HUSR
Dear colleagues,
Due to the high requests received, the deadline for abstracts submission for the 4th edition of the Social Work International Conference (SWIC), The Place and Role of Social Work in the 2020s and Beyond, taking place on November 7th – 8th in Bucharest, Romania has been extended to July 30th, 2019.
Please send your abstract through the designated Abstract Submission Form.
Organizers: Department of Social Work, Faculty of Sociology and Social Work, the University of Bucharest in collaboration with the Association of Schools of Social Work in Romania (ASSWR)
Conference theme: The Place and Role of Social Work in the 2020s and Beyond
Conference dates: November 7th – 8th, 2019
Conference venue: Faculty of Sociology and Social Work (90 Panduri Street, Sector 5, Bucharest)
Conference language: English
Conference website: www.swicub.com
The conference invites social work researchers, educators and practitioners to reflect on social work’s role amid rapid societal changes: rising economic inequalities, demographic aging, increasing economic migration and its social effects, the rising number of displaced people, environmental degradation, the growth of technology, etc.
Looking at the recent developments in social work at the level of policy, practice, education and research, what has been social work’s level of success (or, on the contrary, lack of success) in responding to the global socio-economic challenges of present times? In this context, what is social work’s potential for future action toward social wellbeing? What changes must social work undergo to either accommodate or oppose the socio-economic trends of our times?
Please send your abstract through the designated Abstract Submission Form.
For more information, please visit www.swicub.com.
Kind regards,
The SWIC 2019 Scientific Committee
Call for Abstracts
Udruga socijalnih radnika Zadar ovim putem izražava sućut obitelji, rodbini, prijateljima i kolegama smrtno stradale socijalne radnice Blaženke Poplašen te pružamo podršku i molimo za ozdravljenje i oporavak stradalog pravnika Ivana Pavića. Duboko smo potreseni, tužni, razočarani i zabrinuti jer je očito da smo potpuno nezaštićeni u obavljanju posla koji nam je država delegirala. Stavljeni smo u poziciju ogromne odgovornosti i rizika u sustavu koji svako malo pokazuje svoje manjkavosti, kako prema korisnicima tako i prema djelatnicima. U javnosti se stvorila podjela na djelatnike i korisnike sustava umjesto da budemo partneri i zajedno kreiramo socijalne politike za dobrobit društva u cjelini. Žalosno je da u ovom trenutku svoje kapacitete moramo usmjeravati na vlastitu zaštitu, nauštrb naših korisnika, jer je sustav doveden do ruba funkcioniranja. Smatramo da je krajnje vrijeme da se aktivno pristupi unaprijeđenju sustava i rješavanju akumuliranih problema s ciljem preveniranja ovakvih i sličnih tragedija.
Hrvatska udruga socijalnih radnika organizira prijevoz na sahranu tragično stradale kolegice Blaženke Poplašen.
Polazak bi bio sa stajališta za autobus ispred Glavnog kolodvora nasuprot ulaza u Importane Centar sutra 11.7.2019. u 12 sati.
Budući da je broj sjedećih mjesta ograničen molimo Vas da javite ukoliko želite rezervaciju mjesta na mail: husr@husr.hr.
Rezervacije zaprimamo do popunjenosti.
Dom za starije osobe Sveti Josip Zagreb u suradnji s Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskom udrugom socijalnih radnika povodom tridesete godišnjice rada Doma organizirao je simpozij pod nazivom Za Života. Simpozij se održavao 10. i 11.lipnja 2019. godine u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu.
Cilj simpozija bio je razvoj palijativnog pristupa u sustavu socijalne skrbi i osnaživanje stručnjaka koji rade s oboljelim korisnicima u palijativnoj fazi bolesti i njihovim članovima obitelji.
Svoja znanja i iskustva prenijeli su stručnjaci različitih profesija: socijalni radnici, medicinske sestre, pravnici, liječnici, psiholozi i drugi.
Zaključci simpozija ukazuju na nekoliko smjernica:
- Nužnost definiranja palijativne skrbi u okviru sustava socijalne skrbi
Domovi za starije osobe pružaju palijativnu skrb osobama kod kojih više nisu primjenjivi postupci kurativne medicine, a što nije prepoznato kao usluga te nije potpomognuto adekvatnim ljudskim resursima (dodatnim osobljem koje je educirano iz područja palijativne skrbi) kao niti adekvatnim prostorom i drugom opremom. Potrebno je uslugu palijativne skrbi učiniti dostupnijom osobama starije životne dobi koje boluju od neizlječivih bolesti. Isto tako, potrebno je omogućiti članovima obitelji kvalitetnu pomoć i podršku tijekom palijativne skrbi o korisniku kao i nakon gubitka bliskog člana obitelji (usluga žalovanja).
- Potrebno je zagovarati promjene pri nadležnim Ministarstvima kroz zakonske okvire (Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku)
Zajedničko zagovaranje stručnjaka koji rade s oboljelima i članovima obitelji kako bi se uskladili pravni akti s potrebama oboljelih i članova obitelji.
- Uključivanje socijalnih radnika kao ravnopravnih članova tima
Zbog cjelovitosti palijativne skrbi te boljeg i sveobuhvatnijeg odgovaranja na potrebe korisnika i njihovih obitelji potrebno je na postojećoj specijalističkoj razini palijativne skrbi (mobilni tomovi pri domovima zdravlja, bolnički odjeli i druge ustanove palijativne skrbi) uključiti socijalne radnike kao ravnopravne članove tima na puno radno vrijeme s opisom poslova propisanim od strane komore socijalnih radnika.
- Potreba za kontinuiranim edukacijama budućih stručnjaka i stručnjaka koji rade u palijativnoj skrbi
Edukacija iz područja palijativne skrbi trebala bi započeti kroz studijsko obrazovanje budućih stručnjaka kako bi daljnjim radom budući stručnjaci mogli nadograđivati i unaprijeđivati palijativnu skrb. Potrebno je kontinuirano provoditi edukacije za osobe koje rade u palijativnoj skrbi kako bi unaprijedili znanje te ga uskladili s potrebama korisnika i obitelji.
- Jačanje koordinacije različitih sustava u palijativnoj skrbi
Potrebno je razvijati razmjenu informacija kako bi smanjili vrijeme od detekcije potrebe korisnika do zadovoljenja istih. Također na razini lokalne zajednice sustavi skrbi (socijalni i zdravstveni) trebali bi redovito surađivati i izmjenjivati podatke o korisnicima koji su u potrebi za palijativnom skrbi kako bi zajedno kreirali primjerene politike i usluge koje će odgovoriti na potrebe.
- Osvješćivanje šire javnosti i informiranje o postojećim uslugama i resursima u zajednici
Potrebna je veća uključenost i doprinos cijele zajednice u razvoju palijativne skrbi. Zagovaranjem prava oboljelih te informiranje kroz medije potrebno je učiniti postojeće usluge prepoznatljive i dostupnije.
- Potrebno je inicirati nove modele financiranja palijativne skrbi
Razvojem i osnivanjem zaklada putem Europskih fondova razvijati projekte kojima bi se financijski i infrastrukturno pomoglo razvoju palijativne skrbi unutar domova za starije osobe kao i širenje mreže drugih oblika palijativne skrbi (timovi u zajednici, bolnički odjeli, ambulante za bol itd.)
- Uvođenje kontinuirane supervizije stručnjaka koji rade u palijativnoj skrbi
Supervizija kao metoda osnaživanja stručnjaka neophodna je za pružatelje palijativne skrbi budući da su svakodnevno izloženi smrti, gubitku i vrlo složenim emocijama s kojima se bez obzira na edukaciju i iskustvo teško nositi bez kvalitetne i intenzivne stručne podrške.
- Jačanje uloge volontera i civilnog društva u palijativnoj skrbi
Volonteri u palijativnoj skrbi čine značajan doprinos osobito za oboljele korisnike koji su u vlastitim domovima. Njegovateljima je potrebno vrijeme za odmor, odlazak na liječničke preglede i provedbu svakodnevnih aktivnosti što često zbog skrbi za oboljelog člana obitelji postaje zanemareno.
Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s Hrvatskom komorom socijalnih radnika organizira radionicu pod nazivom „U potrazi za profesionalnim integritetom“.
Radionica će se održati 9.07.2019. godine u prostoru Centra za socijalnu skrb Vinkovci, Glagoljaška 31 E, s početkom u 10 sati.
Voditeljice radionice su doc.dr.sc. Marijana Kletečki Radović i izv.prof.dr.sc. Olja Družić Ljubotina, Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Cilj ove edukativne radionica je propitati mogućnosti izgradnje profesionalnog identiteta i integriteta u zadanim društvenim okolnostima i osnažiti socijalne radnike za profesionalno zastupanje.
Radionica je namijenjena svim zainteresiranim socijanim radnicima koji žele unaprijediti svoju profesionalnu praksu kroz promišljanje i osnaživanje svog profesionalnog identiteta i integriteta.
Budući da je broj sudionika ograničen molimo vas da svoje sudjelovanje potvrdite najkasnije do 05.07.2019. godine Cviti Šimić na mail: husr@husr.hr
Radionica je prijavljena Hrvatskoj komori socijalnih radnika za bodovanje.
S poštovanjem,
Predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić,dipl.soc.radnica
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku donijelo je odluku da u državnom proračunu za 2019.godinu osigura sredstva za sudjelovanje stručnih radnika na X. Konferenciji socijalnih radnika pod nazivom “Drugi i drugačiji”.
Konferencija će se održati u Zagrebu u hotelu Sheraton od 09. do 11. listopada 2019.godine.
Temeljem ove Odluke osigurat će se sredstva za sudjelovanje socijalnih radnika iz ustanova socijalne skrbi, uključujući i podružnice, kojima je osnivač Republika Hrvatska s područja sljedećih županija:
- Vukovarsko-srijemske
- Osječko-baranjske
- Požeško-slavonske
- Brodsko-posavske
- Virovitičko-podravske
- Bjelovarsko-bilogorske
- Sisačko-moslavačke
Molimo ustanove s gore navedenog područja da prijave svoje djelatnika te da na prijavnici naznače sudjelovanje uz podršku Ministarstva.
Odluku MDOMSP u cijelosti možete preuzeti OVDJE
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio je 67 godišnjicu Studijskog centra socijalnog rada 31. svibnja 2019. godine. Plenarno izlaganje održala je prof.dr.sc. Lena Dominelli na temu: “Green Social Work and Climate Change”.
Ovaj dan je bio poseban i za Hrvatsku udrugu socijalnih radnika jer je predsjednici Štefici Karačić prof.dr.sc. Marina Ajduković poklonila sve časopise i druge materijale Društva socijalnog rada od 1954. godine do danas.
Ova vrijedna zbirka čuvat će se u prostorijama HUSR-a i biti dostupna svim socijalnim radnicama/ima.
Još jednom zahvaljujemo prof.dr.sc. Marini Ajduković na ovom prekrasnom poklonu.
Svjesni činjenice da živimo u vremenima u kojima je utjecaj društvenih mreža iznimno visok i gdje one postaju ključna platforma pojedinaca, grupa i organizacija za prenošenje mišljenja i komuniciranja s javnošću, važno je posebno skrenuti pažnju na način, granice i odgovornosti u takvoj vrsti javne komunikacije. Naime, utjecaj društvenih mreža na komunikacijsku kulturu danas ima svojih prednosti i ograničenja. Neke od prednosti korištenja društvenih mreža je lakše i brže informiranje i prenošenje komunikacijskih poruka, ravnopravno sudjelovanje u javnoj sferi, razmjena mišljenja, a društvena mreža ima potencijal javne rasprave kao temelja demokracije i utjecaja na društvene promjene. No, s druge strane iznimno je važno imati svijest o tome da smo, iako javno komuniciramo putem svojih privatnih korisničkih računa ili na stranicama koje služe komunikaciji unutar profesije, odgovorni za sve što kažemo ili napišemo u javnom prostoru, pa tako i na društvenim mrežama. Stoga želimo upozoriti na osnovne etičke i komunikacijske standarde u profesiji socijalnog rada, koji su velikim dijelom i univerzalni standardi u međuljudskim odnosima.
U profesiji socijalnog rada ključni profesionalni alat su visoko razvijene komunikacijske vještine. One su integralni dio osobe koja se bavi profesijom socijalnog rada, na način da su utkane kako u njegov/zin profesionalni, tako i privatni način komuniciranja. Također, profesija socijalnog rada se temelji na nekoliko temeljnih vrijednosti koje su polazište u svakom djelovanju socijalnih radnica i socijalnih radnika, a navedene su i u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika. Neke od vrijednosti su da: „socijalne radnice i socijalni radnici svojim djelovanjem promiču pozitivne vrijednosti zajednice i života ljudi u zajednici“, „promiču pozitive socijalne promjene“, „nastoje u što je moguće većoj mjeri profesionalne vrijednosti socijalnog rada integrirati u privatni život“, ukazuju na „važnost kvalitetnih međuljudskih odnosa te ih svojim djelovanjem nastoje unaprijediti“ te iskazuju „predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja“. Iako se ove vrijednosti ponekad kod stručnjaka mogu razumjeti na različite načine pa ih onda i različito (javno) komuniciraju, iznimno je važno naglasiti kako je o njima potrebno voditi računa i u sferi stručne i javne komunikacije od strane profesionalaca. Jedna od temeljnih odredbi u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika Republike Hrvatske je Odnos prema profesionalnoj sredini. Pritom se posebno naglašava važnost kolegijalnog pristupa u profesiji pri čemu se navodi da su se „socijalne radnice i socijalni radnici dužni odnositi prema suradnicima i suradnicama s poštovanjem i nastojati unapređivati suradnju s njima kao i sa svima s kojima surađuju izvan ustanove u kojoj rade“. Ujedno, u istoj temeljnoj odredbi se navodi da je „dužnost socijalnih radnica i socijalnih radnika ukazati na neodgovarajuće postupke kolegica i kolega, poslodavaca i osnivača u profesionalnom odnosu prema suradnicima“. Ova posljednja odredba se odnosi i na dužnost da socijalni radnici ukažu na nezadovoljstvo suradnicima, ali i poslodavcem. Također, jedna od temeljnih odredbi sadržanih u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika RH je i Utjecaj na političko – pravno društveno uređenje. Ona također poziva na aktivizam i poduzimanje inicijativa od strane socijalnih radnica/ka koji „trebaju predlagati i poduzimati inicijative u području zakonodavstva i socijalne politike koje su u interesu korisnika i korisnica i profesionalne zajednice“ i kritički se osvrnuti na rad nadležnih službi i drugih organizacija. U skladu s tim je da su: „socijalne radnice i socijalni radnici dužni javno upozoriti na svaku praksu i politiku koja odstupa od načela socijalne pravednosti, diskriminira članove društva na temelju njihovih obilježja, sprječava ili otežava pristup društvenim resursima i uslugama“. Stoga je sasvim opravdano i važno da se socijalni radnici/e javno očituju, bore i ukazuju na nezadovoljstvo, primjerice, uvjetima rada, zakonodavnim okvirom, vođenjem od strane nadležnih državnih i stručnih tijela, no, pritom je također važno voditi računa o načinu na koji se to nezadovoljstvo ili kritičnost komunicira s javnošću i svim ostalim uključenim dionicima. Svakim vrijeđanjem, omalovažavanjem ili generaliziranjem pojedinaca, grupe ili organizacije, kako u sferi djelatnosti socijalnog rada, tako i šire, grubo se krše osnovna načela, vrijednosti i temeljne odredbe etike socijalnog rada, ali i općenito visoki komunikacijski standardi profesije. Vezano uz temeljnu odredbu Etičkog kodeksa socijalnih radnica i socijalnih radnika RH pod nazivom Odnos s javnošću navodi se, između ostalog, da „socijalne radnice i socijalni radnici nastoje u široj društvenoj javnosti prezentirati svoju djelatnost kroz sudjelovanje na javnim skupovima i tribinama, stručnim i znanstvenim skupovima, pisanjem i objavom stručnih i znanstvenih radova kao i drugim oblicima informiranja građana putem različitih medija“. Stoga pozivamo na upravo ovakve oblike komuniciranja s javnošću, pri čemu je potrebno voditi računa o etici i standardima profesije. Naime, iskazivanje kritike, nezadovoljstva, aktivizma i predlaganja promjena koje se tiču djelatnosti socijalnog rada je legitimno i sastavni je dio proaktivnog djelovanja naše profesije, ali je pritom neophodno voditi računa o etičnosti te koristiti standardizirane komunikacijske alate.
Stoga pozivamo na profesionalnost i visoke etičke standarde u javnoj komunikaciji socijalnih radnika/ca, gdje se korištenjem društvenih mreža nerijetko isprepliću osobni i profesionalni način komunikacije i iskazivanje stava te je ponekad tanka linija između toga gdje profesionalni stav i način komunikacije prestaje, a osobni započinje, a osobito kada se radi o područjima koja se tiču naše profesije. Pritom još jednom naglašavamo vrijednosti navedene u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika RH pri čemu se navodi da „socijalni radnici/e nastoje u što je moguće većoj mjeri profesionalne vrijednosti socijalnog rada integrirati u privatni život“ kao i na vrijednost koja se odnosi na „predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja“. Napominjemo da je od strane struke važno ukazivati na praksu i politiku koja odstupa od načela pravednosti ili koja na bilo koji način otežava položaj kako korisnika tako i stručnjaka. No, pritom je važno voditi računa o načinu na koji se to iskazuje, koji ne generalizira, vrijeđa ili omalovažava one prema kojima se određena kritika upućuje ili koji ih proziva ad hominem na neadekvatan i neetičan način.
Polazeći od temeljne odredbe u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika Republike Hrvatske koja se odnosi na Poštovanje integriteta i dostojanstva korisnika i korisnica, pozivamo cijelu profesionalnu zajednicu da jednako tako poštuje integritet i dostojanstvo i svih ostalih dionika o kojima se javno komunicira u javnom prostoru i na društvenim mrežama.
Etičko povjerenstvo
Hrvatska udruga socijalnih radnika
IFSW EUROPEAN CONFERENCE
“Social Protection and Human Dignity”
8 -11 September 2019
Vienna, Austria
Register now to take advantage of Early Bird Rate
www.ifsw2019.com
We are delighted to announce that registration for the conference is open! Register before 14th of June 2019 to get the ‘early bird’ rate.
More information and links to the booking form are available from ourregistration page.
Looking forward meeting you in Vienna!
Udruga „Na drugi način“ u partnerstvu s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika i Forumom za slobodu odgoja uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj mlade i socijalnu politiku provela je edukaciju pod nazivom „Procjena podobnosti i prikladnosti za posvojenje“.
Edukacija se provela u okviru projekta „Priprema za posvojenje – podrška posvojiteljskim obiteljima“ koji ima za cilj usvajanje osnovnih vještina i znanja potrebnih za rad stručnjaka s potencijalnim posvojiteljima i posvojiteljskim obiteljima, poznavanje i razumijevanje glavnih teorijskih postavki posvojenja te pridonošenje boljem razumijevanju problematike posvojenja i potreba posvojene djece, kao i stvaranje uvjeta za pravilan psihofizički, socijalni i emocionalni razvoj posvojene djece i povećanje kompetentnosti stručnjaka koji se bave djecom i obiteljima.
Voditeljice edukacije bile su Mirjana Marčetić Kapetanović, prof. psiholog, Vlasta Grgec-Petroci mag. act. soc. i dr.sc. Branka Sladović Franz.
Na edukaciji koja je održana od 07. do 09. svibnja 2019. godine sudjelovalo je oko 30 stručnjaka koji rade s posvojiteljskim obiteljima.
Sudionici su kroz model iskustvenoga učenja imali priliku aktivno sudjelovati i razvijati svoje znanje i vještine kroz radioničke grupe.
Sudjelovanje na edukaciji bilo je besplatno te je edukacija prijavljena Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj psihološkoj komori za bodovanje.
Prethodni
