HUSR
Poštovane kolegice, poštovani kolege,
obavještavamo vas da pripremamo početak nove generacije edukacije iz Gestalt psihoterapije. Ukoliko ste zainteresirani za upoznavanje ovog psihoterapijskog pristupa pozivamo Vas na iskustvene radionice.
Ukoliko želite jedan vikend poraditi na svom osobnom rastu i razvoju ili bliže upoznati gestaltistički pristup, bez obzira na edukaciju možete sudjelovati na jednoj ili više iskustvenih radionica. Polaznici će dobiti potvrde o pohađanju radionice kojima mogu zatražiti od nadležnih komora bodove za stručno usavršavanje.
Više informacija:
Srdačan pozdrav
Jasenka Pregrad
psiholog, psihoterapeut, supervizor
voditelj edukacije
Za dodjelu nagrada Hrvatske udruge socijalnih radnika
Povjerenstvo za dodjelu nagrada Hrvatske udruge socijalnih radnika raspisuje Natječaj za podnošenje prijedloga za dodjelu nagrada HUSR-a za 2017. godinu.
Temeljem čl.2. Pravilnika o dodjeli nagrada HUSR-a zaprimati će se prijave za:
- Počasnu nagradu Tatjana Marinić
- Godišnju nagradu Jakov Kudrić
- Plaketu HUSR-a
Počasna nagrada Tatjana Marinić dodjeliti će se osobi koja je u profesionalnom i/ili dobrovoljnom radu tijekom dužeg vremenskog razdoblja ostvarila posebne zasluge za djelovanje i razvitak profesije socijalnog rada.
Za Počasnu nagradu kandidirati se može državljanin Republike Hrvatske neovisno o stručnoj spremi i profesiji koji u potpunosti ispunjava sve kriterije za dodjelu nagrade HUSR-a.
Prijave za Počasnu nagradu podnose se Povjerenstvu za dodjelu nagrada HUSR-a, a odluku o dodjeli Počasne nagrade donosi Skupština HUSR-a.
Godišnja nagrada Jakov Kudrić dodjeliti će se u tri kategorije, i to:
- socijalnom radniku/ci koji/a je svojim stručnim i/ili znanstvenim radom osobito doprinjeo/la ili doprinosi razvoju i afirmaciji profesije socijalnog rada
- ustanovi socijalne skrbi koja se istaknula kvalitetom socijalnih usluga ili inovativnošću svojih programa u interesu korisnika
- udruzi civilnog društva koja se istaknula kvalitetom socijalnih usluga ili inovativnošću svojih programa u interesu korisnika.
Za Godišnju nagradu Jakov Kudrić kandidirati se mogu socijalni radnici, ustanove socijalne skrbi ili udruge civilnog društva.
Prijave za Godišnju nagradu podnose se Povjerenstvu za dodjelu nagrada HUSR-a.
Plaketa HUSR-a dodjeliti će se na prijedlog Upravnog odbora regionalnih udruga socijalnim radnicima, ustanovama socijalne skrbi, udrugama civilnog društva, jedinicama okalne/područne ili regionalne samouprave čiji je rad prepoznat kao opće dobro i od posebnog značaja, a njihovo djelovanje doprinosi razvoju i afirmaciji profesije socijalnog rada.
Prijave za Plaketu HUSR-a podnose se regionalnim udrugama . Upravni odbor regionalne udruge predlaže svoje kandidate za dodjelu Plakete HUSR-a Povjerenstvu za dodjelu nagrada HUSR-a .
Svaka regionalna udruga može kandidirati do 3 fizičke osobe i 3 pravne osobe za plaketu HUSR-a.
Prijedlog za dodjelu nagrada HUSR-a mogu podnijeti pojedinci, regionalne udruge, ustanove socijalne skrbi, udruge civilnog društva, jedinice lokalne/područne ili regionalne samouprave.
Prijedlog za dodjelu nagrada mora sadržavati:
Uz dopis s prijedlogom i obrazloženjem za kandidata:
- Životopis (uključuje podatke o školovanju, stručnoj spremi, zaposlenju)
- Pisane materijale o napredovanju u struci i uspjesima na radnom mjestu
- Dokaz o znanstvenom i stručnom doprinosu (radovi, publikacije)
- Preporuke i mišljenja relevantna za dodjelu nagrade
Uz dopis s prijedlogom i obrazloženjem za kandidaturu ustanove socijalne skrbi , udruge civilnog društva, jedinice lokalne/područne ili regionalne samouprave:
- Radnu biografiju
- Pisane materijale i dokaze o postignutim uspjesima, kvaliteti socijalnih usluga i realizaciji inovativnih programa ciljanih interesima korisnika
- Preporuke i mišljenja relevantna za dodjelu nagrade
Rok za podnošenje prijedloga je do 31. siječnja 2018.godine. Nepotpuni prijedlozi i prijedlozi podneseni nakon isteka roka neće se razmatrati.
Članovi regionalnih udruga socijalnih radnika svoje prijedloge za Plaketu HUSR-a podnose svojoj matičnoj udruzi, a prijedloge za Godišnju nagradu Jakov Kudrić podnose direktno Povjerenstvu za dodjelu nagrada HUSR-a.
Regionalne udruge socijalnih radnika, te druge fizičke i pravne osobe prijedloge podnose Povjerenstvu za dodjelu nagrada, Hrvatska udruga socijalnih radnika, Draškovićeva 27, 10 000 Zagreb u zatvorenoj omotnici s napomenom „PRIJEDLOG ZA DODJELU NAGRADA HUSR-a- NE OTVARAJ“.
Pravilnik o dodjeli nagrada Hrvatske udruge socijalnih radnika možete preuzeti OVDJE.
Povodom 16. tjedna zagovaranja prava beskućnika Društvo studenata socijalnog rada poziva vas na tribinu o gotovo nevidljivoj skupini u našem društvu.
Prema procjenama Hrvatske mreže za beskućnike trenutno je u Hrvatskoj više od 1000 beskućnica i beskućnika. Ukupni smještajni kapacitet prihvatilišta i prenoćišta u Hrvatskoj je do 420 korisnica/ka i gotovo uvijek, svi kapaciteti, su popunjeni. Negdje oko 500 osoba boravi na javnim površinama u velikim gradovima, ali i u gradovima gdje ne postoji smještaj za beskućnice/ke.
Smatramo da je uistinu potrebno znati više o pravima beskućnika, informirati se i djelovati u cilju poboljšanja njihovog položaja u društvu.
Oni su dio društva u kojem mi živimo, ne smijemo okretati glavu.
Tribina se održava 21.12.2018. (četvrtak) u 19:00 u kino dvorani Studentskog naselja “Stjepan Radić” na adresi Jarunska 2, Zagreb.
Nakon kratkog filma o beskućništvu, na tribini će izlagati stučni gosti sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, autorice istraživanja Uvodna razmatranja: Slika podrške beskućnicima u Hrvatskoj:
izv. prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina i doc. dr. sc. Marijana Kletečki Radović te gospodin Mile Mrvalj, bivši beskućnik i predsjednik udruge Fajter.
Srdačno,
Renata Beljan,
predsjednica Društva studenata socijalnog rada
Pozivamo Vas na redovnu godišnju sjednicu Skupštine Udruge socijalnih radnika grada Zagreba i zagrebačke županije koja će se održati dana 21.12.2016. godine u 16.00 sati u prostorijama Hrvatske udruge socijalnih radnika, Zagreb, Draškovićeva 27 sa sljedećim dnevnim redom:
- Usvajanje Dnevnog reda
- Izbor zapisničara i 2 ovjerovitelja zapisnika
- Izvješće Upravnog odbora o radu ZUSR-a
- Izvješće nadzornog odbora o radu ZUSR-a
- Financijsko izvješće za 2017. g.
- Plan i program rada za 2018.g
- Financijski proračun za 2018.
- Razno
Predsjednica ZUSR-a
Tatjana Katkić Stanić
POZIV
U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, 12. srpnja 2017. godine potpisan je sporazum o suradnji MDOMSP-a i UNICEF-a Hrvatska te Hrvatske udruge socijalnih radnika na nacionalnom programu „Za snažniju obitelj“.
Cilj programa „Za snažniju obitelj”, koji zajedno pokreću Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i UNICEF u suradnji s partnerima, jačanje je i širenje socijalnih usluga za obitelji s djecom koje su u sustavu socijalne skrbi.
Kako bi stručnjaci u sustavu u svim okolnostima mogli osigurati zaštitu dobrobiti djeteta, važna je učinkovita podrška obiteljima u riziku. Prema podacima, u 2015. godini zabilježen je 6141 slučaj neprimjerene skrbi za dijete. Taj zabrinjavajući broj uključuje tjelesno i mentalno nasilje nad djecom, spolno iskorištavanje, zanemarivanje, zlostavljanje i izrabljivanje koje trpe najmlađi članovi našeg društva. Važnu ulogu u zaštiti njihove dobrobiti ima kontinuirano ulaganje u rad s obiteljima kod kojih se ustanovi neki oblik rizika ili neodgovarajućeg postupanja prema djeci.
„Kroz kontinuiranu podršku našim stručnjacima i suradnicima i njihovu edukaciju s ciljem unapređenja kvalitete rada s obiteljima s djecom, dugoročno bi se osigurale kvalitetne i učinkovite usluge podrške, osobito obiteljima u riziku te prevenirala institucionalizacija djece. Za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi osigurao bi se prioritetan smještaj u specijalizirane i osnažene udomiteljske obitelji. Uz ovakav integrirani pristup stručnjaka i razvoj međuresorne suradnje u sustavnoj podršci obiteljima očekivano je i podizanje svijesti o važnosti obiteljskog okruženja za cjelokupni razvoj djeteta,“ rekla je Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Kroz program „Za snažniju obitelj” podržat će se razvoj ljudskih resursa u sustavima socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja i pravosuđa u cilju jačanja usluga za obitelji. Posebna pozornost posvetit će se osnaživanju bioloških obitelji u krizi kroz nove i unaprijeđene usluge koje se temelje na stručnim alatima, promociji udomiteljstva kao humanog oblika alternativne skrbi i na osiguravanju edukacije za udomitelje.
„Cilj ovog nacionalnog programa jest osigurati adekvatnu podršku za svaku obitelj kojoj je ona potrebna. Roditelji i skrbnici u srcu su dobrih politika za djecu, a kako bi oni bili uspješni u pružanju svega onog što dijete treba, i njima je potrebna – podrška. Stoga ovaj program upravo kroz ulaganja u stručnjake, razvoj i širenje usluga namijenjenih obitelji ima za cilj osigurati podršku za najranjivijih 2000 obitelji i 4000 djece. Raduje nas suradnja s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koja će omogućiti kvalitetniju i učinkovitiju skrb za najranjiviju djecu i njihove obitelji te osigurati da i ona dobiju uvjete za razvoj svog punog potencijala”, kazala je Valentina Otmačić, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Kroz program će se provesti edukacije za učinkovit rad s obiteljima za 900 stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, a 400 stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva i pravosuđa sudjelovat će u edukacijama o cjelovitom pristupu u najboljem interesu djeteta. Nastavno na uspjeh programa ‘Rastimo zajedno’ koji je podržao više tisuća roditelja u Hrvatskoj, razvit će se program za rad s roditeljima u riziku od izdvajanja. Ukupna vrijednost programa „Za snažniju obitelj” prelazi pet milijuna kuna.
Uz Hrvatsku udrugu socijalnih radnika, partneri programa „Za snažniju obitelj” jesu i Centar za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno”, Društvo za psihološku pomoć, Sirius – Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanja te Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece.
VIŠE O PROJEKTU:
Društvo socijalnih radnika Međimurja je dana 22.3.2017. organiziralo stručni skup pod naslovom „Materijalne pomoći u socijalnom radu – da ili ne?“ na kojem su izlagačice govorile o svim kontroverzama materijalnih pomoći i socijalnog rada. Nakon izlaganja i rasprave prisutni su ispunili anketu o tome smatraju li da se jedinstveni novčani centri trebaju uspostaviti u Uredima državne uprave, ili u centrima za socijalnu skrb. U 26 anketnih upitnika nalazimo odgovor socijalnih radnica i radnika kako smatraju da materijalne pomoći ne spadaju u socijalni rad, dok u 8 upitnika nalazimo odgovor kako smatraju da bi jedinstveni novčani centri trebali biti ustrojeni u centrima za socijalnu skrb.
U raspravi i navodima u anketnim upitnicima nalazimo argumente protiv materijalnih pomoći u soc. radu kao što su :
- Poslovi oko odobrenja materijalnih pomoći predstavljaju veliki posao i troše i vrijeme i energiju stručnih radnika, koju bi oni trebali usmjeriti stručnim poslovima pomaganja korisnicima. Radi se o poslovima za koje nije potrebna ova razina stručnosti i znanja
- Ne postoji jasna vizija rada – materijalne pomoći nisu konstruktivno usmjerene, niti socijalni radnici imaju diskrecionu ocjenu kako bi mogli voditi korisnike do nezavisnosti od socijalne pomoći, već su ukalupljene, te time ne pomažu korisnicima da izađu iz sustava socijalne pomoći
- Većina odgovora se odnosi na to da po prirodi struke odobravanje ovakvih vrsta materijalnih pomoći ni po čemu ne spada u centre za socijalnu skrb
- Naglašava se nedostatak stručnih radnika u centrima za poslove „pravog„ socijalnog rada, jer se dio iscrpljuje na poslovima materijalnih pomoći koji su „štancanje rješenja“
Manji dio odgovora ispitanika je glasio kako bi bilo dobro da materijalne pomoći ostanu u centrima za socijalnu skrb, ali uz uvjet da se zaposli dovoljno stručnih radnika, da to prati DOBRA aplikacija (aludirajući na prevelike nedostatke postojeće), odnosno da se formira jedinstveni novčani centar odvojen od drugog stručnog socijalnog rada, ali da centar može imati informacije o obiteljima koje su korisnici i s njima provoditi druge stručne intervencije.
Sudionici su naglašavali brojne nelogičnosti i kontradiktornosti u postojećem zakonu kojima se ne pomaže korisnicima, već im se onemogućuje i ova posljednja instanca da imaju neku materijalnu sigurnost. Jednokratna naknade su nazvane „rak ranom sustava“ na pitanju kojih se desetljećima vode rasprave.
Nakon prikupljenih svih anketnih listića (po protoku dosta vremena), Društvo socijalnih radnika Međimurja upućuje ove zaključke strukovnoj komori i udruzi:
– sadašnji sustav materijalni pomoći ne zadovoljava potrebe korisnika, a bespotrebno opterećuje velik broj stručnih, educiranih radnika, koji obavljajući poslove odobrenja materijalnih pomoći ne obavljaju nikakvu korisnu djelatnost, ni za sustav, ni za korisnike, a osjećaju izrazito nezadovoljstvo i podcjenjivanje
– socijalne radnice i radnici smatraju da krše etički kodeks struke zbog postupaka koje su dužni provoditi u odobravanju materijalnih pomoći
– predlažu strukovnoj HKSR i HUSR da otvori raspravu o ovom pitanju, sa svim ozbiljnim argumentima, koji za sada pretežu da je pitanja odobrenja materijalnih pomoći organizirati na drugi način nego je to bilo do sada i da za tu promjenu zakonodavac mora končano preuzeti odgovornost.
Srdačan pozdrav,
Za DSRM:
Renata Sever dipl.soc. radnica
Predlažemo da se u Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi unese odredba po kojoj će stručni suradnik u školskoj ustanovi uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije , magistra logopedije , magistra socijalne pedagogije , obavezno biti i magistar socijalnog rada.
OBRAZLOŽENJE:
U mnogim društvima posljednjih dvadesetak godina kod djece i mladih zabilježen je porast problema s teškoćama mentalnog zdravlja kao i porast broja drugih oblika neprihvatljivog ponašanja (konzumiranje sredstava ovisnosti, vršnjačko nasilje…). Sve je veći broj obitelji koje su suočene sa siromaštvom, nasiljem u obitelji, rastavama roditelja i nemogućnošću da se dogovore oko sadržaja roditeljske skrbi i usmjere na potrebe djeteta. Sve je veći broj djece i mladih sa specifičnim poteškoćama učenja i djece i mladih koja su zbog različitih rizičnih faktora u obitelji ili užoj i široj okolini posebno osjetljiva i zahtijevaju integrirani pristup sa ciljem socijalnog uključivanja. U doba ekonomske i migracijske krize sve je veći broj djece i mladih bez pratnje koja dolaze iz drugačijeg obrazovnog i kulturološkog okruženja, a koju je potrebno zaštititi i integrirati u novu sredinu u promijenjenim uvjetima odrastanja.
Djelatnost unutar struke socijalnog rada koja se bavi praktičnim djelovanjem u školi je školski socijalni rad, koji je usmjeren na koordinaciju škole, obitelji, lokalne zajednice u svrhu postizanja što boljeg školskog i razvojnog uspjeha, te socijalne integracije djeteta.
Problem napuštanja učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u nekim je zemljama razvijenog svijeta prepoznat kao ozbiljan društveni problem zbog sve većeg postotka učenika koji ili izlaze ili nisu uključeni u sustav obrazovanja, čime se približavaju ranjivim i socijalno isključenim skupinama.
Upravo svrha školskog socijalnog rada može biti unaprjeđenje obrazovnog i psiho-socijalnog okruženja u školi, poticanje uspješne suradnje među učenicima, učiteljima i roditeljima učenika radi postizanja što boljih odgojnih i obrazovnih ishoda svakog učenika primjenjujući individualizirani pristup u svojem radu.
Socijalni radnici u školi su u svom radu usmjereni na konstruktivno rješavanje postojećih problema i sukoba među učenicima, stjecanju socijalnih vještina kao i na unaprjeđenju njihovih osobnosti kroz grupni i individualni rad.
Ključna vještina školskog socijalnog radnika je vještina procjenjivanja. Procjenjivanje kao način razumijevanja odnosa među učenicima u razredu, između članova obitelji, između obitelji i škole, procjena potreba, procjena rizika, te iznalaženje najadekvatnijih oblika stručne pomoći, integriranim pristupom koji pretpostavlja i obuhvaća istovremeni stručni rad i sa djetetom i roditeljima i drugim članovima obitelji kako bi se otklonili ili smanjili rizici na strani djeteta i/ili roditelja, te omogućila bolja socijalna integracija i uključenost u školi.
Struka socijalnog rada može biti koristan partner u učinkovitoj provedbi preventivnih aktivnosti u području neprihvatljivih oblika ponašanja djece i mladih. Postojeća praksa u našem osnovnoškolskom sustavu ukazuje da se socijalni rad u školi provodi neorganizirano, nesustavno i bez izrađenih i usvojenih zajedničkih programa djelovanja prosvjetne, zdravstvene i socijalne službe na identifikaciji, dijagnosticiranju, programiranju i provođenju zajedničkih mjera i aktivnosti. Danas u hrvatskim osnovnim školama imamo svega 6 socijalnih radnika
Suradnja škola s drugim institucijama odnosi se na rješavanje pojedinačnih slučajeva i to najčešće onih gdje su se problemi u ponašanju i razvoju učenika već toliko manifestirali da je potrebna hitna intervencija socijalne skrbi, a nije realno očekivati da Centri za socijalnu skrb mogu realizirati zadatke socijalnog rada u školi.
Iskustva većine zemalja Europske Unije pokazuje potrebu za uvođenjem struke socijalnog rada u sustav obrazovanja (od 28 zemalja članica Europske Unije u njih 25 u školama rade i ravnopravno kao članovi stručnih tima sudjeluju socijalni radnici), kao profesije koja jedina istovremeno djeluje na tri razine; rada sa pojedincem/djetetom i članovima obitelji, grupom i širom društvenom zajednicom, a sa ciljem zaštite najboljeg interesa djece i mladih i integracije u društvo.
Predlažemo da se u Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi unese odredba po kojoj će stručni suradnik u školskoj ustanovi uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije, magistra logopedije, magistra socijalne pedagogije, obavezno biti i magistar socijalnog rada, a po mogućnosti i magistar socijalne politike.
Ovaj prijedlog u skladu je s najvažnijim nacionalnim i međunarodnim dokumentima koji nalažu da se djeci i mladima kao najosjetljivijoj socijalnoj skupini osiguraju primjereni uvjeti za uspješan psihofizički razvoj, odgoj i obrazovanje i zaštitu od svih oblika zlouporabe i zanemarivanja, te pravovremena i učinkovita pomoć i podrška u cilju smanjenja rizika od socijalne isključenosti.
Nažalost, postojeća praksa u našoj zemlji to ne omogućuje. Sustav skrbi o djeci koja žive pod rizikom nije integriran, a intervencije su često zakašnjele. Škole su primarno usmjerene na obrazovanje i obrazovne potrebe učenika dok je zadiranje u obitelj tema koju većina učitelja/ škola želi izbjeći. Centri za socijalnu skrb uglavnom nemaju pravovremen pristup informacijama o djetetu što nosi dugoročne i često nepopravljive posljedice jer vrijeme ne radi u prilog djeci.
Posljednjih dvadesetak godina kod nas kao i u mnogim drugim zemljama bilježi se porast djece i mladih s teškoćama mentalnog zdravlja kao i porast broja drugih oblika neprihvatljivog ponašanja u toj populaciji (konzumiranje sredstava ovisnosti, vršnjačko nasilje, napuštanje redovnog školovanja, …).
Sve je veći broj obitelji koje su suočene sa siromaštvom, nasiljem u obitelji, rastavama roditelja i nemogućnošću da se dogovore oko sadržaja roditeljske skrbi i usmjere na potrebe djeteta.
U porastu je broj djece sa specifičnim poteškoćama učenja i djece koja su zbog različitih rizičnih faktora u obitelji ili užoj i široj okolini posebno osjetljiva i zahtijevaju interdisciplinarni i integrirani pristup sa ciljem njihovog socijalnog uključivanja.
Ekonomske i migracijke krize mijenjaju potrebe zajednice i zahtijevaju prilagodbu u području zaštite djece bez pratnje ili djece migranata i azilanata koja dolaze iz drugačijeg obrazovnog i kulturološkog okruženja, a koju je potrebno zaštititi i integrirati u novu sredinu u promijenjenim uvjetima odrastanja.
Škola kao socijalni prostor mjesto je za rano prepoznavanje i prevenciju brojnih razvojnih rizika djeteta i poduzimanje ranih socijalnih intervencija kojima se može osnažiti obitelj, roditelji i samo dijete za uspješno suočavanje s osobnim , obiteljskim i društvenim izazovima.
Djelatnost socijalnog rada u području odgoja i obrazovanja/ školski socijalni rad usmjeren je na povećanje resursa za uspješan odgoj, obrazovanje i ukupan razvoj i socijalizaciju svakog učenika kroz suradnju škole i obitelji, te koordiniranje različitih pružatelja usluga u postupcima zaštite učenika koji žive pod rizikom u cilju poboljšanja kvalitete života u zajednici.
U tom kontekstu školski socijalni rad može značajno doprinjeti smanjenju broja učenika koji su zbog ranog napuštanja / prekida redovnog obrazovanja u visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
U neposrednom radu s djecom i mladima kroz individualni i grupni pristup socijalni radnici u školi doprinose razvoju njihovih socijalnih vještina, vještina komunikacije i nenasilnog rješavanja sukoba, te usvajanju znanja o vlastitim pravima, samozastupanju i uvažavanju različitosti i dostojanstva svake osobe .
Slijedom navedenoga školski socijalni rad kao specifično područje djelatnosti socijalnog rada može značajno doprinjeti odgoju i obrazovanju , te ukupnoj zaštiti prava i dobrobiti djece u našem društvu i potaknuti promjene koje postojeća praksa nameće.
Činjenica da je u hrvatskim osnovnim školama danas zaposleno samo šest socijalnih radnika ukazuje na potrebu jačanja stručnih resursa kako bi ovaj važni sustav mogao uspješno i pravovremeno odgovoriti na višestruke i vrlo kompleksne potrebe djece i mladih pod rizikom koji u većoj ili manjoj mjeri utječe na njihov odgoj i obrazovanje.
U tom smislu važno je istaknuti da sustav odgoja i obrazovanja ima pristup svakom djetetu u Hrvatskoj za razliku od sustava socijalne skrbi koji se najčešće uključuje tek kada su problemi jako vidljivi i kada je za njihovo rješavanje potrebno poduzeti složenije i dugotrajnije mjere zaštite.
U prilog tome dovoljno govore iskustva većine zemalja Europske Unije u kojoj je školski socijalni rad dobio svoje mjesto i ravnopravnu ulogu. U 25 zemalja Europske Unije (od 28 članica EU) socijalni radnici su obavezno zaposleni u školi kao članovi stručnog tima.
Ususret Međunarodnom danu ljudskih prava, koji se diljem svijeta obilježava 10. prosinca, pučka pravobraniteljica Lora Vidović organizira konferenciju na kojoj će se, uz osobe starije životne dobi, okupiti predstavnici institucija, ustanova i organizacija iz sustava dugotrajne skrbi za starije i institucija za zaštitu ljudskih prava te mediji.
Želja nam je ovom konferencijom potaknuti javnu raspravu o stanju ljudskih prava starijih osoba koje trebaju ili koriste dugotrajnu skrb u Hrvatskoj.
Na konferenciji će ujedno biti predstavljen Priručnik o pristupu dugotrajnoj skrbi utemeljenom na ljudskim pravima, koji je pripremila Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) u sklopu projekta o ljudskim pravima starijih u dugotrajnoj institucionalnoj skrbi, u kojem je sudjelovao i Ured pučke pravobraniteljice.
U nadi da ćete nam se pridružiti, ljubazno molimo da svoj dolazak potvrdite do 6. prosinca 2017. na tatjana.vlasic@ombudsman.hr, ili pozivom na broj 01 6431 627.
PROGRAM
Izvješće o radu HUSR-a 2016/2017 i Program rada HUSR-a za 2018. godinu možete preuzeti u nastavku objave:
IZVJEŠĆE O RADU 2016/2017
PROGRAM RADA 2018.
Prethodni
