Poštovani kolege/ice,
Hrvatska udruga socijalnih radnika kao jedan od suorganizatora 6. Hrvatskog simpozija o ranoj intervenciji u djetinjstvu vas poziva na navedeni Simpozij koji će se održati od 11.2.-13.2.2021. godine u Dubrovniku.
Tema: Razumjeti i podržati obitelj djeteta s razvojnim rizicima ili teškoćama
Sve detalje vezane uz prijavu sudionika, sažetak, preliminarni program možete naći OVDJE.
Udruga socijalnih radnika Osječko baranjske županije organizira webinar koji će voditi prof. dr. sc. Marina Ajduković, pod nazivom “Prevencija stresa i kako se nosim sa stresom kao pomagač” 27.5.2020. u 17 sati.
Predavanje je besplatno, ali za ograničen broj sudionika (30).
Biti će bodovano od strane Hrvatske komore socijalnih radnika.
Predsjednica HUSR-a, dipl. soc. radnica Štefica Karačić, imenovana je članicom Savjeta za razvoj civilnog društva.
Za zamjenicu članice je imenovana Gordana Daniel, dipl. soc. radnica, programska direktorica i pedagoška savjetnica u nevladinoj organizaciji SOS Dječje selo Hrvatska.
Radom unutar Savjeta za razvoj civilnog društva, kao savjetodavnog tijela Vlade Republike Hrvatske, razvijati će se suradnja Vlade RH i organizacija civilnog društva, te time stvarati pozitivno okruženje za razvoj civilnog društva.
Zahvaljujemo se svim Udrugama koje su se uključile i dale svoj doprinos.
Dokazi iz prethodnih epidemija zaraznih bolesti govore da epidemije, uključujući socioekonomske utjecaje mjera za njihovu prevenciju i kontrolu, mogu dovesti do povećanja postojećih rizika koji utječu na zaštitu djece. U takvim okolnostima određeni je broj djece u povećanom riziku, a to se posebno odnosi na djecu bez roditeljske, tj. obiteljske skrbi, djecu u riziku od izdvajanja iz obitelji, djecu u sustavu alternativne skrbi te na djecu koja su nedavno izašla iz tog sustava.
Cilj je ove tehničke napomene da stručnjacima za zaštitu djece i državnim tijelima pomogne u žurnom rješavanju problema zaštite djece kada je riječ o djeci koja su u riziku od izdvajanja iz obitelji ili djeci u sustavu alternativne skrbi za vrijeme pandemije COVID-19.
Dokument je izradila međuagencijska radna grupa sastavljena od stručnjaka u području zaštite i zbrinjavanja djece, a oslanja se na dokument „Tehnička napomena: Zaštita djece tijekom pandemije koronavirusa” koji je pripremio Savez za zaštitu djece u humanitarnim akcijama, a koji se temelji na međunarodnim standardima i praksi u području zbrinjavanja i zaštite djece.
Poštovane kolegice i kolege, suradnici i prijatelji,
pozivamo Vas na sudjelovanje u radu XI. konferencije socijalnih radnika koja će se održati u Šibeniku, od 14. do 16. listopada 2020. godine. Ovogodišnju konferenciju želimo posvetiti temi važnosti međuljudskih odnosa u kontekstu naše profesije.
Socijalni rad se u svakom svom segmentu temelji na promicanju kvalitetnih međuljudskih odnosa, kako u odnosu između korisnika, stručnjaka i korisnika, tako i unutar same profesije. Dobri međuljudski odnosi iznimno su važni za očuvanje mentalnog zdravlja korisnika i stručnjaka.
Nalazimo se u vremenima kada je više nego ikad potrebno promicati kvalitetne međuljudske odnose. Nikad do sad viđena globalna zdravstvena kriza u obliku pandemije koronavirusa ljude je ponovno okrenula jedne ka drugima, gdje je postalo više nego ikad vidljivo koliko je međuljudska pomoć i podrška nezamjenjiva i životno važna. Ova krizna i izvanredna situacija pokrenula je cijeli niz pozitivnih inicijativa usmjerenih na promicanje dobrih međuljudskih odnosa, solidarnosti, konkretne uzajamne pomoći, promicanja različitih načina brige za mentalno zdravlje i nošenja sa stresom i dr. S druge strane, dugotrajna izolacija i neizvjesnost od budućnosti, kao i egzistencijalna ugroženost zbog gubitaka radnih mjesta dovode do narušenog mentalnog zdravlja u obliku veće podložnosti stresu, tjeskobi, depresivnosti i niže tolerancije na frustraciju. Vrijeme krize je izazovno za sve ljude i profesije, no, socijalnim radnicima je rad u krizi i s krizom „prirodan“, jer se svakodnevno susreću s različitim kriznim situacijama. Ipak, zdravstvena kriza koja je zahvatila cijeli svijet i suočila ljude sa sasvim novim obrascima ponašanja i brige za zdravlje, donosi neke nove izazove i za našu profesiju.
No, ova konferencija neće biti usmjerena samo na promicanje važnosti međuljudskih odnosa u vremenu globalne pandemije, već i na široj razini. Profesija socijalnog rada je jedna od najpozvanijih profesija u progovaranju o važnosti ulaganja u dobre međuljudske odnose. Socijalni radnici svojim radom u praksi svjedoče koliko je to ulaganje „isplativo“ i u kojoj mjeri utječe na živote svojih korisnika. Ponekad u usmjerenosti i brizi prema korisnicima, manje ulažemo u kvalitetne međustručnjačke odnose, čemu ćemo posvetiti posebnu pažnju na ovoj konferenciji. Teme koje ćemo također otvoriti odnose se na važnost promicanja međuljudskih odnosa u kontekstu: društvene i profesionalne odgovornosti socijalnih radnika, važnosti ulaganja u kvalitetan timski rad, brige o mentalnom zdravlju korisnika i stručnjaka, upravljanja i djelovanja u kriznim okolnostima, politika koje kreiraju socijalni rad, uloge medija i međusektorske suradnje u promicanju kvalitetnih odnosa, etike socijalnog rada, inovativnih i dobrih modela prakse koji se temelje na promicanju kvalitetnih međuljudskih odnosa itd.
Nadamo se da ćemo ovim temama i brojnim drugim pitanjima pokrenuti raspravu unutar naše profesije i odgovoriti na izazove koje nam donosi današnje vrijeme u kontekstu promicanja važnosti međuljudskih odnosa. XI. Konferencija socijalnih radnika namijenjena je domaćim i inozemnim stručnjacima te svima onima koji se u svome profesionalnom djelovanju dotiču teme važnosti promicanja međuljudskih odnosa.
Aktivno sudjelovanje na konferenciji moguće je kroz:
Prijava sažetka treba sadržavati:
Ukoliko se radi o radu u koautorstvu molimo Vas da podcrtate ime i prezime osobe koja će izlagati rad.
Maksimalna dimenzija postera je: 1,20×1,20 cm
NAPOMENA: Sudjelovanje i objava u knjizi sažetaka nije moguća bez uplaćene kotizacije.
VAŽNI DATUMI
OSOBA ZA KONTAKT
Marija Biočić
tajnica Hrvatske udruge socijalnih radnika
tel: 01 4550 758
mob: 098 229 167
e-mail: husr@husr.hr
KOTIZACIJA
Svi se sudionici trebaju prijaviti i uplatiti kotizaciju. Stoga Vas molimo da se pridržavate rokova za prijave.
U cijenu kotizacije uključeni su: materijali konferencije, zbornik sažetaka, svečana večera, sokovi i kava u stankama.
Iznos kotizacije s PDV-om:
| Uplate do 15.9.2020. | Članovi HUSR-a | Ostali | Studenti preddiplomskih i diplomskih studija/umirovljenici/nezaposleni/vježbenici |
| S izlaganjem | 1.100,00 kn | 1.400,00 kn | Bez kotizacije |
| Bez izlaganja | 1.300,00 kn | 1.600,00 kn | Bez kotizacije |
| Uplate od 16.9.2020. | Članovi HUSR-a | Ostali | Studenti prediplomskih i diplomskih studija/umirovljenici/nezaposleni/vježbenici |
| S izlaganjem | 1.300,00 kn | 1.600,00 kn | Bez kotizacije |
| Bez izlaganja | 1.600,00 kn | 1.900,00 kn | Bez kotizacije |
| Jednodnevna kotizacija | 800,00 kn |
Jednodnevna kotizacija ne uključuje sudjelovanje na svečanoj večeri.
Uplate idu na račun HUSR-a otvoren u Zagrebačkoj banci, IBAN: HR4323600001101561472
ORGANIZATOR:
Hrvatska udruga socijalnih radnika
PROGRAMSKI ODBOR:
Gordana Berc
Snježana Bubenik
Gordana Daniel
Sunčica Dominiković Šafranić
Olja Družić Ljubotina
Milica Gregurić Prugovečki
Marijana Kletečki Radović
ORGANIZACIJSKI ODBOR:
Andreja Baus
Marija Biočić
Meri Gatin
Tomislav Glavnik
Štefica Karačić
Nataša Koražija
Helena Majerić
Ante Puče
Cvita Šimić
Ljiljana Vrbić
MJESTO ODRŽAVANJA:
Amadria Park, Hoteli Solaris 86, 22 000 Šibenik
REZERVACIJA SMJEŠTAJA:
A.T.I d.o.o. Turistička agencija
Zadarska 15, 52100 Pula
tel: +385(0)52 223-400
e-mail: husr@ati.hr
OBRAZAC ZA REZERVACIJU SMJEŠTAJA PREUZMITE OVDJE.
Za sve eventualne upite u vezi smještaja molimo da se obratite na navedene kontakte agencije.
OBRAZAC ZA PRIJAVU PREUZMITE OVDJE.
Nakon pripreme sadržaja i radnih materijala definiran je plan provedbe edukacija na 8 lokacija u RH na način da se ova aktivnost provede od ožujka do rujna 2020. godine, te je utvrđen raspored izvoditelja po pojedinim lokacijama.
Kako bi se potpuno uskladio pristup i na vrijem otklonili mogući nedostatci ili prepreke u provedbi edukacija dogovoreno je da se prva edukacija organizira u Zagrebu , te da na njoj sudjeluju i prate njenu provedbu svi izvoditelji ( prema modulima u kojima sudjeluju).
Edukacija u trajanju od tri dana provedena je u prostoru Doma za starije osobe Sveti Josip u Zagrebu, Dunjevac 17.
U edukaciji je sudjelovalo 23 stručnjaka centara za socijalnu skrb sa područja Zagreba i Zagrebačke županije od kojih je većina imenovana koordinatorima za rad s osobama pod međunarodnom zaštitom. Bilo je uključeno 8 izvoditelja edukacije na način da je 6 izvoditelja održalo planirana predavanja, a ostali su sudjelovali u provođenju interaktivnih radionica, bilježili tijek rada i važne detalje temeljem kojih će se napraviti određene manje korekcije za nastavak projekta. Također je provedena je početna i završna evaluacija edukacije.
Sudionici su iskazali veliki interes za ovu temu, aktivno su sudjelovali u radu, postavljali pitanja, komentirali i razmjenjivali iskustva vlastite prakse u radu s osobama pod međunarodnom zaštitom.
Ova edukacija je prepoznata kao prilika da se unaprijedi i uskladi pristup sustava socijalne skrbi u ovom području rada obzirom da je postojeća praksa jako neujedenačena.
Uključeni izvoditelji ocijenili su da pripremljeni sadržaji i materijali u potpunosti odgovaraju vremenskom okviru edukacije, da ima dovoljno prilike za diskusije, rasprave i aktivno sudjelovanje polaznika koji su se o tome pohvalno osvrnuli na završetku edukacije.
Sudionicima su uručeni pisani materijali (prezentacije) s preporukom da ih koriste u daljnjem radu, te kontakti ukoliko za to budu imali potrebu.
Za projektni tim:
Štefica Karačić
Privitak:
1. Program edukacije
2. Potpisa lista sudionika
3. Potpisna lista izvoditelja
4. Evaluacijske liste sudionika i izvoditelja
Poštovane kolegice i kolege,
Zabrinuti i uznemireni informacijama o širenju zaraze korona virusom u nekoliko domova za starije i nemoćne osobe u našoj zemlji upućujemo svima osobnu i profesionalnu podršku u ovoj iznimno teškoj i stresnoj situaciji.
Uvjereni, da su u ovim ustanovama kao i u cijelom sustavu socijalne skrbi na vrijeme i s punom odgovornošću poduzete sve propisane i moguće mjere kako bi se spriječila zaraza korisnika i djelatnika svjesni smo činjenice da od ove bolesti još uvijek nema potpune zaštite i da se ona može dogoditi svima. Stoga su naše misli i dobre želje ovih dana uz vas.
Poznato je da krizna vremena vape za „dežurnim krivcima „. Svjedoci smo kako se danima kroz medije nameću pitanja odgovornosti za zarazu u Domu za starije osobe Split, što značajno utječe na negativnu percepciju cijelog sustava socijalne skrbi kao djelatnosti koja za razliku od drugih nije dorasla svojim društvenim ulogama.
Obzirom da je stanje u našoj praksi bitno drugačije duboko smo nezadovoljni ovakvim odnosom te s pravom očekujemo brzu i potpunu informaciju odgovornih o djelovanju sustava socijalne skrbi, a osobito domova za starije osobe u vremenu epidemije.
U ovoj iznimno teškoj i potpuno novoj situaciji djelatnici zaposleni u sustavu socijalne skrbi nisu „hladni pogon„. Potrebe naših korisnika ne prepoznaju epidemiju kao razlog odgode našeg djelovanja , nego zahtijevaju pojačani rad svake zaposlene osobe.
To podrazumijeva maksimalno zalaganje i predanost poslu uz visoku razinu profesionalne i osobne odgovornosti. Kreativnim i inovativnim pristupom brojni stručnjaci sada mijenjaju vlastitu praksu kako bi svojim korisnicima osigurali adekvatne i pravovremene socijalne usluge pri čemu su često i sami izloženi rizicima od zaraze.
U tom kontekstu želim da ova poruka bude izraz ohrabrenja i zahvale svim radnicima domova socijalne skrbi pogođenih epidemijom koji sada nose najveći teret ove krize, ali i svim socijalnim radnicama i socijalnim radnicima u djelatnosti socijalne skrbi, zdravstva, pravosuđa, obrazovanja, vjerskih organizacija i organizacija civilnog društva, kao i u području lokalne, regionalne i državne uprave koji u ovom kriznom vremenu ponovno potvrđuju snagu i vrijednost profesije socijalnog rada u životu ranjivih socijalnih skupina i cijele zajednice.
S nadom da će ova epidemija uskoro proći veselim se daljnjoj profesionalnoj suradnji u prevladavanju novih izazova koji nas nakon toga očekuju, te upućujem svima izraze dubokog poštovanja i zahvalnosti.
Zagreb, 24.04.2020.
Predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić, dipl.soc.radnica
Hrvatska udruga socijalnih radnika ove godine organizira XI. Konferenciju socijalnih radnika u Šibeniku u periodu od 14. – 16. listopada 2020. godine.
Konferencija će se održati pod nazivom „Promicanje međuljudskih odnosa u socijalnom radu“.
Upravni odbor HUSR-a donio je odluku da organizacijski i programski odbor djeluju u sastavu:
Organizacijski odbor: Štefica Karačić, Meri Gatin, Ljiljana Vrbić, Nataša Koražija, Tomislav Glavnik, Cvita Šimić, Andreja Baus Ante Puče i Helena Majerić.
Programski odbor: Olja Družić Ljubotina, Marijana Kletečki Radović, Gordana Daniel, Sunčica Dominiković Šafranić, Snježana Bubenik, Milica Gregurić Prugovečki i Gordana Berc
Uskoro više informacija.
Hrvatska komora socijalnih radnika (HKSR), kao krovna strukovna organizacija, nedavno je otvorenim pismom upozorila da nepravednom smatra najavu Vlade o mogućem snižavanju plaća u javnim službama s obzirom na velik pritisak na socijalne radnike, dodatno povećan zbog epidemije i potresa. Socijalni radnici ne rade samo u sustavu socijalne skrbi, već i u pravosuđu te zdravstvu, obrazovnom sustavu, privatnim socijalnim ustanovama i neprofitnim organizacijama te su u svakodnevnom kontaktu s pacijentima. Zbog masovnih otkaza i oštećenja od potresa zatrpani su novim zahtjevima za novčanim i pomoćima u naravi.
Nela Pamuković, glasnogovornica HKSR-a, kaže za tportal da se novčana pomoć sada intenzivnije distribuira uglavnom na zagrebačkom području, na kojem su ljudi ostali bez krova nad glavom.
‘Povećan je broj zahtjeva za jednokratnom pomoći, doplatcima za pomoć i njegu, osobnim invalidninama… Svi oblici novčanih pomoći su u porastu. Jednokratna pomoć, predviđena Zakonom o socijalnoj skrbi, za samca iznosi maksimalno 2500 kuna na godišnjoj razini, a za obitelji do 3500 kuna. Takva pomoć može se isplatiti jednokratno ili u više obroka u godinu dana. Postoji i mogućnost za uvećanom jednokratnom pomoći, za koju nadležni centar za socijalnu skrb traži suglasnost, uz dokaznu dokumentaciju, i nadležnog ministarstva, a koja u izvanrednim okolnostima može iznositi i do 10.000 kuna’, podsjeća Pamuković.
Socijalni radnici u centrima za socijalnu skrb, poput ostalih djelatnika na radnim mjestima u razdoblju epidemije, po kriznim uputama podijeljeni su u dva tima koji rade po 14 dana, s tim da oni koji ostaju kod kuće također rade i u stalnoj su korespondenciji s korisnicima i kolegama u uredima.
Prema posebnim uputama Civilnog stožera i nadležnog ministarstva radi se u ustanovama i udomiteljskim obiteljima. Pritom, s obzirom na to da je u potresu teško oštećena zgrada Centra za socijalnu skrb – podružnica Donji grad u Haulikovoj ulici kod Svačićeva trga, djelatnici su privremeno smješteni u glavni ured Centra za socijalnu skrb Zagreb u obližnjoj Kumičićevoj ulici i trenutno je najhitnije riješiti njihov prostor za rad u suradnji s nadležnim ministarstvom i Gradom Zagrebom jer na sadašnjoj lokaciji nema dovoljno mjesta pa sjede i po tri djelatnika u jednoj prostoriji.
Centri za socijalnu skrb bilježe porast slučajeva obiteljskog nasilja i sukoba prvenstveno kada su u fokusu sukobi razvedenih roditelja oko viđanja djece.
‘Roditelji koji imaju sudska rješenja inzistiraju na viđanju djece na takav način, iako je izdana preporuka da se kontakti dogovorno riješe u smislu manje mogućnosti zaraze te da se češće koriste online kontakti, čime se ugrožava i zdravlje djeteta. Povećan je broj takvih upita, unatoč preporuci da se djeca na 14 dana zadrže u jednoj roditeljskoj sredini. Pojedine europske države potpuno su zabranile odlazak djece iz sredina u kojima su se zatekla u vrijeme proglašenja kriznih mjera, a mi smo preporučili online kontakte i dogovor roditelja. U slučaju da to ne funkcionira, roditelji mogu predati sudu prijedlog za izmjenu kontakata, no to nije rješenje u sadašnjoj situaciji zbog dugotrajnosti postupka’, objašnjava Pamuković.
Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika (HUSR), napominje za tportal da socijalni radnici, suočeni s izazovima epidemije koronavirusa, kao i uvijek dosad, ostaju uz svoje korisnike, svjesni da su im upravo sada potrebne pojačana podrška, pomoć i zaštita.
‘Krizna vremena zahtijevaju krizne intervencije i mjere. Neke od tih mjera direktno utječu na našu profesionalnu praksu i nameću prilagodbe u neposrednom radu s korisnicima kako bi se smanjili rizici i sačuvalo zdravlje korisnika, ali i pomagača. Radi se o potpuno novim, nepoznatim i neizvjesnim situacijama za koje nismo pripremljeni, o kojima nismo učili i koje od nas zahtijevaju kreativna rješenja, veću odgovornost i hrabrost’, navodi Karačić, ujedno ravnateljica Doma za starije osobe Centar u Klaićevoj ulici.
Socijalni rad podrazumijeva neposredan kontakt s korisnikom, uvid u njegove životne prilike i intervencije na terenu, tamo gdje osoba živi, a u uvjetima ograničenih kretanja i zadane socijalne distance intervencije postaju sve složenije.
‘U neposrednom radu s korisnicima socijalni radnici pridržavaju se propisanih mjera zaštite kako u pogledu distance – primjerena udaljenost – tako i korištenjem zaštitnih maski, rukavica i sredstava za dezinfekciju. Organizacija rada socijalnih radnika u sustavu socijalne skrbi prilagođena je uputama za suzbijanje epidemije. Međutim socijalni radnici nisu ‘hladni pogon’, nego su i sada dostupni korisnicima kroz organizirana dežurstva u ustanovama ili kroz druge oblike rada i komunikacije’, ističe Karačić.
Unatoč rizicima za vlastito zdravlje, brojni socijalni radnici i u uvjetima epidemije svakodnevno rade na terenu, procjenjuju potrebe korisnika i poduzimaju adekvatne mjere zaštite, kažu predsjednica HUSR-a. Aktualni rad prvenstveno se odnosi na zaštitu djece od zanemarivanja i zlostavljanja, zaštitu starih i nemoćnih osoba i osoba s invaliditetom, osoba stradalih u potresu te brigu o socijalno isključenim i osobama koje žive u siromaštvu.
S obzirom na povećan broj zahtjeva za pomoć, ima li dovoljno sredstava za sve?
‘Osiguravaju se novčane pomoći, usluge kriznog smještaja, usluge psihosocijalne podrške i savjetovanja kako bi prevladali poteškoće s kojima se suočavaju. Važno je istaknuti da se sva prava na novčanu pomoć, uključujući priznavanje jednokratnih naknada, za sada izvršavaju redovito i bez dodatnih ograničavanja’, kaže Karačić.
Iako je broj prijava obiteljskog nasilja nešto manji, ovaj društveni fenomen nije nestao pojavom epidemije; na svaku dojavu ili sumnju o nasilju u obitelji socijalni radnici odgovaraju adekvatnom intervencijom, tvrdi ona, dodajući da se u suradnji s policijom obavljaju izvidi na terenu i provode odgovarajuće mjere zaštite. Kada je potrebno, žrtvama nasilja osigurava se adekvatan siguran smještaj, materijalna pomoć ili druge socijalne usluge.
‘Predanim radom u ustanovama socijalne skrbi, u kojima se usluge pružaju bez odgode, 24 sata dnevno, socijalni radnici i drugi pomagači trude se zaštititi svoje korisnike od infekcije te ih istovremeno psihosocijalnom podrškom nastoje osnažiti da prihvate i izdrže ograničenja što su značajno promijenila njihov i život njihovih najbližih.
Poštovane kolegice i kolege,
suočeni s izazovima epidemije korona virusa, kao i u mnogim ranijim kriznim vremenima socijalni radnici ostaju uz svoje korisnike svjesni da je najranjivijim socijalnim skupinama upravo sada potrebna pojačana podrška, pomoć i zaštita.
Krizna vremena zahtijevaju krizne intervencije i mjere. Neke od tih mjera direktno utječu na našu profesionalnu praksu i nameću prilagodbe u neposrednom radu s korisnicima kako bi se smanjili rizici i sačuvalo zdravlje korisnika, ali i pomagača.
Radi se o potpuno novim, nepoznatim i neizvjesnim situacijama za koje nismo pripremljeni, o kojima nismo učili i koje od nas zahtijevaju kreativna rješenja, veliku odgovornost i hrabrost.
Znamo da socijalni rad podrazumijeva neposredan kontakt s korisnikom, uvid u njegove životne prilike i intervencije na terenu, tamo gdje osoba živi. U uvjetima ograničenih kretanja i propisane socijalne distance naše intervencije sada postaju sve složenije. Mnogi socijalni radnici nesebično se tome predaju kako bi bili oslonac, a ponekad i jedina podrška onima koji su sami, izolirani, siromašni, bolesni, a ponekad i zaboravljeni od drugih.
Predanim radom u ustanovama socijalne skrbi gdje se usluge pružaju bez odgode, 24 sata dnevno socijalni radnici i drugi pomagači trude se zaštiti svoje korisnike od infekcije, te ih istovremeno osnažiti da prihvate i izdrže ograničenja koja su značajno promijenila njihov život i život njihovih najbližih.
Kao odgovorne osobe u sustavu socijalne skrbi i drugim područjima socijalnog rada mnoge socijalni radnice i socijalni radnici zahvaljujući svojim znanjima i vještinama vođenja i kriznog upravljanja uspješno organiziraju rad i život u ustanovama čime uvelike doprinose kvaliteti socijalnih usluga koja i u ovim teškim vremenima ostaje naš prioritet.
Međusobno povezivanje i sustručnjačka podrška koju oduvijek prakticiramo sada je još više došla do izražaja i pokazala pravu vrijednost u svakodnevnoj praksi socijalnog rada.
S velikim zadovoljstvom i ponosom ovim putem zahvaljujem svima na profesionalnom i odgovornom radu i empatiji kojom dijelimo tešku stvarnost s našim korisnicima i međusobno.
Ujedno koristim priliku zaželjeti svima sretan i blagoslovljen Uskrs!
Štefica Karačić,
predsjednica HUSR-a
Prethodni
