HUSR
Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika za N1 je komentirala stanje u tom sustavu.
Za najave ministra Josipa Aladrovića oko novog zakona te Akcijskog plana vezano uz stanje u sustavu socijalne skrbi ocijenila je da “na papiru zvuče dobro”.
“Međutim, mi koji radimo u sustavu socijalne skrbi vidimo da ovaj akcijski plan preskače najbitnije probleme koje sustav prepoznaje, a to je pitanje rasterećenja centra za socijalnu skrb od posla koji ne treba obavljati i sprečavanje sustava da pruža bolje uvjete”, rekla je Karačić.
“Mi smo se u pripremi zakona zalagali prije svega za rasterećenje sustava i za drugačiju strukturu samog sustava socijalne skrbi, što znači za decentralizaciju sustava, a u Akcijskom planu ne samo da nismo dobili ono što smo željeli, nego upravo suprotno, dobili smo puno snažniju centralizaciju sustava s obrazloženjem da će se na taj način uskaditi rad što sigurno neće biti postignuto i na kraju će dodatno destabilizirati sustav”, rekla je Karačić.
“Mi smo kao članovi radnih skupina sudjelovali u pripremi nacrta prijedloga zakona, međutim, dogodilo se posljednjih mjeseci da su u zakon ugrađene stvari oko kojih struka nije konzultirana. Moram za javnost reći da su naši kolege iz prakse snažno reagirali na te promjene i ne podržavaju te promjene”, rekla je Karačić.
Govorila je i o zapošljavanju u centrima socijalne skrbi.
“Velik broj centara već duže vrijeme ima suglasnost za zapošljavanja stručnjaka, a na natječaje se uglavnom ne javljaju stručnjaci, jer ih nema dovoljno. Ne vjerujem da će se time postići značajna promjena”, rekla je.
Dodala je da stalno ukazuju na problem nedostatka radnog kadra. “Znamo kako se to može promijeniti, ali nas se ne čuje. Nema dovoljno političke snage ni volje da se na taj način promijeni sustav i uloga centra u sustavu. Socijalni rad je u Hrvatskoj deficitarna profesija i zbog toga što mali broj socijalnih radnika izlazi sa studija. Imamo i nelojalnu konkurenciju i ulazak na naše tržište socijalnih radnika iz trećih zemalja, koji nemaju potrebne kompetencije. Ne nailazimo na plodno tlo kad je u pitanju suradnja s ministarstvom”, rekla je Karačić.
Nije željela komentirati što bi se moglo naći u novom zakonu, kazavši da bi to bilo preuranjeno, jer je očito da “tekst zakona nećemo vidjeti prije izbora”.
“Mi se još uvijek nadamo i želimo da ministar razumije ono što struka poručuje, jer ne sumnjam u njegove dobre namjere da kao čelna osoba ovog sustava napravi korake naprijed i poboljša djelovanje sustava socijalne skrbi”, rekla je Karačić.
GERASTENIJA (GER + ASTENIJA , grčki: γέρων geron –starija osoba , ἀσθένεια asthèneia – gubitak snage)
AGENDA (16.00 – 19.55 sati)
- Otvaranje gerijatrijskog simpozija; (5 min.)
doc. prim. dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandić
- Provjera registriranih sudionika- anonimno ispitivanje znanja o gerasteniji; (5min anketni upitnik online)
- Značaj sveobuhvatne gerijatrijske procjene u kliničkoj praksi/ Importance of comprehensive geriatric assessment in clinical practice; (20 min.)
prof. dr.sc. Mirko Petrović, Belgija, Akademski direktor EUGMS-a
- Utvrđivanje gerastenije /indeksa krhosti u gerijatrijskih bolesnika u švedskom zdravstvenom sustavu; (20 min.)
prof. dr.sc. Nenad Bogdanović, Švedska
- Sarkopenija i Covid-19; (20 min.)
prof.dr.sc. Željko Krznarić,
- Panel utvrđivanja gerastenije / indeksa krhosti u starijih putem CEZIH-a; (20 min)
doc.dr.sc. Miro Hanževački i prof. dr. sc. Venija Cerovečki
- Gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji o Covid-19 u Hrvatskoj; (15 min.)
doc. prim.dr.sc. Tomislav Benjak i dr. Vesna Štefančić Marić
- Presudno značenje unosa vitamina D u starijih za vrijeme epidemije Covid-a 19; (15 min)
prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender
- Procjena stanja uhranjenosti u gerijatriji; (15 min)
doc. prim. dr.sc. Tajana Pavić
- Psihogerijatrijski aspekti stanja uhranjenosti; (15 min)
prof.dr.sc. Ninoslav Mimica i doc. prim. dr. sc. Petrana Brečić
- Epidemija Covid-19 u domovima za starije-potreba integracije socijalne i zdravstvene skrbi za starije; (15 min)
Marija Penava Šimac dipl. soc.rad, Štefica Karačić dipl. soc. rad.i dr. Sanja Predavec
- Kvaliteta i sigurnost u gerijatrijskoj skrbi; (15 min)
prof.dr.sc. Jasna Mesarić
- Psihološki osjetljiva skrb o starijim osobama u vrijeme pandemije COVID-19; (10 min)
prof.dr.sc. Jasminka Despot Lučanin
- Geroprofilaksa kroz primarnu, sekundarnu, tercijarnu i kvartarnu prevenciju za starije; (15min)
prof. dr. sc. Branko Kolarić, doc. dr. sc.Nada Tomasović Mrčela, dr. Tanja Ćorić doc. prim. dr.sc. Spomenka Tomek- Roksandić, akademik Zijad Duraković
- Poslijediplomski studij iz gerijatrije u Hrvatskoj; (10 min)
prof.dr.sc. Venija Cerovečki, doc.dr.sc. Miro Hanževački, prof. dr.sc. Drago Batinić, akademik Željko Reiner.
Rasprava po online upitima (10 min.), Provjera znanja o gerasteniji (5 min anketni upitnik online),upute o testovima iz gerijatrije i gerontologije www.stampar.hr/gerontologija Prehrambeno-gerontološke norme /jelovnici u domovima za starije i gerontološkim centrima www.zdravstvo.gov.hr
Sva navedena izlaganja in extenso biti će objavljena tijekom 2021. godine i dostupna svim registriranim sudionicima u Medixu -specijaliziranom medicinskom dvomjesečniku.
Organizatori:
Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a, Povjerenstvo za gerijatriju Ministarstvo zdravstva Hrvatske, Katedra obiteljske medicine Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Referentni centar MZ za zaštitu zdravlja starijih NZJZ Dr. Andrija Štampar, Libertas Međunarodno Sveučilište, Alma Mater Europaea, Evropski center Maribor, EUGMS (European Geriatric Medicine Society ).
Članovi Uredničkog odbora gerijatrijskog simpozija su ujedno članovi Povjerenstva za gerijatriju Ministarstva zdravstva Hrvatske.
Mjesto održavanja:
Zagreb, ONLINE studio hotel Hilton Garden Inn, Radnička cesta 21, 10 000 Zagreb.
Preporuka:
Gerijatrijski simpozij je bodovan prema Pravilniku HLK za trajnu medicinsku izobrazbu doktora medicine, Pravilniku HKMS za trajnu izobrazbu medicinskih sestara, Pravilniku HKSR za trajnu izobrazbu socijalnih radnika, Pravilniku HKF za trajnu izobrazbu fizioterapeuta.
PRIJAVA
______________________________________
Važna odrednica:
Tijekom održavanja 1.Hrvatskog online gerijatrijskog simpozija o GERASTENIJI nužno je pridržavanje epidemioloških mjera zbog Covid-19, za sudionike nazočne u online studiju (do 25 osoba/ potvrđeni predavači), na čemu zahvaljujemo.
Ovogodišnja proslava se 16.3.2021.godine obilježila kombinirano, on line i u hotelu Westin, sukladno epidemiološkim mjerama na temu „Ja sam dakle mi(je)smo“.
Voditeljica Programa u hotelu Westin je bila: socijalna radnica Snježana Bubenik
Zbog epidemioloških mjera u dvorani je bio manji broj sudionika, a oko 200 socijalnih radnika i stručnjaka iz drugih područja djelatnosti je pratilo Program on line.
Ove godine smo dodijelili nagrade i prošlogodišnjim i ovogodišnjim dobitnicima.
Dobitnici Plaketa su bili prisutni on line, a dobitnici Godišnjih nagrada i Počasne nagrade su bili prisutni u hotelu Westin.
Skupu su se prigodno na početku obratili predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika, Štefica Karačić, te zamjenica predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika Ema Vukov Trifunović, predstavnica Studijskog centra socijalnog rada prof.dr.sc. Marina Ajduković, izaslanica Grada Zagreba Zorana Uzelac, izaslanica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa.
Uslijedilo je predavanje izv.prof.dr.sc. Marijane Kletečki Radović na temu: „Snaga i spremnost profesije socijalnog rada za djelovanje u kriznim situacijama“, te nakon njega panela diskusija, moderator je bila doc.dr.sc. Ana Opačić
Sudjelovali su:
- Irena Bakšić, Centar za socijalnu skrb Glina
- Snježana Pintarić, Opća bolnica Dr.lvo Pedišić, Sisak
- Melanija Paradi, Dom za starije osobe Centar, Zagreb
- Franjo Imbrišić, Centar za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Dubrava
- Marijana Dumančić, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike
- Sanda Lovrić Rupčić, Crveni križ Karlovac
Nakon panel diskusije je uslijedilo predavanje ravnateljice Zavoda za socijalni rad Tatjane Katkić Stanić „Perspektive socijalnog rada u sustavu socijalne skrbi“.
Nakon izlaganja je održana svečana dodjela nagrada.
Nagrade su dodijeljene prema Pravilniku o dodjeli nagrada HUSR-a u tri kategorije.
Počasnu nagradu Tatjana Marinić dobila je posthumno Blaženka Poplašen.
Godišnje nagrade Jakov Kudrić uručene su:
- dr.sc. Marinki Bakuli Anđelić,
- CZSS Županja,
- udruzi za kreativan socijalni rad,
- mag.soc.rada Miljenki Šimac,
- CZSS Zagreb,
- Društvo multiple skleroze Krapinsko zagorske županije, Centar za pružanje usluga u zajednici Klasje,
- posebno priznanje CZSS Đakovo
Dok su Plakete HUSR-a uručene:
- udruzi Zvono,
- udruzi osoba s intelektualnim poteškoćama Krapina,
- Katoličkoj udruzi Kap Dobrote,
- Kati Skok, dipl.soc.radnici,
- dipl.iur Ivanu Paviću, Anti Cukrovu,
- Caritas Varaždinske županije,
- Heleni Kristek, dipl.soc. radnici
28. listopada 2020. godine započela je provedba projekta Nova perspektiva za beskućništvo koji doprinosi razvoju smjernica javnih politika koje će omogućiti povećanje socijalne uključenosti beskućnika u RH.
Hrvatska udruga socijalnih radnika je partnerska organizacija na projektu „Nova perspektiva za beskućništvo“ u skladu s Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014-2020, br. UP.04.2.1.06.0050 potpisanog između Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Hrvatske mreža za beskućnike.
Cilj projekta je unaprijediti suradnju i potaknuti umrežavanje organizacija civilnog društva (OCD), jedinica lokalne i regionalne samouprave te visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s ciljem razvoja smjernica javnih politika utemeljenih na dokazima koji će omogućiti povećanje socijalne uključenosti beskućnika u RH. Aktivnosti projekta će osigurati kvalitetnije međusobno razumijevanje navedenih organizacija i stvarati uvjete za razmjenu pogleda, iskustva i mišljenja uključenih iz navedenih sektora: civilni, javni, znanstveni, te će osigurati i perspektivu krajnjih korisnika – beskućnika.
Ciljna skupina projekta su: organizacije civilnog društva (20), znanstvene organizacije (Studijski centar socijalnog rada i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), javne ustanove i stručnjaci u Centrima za socijalnu skrb i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (50); jedinice lokalne i regionalne samouprave (10)
Hrvatska udruga socijalnih radnika sudjeluje :
- U sklopu elementa 1 „Jačanje partnerstva OCD-a i uključivanje novih članica i članova tematske mreže“ tijekom 34 mjeseca provedbe elementa počevši od siječnja 2021. godine
- U sklopu elementa 2 „Provedba ispitivanja javnog mijenja i ispitivanje potreba društva“tijekom 23 mjeseca provedbe elementa počevši od travnja 2021. godine
- U sklopu elementa 3 „Provedba znanstvenih istraživanja u području utvrđene potrebne društvene promjene“ tijekom 13 mjeseci provedbe elementa počevši od listopada 2021. godine
- U sklopu elementa 4 „Izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima“ tijekom22 mjeseca provedbe elementa počevši od siječnja 2022. godine
- U sklopu elementa 5 „Provođenje analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija“ tijekom 17 mjeseci provedbe elementa počevši od lipnja 2022. godine
- U sklopu elementa 6 „Provedba strukturiranog dijaloga svih dionika i donositelja odluka“ tijekom 17 mjeseci provedbe elementa počevši od lipnja 2022. godine
Očekivani rezultati projekta su:
Proširena mreža za beskućnike uključivanjem relevantnih organizacija
Povećan strateški potencijal i kapacitet članica za zagovaranje i međusektorsku suradnju
Ukupna vrijednost projekta je 3.592.999,27 HRK i sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 85% te iz Državnog proračuna RH u iznosu od 15%. Projekt traje 36 mjeseci odnosno do 28.listopada 2023. godine.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda (www.esf.hr)
Više informacija o strukturnim fondovima
Hrvatska udruga socijalnih radnika je partner na projektu Matice umirovljenika 2030 Tematska mreža za politiku aktivnog starenja u Hrvatskoj
Matica umirovljenika Hrvatske sklopila je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda za projekt “Senior 2030 – Tematska mreža za politiku aktivnog starenja u Hrvatskoj“ koji se provodi od 28. listopada 2020. godine.
Trajanje projekta: 28.10.2020. – 28.10.2023. godine (36 mjeseci)
Ukupna vrijednost projekta: 3.587.979,28 kuna i provoditi će se 36 mjeseci. Bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda (85 %) i Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Partneri na projektu:
Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet
Grad Zagreb
Hrvatska udruga socijalnih radnika
Zaklada „Zajednički put“
Matica umirovljenika Bjelovarsko – bilogorske županije
Matica umirovljenika Krapinsko – zagorske županije
Matica umirovljenika Dubrovačko – neretvanske županije
Matica umirovljenika Grada Osijeka
Matica umirovljenika Primorsko – goranske županije
Matica umirovljenika Međimurske županije
Matica umirovljenika Grada Zagreba
Cilj projekta je dugoročno razvijanje i jačanje suradnje između organizacija civilnog društva, jedinica lokalne i regionalne samouprave, socijalnih partnera i visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s ciljem kreiranja poticajnog okruženja i kvalitetne suradnje za razvoj politike aktivnog starenja Republike Hrvatske nakon 2020. godine.
Razvijen prijedlog politika aktivnog starenja s naglaskom na koncept srebrne ekonomije za doprinos cjelokupnom društvenom i ekonomskom razvoju Republike Hrvatske temeljem strukturiranog analitičko-konzultativnog procesa na lokalnoj i nacionalnoj razini putem nove tematske mreže Senior
Obavezni pokazatelji
- 15 OCD-ova koji sudjeluju u aktivnostima izgradnje kapaciteta
- 6 izrađenih smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima
- 3 provedenih znanstvenih istraživanja
- 6 provedenih ispitivanja javnog mijenja i potreba društva
- 4 objavljenih znanstvenih članaka
- 10 lokalnih organizacija civilnog društva udruženih u tematsku mrežu i broj drugih dionika iz različitih sektora koji će do završetka projekta biti pridruženi u tematsku mrežu
- 6 održanih strukturiranih dijaloga svih dionika i donositelja odluka
- 6 provedenih analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija
- 4 objavljena stručna članaka
HUSR daje stručni doprinos radu Mreže, razvoju strateškog plana mreže. Zadužen je za pripremu i realizaciju izlaganja na okrugom stolu sa aspekta aktivnog starenja te dostavu stručnih podloga za izradu strateškog plana i rad na dokumentu strateškog plana. Sudjeluje na koordinacijskim sastancima i pruža podršku u osnivanju i radu Mreže te izradu stručnih osvrta na rezultate projekta.
Isto tako HUSR daje stručni doprinos provedbi ispitivanja, sudjeluje u pripremi dokumenata i istraživačke metodologije (izrada podloga i sudjelovanje u sastancima) za 6 ispitivanja sa aspekta socijalne politike za starije osobe te sudjeluje u koordinacijskim sastancima i procjeni rezultata istraživanja.
Sudjeluje u stručnom dijelu konferencija u Zagrebu i Splitu, pripremi potrebnih materijala i provedbi izlaganja s aspekta javnih politika za starije. Aktivno sudjeluje na sastancima s predstavnicima javnih institucija i donositelja odluka te pripremi dijaloga sa stručnjacima partnerskih organizacija i projektnim timom.
Uspostavljanjem nove mreže Senior 2030 pod vodstvom Matice umirovljenika Hrvatske stvoriti će se dugoročna platforma za razvoj kvalitetnih javnih politika za starije osobe.
Tema emisije: Problemi i nužne promjene u sustavu socijalne skrbi
Izvan okvira: Štefica Karačić i Antun Ilijaš (26.4.2021)
Sudjelovanje u edukaciji je besplatno i bit će prijavljeno za bodovanje Hrvatskoj komori socijalnih radnika i drugim stručnim komorama.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Fonda za azil, migracije i integracije Europske unije Više o Fondu…
Zašto se prijaviti?
Hrvatska udruga socijalnih radnika u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Split i uz podršku Ministarstva rada, mirovinskog sustava,obitelji i socijalne politike provodi projekt pod nazivom „Osnaživanjem stručnjaka do uspješne integracije azilanata” koji financira Europska unija iz Fonda za azil, migracije i integracije Europske unije.
Opći cilj projekta je uspješnija integracija osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u život zajednice kroz osobno i profesionalno osnaživanje stručnjaka centra za socijalnu skrb i resornog ministarstva za rad s ovim korisnicima i uspješniju zaštitu njihovih prava.
Edukacija u trajanju od 3 dana obuhvatiti će 4 tematska područja:
- Pravni položaj osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom;
- Obveze sustava socijalne skrbi u svezi ostvarivanja prava osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom;
- Kulturološke osobitosti zemalja iz kojih dolaze osobe pod međunarodnom zaštitom;
- Studije slučaja.
Projektom je planirana edukacija za 200 zaposlenih stručnjaka iz Centra za socijalnu skrb kao i stručnjaka zaposlenih u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava,obitelji i socijalne politike, koje je suradnik na Projektu.
Prednost sudjelovanja imaju stručnjaci koji su odlukom Centra zaduženi za rad s osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita. Provedba projekta obuhvaća 80 CZSS i 34 podružnice Centara.
Krajnji korisnici će biti bolje informirani o pravima te ostvarivati kvalitetniju i dostupniju uslugu te će se povećati njihovo zadovoljstvo s onim što dobivaju kroz sustav socijalne skrbi.
*Može se prijaviti i veći broj sudionika od predviđenog
Lokacija on line edukacije je SPLIT 5. – 7. svibnja
Rok za prijavu je 03. 05. 2021. do 16 sati.
PRIJAVI SE
Priručnik sadrži tekstove namijenjene svima koji pomažu starijim osobama na način prilagođen situaciji pandemije, a nastavit će skrbiti o njima i kad ona prođe, na uobičajen način. Glavni je cilj ovih stručnih tekstova, autori koji su psihologinje i psiholozi, pružiti tim pomagačima upute:
- o oblicima podrške starijim osobama s obzirom na neke njihove specifične psihološke potrebe,
- o načinima olakšavanja života u uvjetima pandemije starijim pojedincima i njihovim obiteljima te stručnom i ostalom osoblju koje skrbi o njima
Ovaj priručnik još je jedna u nizu javno dostupnih psihologijskih publikacija kojima Hrvatsko psihološko društvo podupire sve one koji ulažu svoje stručna znanja i osobne snage, kako bi se čim uspješnije suočili s ovom izvanrednom situacijom.
PRIRUČNIK (pdf, 5MB)
Poštovani Ministre,
mi u Centru za socijalnu skrb Đakovo suosjećamo s onim što ovih dana proživljavaju naše kolege i kolegice iz CZSS Nova Gradiška, CZSS Ivanić Grad i sve druge kolegice i kolege koji su svakodnevno izloženi prijetnjama, psovkama, nasrtajima i omalovažavanjima od strane naših korisnika i javnosti. MOLIMO da se odmah poduzme sve kako bi se zaštitilo zaposlene u sustavu socijalne skrbi, ne samo od javnog linča i govora mržnje…, već i od mogućih tragičnih ishoda poput onog koji je pogodio nas u srpnju 2019. god. i djelatnike CZSS Split u prosincu 2000. godine. Nismo zaboravili ni slučaj napada na stručnu radnicu CZSS Županja kada je ista napadnuta i ozlijeđena za vrijeme sudske rasprave održanoj pri Općinskom sudu u Županji; ni slučaj u rujnu 2019. god. u Belom Manastiru kada je korisnik ispred zgrade Centra vikao i prijetio „ponoviti će se Đakovo“ i niz drugih slučajeva.
Često se pitamo što smo mi to dobili statusom službene osobe. Dobili smo vrlo malo, skoro ništa, jer i nadalje svaku prijavu koju pokrećemo moramo privatno pokretati. Naravno, sada je potrebno urediti i kaznenu odgovornost službene osobe.
Temelj svakog postupanja u domeni socijalne skrbi je osobni odnos povjerenja s korisnikom. Izgraditi osobni odnos povjerenja s korisnikom nije jednostavan posao koji nam je sada onemogućen dajući medijski prostor građanskim inicijativama čijim predstavnicama je dovoljno da se ispričaju i da im se govor mržnje, psovke i prijetnje smrću zaborave. Nama se od njih nitko nije ispričao za smrt naše kolegice i našeg kolege. Naravno da ispriku ne očekujemo niti je želimo, jer njih više nema upravo zahvaljujući onima koji su tada i danas huškaju ljude na nas i koji su posredno utjecali da dođe do takvog zločina. Otud naše nerazumijevanje za bilo kakve pregovore predstavnika nadležnih institucija s njima i obećavanje nekakve Akademije socijalnog rada. Pitamo se što bi ona trebala biti, možda nešto poput tromjesečne ili pak šestomjesečne obuke za posao socijalnog radnika? Namjerava li se time nas koji smo visoko obrazovani obezvrijediti?
Predstavnice građanskih inicijativa navode da je UZ NJIH veliki broj mladih stručnjaka koji su spremni raditi naš posao i preuzeti naše odgovornosti. Mi iz sustava socijalne skrbi želimo poručiti da su nam potrebni mladi stručnjaci i radujemo se njihovom dolasku u sustav. Međutim, moramo naglasiti da su u sustavu već zaposleni mladi stručnjaci koji su ovaj posao došli raditi puni entuzijazma, no svaki od njih nakon godinu, dvije rada u struci brzo shvati da postoji istina u onome da je teorija jedno, a praksa drugo. Shvate da su „kupili šarenu lažu“, dolaze u stvarnost u kojoj su izloženi svemu i svačemu, nedostatnom broju zaposlenih, nedostatnom broju smještajnih kapaciteta, osudi, prijetnjama, profesionalnom stresu i sagorijevanju. Bajka koju su živjeli brzo pada u vodu.
Želite li spasiti što se spasiti da, krajnje je vrijeme da stanete uz nas i pokažete da ste naš ministar kojeg osobno nismo birali, ali Vas poštujemo. Odgovornost koje ste se prihvatili je velika, mi nemamo sumnje da ćete uspješno odgovoriti na sve izazove, a najveći izazov trenutno smo mi u sustavu socijalne skrbi. Npr. nikada se ne spominje ono što smo dobroga učinili, no nije važno. Da smo željeli da se priča i piše o našim podvizima i uspjesima ne bismo radili posao koji radimo. Mi nismo željni medijske pažnje, publiciteta i „naslikavanja“. Mi želimo svoj humani poziv raditi u mirnim i sigurnim uvjetima, nastaviti pomagati socijalno ugroženima, žrtvama obiteljskog nasilja, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, starim i nemoćnim osobama, psihički bolesnim odraslim osobama, ovisnicima, djeci s problemima u ponašanju, svima onima koji iskazuju sociopatološke promjene. Želimo taj posao raditi bez straha je li osoba koja je ušla u Centar došla nauditi nam. Možda i dalje imamo prevelika očekivanja, ali ipak se nadamo da ćete nas, kao naš resorni ministar, zaštititi od svega ovoga što nije dostojno čovjeka pa i nas obezvrijeđenih u sustavu socijalne skrbi.
Djelatnici/ce Centra za socijalnu skrb Đakovo
Na poziv ministra Aladrovića danas je u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike održan sastanak s predsjednicom Hrvatske udruge socijalnih radnika Šteficom Karačić i predsjednikom Hrvatske komore socijalnih radnika Antunom Ilijašem. Sastanku je nazočila i državna tajnica Marija Pletikosa.
Na sastanku je razmotreno aktualno stanje u sustavu socijalne skrbi s naglaskom na reakciju ministarstva, medija i javnosti povodom tragične smrti dvogodišnje djevojčice čija je obitelj bila u tretmanu CZSS Nova Gradiška. Ministar je upoznat s trenutnim stanjem na terenu i dubokim nezadovoljstvom djelatnika centara za socijalnu skrb koji se osjećaju nezaštićeno i nesigurno zbog pojačane izloženosti prijetnjama, uvredama pa i fizičkim napadima.
Ukazano je na očekivanje stručnjaka da aktivno participiraju u donošenju novog zakona o socijalnoj skrbi kojim je najavljeno značajno rasterećenje centara za socijalnu skrb od preširokog opsega poslova, poboljšanje uvjeta rada i povoljniji normativi koji će stručnjacima omogućiti dovoljno vremena za intenzivniji neposredan rad s korisnicima.
Dogovoreno je da će ministarstvo razmotriti navedene primjedbe i prijedloge nakon čega će za 10 dana biti organiziran ponovni sastanak.
U Zagrebu, 09.04.2021.
Predsjednica HUSR-a, Štefica Karačić, dipl. socijalna radnica
Prethodni
