Izvješće o održanom sastanku

Sukladno zaključcima sa sastanka s ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održanog 20. veljače 2023. godine o nastavku suradnje ministarstva sa strukovnim organizacijama socijalnih radnika na rješavanju istaknute problematike u sustavu socijalne skrbi s naglaskom na povećanje kapaciteta za smještaj djece bez adekvatne skrbi, dana 9. listopada 2023. godine zatražen je ponovni sastanak ministra Piletića s predstavnicima Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika.

Slijedom navedenoga dana 19. listopada dobili smo odgovor iz Kabineta ministarstva da će sastanak s strukovnim udrugama organizirati Tatjana Štritof, ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Dana 21. studenog 2023. održan je sastanak u Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Na sastanku je sudjelovala ravnateljica HZSR Tatjana Štritof sa djelatnicama Središnje službe Zavoda Jadrankom Golac Ćelap i Anom Pavlović, iz Sektora za stručnu podršku i unapređenje stručnog rada, zaposlenim na poslovima zaštite djece, obitelji i mladih, i Štefica Karačić, predsjednica HUSR i članica UO HKSR. Zbog spriječenosti sastanku nije nazočio predsjednik HKSR.

Predsjednica HUSR-a na sastanku je uvodno informirala ravnateljicu Zavoda o brojnim pristiglim podnescima stručnjaka HZSR i korisnika kojima se ukazuje na različite probleme u svakodnevnoj praksi i traži podrška i pomoć strukovnih organizacija u njihovom rješavanju.

Među navedenima posebno se ističu sljedeće teme:

1. Nedostatni kapaciteti za smještaj djece i drugih ranjivih skupina korisnika
2. Ograničavanje sudjelovanja i komunikacije stručnjaka područnih ureda HZSR o stručnim temama i problematici u radu
3. Stalna dodatna administrativna (pre)opterećivanja PU HZSR

Ravnateljica Zavoda navodi da je dobro upoznata sa stanjem i poteškoćama u sustavu i izazovima sa kojima se u svakodnevnom radu susreću djelatnici područnih ureda. Problemi na koje u svojim podnescima ukazuju zaposlenici pojedinih PU HZSR vezani su za organizacijske promjene, stalnu fluktuaciju i nedovoljan broj radnika, trajni nedostatak kapaciteta za smještaj djece i drugih korisnika, otežan stručni rad zbog nedostatne ili loše međuresorne suradnje. Nadalje, dio pritužbi upućenih ravnateljici i ostalima odnosi se i na narušene međuljudske odnose i rad rukovodnih osoba u PU.

Ističe da je osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad velika promjena, ali i proces koji zahtijeva predan rad, suradnju i strpljenje svih zaposlenih. Tijekom proteklog razdoblja bilo je važno organizirati rad Zavoda počev od statusnih pitanja i pravne regulative, ustrojavanja informacijskog i elektroničkog sustava, kadrovskih i korisničkih registara, prostornih i tehničkih uvjeta za rad svih organizacijskih jedinica Zavoda i sl. Istovremeno se radilo na ujednačavanju stručne prakse. U suradnji s resornim ministarstvom su poduzimane intervencije usmjerene na rješavanje konkretnih problema u pojedinim područnim uredima Zavoda.

Problema ima, ali se rješavaju. Očekuje, da će se zapošljavanjem novih radnika i ekipiranjem Središnje službe Zavoda stvoriti potrebni uvjeti za kvalitetniji stručni rad nove ustanove.

Ad.1. Nedostatak smještajnih kapaciteta za djecu i druge korisnike i dalje je veliki problem za stručnjake u svim PU. Na razini HZSR prate se i analiziraju potrebe za smještajem djece i o tome obavještava resorno ministarstvo.

HZSR nema informacije koliko je novih mjesta za smještaj djece u institucije ili u udomiteljske obitelji osigurano od veljače 2023. godine do sada. HZSR nema nadležnost za širenje smještajnih kapaciteta. O tome isključivo odlučuje resorno ministarstvo. Prema najavama uskoro se očekuje širenje smještajnih kapaciteta u Domu za djecu Zagreb.

Što se tiče kriznog smještaja djece bez adekvatne roditeljske skrbi Središnja služba HZSR se uključuje na poziv PU u pojedinačnim slučajevima kada se ne može žurno pronaći slobodno mjesto na način da posreduje kod pružatelja usluga.

Problem nedovoljnih smještajnih kapaciteta zasigurno se treba i može rješavati kroz uspješniju suradnju različitih dionika u samom sustavu socijalne skrbi.

Ovdje je važno podsjetiti na Uputu resornog ministarstva prema kojoj su pružatelji usluga dužni neovisno o popunjenosti svojih kapaciteta bez odgode primiti dijete na krizni smještaj. Zbog problema u praksi voditelji PU upućeni su da u ovakvim situacijama direktno kontaktiraju pružatelje usluga i dogovore krizni smještaj.

Smatra, da uključivanje medija i javnosti u rješavanje konkretnog slučaja u praksi dodatno opterećuje stručnjake i korisnike i ne doprinosi poboljšanju stručnog rada i zaštiti prava korisnika.

Zajednički se predlaže Ministarstvu da se u cilju povećanja opsega smještaja koriste i raspoloživi resursi pružatelja usluga drugih osnivača (npr: Caritas) sklapanjem novih ugovora o međusobnoj suradnji.

Ad.2. Ravnateljica ističe da stručni radnici PU HZSR imaju pravo aktivno sudjelovati u zagovaranju prava korisnika i stručnjaka bez obzira što u PU HZSR više nema Stručnih vijeća. Komunikacija stručnjaka moguća je kroz radne ili stručne sastanke na razini pojedinih stručnih cjelina ili na razini PU koje rukovodna osoba ustanove treba podržavati. Primjerice: sudjelovanje u e-savjetovanjima pri donošenju zakona i drugih propisa, iniciranje promjena u području zaštite prava ranjivih skupina, prenošenje iskustava vlastitog rada, povezivanje s drugim sustavima ili organizacijama civilnog društva i sl.

Na tim sastancima stručnjaci mogu raspravljati o stručnim temama, iskustvima iz vlastite prakse, novim saznanjima u struci, poteškoćama u radu i zajednički dogovarati kako unaprijediti vlastitu struku i rad ustanove.

Sudjelovanje u programima dodatnog stručnog usavršavanja pravo je i obveza stručnjaka, a provodi se u skladu s Pravilnicima i u skladu s potrebama konkretnog PU i sustava.

Nema zapreke da stručnjaci PU sudjeluju na stručnim skupovima ili u medijima i da zagovaraju promjene u stručnom radu ili u zaštiti korisnika. Ove aktivnosti su prihvatljive ako stručnjak nije u sukobu uloga i svojim djelovanjem ne šteti dignitetu ustanove u kojoj radi odnosno ako slijedi definirane procedure.

Za sudjelovanje u medijima potrebna je prethodna suglasnost ravnatelja. Isto je propisano člankom 91. Statuta HZSR prema kojem obavijesti o radu i poslovanju Zavoda sredstvima javnog informiranja mogu davati samo ravnatelj Zavoda, odnosno osoba koju ravnatelj za to ovlasti.

Međutim, za sudjelovanje na različitim stručnim skupovima, sjednicama povjerenstava i vijeća u koja su ranije imenovani ili sada za vrijeme postojanja Zavoda nije potrebna suglasnost ravnatelja osobito kada se radi o aktivnostima koje se provode u svrhu razvoja i unapređenja suradnje na lokalnoj razini ili radi unaprjeđenja djelatnosti socijalne skrbi. Dovoljno je da stručnjak o tome obavijesti nadređenog voditelja PU, odnosno ako se radi o voditelju PU da o tome obavijesti ravnatelja Zavoda. Ističe da nikome do sada nije uskraćena suglasnost za bilo kakav javni istup.

Djelovanje stručnjaka kroz strukovne organizacije ne može biti ograničeno, niti sankcionirano i treba ga podržavati ako doprinosi unapređenju struke i djelatnosti. Pri tome su stručnjaci dužni poštivati etički kodeks svoje struke i pozitivne propise koji reguliraju djelatnost socijalne skrbi.

Prema ocjeni ravnateljice Štritof pojedinačni primjeri ograničavanja prava stručnjaka na javno zagovaranje koji su se do sada događali, posljedica su nerazumijevanja neposredno nadređenih voditelja PU. Ističe, da je ovakve situacije ubuduće moguće prevladati. Dostupna je za razgovor sa stručnjacima koji se nađu u takvoj situaciji.

Ad.3. Ravnateljica je upoznata s velikim nezadovoljstvom radnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad Nacrtom prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku i primjedbama koje su u e-savjetovanju stavljene od strane strukovnih organizacija, pojedinih stručnjaka i korisnika.

Ključni komentari odnose se na čl. 14. Nacrta prema kojem je za odobravanje Inkluzivnog dodatka nadležan Hrvatski zavod za socijalni rad. Time je pogaženo obećanje i propuštena prilika da se HZSR rastereti od ovog administrativnog posla i da se nadležnost za odobravanje dodatka vrati u sustav mirovinskog osiguranja. Nezadovoljstvo radnika u sustavu je jako visoko jer osim korisnika osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu u ovaj sustav ponovno ulaze nezaposlene osobe s invaliditetom i djeca korisnici uvećanog dječjeg doplatka. Pri tome se ništa ne mijenja u radu ZOSI koji do sada nije opravdao svoju svrhu i ciljeve. Predugi postupci vještačenja, osobito onkoloških bolesnika čine sustav zaštite osoba s invaliditetom nedostupnim, nepravednim, neučinkovitim i dodatno pogoršavaju percepciju javnosti o djelatnosti socijalne skrbi (HZSR) kao neefikasnoj i socijalno neosjetljivoj ustanovi.

Ako tome dodamo poslove PU na temelju Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o dadiljama razumljivo je da se ključna ustanova u sustavu socijalne skrbi sada potpuno pretvara u administrativnu službu koja ima „nevidljivog korisnika„ i „preskupog administratora„.

Očekuje se jače zalaganje ravnateljice HZSR kod donositelja odluka da se ova ustanova rastereti od poslova koje može i treba obavljati druga za to kompetentna javna služba, te da se konačno u sustavu oslobode kapaciteti za bolji stručni rad. Ovo je osobito važno zbog nedostatka stručnjaka za rad u HZSR.

Nadalje je pozdravljeno imenovanje mentora i savjetnika u sustavu i ukazano na problem, jer napredovanja nisu utemeljena na izvrsnosti i iskustvu. Imenovanje mentora i savjetnika trebalo bi služiti unaprjeđenju prakse i osnaživanja stručnjaka (pripravnici, studenti, novi djelatnici, složeniji postupci, projekti ,suradnje u LZ i sl. ), a ne isključivo povećanju plaća jednog dijela zaposlenih. Ovakav pristup stvara dodatno nezadovoljstvo na razini PU, a ne postiže ciljeve definirane Zakonom o socijalnoj skrbi.

Povećanje plaća je uvijek prihvatljivo, kao i mogućnost nagrađivanja izvrsnih, ali način na koji je to sada provedeno treba preispitati. Nije jasno koliki broj mentora i savjetnika sustav treba, u kojim područjima rada, što je njihova zadaća i kako će oni biti organizacijski uvedeni u praksu?

Ravnateljica ističe da HZSR nije imao utjecaj na donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku kao niti na odluke ministarstva o napredovanju u zvanju stručnjaka Zavoda. Te odluke nisu donesene na temelju analize potreba i u suradnji s HZSR.

Zaključno

HUSR-a zalaže se za suradnju s HZSR u rješavanju aktualnih problema s kojima se suočavaju socijalni radnici i drugi stručnjaci u PU Zavoda kroz zajedničko zalaganje u procesima pripreme i donošenja novih propisa i utjecaja na donositelje odluka kojima će se poboljšati rad HZSR i povećati zadovoljstvo zaposlenih u ovom sustavu. Unaprjeđenje djelatnosti socijalne skrbi i uspješnije funkcioniranje HZSR zajednički je interes svih koji su uključeni u reformske procese. U tom kontekstu suradnja i povezivanje struke s različitim razinama rukovođenja i odlučivanja u ovom sustavu nema alternativu. Stoga očekujemo da ova inicijativa bude razmotrena i prihvaćena na najvišoj razini.

Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ponovno se upućuje zamolba za održavanjem zajedničkog sastanka i daljnje suradnje s ciljem žurnog povećanja kapaciteta i uspješne realizacije smještaja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Tatjana Štritof, ravnateljica HZSR i Štefica Karačić, predsjednica HUSR-a