IV. Konferencija: „Siromaštvo, socijalna isključenost i socijalni rad“

IV. konferencija socijalnih radnika, pod nazivom „Siromaštvo, socijalna isključenost i socijalni rad“, održala se od 04. do 06. listopada 2010. godine u Grand hotelu 4 opatijska cvijeta, Opatija.

Konferenciju je organizirala Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s Udrugom socijalnih radnika Rijeka čime je obilježena 2010. godina kao godina borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti proglašena od strane Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije.

Pokrovitelji:

• Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,
• Primorsko-goranska županija,
• Grad Zagreb,
• Grad Rijeka i
• Grad Opatija.

Socijalna pravda, jednakost, solidarnost i pravo na dostojanstvo su temeljne vrijednosti prema kojima se Europa jasno odredila, ali se sve više suočava i s prijetnjom ugrožavanja istih vrijednosti obzirom na rizike koje je donijela globalna kriza.

Diljem Europe, 2010. godine su se održali brojni skupovi o navedenim temama koje zauzimaju sve važnije mjesto kako u našem društvu tako i u svijetu. Pojam siromaštva kao ekonomske prikraćenosti sve se više upotpunjuje složenijim pojmom socijalne isključenosti koji se odnosi na trajnu višestranu prikraćenost pojedinaca u sudjelovanju u ekonomskom, socijalnom, političkom i kulturnom životu. Uz osobe koje žive u siromaštvu, neke od mnogobrojnih skupina kod kojih postoji povećani rizik od socijalne isključenosti su nezaposleni, beskućnici, raseljene osobe, djeca bez roditeljske skrbi, pripadnici različitih manjinskih skupina (nacionalnih, etničkih, rasnih, vjerskih, seksualnih), starije osobe, osobe s invaliditetom, mladi društveno neprihvatljivog ponašanja, žrtve i počinitelji zločina i dr.

U definiciji Međunarodne federacije socijalnih radnika stoji da se profesija socijalnog rada „bori za smanjenje siromaštva, te prava ranjivih i marginaliziranih skupina ljudi na način da se zalaže za njihovo uključivanje i prihvaćanje od strane društva“. Stoga je tema ove konferencije upravo jedna od temeljnih tema socijalnog rada i vjerujemo da je bila korisnim i zanimljivim mjestom razmjene iskustava i promišljanja o tome koja je uloga današnjeg socijalnog rada u Hrvatskoj u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Tematske cjeline:

• Programi ustanova socijalne skrbi i civilnog sektora usmjereni socijalnom uključivanju;
• Podrška uključivanju socijalno osjetljivih skupina;
• Podrška socijalnom uključivanju siromašnih i nezaposlenih osoba;
• Socijalna isključenost iz perspektive korisnika i djelatnika sustava socijalne skrbi;
• Programi ustanova socijalne skrbi i civilnog sektora usmjereni socijalnom uključivanju: djeca i mladi.

Organiziran je posjet u tri ustanove – Dom za psihički bolesne odrasle osobe „Turnić“ u Rijeci, Prihvatilište za beskućnike „Ruže sv. Franje“ u Rijeci i Hrvatski crveni križ, Gradsko društvo Opatija, Klub za starije osobe 60+ u Opatiji, a prikazana je i projekcija filma „Na rubu“ autora Tomislava Žaje.

Na konferenciji je sudjelovalo 457 stručnjaka zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, zdravstvu, školstvu, pravosuđu i ostalim tijelima državne uprave i lokalne (regionalne) samouprave, stručnjaka iz civilnog društva i vjerskih organizacija te studenata preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija društveno-humanističkog usmjerenja.

Organizacijski odbor: Karlo Balenović, Dragica Bojka Gergorić, Ines Furda, Meri Gatin, Marijan Haupert, Iva Josipović, Vesna Juzbašić, Martina Kalčić, Lovorka Pandur, Maja Pudić Šarar

Programski odbor: Vanja Branica, Olja Družić Ljubotina, Tatjana Katkić Stanić, Štefica Karačić, Marijana Kletečki Radović, Rajka Papić, Branka Sladović Franz, Kristina Urbanc

ZAKLJUČCI:

– Potrebno je unaprjeđivati koordinaciju i suradnju sustava socijalne skrbi s ostalim sustavima (zdravstvo, pravosuđe i obrazovanje) i organizacijama iz civilnog sektora s ciljem integriranog pristupa korisnicima te kvalitetnog osmišljavanja i provođenja programa socijalnog uključivanja korisnika.
– Intenzivirati suradnju između centara za socijalnu skrb i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s ciljem razmjene informacija o programima i postupcima koji se provode u svrhu osnaživanja radno sposobnih nezaposlenih osoba.
– Zalagati se za strukturalne promjene koje će omogućiti radno sposobnim nezaposlenim osobama da svoja prava ostvaruju u službama za nezaposlene osobe (a ne u sustavu socijalne skrbi), koje im uz adekvatnu novčanu pomoć mogu osigurati i pomoć u zapošljavanju.
– U centrima za socijalnu skrb, rad s korisnicima koji žive u siromaštvu organizirati u okviru odjela za Novčane naknade na način da se uz zadovoljavanje primarnih životnih potreba korisnika uslugama socijalne skrbi potiče socijalna integracija korisnika i njihov izlazak iz siromaštva.
– U radu sa siromašnim korisnicima socijalni radnici trebaju naglašavati značaj obrazovanja kao zaštitnog faktora za izlazak iz siromaštva djece primatelja stalne pomoći.
– Zalagati se za organizaciju dodatnih edukacija za stručnjake centra za socijalnu skrb o specifičnostima rada s korisnicima koji žive u siromaštvu.
– Zalagati se i zagovarati osuvremenjivanje i adekvatnu informatizaciju sustava evidentiranja i administrativnih poslova socijalnih radnika te organizaciju edukacija s ciljem povećanja informatičke pismenosti socijalnih radnika.
– Raditi na osvještavanju kod stručnjaka da pristup iz perspektive dominantne kulture i jednak tretman prema svima ne smanjuje diskriminaciju već doprinosi povećanju socijalne isključenosti.
– Zalagati se za poštivanje i rad s korisnikom koji uvažava slijedeće:

• samoorganiziranje i samopomoć kao oblik socijalnog uključivanja i aktivacije nezaposlenih radno sposobnih korisnika,
• osnaživanje korisnika koji žive u siromaštvu s ciljem unapređenja svih aspekata kvalitete njihovog života.

– Zalagati se i posebno poticati ostvarivanje uvjeta za kvalitetnije socijalno uključivanje pojedinih grupa korisnika:

• o izraditi protokole postupanja u radu s osobama koje boluju od krvlju prenosivih bolesti (naglasak na povjerljivosti i zaštiti podataka) u cilju njihove resocijalizacije i kvalitetne brige za ljudska prava te jasno definirane odgovornosti službenih osoba,
• o ukloniti arhitektonske prepreke u centrima za socijalnu skrb kako bi stručnjaci i usluge bili dostupni osobama s invaliditetom,
• o proširiti mjere za poticaj zapošljavanja žena žrtava nasilja u obitelji te proširiti prava tih žena iz sustava socijalne skrbi uvođenjem dodatka na osnovicu stalne pomoći,
• o prilikom dodjele socijalnih stanova omogućiti stjecanje dodatnih bodova jednoroditeljskim obiteljima, primarno žrtvama obiteljskog nasilja,
• o vratiti u fokus važnost prevencije nasilja u obitelji te uključiti psihosocijalnu podršku kao sastavni dio tretmana rada sa ženama žrtvama nasilja,
• o zalagati se za očuvanje mogućnosti izbora institucionalne ili vaninstitucionalne skrbi za starije i nemoćne osobe,
• o zagovarati donošenje zakonskih odredbi u svezi rane procjene sposobnosti djece s teškoćama i razvojnim rizicima i to unutar prve godine života zbog bitno većih rehabilitacijskih mogućnosti,
• o zagovarati koncept perspektive snage u socijalnom radu – prepoznavanje i poticanje preostalih sposobnosti i vještina kod korisnika s poteškoćama mentalnog zdravlja,
• o zagovarati pristup socijalnog modela u radu i odnosu prema osobama s invaliditetom tj. pristup aktivnog i punog sudjelovanja osoba s invaliditetom u životu zajednice,
• o poticati (mjerama, pristupom i programima) integraciju marginaliziranih skupina i institucionaliziranih korisnika u zajednicu,
• o raditi na osvještavanju predrasuda prema različitim manjinama (etničkim, seksualnim) i kod studenata socijalnog rada i u sustavu socijalne skrbi,
• o razvijati edukacije u okviru HUSR-a na temu predrasuda prema manjinama.