II. Konferencija: “Nasilje u društvu – izazov suvremenom socijalnom radu”
U Zagrebu je od 14. do 16. studenog 2006. god. u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika (HUSR) u hotelu West-in Zagreb održana 2. konferencija socijalnih radnika s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Nasilje u društvu – izazov suvremenom socijalnom radu“.
Konferencija je bila posvećena problematici nasilja u društvu kao globalnom problemu kojim se ugrožavaju temeljna ljudska prava i slobode. Izlaganja domaćih i stranih stručnjaka govorila su o nasilju i mogućnostima prevencije kroz pet velikih tematskih cjelina. Socijalni radnici su prikazali s kojim se oblicima nasilja susreću svakodnevno u svom radu, zatim svoj neposredni rad u tretmanu i radu s nasilnicima, žrtvama nasilja. Prof. dr. Darja Zaviršek iz Slovenije, se posebno osvrnula na nasilje u institucijama, a socijalna radnica Tanja Windbuechler iz Austrije, predstavila je Austrijski model Zakona o zaštiti od nasilja, višeinstitucijske suradnje i važnost socijalnog rada u sprječavanju obiteljskog nasilja nad ženama i djecom. Naši stručnjaci su izlažući svoje radove otvorili nova pitanja u zaštiti od nasilja i prikazali neke od modela suzbijanja nasilja koji su zaživjeli u praksi. Jedna od zapaženih novina je i tretiranje nasilnika, jer tretman nasilnika i prekid nasilja od strane nasilnika predstavlja najbolju zaštitu žrtve.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom:
- Predsjednika Republike Hrvatske;
- Podpredsjednice Vlade i Ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti;
- Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi;
- Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa,
- Saborskog odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku te
- Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba.
Finacijski su potpomogli skup Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a financijski i organizacijski Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.
Nema ni jednog radnog dana jedne prosječne socijalne radnice/socijalnog radnika, u kojemu nasilje nije predmet profesionalne djelatnosti, od njegovih najprofinjenijih formi, pa sve do onih najgrubljih, najtransparentnijih oblika. Mogli bismo reći da je socijalni rad profesija u nasilju. Ovakva izloženost sigurno je jedna od značajnih osobnih i profesionalnih problema svakog od nas. Upravo zbog toga je ova Konferencija bila posvećena raznim oblicima nasilja u društvu, načinima kako na to nasilje reagiramo, ali i posljedicama koje nasilje ima na nas kao osobe i na struku u cjelini.
Nasilje u obitelji
Nasilje u obitelji je prema nekim mišljenjima najčašći oblik nasilja koji se pojavljuje u društvu. Ono se najčešće definira kao neposredno ili prijeteće, tjelesno, spolno ili ekonomsko nasilje jednog člana obitelji nad drugim, ili drugima. Socijalni rad se tradicionalno bavi svim oblicima obiteljskog nasilja, bilo neposredno bilo posredno. Nedavne promjene u zakonskoj regulativi, doprinijele su novoj poziciji socijalnog rada u području obiteljskog nasilja. Na konferenciji se govorilo o suvremenoj fenomenologiji obiteljskog nasilja, raširenosti problema, kao i iskustvima u radu s problematikom obiteljskog nasilja.
Nasilje među djecom
Nasilje među djecom je postalo predmetom značajnijeg i organiziranijeg interesa nakon nekoliko tragičnih događaja u školama. Tada se promijenila i definicija nasilja, koju se danas prihvaća kao temelj analize ovog fenomena. Nasilje među djecom povezano je s nizom faktora obiteljske strukture, društvene okoline, školskog sustava u cjelini, kao i pojedinih njegovih dijelova. U području socijalnog rada, nasilje među djecom treba promatrati ne samo kao zaseban fenomen intragrupnih odnosa, nego i kao vrlo važan simptom poremećaja u najužoj socijalnoj sredini djeteta. Na konferenciji se govorilo o nizu pojavnih oblika nasilje među djecom, i načinima na koji socijalni rad kao struka reagira na te pojave.
Nasilje na radnom mjestu
Nasilje na radnom mjestu možda je najmanje javno ispostavljeni oblik nasilja i o njemu se vrlo rijetko govori. Fenomenologija ovog problema je pomno razrađena u mnogim visoko razvijenim zemljama. Međutim, kako se dobar dio ovog procesa odvija u odnosima jači – slabiji, ovaj oblik nasilja još je uvijek relativno rijetko predmetom intenzivnijeg bavljenja. U svakodnevnoj praksi socijalnog rada je isto tako rijedak fenomen, i vrlo često je «prekriven» drugim vrstama problema. Klijenti socijalnih radnika često su žrtve ovih oblika nasilja, ali postoji tendencija da se takva vrsta problema «objasni» njihovim aktualnim socijalnim poteškoćama.
Institucionalno nasilje
U okviru ove teme bilo je govora o dva područja koja su međusobno vrlo različita. S jedne je strane nasilje između korisnika u institucijama socijalne skrbi i drugim oblicima javnih institucija tog tipa (u klasičnoj sociologiji bismo ih nazvali: totalnim institucijama). Ovi oblici nasilja su velik problem za svakog korisnika, i pojavljuju se u nizu oblika od vrlo otvorenih agresija, do vrlo perfidnih, gotovo nevidljivih, ali neobično teških oblika.
Drugo područje je nasilje koje pojedine institucije (društvene, državne, ali i gospodarski subjekti, pa i neke organizacije civilnog društva) mogu provoditi nad građanima u najrazličitijim oblicima odnosa u kojima se međusobno nađu.
Nasilje kao rizik u profesiji socijalnog rada
Socijalne radnice i socijalni radnici i sami su, razrješavajući vrlo različite socijalne probleme izloženi nasilju, od neprikladnih riječi, pa do ozbiljnih napada na tjelesni integritet i čak život, kako smo na žalost već imali prilike iskusiti. No, ovi oblici nasilja vjerojatno su u fenomenološkom smislu teški i ozbiljni, ali vjerojatno ne i najteže podnošljivi. Ova konferencija se bavila oblicima nasilja kojima smo izloženi, načinima kako se s njim suočavamo, posljedicama nasilja, kao i akcijama koje su nužne na ovom području.
Organizacijski odbor: Romana Galić, Meri Gatin, Marija Pletikosa, Višnja Prebeg, Katarina Radat, Ljiljana Vrbić, Mirjana Zvekić
Programski odbor: Marinka Bakula Anđelić, Željka Barić, Vlasta Grgec Petroci, Tatjana Katkić Stanić, Kristina Urbanc, Ines Vrban, Nino Žganec
Počasni odbor: Višnja Fortuna, Dragutin Keserica, Zdenka Ninić, Branka Sladović Franz, Zvonimir Šostar, Zdenko Žunić
ZAKLJUČCI:
- osnivanje Pravobraniteljstva za starije osobe i Pravobraniteljstva za osobe s posebnim potrebama kao dio populacije koji je zbog svoje ovisnosti o tuđoj pomoći više izložen nasilju
- naglasiti problem nedostupnosti invalidskih pomagala (previsoke cijene koštanja, onemogućavanje samostalnosti tih osoba…) radi smanjenja rizika od nasilja
- provesti sustavno istraživanje o nasilju nad starima i nemoćnima čime bi se senzibilizirala javnost
- uključivanje osoba smještenih u ustanovama za psihički bolesne odrasle osobe, da u skladu sa svojim sposobnostima, odlučuju o načinu zadovoljavanja svojih svakodnevnih potreba
- prevencija nasilja putem deinstitucionalizacije
- radi suzbijanja nasilja među djecom i prema djeci predlažemo donošenje Zakona o zaštiti od nasilja među djecom i mladima te jasno definirati oblike nasilja u odgojnim i obrazovnim ustanovama
- tražimo poštivanje zakona o zapošljavanju socijalnih radnika u odgojno-obrazovnim ustanovama koji će kao članovi stručnog tima raditi na prevenciji i suzbijanju nasilja među djecom i mladima
- osnivanje multidisciplinarnih timova koji obavezno uključuju socijalnog radnika u svim ustanovama koje se bave djecom i mladima
- provođenje potrebnih edukacija svih stručnih radnika nadležnih tijela koja sudjeluju u sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju nasilja, pojačati suradnju i izgraditi mrežu svih institucija koje se bave problematikom nasilja u društvu
- uz tretman žrtve potreban je sustavni psihosocijalni rad s počiniteljima nasilja
- sudjelovati u izradi Protokola u postupanju prema žrtvi, pružanje psihosocijalne podrške putem savjetovališta, specijaliziranih udruga te dostupnijom i jednostavnijom pravnom pomoći
- specijalizirani timovi za rad sa žrtvama i počiniteljima nasilja uz kontinuirane edukacije i supervizije
- zapošljavanje stručnih djelatnika uz primjenu normativa i standarda koji ovise o vrsti i kompleksnosti problematike kao i poštivanje standarda vezano uz demografske karakteristike određenog područja i drugih promjena u društvu
- obzirom na svakodnevnu izloženost stručnih djelatnika nasilju, istraživanje koje je provedeno na području Splitsko-dalmatinske županije potrebno provesti na području RH i senzibilizirati javnost kako bi se osigurali efikasniji mehanizmi zaštite stručnih radnika (dobiveni podaci govore da je 92% djelatnika bilo izloženo fizičkom i psihičkom nasilju od strane klijenata)
- provesti edukaciju svih zaposlenih iz ustanova socijalne skrbi kako bi se poboljšala komunikacija, razvili suradnički odnosi, čime bi se spriječila pojava mobinga na radnom mjestu
- sudjelovati u izradi i dati stručno mišljenje o Nacionalnoj strategiji za suzbijanje nasilja
- formiranje tima za krizne intervencije po potrebi
- pokrenuti raspravu o inicijativi za osiguranje statusa službene osobe i benificiranog radnog staža
