„Socijalni rad u zdravstvu danas“

4538

ZAPISNIK SA OKRUGLOG STOLA I ZAKLJUČCI

Povodom obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji sa Hrvatskom komorom socijalnih radnika organizirala je Okrugli stol pod nazivom „Socijalni rad u zdravstvu danas“.

Okrugli stol vodila je predsjednica HUSR-a Štefica Karačić. Održan je 21.03.2014 godine, u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska cesta 16, Zagreb.

Na Okruglom stolu prisustovalo je oko 60-tak socijalnih radnika kao i dio gostiju.

Prisutne je pozdravio dr. Zvonimir Šostar koji je u pozdravnoj riječi istaknuo kako često rad socijalnih radnika nije valoriziran te je istaknuo žaljenje zbog degradacije u okviru sustava zdravstva. Podsjetio je da su socijalni radnici u zdravstvu neraskidivo povezani sa raznim segmentima zdravlja, a ne samo s psihijatrijom. Potaknuo nas je da se udružimo, da stalno budemo u „centru“ te da budemo jedinstveni u reguliranju našeg statusa. Upozorio je da je dio odgovornosti i na samim poslodavcima te je istaknuo primjer Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u kojem je on ravnatelj, gdje je izjednačio rad i plaću zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, dakle i socijalnih radnika. Završio je pozivanjem na daljnju suradnju sve prisutne, HUSR-a i HKSR-a sa ZJZ „Dr. Andrija Štampar“ i „otvorio“ vrata Zavoda nove akcije.

Okrugli stol: Socijalni rad u zdravstvu danasU nastavku su održana četiri izlaganja. Prvo izlaganje održala je Marija Žunec Cahunek gdje je govorila o aktualnom stanju socijalnih radnika u zdravstvu. Zatim je Dušan Borić, predstavio rad socijalnih radnika u psihijatriji i prikazao njihov opsežan djelokrug rada. Dragica Topolko je predstavila istraživanje u kojem je prikazana uloga socijalnih radnika u zdravstvu, timski rad i međuinstitucionalna suradnja. Posljednje izlaganje umjesto prof.dr.sc. Mladena Kneževića imala je Marijana Dumančić koja je podsjetila na značajke socijalnog rada u zdravstvu.

Uslijedila je rasprava, u kojoj su se javile: kolegice iz PB Ugljan, zatim kolegica Jurčec, ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe, kolegica Trobić sa Klinike za psihijatriju Vrapče te kolegica Svetić iz Poliklinike Suvag i kolegica iz Županijske bolnice Čakovec i istaknule probleme s kojima se susreću u radu. Ipak čuli smo i pozitivne primjere iz prakse, kolegica u KB Merkur radi na odjelu za MPO, a kolegica Šimec dio je tima u palijativnoj skrbi.

Kako smo bili vremenski limitirani u korištenju dvorane ZJZ-a, Okrugli stol smo završili oko 15 sati usprkos velikom broju pitanja i interesu kolegica za ovu temu.

Smatram važnim istaknuti kako osim predstavnika Grada Zagreba, Gradskog ureda za soc. zaštitu i osobe s invaliditetom te predstavnice Upravnog odjela za socijalnu skrb Splita, na Okruglom stolu nije bilo predstavnika Ministarstava, nadležnih Zavoda ili medija.

Iz sveg navedenog uslijedilo je nekoliko zaključaka:

  1. u sustavu zdravstva nedostaje novozaposlenih socijalnih radnika; 
  2. sustav zdravstva unazad nekoliko desetljeća smanjuje broj zaposlenih socijalnih radnika u zdravstvu, te nerijetko na ta mjesta zapošljava druge nezdravstvene djelatnike; 
  3. najveći broj socijalnih radnika u zdravstvu radi u neurološko-psihijatrijskim odjelima i u psihijatrijskim bolnicama i savjetovalištima;
  4. poslovi socijalnih radnika u zdravstvu nisu prepoznati od strane HZZO-a, čime naš rad nije priznat kao stručni rad;
  5. opis poslova socijalnih radnika u zdravstvu nejednak je stoga će ga u dogledno vrijeme uskladiti Komora koja će uz to izraditi katalog kompetencija;
  6. temeljem Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova socijalni radnici imaju niži koeficijent od drugi nezdravstvenih djelatnika u zdravstvu stoga će Komora i Hrvatska udruga socijalnih radnika zastupati socijalne radnike u zdravstvu i raditi na ujednačavanju koeficijenata te podizanju svijesti u važnosti socijalnog rada u području zdravstva 
  7. rad socijalnih radnika u zdravstvu smanjuje troškove liječenja posebno kod kompleksnih socijalnih situacija s kojima pacijenti dolaze u bolnicu zbog našeg brzog rješavanja aktualne problematike; 
  8. rad socijalnog radnika u zdravstvu dovodi do smanjenja broja rehospitalizacije pacijenata;
  9. socijalni radnici u zdravstvu teže ostvaruju i čine vidljivim identitet struke socijalnog rada nego što je to u području socijalne skrbi; 
  10. nužna je kvalitetna suradnja sa kolegama iz drugih područja društva;
  11. potrebno je povećati broj socijalnih radnika u političkom djelovanju i sukreiranju socijalnih politika;
  12. socijalni radnici trebaju biti jedinstveni u svojim nastojanjima da se „izbore za struku“ te trebaju svoje napore ulagati kroz Sekciju Komore socijalnih radnika.
  13. Nužno je da se socijalni radnici u zdravstvu kontinuirano usavršavaju – kroz seminare, edukacije, savjetovanje..

Ivana Mošić Pražetina
Cvita Šimić

ožujak 2014., Zagreb