Zakon o djelatnosti socijalnog rada
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje djelatnosti socijalnog rada, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada te nad provođenjem djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre socijalnog rada i magistre socijalne politike primjenjuju se i na diplomirane socijalne radnike i diplomirane inženjere socijalnog rada.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na sveučilišne prvostupnike socijalnog rada primjenjuju se i na socijalne radnike sa završenom višom školom za socijalne radnike.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Članak 2.
Socijalni rad je profesija koja se zasniva na suvremenim znanstvenim teorijama i činjenicama, principima i vrijednostima koje su koncipirane u najvažnijim međunarodnim dokumentima vezanim uz zaštitu i promicanje ljudskih prava i dokumentima Međunarodne federacije socijalnih radnika.
Djelatnost socijalnog rada obuhvaća primjenu profesionalnih metoda koje se pružaju u obliku preventivnog ili tretmanskog postupka. Temeljna djelatnost socijalnog rada odvija se s pojedincima, grupama i zajednicama, a može obuhvaćati i rad s organizacijama, aktivnosti usmjerene samoj profesiji te aktivnosti usmjerene utjecanju na šire nacionalne i međunarodne odnose u području socijalne politike.
Glavna metodska područja u profesionalnom obavljanju djelatnosti socijalnog rada su:
– socijalni rad s pojedincem,
– socijalni rad s grupom,
– socijalni rad u zajednici te s njima povezana područja,
– socijalno planiranje,
– istraživanja u socijalnom radu.
Ciljevi obavljanja djelatnosti socijalnog rada su: osnaživanje pojedinaca, grupa i zajednica i razvoj njihovih sposobnosti za samopomoć, poticanje socijalnih promjena, razvoj kvalitetnih i dostupnih socijalnih usluga, promicanje socijalne kohezije, zastupanje zapostavljenih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima te koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život.
Djelatnost socijalnog rada obuhvaća:
Informiranje – postupak pripremanja i pružanja relevantnih informacija iz područja socijalnog rada koje su od važnosti za korisnike, širu javnost i druge stručnjake s kojima socijalni radnici surađuju.
Istraživanje i procjenjivanje – sustavni procesi prikupljanja i obrade podataka o korisnicima ili nekoj pojavi koja je relevantna za njihov položaj, a koji se koriste za opis ili poboljšanje položaja korisnika ili opis i poboljšanje neke društveno relevantne pojave.
Savjetovanje – komunikacijski proces kojim socijalni radnik u direktnom kontaktu s korisnikom potiče razvoj novih mogućnosti sagledavanja uzroka i načina rješavanja problema.
Organiziranje i razvojne aktivnosti – procesi stvaranja organiziranih oblika suočavanja korisnika socijalnog rada s teškoćama, pri čemu socijalni radnici mogu imati ulogu pokretača, voditelja, supervizora i slično. Razvojne aktivnosti odnose se na procese poticanja, vođenja ili usmjeravanja aktivnosti u životima korisnika koji pridonose pojavi novih mogućnosti u svladavanju teškoća s kojima se korisnici suočavaju.
Zastupanje, zagovaranje i osnaživanje – procesi rada s korisnicima ili u njihovo ime kako bi dobili uslugu ili neki drugi oblik pomoći koja im bez toga ne bi bila omogućena. Isto tako, uključuje zalaganje za bolju socijalnu politiku i bolje socijalno zakonodavstvo.
Krizne intervencije – tehnike i vještine kojima socijalni radnici interveniraju u situacijama koje su obilježene neočekivanim događajima te koje izazivaju iznenadnu i značajnu opasnost za dobrobit korisnika. Cilj kriznih intervencija je ponovna uspostava korisnikovog zadovoljavajućeg funkcioniranja.
Upravljanje sukobima – proces planiranja izbjegavanja nastajanja sukoba kad je to moguće te rješavanje sukoba u početnoj fazi i što moguće uspješnije. Pri tome socijalni radnici koriste svoja znanja iz interpersonalne i drugih vrsta komunikacija, vještine individualnog savjetovanja, rada s grupama, organizacijama i zajednicama.
Stvaranje novih i mobiliziranje postojećih resursa – procesi kreiranja i korištenja psihosocijalnih i materijalnih mogućnosti kojima socijalni radnici omogućavaju svojim korisnicima svladavanje teškoća s kojima se susreću. Psihosocijalni resursi mogu biti različiti oblici usluga, kao što je savjetovanje, ili drugi oblici pružanja podrške, dok se materijalni resursi odnose na novčana i druga materijalna davanja koja se korisnicima mogu staviti na raspolaganje.
Umrežavanje, koordiniranje i suradnja – aktivnosti stvaranja veza i povezanosti između dionika koji su relevantni za provođenje socijalnog rada na različitim razinama.
Osobno usmjereno planiranje – proces osnaživanja osoba s invaliditetom koji je usmjeren na njihove potrebe kroz omogućavanje da imaju glavnu riječ u određivanju vlastitog života. Time osobno usmjereno planiranje dovodi do veće uključenosti korisnika u život zajednice.
Socijalno mentorstvo – aktivnost kojom socijalni radnik, koristeći svoje stručno znanje, pomaže korisniku da dođe do neke usluge koju sam korisnik svojim znanjem i aktivnostima ne bi bio u stanju ostvariti.
Socijalni management – funkcija socijalnih radnika na poslovima upravljanja ustanovama, udrugama i drugim pravnim osobama, koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, kao i u privatnoj praksi i kada obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost.
Pri tome socijalni radnici koriste vještine upravljanja i rukovođenja kako bi unaprijedili rad ustanova, udruga i drugih pravnih osoba kojima upravljaju koristeći se pri tome metodama timskog rada i organizacijskog upravljanja.
Socijalno dijagnosticiranje – kompleksni proces istraživanja socijalnih fenomena s ciljem utvrđivanja, detektiranja i proučavanja veza između uzroka i posljedica te odnosa koji obilježavaju neko stanje u kojem se korisnici usluga nalaze, te planiranje trendova budućeg razvoja.
Psihosocijalno i psihoterapijsko savjetovanje (i aktivnosti) – komunikacijski proces kojim socijalni radnici pomažu korisnicima u oblikovanju njihovog osobnog interpersonalnog funkcioniranja u različitim fazama života s fokusom na emocionalnim, socijalnim, obrazovnim, zdravstvenim, razvojnim, organizacijskim ili drugim aspektima života.
Superviziju i organizacijsko savjetovanje – proces kojim ovlašteni socijalni radnik, koristeći specifična znanja i iskustvo, radi s drugim stručnjacima kako bi zajedno unaprijedili određene organizacijske, profesionalne ili osobne aspekte funkcioniranja, što treba utjecati na povećanje kvalitete u pružanju usluga socijalnog rada.
Vještačenje i izradu stručnih mišljenja – korištenje stručnih znanja socijalnih radnika s ciljem izrade prijedloga, nalaza i mišljenja o tome koja je vrsta ili oblik usluge najprimjerenija za korisnika.
Vođenje i izradu dokumentacije – tehnički proces upravljanja i provođenja administrativnih aktivnosti u skladu s pozitivnim propisima i stručnim standardima u socijalnom radu.
Evaluacijske aktivnosti – procesi sistematskog prikupljanja i procjenjivanja informacija koje trebaju omogućiti korisnu povratnu informaciju o nekom aspektu rada socijalnih radnika.
Obiteljsku medijaciju – komunikacijski proces kojim socijalni radnik omogućava korisnicima u sporu ili sukobu da putem komunikacije i pregovora sagledaju mogućnosti dolaženja do zajedničkih odluka vezanih uz obiteljske odnose, primjerice razvod, odnose s djecom, financijska pitanja i drugo.
Suradnju s nadležnim ministarstvom na unapređivanju mjera socijalne politike – aktivnosti kojima se socijalni radnici uključuju u procese kreiranja socijalne politike kao vanjski suradnici nadležnog ministarstva, članovi radnih skupina ili kao neovisni inicijatori mjera i aktivnosti usmjerenih unapređivanju socijalne politike.
Socijalne akcije – procesi poticanja i organiziranja grupnih i kolektivnih aktivnosti s ciljem promjene socijalnih ili ekonomskih uvjeta u zajednici ili društvu.
Rad s javnošću – sustavna aktivnost prikupljanja, sistematiziranja i širenja informacija koje su od interesa za socijalni rad i korisnike socijalnog rada, s ciljem informiranja korisnika i građana ili motiviranja za suradnju na određenim zajedničkim poslovima u zajednici.
Razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima – procesi razvijanja profesionalne karijere socijalnih radnika i drugih stručnjaka s ciljem poboljšanja individualne, grupne i organizacijske efikasnosti.
Obrazovanje o socijalnim temama – aktivnosti kojima socijalni radnici prenose znanja o različitim socijalnim pitanjima prema korisnicima, drugim stručnjacima i široj javnosti.
Članak 3.
Opći cilj socijalnog rada je pomoć i podrška pojedincima, grupama i zajednici aktiviranjem njihovih snaga i mogućnosti i osiguravanjem zaštite i skrbi u svrhu podizanja kvalitete života.
Djelatnost socijalnog rada provodi se u području socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, obitelji i međugeneracijske solidarnosti, civilnog društva, vjerskih i humanitarnih zajednica, u drugim djelatnostima te kao samostalna profesionalna djelatnost.
II. UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA
Članak 4.
Pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada imaju magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada koji su upisani u Imenik Hrvatske komore socijalnih radnika te imaju odobrenje za samostalan rad (licencija).
Sveučilišni prvostupnik socijalnog rada može samostalno obavljati osnovne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada, osim najsloženijih poslova vođenja skrbi, organiziranja, upravljanja, osmišljavanja i vođenja projekata, analitičkih poslova, poslova socijalnog planiranja i koordinacije.
Magistar socijalnog rada može samostalno obavljati sve stručne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada posebice najsloženije poslove vođenja skrbi, organiziranja, upravljanja, osmišljavanja i vođenja projekata, analitičke poslove, poslove socijalnog planiranja i koordinacije.
Magistar socijalne politike sa završenim preddiplomskim studijem socijalnog rada može obavljati sve stručne poslove iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 5.
Opći uvjeti za obavljanje djelatnosti socijalnog rada jesu:
– završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij za socijalni rad i diplomski sveučilišni studij socijalne politike u Republici Hrvatskoj ili nostrificirana diploma inozemnog fakulteta,
– položen stručni ispit,
– državljanstvo Republike Hrvatske,
– znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu,
– upis u Imenik Hrvatske komore socijalnih radnika,
– odobrenje za samostalan rad.
Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, stranci mogu obavljati djelatnost socijalnog rada u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Hrvatska komora socijalnih radnika u postupku davanja odobrenja za samostalan rad.
Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluge socijalnog rada i položiti stručni ispit sukladno propisima Republike Hrvatske.
III. PRESTANAK PRAVA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA
Članak 6.
Magistru socijalnog rada, magistru socijalne politike i sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada prestaje pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada ako:
1. izgubi hrvatsko državljanstvo,
2. izgubi poslovnu sposobnost,
3. postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje djelatnosti socijalnog rada,
4. mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti socijalnog rada,
5. je disciplinskom kaznom tijela Hrvatske komore socijalnih radnika izgubio pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada.
IV. ODOBRENJE ZA SAMOSTALAN RAD
Članak 7.
Magistru socijalnog rada, magistru socijalne politike i sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada koji su upisani u Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike odnosno Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika daje odobrenje za samostalan rad.
Odobrenjem za samostalan rad dokazuje se stručna osposobljenost magistra socijalnog rada, magistra socijalne politike, odnosno sveučilišnog prvostupnika socijalnog rada za samostalno obavljanje djelatnosti socijalnog rada na području Republike Hrvatske.
O davanju odobrenja iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska komora socijalnih radnika odlučuje rješenjem protiv kojega nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor.
Magistrima socijalnog rada i magistrima socijalne politike i sveučilišnim prvostupnicima socijalnog rada – strancima Hrvatska komora socijalnih radnika daje odobrenje za samostalan rad na vrijeme određeno propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
Članak 8.
Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada imaju pravo i obvezu stručnog usavršavanja, stalnim obnavljanjem stečenih znanja i usvajanjem novih znanja i vještina, u skladu s najnovijim dostignućima i saznanjima iz područja socijalnog rada.
Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj komori socijalnih radnika radi obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima djelatnosti socijalnog rada.
Uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada propisuje općim aktom Hrvatska komora socijalnih radnika.
Članak 9.
Trajno stručno usavršavanje provodi se sudjelovanjem na stručnim seminarima, tečajevima i stručnim skupovima.
Poslodavac je obvezan omogućiti magistru socijalnog rada i magistru socijalne politike, odnosno sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada stručno usavršavanje u opsegu potrebnom za obnavljanje odobrenja za samostalan rad.
Sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja magistara socijalnog rada i magistara socijalne politike, odnosno sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada općim aktom propisuje Hrvatska komora socijalnih radnika.
Članak 10.
Brisan.
Članak 11.
Brisan.
VI. ORGANIZACIJA I OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA
Članak 12.
Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada može obavljati djelatnost socijalnog rada u radnom odnosu samostalnom profesionalnom djelatnošću ili u privatnoj praksi.
Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada u radnom odnosu obavljaju djelatnost socijalnog rada u ustanovama socijalne skrbi, zdravstva, znanosti, odgoja i obrazovanja pravosuđa te udrugama civilnog društva i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.
Više magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu mogu se udružiti u zajedničku privatnu praksu.
Uvjete za osnivanje grupne zajedničke prakse iz stavka 3. ovoga članka uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore socijalnih radnika pravilnikom propisuje ministar.
Članak 13.
Privatnu praksu može samostalno obavljati magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada pod sljedećim uvjetima:
– da ima obrazovanje propisano ovim Zakonom,
– da ima položen stručni ispit,
– da ima odobrenje za samostalan rad,
– da je državljanin Republike Hrvatske,
– da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse,
– da je potpuno poslovno sposoban,
– da raspolaže odgovarajućim prostorom,
– da raspolaže odgovarajućom opremom.
Zahtjev za obavljanje privatne prakse magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada podnosi Ministarstvu.
Ministar rješenjem odlučuje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje privatne prakse iz stavka 1. ovoga članka.
Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Uvjete za obavljanje privatne prakse magistra socijalnog rada, magistra socijalne politike i sveučilišnog prvostupnika socijalnog rada glede prostora i opreme uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore socijalnih radnika pravilnikom propisuje ministar.
Državljani država članica Europske unije mogu obavljati privatnu praksu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izuzevši uvjete iz podstavka 4., te moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluga socijalnog rada.
Stranci mogu obavljati privatnu praksu prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izuzevši uvjete iz podstavka 4. istoga stavka te moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluga socijalnog rada.
Članak 14.
Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada koji obavlja privatnu praksu može privremeno obustaviti rad.
Rad se može privremeno obustaviti zbog bolesti, vojne obveze, ako je magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada izabran ili imenovan na stalnu dužnost u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću ili ako se zaposli u konzularnom ili diplomatskom predstavništvu ili zbog drugoga opravdanog razloga. O toj je činjenici magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike ili sveučilišni prvostupnik socijalnog rada obvezan obavijestiti Hrvatsku komoru socijalnih radnika, ako je odsutan više od 30 radnih dana neprekidno u tijeku godine.
Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada obvezan je podnijeti zahtjev za privremenom obustavom rada najkasnije u roku od osam dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio.
Privremena obustava rada može trajati najdulje četiri godine.
Ministar rješenjem odlučuje o privremenoj obustavi rada.
Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Članak 15.
Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:
– odjavom,
– po sili zakona,
– i rješenjem ministra.
Članak 16.
O prestanku obavljanja privatne prakse odjavom rješenjem odlučuje ministar.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Članak 17.
Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad:
1. umre,
2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova,
3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično,
4. izgubi odobrenje za samostalan rad,
5. počne obavljati drugu samostalnu djelatnost,
6. zasnuje radni odnos, odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 14. ovoga Zakona,
7. izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno opremom,
8. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora u trajanju od najmanje jedne godine, a nije primijenjena uvjetna osuda ili joj je izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti socijalnog rada u trajanju duljem od jednog mjeseca do jedne godine.
O prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona rješenjem odlučuje ministar.
Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Članak 18.
Ministar rješenjem odlučuje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako se utvrđeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku određenom rješenjem nadležnog tijela.
Ministar može rješenjem odlučiti o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse magistru socijalnog rada, magistru socijalne politike odnosno sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada ako:
1. ne postupi u skladu s člankom 14. ovoga Zakona,
2. prestane s radom bez odobrenja ministra,
3. ne obavlja poslove osobno.
Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Članak 19.
Najnižu cijenu rada privatnih magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada određuje Hrvatska komora socijalnih radnika.
Hrvatska komora socijalnih radnika odobrava i pojedinačnu cijenu usluga socijalnog rada svakom magistru socijalnog rada, magistru socijalne politike odnosno sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada koji obavlja privatnu praksu.
Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, kada se cijena usluge naplaćuje iz sredstava osiguranih u državnom proračunu, određuje se u skladu s pravilnikom ministra iz članka 233. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 33/12.).
Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu moraju u prostoru obavljanja djelatnosti istaknuti cjenik svojih usluga na dostupnom i vidljivom mjestu.
Članak 20.
Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada obvezni su u odnosu prema korisniku usluga socijalnog rada postupati primjenjujući i poštujući odredbe Etičkog kodeksa za djelatnost socijalnog rada.
Članak 21.
Sve što magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada u obavljanju djelatnosti socijalnog rada saznaju o korisniku usluga socijalnog rada obvezni su čuvati kao profesionalnu tajnu.
Podatke iz stavka 1. ovoga članka obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih djelatnosti.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezne su podatke koje su saznale o korisniku usluga socijalnog rada priopćiti na zahtjev Ministarstva, ministarstva nadležnog za zdravstvo, drugih tijela državne uprave u skladu s posebnim propisima ili sudbene vlasti.
Članak 22.
Način vođenja, čuvanja, prikupljanja i raspolaganja dokumentacijom iz djelatnosti socijalnog rada pravilnikom će propisati ministar.
Članak 23.
Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada slobodan je u izboru i primjeni pristupa, metoda i intervencija socijalnog rada uvažavajući propise na području socijalnog rada i Etički kodeks za djelatnost socijalnog rada.
VII. HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA
Članak 24.
Hrvatska komora socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komora) jest samostalna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe koja ima javne ovlasti.
Komora predstavlja i zastupa interese magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada.
Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada koji obavljaju djelatnost socijalnog rada obvezno se udružuju u Komoru.
Komora ima svoj grb, znak, pečat i žigove.
Sjedište Komore je u Zagrebu.
Komora se upisuje u sudski registar.
Članak 25.
Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:
– rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– vodi Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike te Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u Republici Hrvatskoj,
– vodi Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike te Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj,
– obavlja stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada.
– propisuje uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalni rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– određuje najnižu cijenu rada magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu ili samostalnu profesionalnu djelatnost,
– odobrava pojedinačnu cijenu usluga socijalnog rada magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu ili samostalnu profesionalnu djelatnost.
Način provođenja stručnog nadzora iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost ministra, općim aktom propisuje Komora.
Članak 26.
Osim javnih ovlasti iz članka 25. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedeće poslove:
– prati, proučava i stručno nadzire obavljanje djelatnosti socijalnog rada,
– utvrđuje standarde i normative za djelatnost socijalnog rada,
– propisuje način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– donosi Etički kodeks za djelatnost socijalnog rada,
– prati i nadzire provođenje profesionalne etike socijalnog rada i poduzima mjere, a posebno u slučajevima pritužbi na rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– daje stručno mišljenje tijekom pripreme propisa od utjecaja na razvoj struke socijalnog rada,
– zastupa članove Komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa,
– sudjeluje u utvrđivanju i verifikaciji programa stručnog usavršavanja magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– propisuje sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore,
– surađuje s drugim strukovnim udrugama, stručnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu,
– surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadaća djelatnosti socijalnog rada,
– utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radnih dužnosti magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– provodi disciplinski postupak i izriče mjere za disciplinske povrede dužnosti magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– brine za pravnu pomoć svojim članovima,
– surađuje s nadležnim inspekcijama,
– obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, Statutom i drugim propisima Komore.
Članak 27.
Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena Statutom.
Ustrojstvo i tijela Komore te njihov, sastav, način izbora, prava i dužnosti uređuju se Statutom i drugim općim aktima Komore.
Članak 27.a
Skupština Komore je najviše tijelo odlučivanja i čine je svi članovi Komore.
Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore.
Skupština Komore većinom od ukupno nazočnih članova Komore donosi Statut Komore, program rada Komore, godišnji proračun, račun, odluku o visini članarine, opće akte kojima se uređuju javne ovlasti Komore i druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.
Članak 27.b
Predsjednika Komore iz reda svojih članova bira Skupština Komore.
Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i Statutom Komore.
Skupština Komore iz reda svojih članova bira i zamjenika predsjednika Skupštine koji zamjenjuje predsjednika Skupštine u slučaju njegove spriječenosti.
Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine.
Članak 27.c
Upravni odbor Komore je izvršno tijelo koje vodi poslovanje Komore, brine se za izvršenje programa rada Komore i izvršenje akata Skupštine, a ima i druga prava i obveze određene Statutom Komore.
Upravni odbor Komore čine predsjednik Komore i zamjenik predsjednika Komore te sedam članova koje izabere Skupština na vrijeme od četiri godine, s tim da mogu biti ponovno izabrani.
Predsjednik Komore obavlja dužnost predsjednika Upravnog odbora Komore, saziva njegove sjednice, predsjeda im i potpisuje akte Upravnog odbora.
Članak 27.d
Nadzorni odbor Komore ima predsjednika i dva člana koje Skupština Komore bira na četiri godine.
Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi Upravnog odbora i drugih tijela koje bira ili imenuje Skupština Komore ili Upravni odbor.
Nadzorni odbor nadzire provođenje Statuta Komore i drugih općih akata Komore, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova Komore, materijalno i financijsko poslovanje Komore, a može obavljati i druge povremene poslove koje mu povjeri Skupština Komore ili Upravni odbor.
Članak 27.e
Skupština Komore može razriješiti predsjednika, zamjenika predsjednika, člana Upravnog i Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:
– predsjednik i zamjenik Komore to osobno zatraže,
– krše propise i opće akte Komore,
– ne provode odluke tijela Komore,
– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroče Komori veću štetu.
Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti Statutom Komore
Članak 28.
Komora ima Statut.
Statut je temeljni opći akt Komore koji donosi Skupština Komore.
Na Statut Komore suglasnost daje ministar.
Statut Komore mora sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu, području na kojem Komora djeluje, unutarnjem ustrojstvu, tijelima Komore, njihovom sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju mogućom dobiti, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima, obvezama i disciplinskoj odgovornosti članova, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore i odredbe kojima se pobliže razrađuju i druga pitanja važna za rad Komore.
Za donošenje Statuta i izbor tijela Komore potrebna je većina nazočnih članova na Skupštini Komore.
Članak 29.
Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi Ministarstvo.
U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke.
Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti ministru u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih nije u mogućnosti dostaviti.
Komora je obvezna ministru podnijeti godišnje izvješće o radu do 1. ožujka iduće godine, za prethodnu godinu.
Članak 30.
Komora obavješćuje Ministarstvo, druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, samoinicijativno ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima u struci socijalnog rada i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja struke socijalnog rada.
Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju problema u struci socijalnog rada.
Komora odlučuje o suradnji s drugim komorama, visokim učilištima, srednjoškolskim ustanovama, udrugama te drugim ustanovama i organizacijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.
Članak 31.
Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva:
– od upisnine,
– od članarine i
– iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.
Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova iz članka 25. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona koje Komora obavlja na temelju javnih ovlasti.
Članak 32.
Komora vodi Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike i Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u Republici Hrvatskoj te Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike i Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj te druge evidencije određene zakonom i Statutom.
Članak 33.
Članovi Komore obvezni su uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.
Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore.
Članak 34.
Osnivač Hrvatske komore socijalnih radnika jest Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatska udruga socijalnih radnika.
VIII. STRUČNI NADZOR
Članak 35.
Komora obavlja stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u svim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalnog rada u dijelu koji se odnosi na djelatnost socijalnog rada.
Komora provodi stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju djelatnost socijalnog rada u privatnoj praksi i kod privatnog poslodavca.
Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja djelatnosti socijalnog rada te kakvoće i opsega izvršenih usluga socijalnog rada.
Komora je obvezna provesti stručni nadzor i na prijedlog fizičke ili pravne osobe kada za to postoje opravdani razlozi.
Postupak i način provođenja stručnog nadzora uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora.
Članak 36.
Stručni nadzor provodi Povjerenstvo za stručni nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) koje imenuje Komora.
Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka obavlja sljedeće poslove:
1. donosi stručna mjerila za provođenje stručnog nadzora,
2. izrađuje godišnji plan stručnog nadzora,
3. vodi evidenciju o provedenom stručnom nadzoru i predloženim, odnosno poduzetim mjerama,
4. izrađuje godišnje izvješće o stručnom nadzoru,
5. obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom i općim aktima Komore.
Članak 37.
Za provođenje stručnog nadzora može se imenovati magistar socijalnog rada i magistar socijalne politike s odobrenjem za samostalan rad i s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.
IX. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 38.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada ako:
1. obavlja djelatnost socijalnog rada protivno članku 4. ovoga Zakona,
2. obavlja privatnu praksu protivno članku 13. ovoga Zakona,
3. ne ispuni obvezu čuvanja profesionalne tajne (članak 21. stavak 1.),
4. onemogući ili ometa provođenje stručnog nadzora (članak 35.),
5. ne otkloni nedostatke utvrđene stručnim nadzorom.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 39.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatska udruga socijalnih radnika osnovat će Hrvatsku komoru socijalnih radnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komora je obvezna u roku od šest mjeseci od dana osnivanja donijeti Statut.
Članak 40.
Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada koji po osnovi ugovora o radu s ustanovama ili drugim pravnim ili fizičkim osobama obavljaju poslove socijalnog rada ili samostalno obavljaju djelatnost socijalnog rada mogu i dalje obavljati djelatnost socijalnog rada pod uvjetom da u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona steknu odobrenje za samostalan rad sukladno ovome Zakonu.
Socijalni radnici koji imaju položen stručni ispit ili su oslobođeni obveze polaganja stručnog ispita ili nisu bili obvezni polagati stručni ispit prema važećim propisima, mogu se upisati u Imenik Komore u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona koja će im nakon upisa izdati odobrenje za samostalan rad.
Članak 41.
Pravilnike za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 42.
Opće akte za čije je donošenje ovlaštena ovim Zakonom Komora će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 43.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 550-03/11-01/02
Zagreb, 21. listopada 2011.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 120/12
Članak 13.
Upravni odbor Hrvatske komore socijalnih radnika u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pripremit će prijedlog Statuta Hrvatske komore socijalnih radnika u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Statut iz stavka 1. ovoga članka donosi Skupština Komore.
Na Skupštini Komore iz stavka 2. ovoga članka mogu sudjelovati osobe koje su članovi Komore.
Hrvatska komora socijalnih radnika dužna je pribaviti suglasnost ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi na Statut.
Nakon pribavljanja suglasnosti ministra, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika u roku od 30 dana sazvat će Skupštinu Komore na kojoj će se izabrati tijela Hrvatske komore socijalnih radnika sukladno Statutu.
Članak 14.
Hrvatska komora socijalnih radnika će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti opće akte za donošenje kojih je ovlaštena ovim Zakonom.
Članak 15.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 550-03/12-01/01
Zagreb, 19. listopada 2012.
HRVATSKI SABOR
