u grupama, sa sudionicima edukacije obrađene su teme koje se odnose na stereotipe i predrasude prema migrantima i osobama pod međunarodnom zaštitom, sličnosti i različitosti među ljudima različitog kulturološkog nasljeđa te poznavanje kulturoloških specifičnosti pojedinih kultura iz kojih te osobe potječu.
Na istu su temu održana i dva interaktivna predavanja, uz gostovanje predstavnika Isusovačke službe za izbjeglice (JRS), Janka Gredelja, voditelja ureda, koji je predstavio Službu i njezin rad.
Treći dan edukacije provedene su aktivnosti vezane uz posljednje tematsko područje edukacije, a to su studije slučaja. Uz dva predavanja na temu specifičnosti vođenja slučaja u integraciji osoba s priznatom međunarodnom zaštitom te koordinacije usluga u zajednici – suradnja i zadaci, održane su i dvije tematske radionice za sudionike: Izrada plana integracije osobe/obitelji s priznatom međunarodnom zaštitom i Mapiranje pružatelja i vrste usluga u lokalnoj zajednici, u kojima je ponovno dio sudionika bio iznimno aktivan.
Istoga dana na edukaciji je ponovno gostovao predstavnik Isusovačke službe za izbjeglice (JRS), Janko Gredelj, voditelj ureda, te Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga, koji su podijelili svoje iskustvo u integraciji i koordinaciji usluga u zajednici.
Na samom kraju edukacije, pristupilo se izradi završne evaluacije, dostavljenom sudionicima putem elektroničke pošte, a dio kojih ih je i usmeno izrazilo zadovoljstvo održanom edukacijom.
Voditeljica edukacije
Tatjana Štritof, dipl. soc. radnica
Poštovani,
ponukani događajima u sustavu socijalne skrbi želimo iskazati podršku svim kolegama pružateljima socijalnih usluga, osobito kolegama u Centrima za socijalnu skrb jer su aktualno izloženi javnom linču i osudama javnog mnijenja, koji za sobom potencijalno ostavlja nemjerljive negativne posljedice koje su pogubne kako za naše korisnike, tako i za sve djelatnike u sustavu socijalne skrbi.
Ovim priopćenjem želimo iskazati slaganje i potporu za nužnim i žurnim promjenama u sustavu skrbi. Također želimo naglasiti da su promjene nužne kod svih pružatelja iz sustava socijalne skrbi.
PRIOPĆENJE
Edukacija je održana dane od 26. do 28. travnja 2021. godine u prostorijama Hrvatske udruge socijalnih radnika, Draškovićeva 27 putem Zoom aplikacije zbog epidemioloških mjera.
Na edukaciji je sudjelovalo između 20 i 28 sudionika od toga 27 stručnih radnika Centra za socijalnu skrb i 1 službenik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Dana 26. travnja 2021. godine edukaciju Modula I i II edukaciju su održali Tatjana Brozić Perić i Domagoj Kronstein, a 27. i 28. travnja 2021. Modul III i IV održali su Sanja Helfrih i Nataša Koražija.
Na samom početku edukacije napravljena je početna evaluacija vezana uz osnovna znanja o temama edukacije. Isto tako u početku je prezentiran projekt, predstavljen je način financiranja te partneri u projektu te osnovni cilj edukacije kako pridonijeti boljoj integraciji osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u životu zajednice i pridonijeti njihovom aktivnom sudjelovanju u životu zajednice.
Kroz Modul I i II polaznici su usvojili znanja o pravnom položaju osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom kroz osnovne pojmove vezane uz osobe pod međunarodnom zaštitom i prikaz stanja u RH te svijetu. Prava i obveze osoba s međunarodnom zaštitom je uz predavanje participantima prikazan kroz iskustvene radionice rada na pojedinačnim slučajevima. Polaznici su isto tako definirali osnovne stručne kompetencije koje bi koordinator trebao imati te njegova uloga u odnosu na azilante, ali i druge zaposlenike Centra. Osnovni zaključak vezano uz koordinatore da je potrebno ubuduće u sistematizacijama Centara sistematizirati radno mjesto koordinatora te opis i popis poslova.
Kroz rad participanti su isticali različita iskustva u radu s azilantima, a koja su se u najvećoj mjeri odnosila kroz rad u dežurstvu te je najveći broj participanata zapravo imao takva iskustva u radu s ovom populacijom. Nekoliko participanata je u svojim Centrima imenovano za koordinatore, no za sada bez većih iskustava u radu s ovom populacijom. U nekim od Centara je izrađen pisani protokol o postupanju te kompletni pisani materijal koji se koristi u slučaju potrebe, što je svakako za pohvaliti. Zamijećeno je da puno više iskustva u radu s ovom populacijom imaju zapravo zaposlenici Centara za socijalu skrb koji rade na pograničnim područjima.
Kroz Modul III participanti su dobili uvid u kulturološke osobitosti zemalja iz kojih dolaze osobe pod međunarodnom zaštitom. Predavanje i radionice su bile odlično prihvaćene od strane participanata, isti su bili cijelo vrijeme aktivni i visoko motivirani. Participanti kroz sudjelovanje iznose osobne primjere iz prakse što uvelike pridonosi i dinamici rada.
Kroz Modul IV participanti su uz predavanja radili i na studijama slučajeva, aktivno su sudjelovali, uspoređivali sa svojim primjerima iz prakse te postavljali dodatna pitanja. Isto tako povlače se različite usporednice u radu s drugim skupinama korisnika.
Dinamika rada je bila specifična s obzirom na on line predavanje i vođenje radionica. Mišljenja sam da su se participanti izuzetno dobro snašli te nije nedostajalo interakcije, aktivnosti i sl.. Rad u grupama bio je organiziran u tzv. room-u, gdje smo se kao voditelji u svakom trenutku mogli uključiti u rad same te grupe.
Na kraju edukacije napravljena je i završna evaluacija u odnosu na sva tri dana edukacije.
Voditelj edukacije:
Domagoj Kronstein, dipl. socijalni radnik
Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika za N1 je komentirala stanje u tom sustavu.
Za najave ministra Josipa Aladrovića oko novog zakona te Akcijskog plana vezano uz stanje u sustavu socijalne skrbi ocijenila je da “na papiru zvuče dobro”.
“Međutim, mi koji radimo u sustavu socijalne skrbi vidimo da ovaj akcijski plan preskače najbitnije probleme koje sustav prepoznaje, a to je pitanje rasterećenja centra za socijalnu skrb od posla koji ne treba obavljati i sprečavanje sustava da pruža bolje uvjete”, rekla je Karačić.
“Mi smo se u pripremi zakona zalagali prije svega za rasterećenje sustava i za drugačiju strukturu samog sustava socijalne skrbi, što znači za decentralizaciju sustava, a u Akcijskom planu ne samo da nismo dobili ono što smo željeli, nego upravo suprotno, dobili smo puno snažniju centralizaciju sustava s obrazloženjem da će se na taj način uskaditi rad što sigurno neće biti postignuto i na kraju će dodatno destabilizirati sustav”, rekla je Karačić.
“Mi smo kao članovi radnih skupina sudjelovali u pripremi nacrta prijedloga zakona, međutim, dogodilo se posljednjih mjeseci da su u zakon ugrađene stvari oko kojih struka nije konzultirana. Moram za javnost reći da su naši kolege iz prakse snažno reagirali na te promjene i ne podržavaju te promjene”, rekla je Karačić.
Govorila je i o zapošljavanju u centrima socijalne skrbi.
“Velik broj centara već duže vrijeme ima suglasnost za zapošljavanja stručnjaka, a na natječaje se uglavnom ne javljaju stručnjaci, jer ih nema dovoljno. Ne vjerujem da će se time postići značajna promjena”, rekla je.
Dodala je da stalno ukazuju na problem nedostatka radnog kadra. “Znamo kako se to može promijeniti, ali nas se ne čuje. Nema dovoljno političke snage ni volje da se na taj način promijeni sustav i uloga centra u sustavu. Socijalni rad je u Hrvatskoj deficitarna profesija i zbog toga što mali broj socijalnih radnika izlazi sa studija. Imamo i nelojalnu konkurenciju i ulazak na naše tržište socijalnih radnika iz trećih zemalja, koji nemaju potrebne kompetencije. Ne nailazimo na plodno tlo kad je u pitanju suradnja s ministarstvom”, rekla je Karačić.
Nije željela komentirati što bi se moglo naći u novom zakonu, kazavši da bi to bilo preuranjeno, jer je očito da “tekst zakona nećemo vidjeti prije izbora”.
“Mi se još uvijek nadamo i želimo da ministar razumije ono što struka poručuje, jer ne sumnjam u njegove dobre namjere da kao čelna osoba ovog sustava napravi korake naprijed i poboljša djelovanje sustava socijalne skrbi”, rekla je Karačić.
GERASTENIJA (GER + ASTENIJA , grčki: γέρων geron –starija osoba , ἀσθένεια asthèneia – gubitak snage)
AGENDA (16.00 – 19.55 sati)
- Otvaranje gerijatrijskog simpozija; (5 min.)
doc. prim. dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandić
- Provjera registriranih sudionika- anonimno ispitivanje znanja o gerasteniji; (5min anketni upitnik online)
- Značaj sveobuhvatne gerijatrijske procjene u kliničkoj praksi/ Importance of comprehensive geriatric assessment in clinical practice; (20 min.)
prof. dr.sc. Mirko Petrović, Belgija, Akademski direktor EUGMS-a
- Utvrđivanje gerastenije /indeksa krhosti u gerijatrijskih bolesnika u švedskom zdravstvenom sustavu; (20 min.)
prof. dr.sc. Nenad Bogdanović, Švedska
- Sarkopenija i Covid-19; (20 min.)
prof.dr.sc. Željko Krznarić,
- Panel utvrđivanja gerastenije / indeksa krhosti u starijih putem CEZIH-a; (20 min)
doc.dr.sc. Miro Hanževački i prof. dr. sc. Venija Cerovečki
- Gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji o Covid-19 u Hrvatskoj; (15 min.)
doc. prim.dr.sc. Tomislav Benjak i dr. Vesna Štefančić Marić
- Presudno značenje unosa vitamina D u starijih za vrijeme epidemije Covid-a 19; (15 min)
prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender
- Procjena stanja uhranjenosti u gerijatriji; (15 min)
doc. prim. dr.sc. Tajana Pavić
- Psihogerijatrijski aspekti stanja uhranjenosti; (15 min)
prof.dr.sc. Ninoslav Mimica i doc. prim. dr. sc. Petrana Brečić
- Epidemija Covid-19 u domovima za starije-potreba integracije socijalne i zdravstvene skrbi za starije; (15 min)
Marija Penava Šimac dipl. soc.rad, Štefica Karačić dipl. soc. rad.i dr. Sanja Predavec
- Kvaliteta i sigurnost u gerijatrijskoj skrbi; (15 min)
prof.dr.sc. Jasna Mesarić
- Psihološki osjetljiva skrb o starijim osobama u vrijeme pandemije COVID-19; (10 min)
prof.dr.sc. Jasminka Despot Lučanin
- Geroprofilaksa kroz primarnu, sekundarnu, tercijarnu i kvartarnu prevenciju za starije; (15min)
prof. dr. sc. Branko Kolarić, doc. dr. sc.Nada Tomasović Mrčela, dr. Tanja Ćorić doc. prim. dr.sc. Spomenka Tomek- Roksandić, akademik Zijad Duraković
- Poslijediplomski studij iz gerijatrije u Hrvatskoj; (10 min)
prof.dr.sc. Venija Cerovečki, doc.dr.sc. Miro Hanževački, prof. dr.sc. Drago Batinić, akademik Željko Reiner.
Rasprava po online upitima (10 min.), Provjera znanja o gerasteniji (5 min anketni upitnik online),upute o testovima iz gerijatrije i gerontologije www.stampar.hr/gerontologija Prehrambeno-gerontološke norme /jelovnici u domovima za starije i gerontološkim centrima www.zdravstvo.gov.hr
Sva navedena izlaganja in extenso biti će objavljena tijekom 2021. godine i dostupna svim registriranim sudionicima u Medixu -specijaliziranom medicinskom dvomjesečniku.
Organizatori:
Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a, Povjerenstvo za gerijatriju Ministarstvo zdravstva Hrvatske, Katedra obiteljske medicine Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Referentni centar MZ za zaštitu zdravlja starijih NZJZ Dr. Andrija Štampar, Libertas Međunarodno Sveučilište, Alma Mater Europaea, Evropski center Maribor, EUGMS (European Geriatric Medicine Society ).
Članovi Uredničkog odbora gerijatrijskog simpozija su ujedno članovi Povjerenstva za gerijatriju Ministarstva zdravstva Hrvatske.
Mjesto održavanja:
Zagreb, ONLINE studio hotel Hilton Garden Inn, Radnička cesta 21, 10 000 Zagreb.
Preporuka:
Gerijatrijski simpozij je bodovan prema Pravilniku HLK za trajnu medicinsku izobrazbu doktora medicine, Pravilniku HKMS za trajnu izobrazbu medicinskih sestara, Pravilniku HKSR za trajnu izobrazbu socijalnih radnika, Pravilniku HKF za trajnu izobrazbu fizioterapeuta.
PRIJAVA
______________________________________
Važna odrednica:
Tijekom održavanja 1.Hrvatskog online gerijatrijskog simpozija o GERASTENIJI nužno je pridržavanje epidemioloških mjera zbog Covid-19, za sudionike nazočne u online studiju (do 25 osoba/ potvrđeni predavači), na čemu zahvaljujemo.
Ovogodišnja proslava se 16.3.2021.godine obilježila kombinirano, on line i u hotelu Westin, sukladno epidemiološkim mjerama na temu „Ja sam dakle mi(je)smo“.
Voditeljica Programa u hotelu Westin je bila: socijalna radnica Snježana Bubenik
Zbog epidemioloških mjera u dvorani je bio manji broj sudionika, a oko 200 socijalnih radnika i stručnjaka iz drugih područja djelatnosti je pratilo Program on line.
Ove godine smo dodijelili nagrade i prošlogodišnjim i ovogodišnjim dobitnicima.
Dobitnici Plaketa su bili prisutni on line, a dobitnici Godišnjih nagrada i Počasne nagrade su bili prisutni u hotelu Westin.
Skupu su se prigodno na početku obratili predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika, Štefica Karačić, te zamjenica predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika Ema Vukov Trifunović, predstavnica Studijskog centra socijalnog rada prof.dr.sc. Marina Ajduković, izaslanica Grada Zagreba Zorana Uzelac, izaslanica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa.
Uslijedilo je predavanje izv.prof.dr.sc. Marijane Kletečki Radović na temu: „Snaga i spremnost profesije socijalnog rada za djelovanje u kriznim situacijama“, te nakon njega panela diskusija, moderator je bila doc.dr.sc. Ana Opačić
Sudjelovali su:
- Irena Bakšić, Centar za socijalnu skrb Glina
- Snježana Pintarić, Opća bolnica Dr.lvo Pedišić, Sisak
- Melanija Paradi, Dom za starije osobe Centar, Zagreb
- Franjo Imbrišić, Centar za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Dubrava
- Marijana Dumančić, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike
- Sanda Lovrić Rupčić, Crveni križ Karlovac
Nakon panel diskusije je uslijedilo predavanje ravnateljice Zavoda za socijalni rad Tatjane Katkić Stanić „Perspektive socijalnog rada u sustavu socijalne skrbi“.
Nakon izlaganja je održana svečana dodjela nagrada.
Nagrade su dodijeljene prema Pravilniku o dodjeli nagrada HUSR-a u tri kategorije.
Počasnu nagradu Tatjana Marinić dobila je posthumno Blaženka Poplašen.
Godišnje nagrade Jakov Kudrić uručene su:
- dr.sc. Marinki Bakuli Anđelić,
- CZSS Županja,
- udruzi za kreativan socijalni rad,
- mag.soc.rada Miljenki Šimac,
- CZSS Zagreb,
- Društvo multiple skleroze Krapinsko zagorske županije, Centar za pružanje usluga u zajednici Klasje,
- posebno priznanje CZSS Đakovo
Dok su Plakete HUSR-a uručene:
- udruzi Zvono,
- udruzi osoba s intelektualnim poteškoćama Krapina,
- Katoličkoj udruzi Kap Dobrote,
- Kati Skok, dipl.soc.radnici,
- dipl.iur Ivanu Paviću, Anti Cukrovu,
- Caritas Varaždinske županije,
- Heleni Kristek, dipl.soc. radnici
28. listopada 2020. godine započela je provedba projekta Nova perspektiva za beskućništvo koji doprinosi razvoju smjernica javnih politika koje će omogućiti povećanje socijalne uključenosti beskućnika u RH.
Hrvatska udruga socijalnih radnika je partnerska organizacija na projektu „Nova perspektiva za beskućništvo“ u skladu s Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014-2020, br. UP.04.2.1.06.0050 potpisanog između Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Hrvatske mreža za beskućnike.
Cilj projekta je unaprijediti suradnju i potaknuti umrežavanje organizacija civilnog društva (OCD), jedinica lokalne i regionalne samouprave te visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s ciljem razvoja smjernica javnih politika utemeljenih na dokazima koji će omogućiti povećanje socijalne uključenosti beskućnika u RH. Aktivnosti projekta će osigurati kvalitetnije međusobno razumijevanje navedenih organizacija i stvarati uvjete za razmjenu pogleda, iskustva i mišljenja uključenih iz navedenih sektora: civilni, javni, znanstveni, te će osigurati i perspektivu krajnjih korisnika – beskućnika.
Ciljna skupina projekta su: organizacije civilnog društva (20), znanstvene organizacije (Studijski centar socijalnog rada i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), javne ustanove i stručnjaci u Centrima za socijalnu skrb i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (50); jedinice lokalne i regionalne samouprave (10)
Hrvatska udruga socijalnih radnika sudjeluje :
- U sklopu elementa 1 „Jačanje partnerstva OCD-a i uključivanje novih članica i članova tematske mreže“ tijekom 34 mjeseca provedbe elementa počevši od siječnja 2021. godine
- U sklopu elementa 2 „Provedba ispitivanja javnog mijenja i ispitivanje potreba društva“tijekom 23 mjeseca provedbe elementa počevši od travnja 2021. godine
- U sklopu elementa 3 „Provedba znanstvenih istraživanja u području utvrđene potrebne društvene promjene“ tijekom 13 mjeseci provedbe elementa počevši od listopada 2021. godine
- U sklopu elementa 4 „Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima“ tijekom22 mjeseca provedbe elementa počevši od siječnja 2022. godine
- U sklopu elementa 5 „Provođenje analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija“ tijekom 17 mjeseci provedbe elementa počevši od lipnja 2022. godine
- U sklopu elementa 6 „Provedba strukturiranog dijaloga svih dionika i donositelja odluka“ tijekom 17 mjeseci provedbe elementa počevši od lipnja 2022. godine
Očekivani rezultati projekta su:
Proširena mreža za beskućnike uključivanjem relevantnih organizacija
Povećan strateški potencijal i kapacitet članica za zagovaranje i međusektorsku suradnju
Ukupna vrijednost projekta je 3.592.999,27 HRK i sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 85% te iz Državnog proračuna RH u iznosu od 15%. Projekt traje 36 mjeseci odnosno do 28.listopada 2023. godine.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda (www.esf.hr)
Više informacija o strukturnim fondovima
Prethodni
