Radionice II

Iva Josipović

Primorsko – goranska županija

Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, Rijeka 

Model pomoći psihički oboljelim starijim osobama u Primorsko-goranskoj županiji 

Cilj radionice je prikazati model rada u zajednici čija je glavna svrha podizanje svijesti pojedinaca, obitelji i društvene zajednice u odgovornosti za zdravlje i socijalnu sigurnost starijih članova. Model je usmjeren i na umrežavanje svih navedenih sudionika radi implementacije strateških ciljeva u preveniranju psihičkih oboljenja starijih osoba i zbrinjavanju starijih psihički bolesnih odraslih osoba u slučaju potrebe.

U radionici će biti prikazan model rada na implementaciji jednog od prioriteta Plana za zdravlje građana Primorsko-goranske županije za razdoblje 2008. - 2012. koji se odnosi na preveniranje psihičkih oboljenja kod starijih osoba i zbrinjavanje psihički oboljelih starijih osoba. Podloga za rad su prethodno usvojeni dokumenti: Socijalna karta građana Primorsko- goranske županije i jedinica lokalne samouprave, Nasilje u obitelji u Primorsko-goranskoj županiji, snimka stanja “Sigurna kuća” i Akcijski plan 2007. - 2009., “Slika zdravlja građana Primorsko-goranske županije”, “Strateški okvir Plana za zdravlje i prioriteti”, Plan za zdravlje građana Primorsko-goranske županije te potpisani partnerski sporazumi s jedinicama lokalne samouprave, ustanovama zdravstva i socijalne skrbi te nevladinim organizacijama u provedbi Plana.

Prikazat će se tijek razvoja programa: propitivanje potreba, osnivanje ekspertnog tima, izrada strateških ciljeva i konkretno izvršene aktivnosti te evaluacija učinjenog kao i mogućnost konkretne primjene modela dobre prakse.

____________________________________________________________________ 

Silvana Jurič

Dječji dom Sv. Ana, Vinkovci 

Standardi kvalitete socijalnih usluga u Dječjem domu Sv. Ana, Vinkovci 

U travnju 2008. godine Dječji dom Sv. Ana iz Vinkovaca, prijavio je projekt pod nazivom „Snažniji kroz život (program za prevenciju i osnaživanje)“ na natječaju u sklopu Programa za inovacije i učenje. Projekt je odobren, te je trajao godinu dana (do lipnja 2009. godine). Partneri u tom projektu bili su Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Vinkovci, Obiteljski centar Vukovarsko-srijemske županije, Industrijsko-obrtnička škola Vinkovci, Osnovna škola J. Kozarca Vinkovci i Grad Vinkovci. Projekt je financiran od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Svjetske banke. Bitno određenje ovog projekta je njegova integriranost u lokalnu zajednicu i stvaranje mreže stručnjaka uz poboljšanje suradnje između institucija (osobito između partnera u projektu). Program je konceptualno usmjeren proširenju i unapređenju kvalitete skrbi za djecu, a komplementaran je procesu deinstitucionalizacije (unutar reformi socijalne skrbi). Program sadržajno obuhvaća elemente psihosocijalnog rada, s naglaskom na rane intervencije i prevenciju. Jedan od najvažnijih smjerova djelovanja ovog programa je osnaživanje tzv. činitelja zaštite kroz formiranje i jačanje vještina suočavanja s poteškoćama te kroz pružanje podrške obiteljima. Drugi važan aspekt rada je usmjeren na rad s djecom na području osnaživanja, osamostaljivanja, izlaska iz ustanove i reintegracije, osobito vezano uz tržište rada. Gotovo istodobno Dječji dom Sv. Ana je uključen u projekt Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi „Standardi kvalitete u socijalnim uslugama“, te se pristupilo formiranju timova, izradi samoprocjene kvalitete prema standardima, izradi planova za poboljšanje i aktivnostima za podizanje standarda kvalitete. Cilj radionice je prezentirati projekte „Snažniji kroz život“ i „Standardi kvalitete usluga“ Dječjeg doma Sv. Ana i na taj način motivirati sudionike u podizanju kvalitete standarda socijalnih usluga. Cilj je ujedno prikazati povezanost oba projekta u povećanju standarda kvalitete rada.

____________________________________________________________________ 

Štefica Karačić

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Dubrava

Tatjana Katkić Stanić

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Sanja Orešković Vrbanec

Lidija Rezić

Udruženje Djeca prva, Zagreb 

Iskustvo održive suradnje Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Dubrava i Sesvete i Udruženja Djeca prva u zaštiti djece i obitelji 

Suradnja Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Dubrava i Udruženja Djeca prva započela je 2004. godine. Početna faza zajedničkog rada odvijala se kroz procjenu potreba lokalne zajednice i potreba Ureda Dubrave. Tijekom 2005. godine Udruženje Djeca prva započinje s pružanjem savjetodavnih usluga roditeljima i djeci iz visokorizičnih obitelji, korisnicima Ureda Dubrava, a od 2008. godine suradnja se širi i na Ured Sesvete. Do sada je uslugama Udruženja Djeca prva obuhvaćeno 559 korisnika Ureda Dubrava i Sesvete.

Tijekom 2008. godine provedena je vanjska evaluacija prevencijskih i intervencijskih projekata usmjerenih na zaštitu djece i obitelji koji su provedeni u partnerstvu Udruženja Djeca prva i Ureda Dubrava u trogodišnjem razdoblju.

Nakon evaluacije organizacije su zajednički izradile dokument kojim su definirani mehanizmi za mrežni pristup pružanja diversificiranih socijalnih usluga – Protokol o postupcima i procedurama Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Dubrava i Udruženja Djeca prva na području suradnje u zaštiti djece i obitelji, prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih i skrbi o socijalno ugroženim pojedincima.

Dokument definira dužnosti pojedinih nositelja, postupke i procedure u provedbi socijalnih usluga te načine i sadržaje suradnje organizacija. Protokol predstavlja temelj za integrirani pristup u radu s korisnicima koji velikim dijelom inkorporira sustav standarda socijalnih usluga. Integrirani pristup osigurava dostupnost usluga u lokalnoj zajednici, a Protokol koji uključuje standarde socijalnih usluga povećava kvalitetu same usluge i njenu individualizaciju.

Kroz umrežavanje postojećih resursa u pružanju socijalnih usluga u lokalnoj zajednici, partnerstvom državnih ustanova i organizacija civilnog društva decentraliziraju se i diversificiraju socijalne usluge, doprinosi se razvoju lokalne zajednice i kombinirane socijalne politike. Ova radionica ima za cilj motivirati i osnažiti socijalne radnike za suradnju s udrugama civilnog društva na području lokalne zajednice.

____________________________________________________________________ 

Jelica Klobučar

Ružica Vujnovac

Centar za socijalnu skrb Osijek 

Suradnja u rješavanju sukoba 

Socijalni radnici se u svom radu često susreću sa sukobima u zajednici koje dionici sukoba ne mogu sami riješiti te se sukobi pojačavaju, šire i nepovoljno utječu na kvalitetu života pojedinca, obitelji i zajednice u kojoj žive.

Svojim djelovanjem u zajednici socijalni radnik potiče i pomaže pojedinca i zajednicu da pronađu kvalitetna rješenja za razrješavanje problema i sukoba, koja će donijeti pozitivne pomake i obostranu korist.

Cilj radionice je prikazati osnovne korake i vještine u partnerskom rješavanju sukoba. Radionica je koncipirana kroz tri cjeline: 1) međusobno upoznavanje i kraći prikaz metode dr. Dudliya Weeksa „Osam koraka u partnerskom rješavanju sukoba“, 2) predstavljanje procesa facilitacije, kao i 3) postupka u kojem facilitator koristi vještine u partnerskom rješavanju sukoba.

Sama facilitacija, kao vrsta medijacije sastoji se od pripreme facilitatora, uvodnog zajedničkog sastanka svih strana u sukobu, pojedinačnih sastanaka sa svakom stranom te jednim (ili nekoliko) završnih sastanaka. Cilj je pronaći za obje strane zadovoljavajući način za razrješenje sukoba, bez pobjednika i poraženog. Facilitator vodi i usmjerava proces, stvara pozitivnu klimu, razjašnjava percepciju, usmjerava sudionike na zajedničke potrebe, kreira korake i rokove te na taj način vodi k razrješenju sukoba i moguće daljnje suradnje sudionika.

Završni dio radionice će obuhvatiti diskusiju o metodi i mogućnostima primjene ove metode u svakodnevnom radu socijalnih radnika.

___________________________________________________________________ 

Milka Kučkovečki

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb

Marija Cahunek-Žunec

Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Zagreb

Mirjana Zvekić

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Novi Zagreb 

Kako do rješenja? 

Cilj radionice je kroz primjere iz prakse izmijeniti iskustva u povezivanju sudionika na lokalnoj razini u prevenciji i tretmanu mladeži s poremećajima u ponašanju te pokušati doći do dogovora koji bi zadovoljio sve grupacije (profesionalce, roditelje, mladež, „političare“).

U radionici će biti korištena metoda igranja uloga te će sudionici unutar pet različitih grupa izraditi svoj prijedlog prevencije i tretmana mladeži s poremećajima u ponašanju. Sve grupe sa svojeg stajališta odgovarale bi na sljedeća pitanja: Koje su specifične potrebe mladih danas (u odnosu na provođenje slobodnog vremena)?; Koje su to aktivnosti, programi koji su na raspolaganju mladima u državi/naselju?; Kako u postojećim uvjetima poboljšati pristupačnost tim programima/aktivnostima?; Koliko su mladi informirani što se u njihovoj lokalnoj zajednici nudi?; Koji sadržaji su besplatni?.

Na kraju radionice prijedlozi svih grupa bit će uspoređeni, dobit će se uvid u čemu se slažu, a gdje se razilaze. Ujedno će se razmatrati kako razlike u pristupu iskoristiti za unapređenje akcija i pomoći pojedincu, te kako osmisliti akcije na razini lokalne zajednice. ____________________________________________________________________ 

Zdravka Leutar

Marko Buljevac

Marina Milić Babić

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Studijski centar socijalnog rada 

Invalididtet kao element različitosti u jačanju socijalne mreže 

Socijalna mreža predstavlja jednu od značajnih komponenti kvalitete života pojedinca. Osobe s invaliditetom u podmirenju svojih potreba često ovise o resursima vlastitih socijalnih mreža u zajednici. Invaliditet se može promatrati kao važan element različitosti u jačanju postojećih socijalnih mreža u zajednici, na način da i osobe s invaliditetom aktivno koriste vlastite resurse i tako postaju članovi zajednice koji doprinose jačanju socijalnih mreža prisutnih u zajednici. Korisnička perspektiva pospješuje kvalitetu suradnje osoba s invaliditetom i stručnjaka te jača postojeće socijalne mreže korisnika i stručnjaka, što utječe i na stvaranje novih socijalnih mreža u zajednici. To može dovesti do promjene percepcije o invaliditetu kao prepreci u stvaranju i osnaživanju socijalnih mreža. Cilj radionice je dobiti uvid u mišljenja stručnjaka o mogućnostima i osobnim resursima osoba s invaliditetom u jačanju socijalnih mreža u zajednici. Radionica će obuhvatiti tri tematska područja: percepcija sudionika o ulozi invaliditeta u jačanju socijalne mreže unutar zajednice, mogućnosti osnaživanja socijalnih mreža osoba s invaliditetom te percepcija stručnjaka o dobitima za socijalnu mrežu koje za njih proistječu iz rada s osobama s invaliditetom. ___________________________________________________________________ 

Marija Maras

Dom za starije i nemoćne osobe Primorsko – goranske županije «Kantrida» 

Model izvaninstitucionalne skrbi za starije osobe pri Domu «Kantrida» Rijeka 

Društvo u cjelini ne procjenjujemo prema tehničkom napretku ili bogatstvu, nego i prema razini postupanja u odnosu na socijalno ugrožene osobe. Socijalni rad u zajednici je proces unutar kojeg zajednica postavlja svoje potrebe i ciljeve, utvrđuje njihov redoslijed, razvija povjerenje i volju da se nešto za nju učini, mobilizira unutarnje i vanjske resurse radi zadovoljavanja potreba da bi se takvom aktivnošću, kooperacijom i zajedničkim radom unaprijedila kvaliteta življenja u zajednici.

Cilj radionice je predstaviti programe izvaninstitucionalne skrbi za starije osobe u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji kroz aktivnu kooperaciju sa svim relevantnim sudionicima u lokalnoj i područnoj samoupravi. Bit će prezentiran institucionalni okvir u kojem je zbrinuto 450 starijih osoba kao i model izvaninstitucionalne skrbi za starije osobe s područja Rijeke i Primorsko-goranske županije u koji je uključeno također 450 korisnika kroz različite programe. To su: klubovi za starije osobe, savjetovališni rad u klubovima, distribucija pučke kuhinje kroz klubove i dostavom u kuću, pomoć i njega u kući, dostava obroka u kuću korisnika i alarmni sustav «Halo-pomoć». Naglasak je na ulozi socijalnih radnika u brizi za starije osobe u instituciji i izvan institucije, na preventivnim programima te sprečavanju i odlaganju institucionalizacije starijih osoba.

____________________________________________________________________ 

Mirjana Marojević

Danijela Vukić

Dnevni centar za rehabilitaciju djece i mladeži „Mali dom – Zagreb“

Uloga ustanove socijalne skrbi u senzibilizaciji lokalne zajednice na potrebe djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama 

Cilj ove radionice je potaknuti dijalog i raspravu, te pozvati stručnjake svih profila zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi kako na međusobnu suradnju, tako i na suradnju s lokalnom zajednicom s ciljem planiranja i provođenja projekata i programa namijenjenih senzibilizaciji javnosti na potrebe djece i osoba s oštećenjima zdravlja.

Kroz predloženu radionicu želimo prezentirati naš dosadašnji rad na području senzibilizacije javnosti na potrebe djece i mladeži s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama, te prikazati nekoliko modela suradnje stručnjaka zaposlenih u ustanovi socijalne skrbi s lokalnom zajednicom. Aktivnosti radionice odvijat će se kroz rad u manjim grupama koje će kroz kratke prikaze već provedenih intervencija u zajednici otvoriti dijalog na predloženu temu i kroz zajednički rad svih sudionika radionice doći do određenih zaključaka i potaknuti jedni druge na izradu i osmišljavanje nekih novih programa, projekata i intervencija.

Kroz primjere na kojima će se raditi tijekom radionice želimo otvoriti dijalog stručnjaka raznih profila zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi s predstavnicima civilnog sektora i sa studentima društveno humanističkih usmjerenja, te pronaći koje su to moguće intervencije u lokalnoj zajednici i koji su to načini kroz koje ustanove i ostali subjekti u lokalnoj zajednici mogu zajednički raditi na senzibilizaciji javnosti na potrebe djece i mladeži s teškoćama u razvoju.

Želja nam je kroz iskustveni rad tijekom radionice otvoriti neka pitanja zajednička svim zaposlenim stručnjacima u ustanovama socijalne skrbi te započeti međusobni dijalog i moguću suradnju kako među pojedinim ustanovama tako i s predstavnicima civilnog sektora i lokalne zajednice.

___________________________________________________________________ 

Karolina Martinuš

Emil Sviben

Darinka Sviben

Dijana Fijačko

Dražen Čandrlić

Dom za psihički bolesne odrasle osobe „Lobor-grad“ 

Integracija osoba sa psihičkim smetnjama iz Doma «Lobor-grad» u lokalnu zajednicu 

Dugogodišnjim postojanjem ustanove i zbrinjavanjem psihički bolesnih osoba utvrdilo se da je marginaliziran njihov status te da im je osim već prisutne mentalne bolesti narušeno i dostojanstvo, zanemarena njihova osobnost. Stručni radnici uvidjeli su da se uz individualan pristup osobi mogu postići dobri rezultati, da se korisnika može kvalitetno i suodgovorno uključiti u odluke o mogućnosti izbora usluga kojima bi podigli kvalitetu života, provodili proces rehabilitacije, poticali i razvijali preostale fizičke i mentalne sposobnosti.

U domu «Lobor-grad» osmišljen je program organiziranog stanovanja. Novčanom potporom iz Programa za inovacije i učenje (2008. godine) ostvareni su uvjeti i za realizaciju integracije korisnika u lokalnu zajednicu. Partneri u osmišljavanju ovakvog načina zbrinjavanja bili su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, centri za socijalnu skrb, lokalna samouprava, te obitelji i staratelji korisnika. Specifični ciljevi organiziranog stanovanja uz podršku stručnih radnika su: individualan pristup u radu i u utvrđivanju psihofizičkih sposobnosti, omogućavanje određenom broju korisnika napuštanje ustanove, osposobljavanje korisnika za provođenje dnevnih aktivnosti, senzibilizacija i utjecaj na svijest ljudi u lokalnoj zajednici u smislu prihvaćanja psihičke bolesti te uključivanje tih osoba u lokalnu zajednicu, vraćanje dostojanstva i mogućnost izbora usluga. Realizacija uvođenja ovakvog programa je procesna. Loborgradski model uspješno je završio drugu fazu koja je stručno i ekonomski opravdana. Treću, završnu fazu, koja predviđa povratak u vlastitu lokalnu zajednicu ili obitelj, potrebno je razraditi te osloniti se na zakonske mogućnosti patronaže. Inovativan model zbrinjavanja u skladu je s ciljem reorganizacije sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj koji je usredotočen na korisnika, vođen ishodom i jednostavan za korisnika usluga. Cilj ove radionice je putem prikazivanja filma «Izgubljeno dostojanstvo» informirati sudionike o inovativnom modelu zbrinjavanja te raspravljati o mogućnostima i preprekama integracije osoba u lokalnu zajednicu.

____________________________________________________________________ 

Vesna Mihanović

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Aleksandra Krampač - Grljušić

Osnovna škola Ljudevita Gaja, Osijek 

Osobno usmjereno planiranje za osobe s invaliditetom u sustavu obrazovanja i socijalne skrbi 

Cilj ove radionice je predstaviti i sa sudionicima raspravljati o teoriji i praksi osobno usmjerenog planiranja. Osobno usmjereno planiranje je alat koji se koristi za razne specifične pristupe u svrhu osnaživanja osobe s invaliditetom i njene obitelji, uključujući planiranje životnog stila, planiranje osobne budućnosti, izradu akcijskih planova (MAPS), kreiranje individualnih usluga i planiranje osnovnog životnog stila. Koristi se u sustavu socijalne skrbi, obrazovanja, kao i u drugim sustavima, a temelji se na načelu uključenosti i socijalnog modela 'invaliditeta'. Usmjereno je na osobu i njene potrebe stavljajući je u položaj da sama definira smjer svog života, što u konačnici razumijeva njeno puno sudjelovanje u životu zajednice. To je proces iz kojega nastaje proizvod koji je u vlasništvu i pod kontrolom same osobe (ponekad njene obitelji i najbližih prijatelja). Primjenjivo je u različitim životnim dobima i odnosi se na sva važna životna područja.

Jedan od alata osobno usmjerenog planiranja je McGill Action Planning System (MAPS). Djeluje na pretpostavci da sve osobe s invaliditetom pripadaju zajednici, te da se zajednica temelji na zajedničkim odnosima. Odnosi služe kao funkcionalni i podržavajući resursi za dobrobit osoba za koje se planiranje provodi. Zadaće MAPS-a su: pri planiranju okupiti sve ljude koji su od značenja u životu osobe; usmjeriti se na jake strane te osobe, njene vrline i sposobnosti; odgovoriti na osam ključnih pitanja o osobi za koju se planira i zapisati odgovore; osvijestiti kod sudionika činjenicu da su svi na istoj strani kada se radi o dobrobiti te osobe; potaknuti sudionike na zajedničke aktivnosti i suradnju za osiguranje sretnije budućnosti osobe.

___________________________________________________________________

Ana Miljenović

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Studijski centar socijalnog rada

 

Potrebe lokalnih zajednica na područjima posebne državne skrbi

Područja od posebne državne skrbi radi specifičnog nepovoljnog ekonomskog i uopće društvenog položaja, zakonom imaju predviđenu posebnu zaštitu radi suzbijanja nepovoljnih razvojnih trendova, uzrokovanih u najvećoj mjeri ratnim stradanjima ili demografskom deprivacijom. Stoga je pitanje potreba tih zajednica od šireg društvenog značaja. Primjer takvih zajednica su općine Donji Kukuruzari, Majur i Hrvatska Dubica te grad Hrvatska Kostajnica. Procjena potreba u Hrvatskoj Kostajnici provedena je 2008. godine, a svrha je bila stvoriti temelj za daljnje provođenje akcija u zajednici. U istraživanju su sudjelovali ispitanici srednje škole, stanovnici u dobi od 18 do 54 godine te zaposlenici na rukovodećim položajima iz ovog područja. Utvrđeno je da su ključne potrebe ekonomskog funkcioniranja obzirom na visoku stopu nezaposlenosti te potrebe koje se odnose na psihološke i obrazovne aspekte. Resursi koji mogu pridonijeti njihovom zadovoljavanju su sigurno obiteljsko okruženje i razvijena mreža institucija. Posebno je proučavana skupina mladih koji su percipirali značajne infrastrukturne nedostatke (poput mogućnosti daljnjeg obrazovanja, zapošljavanja, provođenja slobodnog vremena) relevantne za njihov daljnji razvoj. Socijalni rad kao profesija na takvim područjima ima relevantnu ulogu, no smatramo da ona može biti još vidljivija koristeći model socijalne akcije u zajednici. Cilj radionice je senzibilizacija stručnjaka za probleme područja posebne državne skrbi te pružanje osnovnih znanja o organizaciji zajednice s naglaskom na procjenu potreba kao inicijalnu fazu. Sudionicima radionice biti će prezentirani rezultati istraživanja te će se potaknuti rasprava obzirom na iskazane specifične potrebe zajednice na području posebne državne skrbi.