Radionice III
Lovorka Pandur
Paola Medved
Dom za psihički bolesne odrasle osobe «Turnić», Rijeka
Kako uključiti volontere u rad socijalne ustanove za odrasle osobe – iskustva u provedbi
Zbog prepoznavanja volonterstva kao jednog od najsnažnijih elemenata koji doprinose razvoju i oblikovanju promjena u zajednici i društvu, odlučili smo predstaviti način uvođenja i provođenja volonterstva u institucijama socijalne skrbi – u domovima za odrasle osobe.
Cilj radionice je upoznati sudionike s mogućnostima, prednostima, ali i poteškoćama angažiranja volontera u rad institucija, kroz teorijski i praktični dio.
Teorijski dio obuhvaća prikaz procesa uključivanja volontera u institucije koji je predstavljen kroz neizostavnih «Osam koraka» (SMART, 2005.) koji vode k uspješnoj integraciji volonterstva i implementaciji njegovih pozitivnih učinaka u instituciji. Kratkom prezentacijom iskustava u radu volontera u Domu za psihički bolesne odrasle osobe «Turnić», želja nam je predstaviti dosadašnja odlična iskustva i dobru praksu u provođenju volonterstva te podijeliti dojmove naših volontera. Praktični dio ostvarit će se kroz diskusiju sa sudionicima, o njihovim razmišljanjima, idejama i sugestijama glede potencijalnih prednosti, ali i prepreka u vođenju volonterstva.
Nekolicina je dobiti koje će sudionici ove radionice moći usvojiti; poticaj i motivacija za one institucije koje još uvijek nemaju praksu volonterstva, upoznavanje sa sustavom menadžmenta i koracima koji su potrebni za uspješno vođenje volonterskih aktivnosti. To je ujedno i prilika da se od samog početka smanji rizik od poteškoća uvođenja volonterstva u institucije motivirane za takav oblik rada.
____________________________________________________________________
Jasminka Pavlina
Grad Zagreb
Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom
Suradnja i partnerstvo u radu organizacija civilnog društva na lokalnoj razini – primjer Grada Zagreba
Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnog (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Civilno društvo, najkraće rečeno, jesu građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja. Suvremen razvoj društva, osim što je pridonio boljoj kvaliteti života određenih društvenih grupa, iste je suočio i s nizom problema i barijera modernog društva. Socijalna skrb kao sustav koji organizira pružanje usluga ugroženim socijalnim skupinama pokušava odgovoriti na novonastale izazove suvremenog društva. Sustav socijalne skrbi na lokalnoj razini dovodi se u pitanje kada je prepušten isključivo državnim institucijama i lokalnoj samoupravi. Značajnu ulogu u tom smislu imaju organizacije civilnog društva.
Lokalnim organizacijama civilnog društva treba omogućiti provođenje programa koji bi se na lokalnoj razini i trebali rješavati. U tom smislu, kao jedinica lokalne uprave djeluje i Grad Zagreb. Tijekom radionice bit će prezentirana suradnja Grada Zagreba i organizacija civilnog društva u provedbi programa i projekata socijalne skrbi s naglaskom na razvoj partnerstva kao značajnog činitelja za kvalitetnu provedbu programa. Svekolika suradnja i razvijen partnerski odnos bez volontera, kao najjače karike organizacija civilnog društva, nije dovoljna za pružanje sveobuhvatne kvalitetne skrbi u zajednici. Stoga je svrha radionice upoznati i raspraviti sa sudionicima o najvažnijim čimbenicima u pružanju kvalitetnih socijalnih usluga od strane organizacija civilnog društva u zajednici s naglaskom na važnost partnerstva i značenje volonterstva. Kao primjer dobre prakse prikazat će se volonterska akcija „Val pozitive na Pešči“. ____________________________________________________________________
Lidija Petrović
Ured pravobraniteljice za djecu, Zagreb
Kako unaprijediti prava djece smještene u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi
Jedno od temeljnih dječjih prava je pravo djeteta na život uz roditelje i roditeljsku skrb. U tom kontekstu smještaj djece u ustanove socijalne skrbi i udomiteljstvo predstavljaju alternativan oblik skrbi i to u situacijama kada je procijenjeno da su dječja prava u obitelji ugrožena te da je izdvajanje iz obitelji u njihovom najboljem interesu.
Temeljem zakonske obveze Ureda pravobranitelja za djecu da vrši uvid u način ostvarivanja brige o djeci koja borave ili su privremeno, odnosno trajno smještena kod fizičkih i pravnih osoba i drugih pravnih subjekata na temelju posebnih propisa, djelatnici Ureda pravobraniteljice za djecu su obišli sve domove za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi u Republici Hrvatskoj. Tom prilikom ustanovljene su određene pojavnosti zajedničke svim ustanovama, a koje je potrebno mijenjati i rješavati, radi otklanjanja daljnjih kršenja prava djece smještene u domovima. Najčešće primjedbe upućene domovima odnosile su se na: duljinu trajanja smještaja, nužnost kvalitetnije suradnje domova - centara za socijalnu skrb - sudova, stupanj participacije djece u domovima, postojanje nasilja (vršnjačkog i odraslih prema djeci), ostvarivanje prava djece na privatnost, prisutnost volontera i način njihove provjere te supervizija i edukacija djelatnika.
U radionici sudionicima će detaljnije biti predstavljene uočene pojavnosti vezane uz navedenu problematiku te će biti upoznati s preporukama upućenim nadležnim institucijama radi poboljšanja stanja u domovima. Nakon toga otvorit će se rasprava o načinima poboljšanja kvalitete života djece smještene u domovima te o načinima poboljšanja suradnje između domova - centara za socijalnu skrb - sudova.
___________________________________________________________________
Branka Peurača
Ars publica, Zagreb
Osnovne informacije o medijaciji u zajednici
Medijacija je postupak iznalaženja rješenja u sukobu dviju ili više strana uz sudjelovanje neutralne treće strane – osobe ili tima. Ona korištenjem komunikacijskih vještina i prepoznavanjem elemenata sukoba pomaže stranama u sukobu da izgovore i čuju informacije, razmotre situaciju, iznađu moguće opcije te između njih odaberu onu koja će na najbolji način zadovoljiti njihove potrebe i, na kraju, usuglase se o načinu provedbe dogovorenoga. U takvom procesu strane u sukobu su osnažene da same dođu do rješenja i preuzmu odgovornost za njega, što osigurava s jedne strane osjećaj vlasništva nad rješenjem i povećava predanost u provedbi sporazuma u slučaju konkretnog sukoba, a s druge uspostavlja nove obrasce komunikacije i rješavanja problema i time povećava sposobnost sukobljenih za samostalno konstruktivno rješavanje konfliktnih situacija u budućnosti. U radionici ćemo razmotriti sljedeća pitanja:
- koja znanja i vještine trebaju medijatorima?
- kako izgleda medijacijski postupak?
- po čemu se ono što radi medijator razlikuje od posla psihoterapeuta i drugih pomagača?
- što je medijacija u zajednici i kako je organizirana u svijetu?
_____________________________________________________________________
Branka Peurača
Ars publica, Zagreb
Medijacijska praksa u zajednici
Medijacija je u Hrvatsku «ušla» ranih devedesetih. Tada su aktivisti i aktivistice ženskih i mirovnih inicijativa prepoznali medijacijske vještine kao oruđe koje može koristiti u radu u sredinama stradalima u ratu. Stečene vještine korištene su većinom u neformalnoj medijaciji, kada strane u sukobu nisu znale kako se zove taj postupak u kojem im netko pomaže da razgovaraju s drugom stranom. Ljudi koji su željeli učiti i primjenjivati medijaciju bavili su se u prvom redu nekim drugim područjima: zagovaranjem društvenih promjena, zaštitom i promocijom ljudskih prava, građenjem mira, psihološkom pomoći te osnaživanjem i podrškom marginaliziranima. Aktivistice koje su do četiri popodne radile na organizaciji javnog protesta ili na psihosocijalnoj podršci izbjeglima i prognanima, u pet sati su već bile medijatorice u sukobu voditeljica dviju ženskih organizacija. Do danas je napisan priručnik za medijaciju u zajednici i razvijeno je nekoliko programa edukacije vršnjačke medijacije za djecu. U radionici ćemo razmotriti sljedeća pitanja:
- koje resurse mogu koristiti oni koji žele medijacijsku obuku ili započeti medijacijsku praksu u Hrvatskoj?
- kako zakon regulira medijaciju u Hrvatskoj i gdje je tu mjesto medijacije u zajednici? A mjesto socijalnih radnika/ca?
- koje se etičke dileme u pružanju medijacijskih usluga u zajednici trebaju razriješiti?
- što je potrebno osigurati za kontinuirano i održivo pružanje medijacijskih usluga?
____________________________________________________________________
Mladen Pokrajčić
Dom za starije i nemoćne osobe Primorsko – goranske županije „Mali Kartec“ Krk
Uloga doma za starije i nemoćne u razvijanju socijalnog rada u zajednici
Dom predstavlja suvremen model institucionalne, ali i izvaninstitucionalne skrbi za starije osobe u lokalnoj zajednici. Brojnim uslugama Doma osigurava se svakodnevna zdravstvena pomoć i njega, rehabilitacija starijih osoba, kulturno-zabavna, rekreativna, duhovna, radno okupacijska, psihološka, savjetodavna i druga pomoć. Dom zadnjih godina razvija i unapređuje izvaninstitucionalnu skrb za starije osobe, kao humaniji i kvalitetniji način rješavanja velikog broja njihovih potreba. Ovo područje je zahtjevno i moguće ga je realizirati jačanjem uloge doma, obitelji i lokalne zajednice kroz usluge gerontoservisa pri gerontološkim centrima u domovima. U našoj lokalnoj zajednici gerontoservisi pružaju organizirane usluge zadovoljavanja onih potreba korisnika koje im obitelj ne može osigurati. Dom u ovom području starijim osobama pruža usluge kroz: pomoć i njegu u kući, dnevni boravak i posuđivaonicu električnih kreveta i ortopedskih pomagala.
Cilj radionice je potaknuti raspravu o mogućnostima širenje novih oblika izvaninstitucionalne skrbi starijih osoba u skladu s načelom solidarnosti lokalne zajednice te načelom uzajamnosti. __________________________________________________________________
Mladen Pokrajčić
Dom za starije i nemoćne osobe Primorsko – goranske županije „Mali Kartec“ Krk
Tjelesna aktivnost osoba starije životne dobi u zajednici
Brojne tegobe i bolesti uzrokovane su pomanjkanjem kretanja kod starijih osoba. Starijim osobama rekreacija omogućava vitalnost, samostalnost i dobro raspoloženje. Stoga treba stvoriti uvjete koji će omogućiti starijim osobama bavljenje različitim rekreacijskim oblicima vježbanja u lokalnoj zajednici. Rekreacija u gerontologiji ima vrlo široku uporabu jer se njezinom primjenom održava cjelokupnost psihofizičkih komponenata osobnosti. Kinezioterapija je zacijelo najučinkovitija metoda liječenja. Ovaj oblik rada neobično je učinkovit u ovoj životnoj dobi jer motivira, razvija natjecateljske sposobnosti, osjećaj sigurnosti i omogućava stvaranje novih oblika druženja. U radionici će biti predstavljen program aktivnosti na području sporta i rekreacije osoba starije životne dobi koje Dom za starije i nemoćne osobe Primorsko-goranske županije „Mali Kartec“ Krk realizira u suradnji s lokalnom zajednicom. Potporu realizaciji manifestacija daju Hrvatski savez sportske rekreacije, Hrvatski olimpijski odbor, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski sabor i drugi. Ovaj inovativan program uvodi nove oblike rada i suradnje s lokalnom zajednicom. Program tjelesne aktivnosti u ovom domu provodi se kontinuirano od 1998. godine i postiže odlične rezultate u očuvanju funkcionalnih sposobnosti korisnika, a cilj je promovirati zdravo i aktivno starenje. Zahvaljujući uspješnom radu u Domu, na lokalnoj i nacionalnoj razini u posljednjih deset godina organizirane su brojne aktivnosti i manifestacije na području rekreacije osoba starije životne dobi. U okviru radionice bit će prikazan film koji je Hrvatsku predstavljao na 17. Europskom festivalu rekreacije u Rovinju u lipnju 2009. godine.
____________________________________________________________________ Ivica Poljak
Slavko Kraljević
Željko Tandara
Hrvatska udruga socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije
Centar za socijalnu skrb Split
Ćakula s Ivicom Poljakom: Socijalni radnici u humanitarnoj akciji
Hrvatska udruga socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije od svojih početaka nije samo strukovna udruga u lokalnoj zajednici već i inicijator, provoditelj i pomagač humanitarnih aktivnosti u zajednici.
Udruga, ali i članovi pojedinačno, priključivali su se raznim humanitarnim inicijativama u zajednici. Stoga nam je cilj u ovoj radionici predstaviti organiziranje dviju naših velikih javnih akcija prikupljanja sredstava za pomoć socijalno ugroženim obiteljima s djecom. Značaj ovih javnih akcija ogleda se u poticaju i angažmanu Hrvatske udruge socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije da okupi razne partnere iz lokalne zajednice u zajedničku i koordiniranu akciju, između ostalog i s ciljem jačanja partnerstva i suradnje svih dionika u zajednici. Partneri u ovim humanitarnim akcijama bili su nam motoristički klub „Predator“ iz Kaštela, razne institucije iz lokalne zajednice - Županija, grad, župa, škola, Centar za socijalnu skrb te mediji i udruge civilnog društva.
Cilj nam je predstaviti izazove i dobiti organiziranja humanitarnih akcija u lokalnoj zajednici te suradnju sa svim partnerima koji su se priključili u realizaciji i potpomogli dobrim rezultatima ovih akcija. Stoga će na radionici predstaviti i podijeliti svoja iskustva i predstavnici partnera u organiziranju konkretnih humanitarnih akcija - predstavnik Županije, grada, crkvene zajednice, osnovne škole, predstavnik motorističkog kluba „Predator“ te novinarka „Slobodne Dalmacije“. Uz neposredne sudionike akcije na radionicu će biti pozvani predstavnik Centra za socijalnu skrb Split, predstavnik Hrvatske udruge socijalnih radnika te osobe iz javnog života.
____________________________________________________________________
Petar Škrmeta
Centar za socijalnu skrb Split
Hrvatska udruga socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije
Modeli socijalnog rada u lokalnoj zajednici
Cilj ove radionice je naglašavanje važnosti različitih modela rada u lokalnoj zajednici za razvoj usluga socijalnog rada, povezivanje različitih usluga socijalnog rada u lokalnoj zajednici i prikaz specifičnih socijalnih aktivnosti u lokalnoj zajednici. Bit će prezentiran razvoj usluga socijalnog rada i povezivanja socijalnih usluga u splitskoj lokalnoj zajednici te kako stanovnici te zajednice ostvaruju pristup socijalnim uslugama. Također će biti prikazan način planiranja socijalnog programa u lokalnoj zajednici, kao i grupe u lokalnoj zajednici koje se zasnivaju na specifičnim potrebama te praktičan grupni rad s modelima i primjerima socijalnog rada u lokalnoj zajednici. Jedan od mogućih primjera kojima će biti ilustrirana socijalna akcija u lokalnoj zajednici su npr. majke u gradskom kotaru Varoš koje žele organizirati dječji vrtić u svojem susjedstvu koji bi radio na dobrovoljnoj bazi, bio organiziran i vođen od korisnika ovih usluga. Također će biti prikazan mogući primjer grupe nezaposlenih osoba koje se sastaju jednom tjedno i potiču povezivanje s poslodavcima i agencijama te upoznaju druge osobe u lokalnoj zajednici sa sličnim potrebama; te primjer edukativnih grupa za mlade roditelje koji uz edukaciju i naučene nove vještine prenose svoja znanja i iskustva te stječu i pružaju podršku drugim osobama iz svoje lokalne zajednice. Ujedno će biti prezentiran Novi smjer razvoja Centra za socijalnu skrb Split – «Ured sve na jednom mjestu».
Kada su socijalni radnici/ice i drugi stručnjaci uključeni u aktivnosti lokalne zajednice potrebno je postaviti sljedeća pitanja: (1) Tko je sve uključen u lokalnoj zajednici u donošenje odluka o pojedinim pitanjima/problemima? (2) Tko će sve imati koristi od ovih modela socijalnog rada u lokalnoj zajednici? (3) Kako kvaliteta socijalnog rada u lokalnoj zajednici utječe na najugroženije članove lokalne zajednice? (4) Koje strategije mogu najbolje savladati moguće zapreke? ___________________________________________________________________
Sanja Vladović
Ured pravobraniteljice za djecu, Zagreb
Zaštita prava i interesa djece smještene u domovima za djecu s poremećajima u ponašanju
Djeca s poremećajima u ponašanju su posebno ranjiva skupina i društvo im jamči pravo na posebnu skrb i zaštitu. Ured pravobraniteljice za djecu temeljem zakonskih ovlasti prati zaštitu (i kršenje) prava ove skupine djece i to putem redovitih obilazaka djece na smještaju u domovima, putem pojedinačnih i institucionalnih prijava, izvješćivanja medija. Podaci Ureda ukazuju na nedovoljnu učinkovitost sustava zaštite djece s poremećajima u ponašanju, posebice one smještene u domove za djecu s poremećajima u ponašanju, bilo temeljem Zakona o sudovima za mladež, bilo temeljem Obiteljskog zakona. Djelatnici Ureda utvrdili su brojne teškoće u ovom segmentu zaštite djece, zbog kojih su tretmanske intervencije neučinkovite i ne daju očekivane rezultate. Često upravo kod djece na smještaju u domu za odgoj poremećaji u ponašanju poprimaju učestalije i intenzivnije oblike. Cilj radionice je prezentacija podataka Ureda pravobraniteljice za djecu u području zaštite prava i interesa djece s poremećajima u ponašanju na smještaju u odgojnim ustanovama, te rasprava o nedovoljnoj učinkovitosti intervencija u tretmanu ove djece, a time i nedovoljnoj učinkovitosti zaštite njihovih prava i interesa. Sudionici će se upoznati s najčešćim uočenim problemima od strane Ureda, a koji su detektirani putem provođenja aktivnosti temeljem Zakona o pravobranitelju za djecu. Upoznat će se i s preporukama koje je Ured uputio nadležnim institucijama radi poboljšanja stanja u domovima, budući da uočeni problemi traže intervencije sustava i koordinirano djelovanje svih segmenata društva koji se bave zaštitom djece s poremećajima u ponašanju. Nakon rasprave, planirano je čuti i zabilježiti mišljenja i prijedloge stručnjaka, što bi predstavljalo zaključke radionice i smjernice za dalje postupanje.
_____________________________________________________________________
Zlatko Wild
Centar za socijalnu skrb Osijek
Stalna pomoć
Tijekom rada s korisnicima koji ispunjavaju zakonske uvjete za priznavanje prava na stalnu pomoć temeljem Zakona o socijalnoj skrbi došlo se do različitih spoznaja o stvarnoj potrebi te pomoći. Kod nekih korisnika koji ispunjavaju zakonske uvjete za priznavanje prava na stalnu pomoć primjećuje se da njihov način života pokazuje kako troše znatno veća sredstva za život od sredstava stalne pomoći, odnosno da ostvaruju prihod koji ne prikazuju.
Dio korisnika vješto izbjegava mogućnosti zapošljavanja, jer procjenjuju da im se „ne isplati“ raditi za iznose koji se kreću oko iznosa stalne pomoći. Dio korisnika se koristi nedefiniranom zakonskom regulativom oko pojma „obveznika uzdržavanja“. Stoga je cilj ove radionice sa svim socijalnim radnicima i drugim zainteresiranim stručnim djelatnicima osvijestiti i raspravljati o pojmu stalne pomoći, mogućnosti zlouporabe i izmjenama zakonske regulative.