V. Konferencija: “Međugeneracijsko povezivanje i aktivno starenje: izazovi za socijalni rad”

V. međunarodna konferencija socijalnih radnika, pod nazivom „Međugeneracijsko povezivanje i aktivno starenje: izazovi za socijalni rad“, održala se od 10. do 12. listopada 2012. godine u Hotelu Medena, Trogir.
Prateći aktualnosti u području socijalne politike i djelatnosti socijalnog rada ove je godine konferencija socijalnih radnika posvećena temi aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama. Europska unija upravo je 2012. godinu posvetila ovim značajnim procesima koji, između ostalog, prožimaju i praksu socijalnog rada u različitim područjima. To je prilika da svi skupa promislimo o tome da danas u Europi ljudi žive i ostaju zdravi duže nego prije te da sagledamo mogućnosti koje proizlaze iz novih okolnosti. Svjetska zdravstvena organizacija definirala je aktivno starenje kao proces optimalnog ostvarivanja zdravlja, uključenosti u društvo i sigurnosti u cilju povećanja kvalitete života tijekom starenja. Međugeneracijsko povezivanje i solidarnost stupovi su važnih sustava socijalne sigurnosti, ali i osobne dobrobiti pojedinca. Svjedoci smo da ponekad postojeći programi u području socijalne skrbi, ali i drugih javnih sustava, kao što su zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, mirovinsko osiguranje, ne mogu zadovoljiti različite potrebe članova društva. Stoga se osim djelovanja u financijskom smislu često govori i o potrebi planiranja programa socijalne skrbi koji se oslanjaju na međugeneracijske veze. S obzirom na procese demografskog starenja koji direktno utječu na održivost pojedinih sustava temeljenih na međugeneracijskoj solidarnosti sve više dolazi do izražaja potreba osiguravanja izvaninstitucionalnih oblika skrbi i podrške koji se temelje na načelima obiteljskog okruženja, održivosti socijalnih veza, društvene uključenosti i poštivanja dostojanstva pojedinca. Upravo je socijalna kohezivnost potrebna za kvalitetno ostvarivanje takvih programa. Sve ovo ukazuje na važnost resursa međugeneracijske povezanosti i solidarnosti prilikom planiranja i provođenja intervencija u socijalnom radu. Stoga je ova Konferencija bila dobro mjesto za promišljanje i raspravu o još jednoj izazovnoj temi u području socijalnog rada te za prikaz primjera dobre prakse u području međugeneracijske povezanosti i aktivnog starenja, ali i za otvaranje pitanja i izazova koji prate to važno područje.
Konferenciju je organizirala Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije čime je obilježena 2012. godina kao godina aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama proglašena od strane Vijeća Europske unije.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom:
- Ministarstva socijalne politike i mladih,
- Splitsko-dalmatinske županije,
- Grada Zagreba,
- Grada Splita i
- Grada Trogira.
Tematske cjeline:
- Socijalne usluge i servisi za osobe starije životne dobi – institucionalna skrb,
- Volonterstvo kao mogućnost aktivnog i dostojanstvenog starenja i međugeneracijskog povezivanja,
- Socijalne usluge i servisi za osobe starije životne dobi – izvaninstitucionalna skrb,
- Međugeneracijske veze kao izvor socijalne podrške: kako ih podržati i ojačati,
- Socijalni rizici i socijalna isključenost osoba starije životne dobi,
- Briga o tjelesnom i mentalnom zdravlju osoba starije životne dobi,
- Zanemarivanje, zlostavljanje i zaštita ljudskih prava osoba starije životne dobi.
Organiziran je posjet Centru za socijalnu skrb Split gdje je održana jedna radionica i četiri izlaganja.
Na Konferenciji je sudjelovalo 330 stručnjaka iz Republike Hrvatske, Republike Slovenije te Republike Bosne i Hercegovine, zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, zdravstvu, školstvu, pravosuđu i ostalim tijelima državne uprave te regionalne i lokalne samouprave, stručnjaka iz civilnog društva i vjerskih organizacija te studenata dodiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija društveno-humanističkog usmjerenja.
Organizacijski odbor: Helena Bandalović, Vinka Bratulić, Ines Furda, Romana Galić, Meri Gatin, Renata Jurčević, Tatjana Katkić Stanić, Sanja Kuvačić, Ana Bolanča Levačić, Maja Mustapić, Boženka Škare, Ljiljana Vrbić
Programski odbor: Vanja Branica, Gordana Jerčić, Štefica Karačić, Marijana Kletečki Radović, Maja Laklija, Ana Štambuk
ZAKLJUČCI:
Smjernice za unapređenje prakse rada sa starijim osobama
1. U tretiranju fenomena starosti i starenja važan je pomak od koncepta potreba prema konceptu resursa, odnosno konceptu socijalnog kapitala.
2. Socijalni radnici trebaju poticati međugeneracijsko povezivanje kao prevenciju međugeneracijskih sukoba.
3. U suvremenom socijalnom radu razvijeni su primjeri dobre prakse koji predstavljaju važan dio ideja i mogućnosti rada sa starijim ljudima – socijalni rad sa starijim osobama u zajednici u Sloveniji.
4. Međugeneracijski odnosi nerijetko su izvor nerazumijevanja i sukoba, a medijacija je jedan od modela rješavanja sukoba.
5. Promicanje volonterstva ljudi starije životne dobi i vidljivosti djelovanja volontera treba i može biti u cilju prevencije socijalne izolacije, institucionalizacije, smanjenja predrasuda ageizma kao i primjer aktivnog starenja.
6. Volonterski programi trebaju biti prilagođeni osobama starije životne dobi, uključivati njihovu perspektivu.
7. Potreba za boljom umreženošću službi i boljom međusektorskom suradnjom.
8. Razvijati permanentno praćenje potreba za različitom lepezom izvaninstitucionalnih usluga koje trebaju biti alternativa institucijama.
9. Posebno razvijati modele za socijalno ugrožene skupine starijih ljudi te istovremeno raditi na reviziji postojećeg sustava u smislu kategorizacije, standardizacije kvalitete i cijene usluga.
10. Razvijanje zagovaranja i zastupanja korisnika te većeg samozagovaranja i samozastupanja stručnih djelatnika koji rade sa starijim osobama.
11. Izrada Protokola postupanja u slučajevima nasilja nad starijim osobama u obitelji.
12. Senzibilizacija stručnjaka i javnosti za prisutnost nasilja nad starijim osobama i zaštiti integriteta i dostojanstva kao temeljnih ljudskih prava.
13. Ne čekati samo prijavu zlostavljanja nego raditi na ranim intervencijama u obiteljima pod rizikom – siromaštvo, zdravstveni status, nezaposlenost, izoliranost…
14. Treba raditi na osvještavanju stručnjaka o nasilju u okviru socijalnog i zdravstvenog sustava o kojem se malo ili gotovo ništa ne govori (smještaj u višekrevetne sobe?).
15. Razvijati interdisciplinarnu suradnju i edukaciju – liječnika, socijalnih radnika, policajaca, svećenika – u području prijave i procesuiranja nasilja nad starijim osobama, kao dio profesionalne odgovornosti svake pojedine profesije.
16. Važnost mapiranja potreba i usluga za osobe starije životne dobi na različitim razinama unutar lokalne zajednice.
17. Voditi računa o dnevnim rutinama i socijalnim mrežama osoba starije životne dobi.
18. Približiti ulogu i djelatnost centra za socijalnu skrb.
19. Razviti modele cjelovite skrbi u skladu s regionalnim razlikama (multikulturalnost).
20. Promovirati na svim razinama važnost kvalitete provođenja slobodnog vremena (glazba, ples, kazalište, sportske aktivnosti, unutargeneracijski i međugeneracijski susreti).
21. Rezultate provedenih istraživanja (prikazanih na ovoj Konferenciji) koristtiti u svrhu unapređenja modela prakse rada sa starijim osobama, u kampanjama prevencije nasilja nad starijim osobama, stava društva prema starijim osobama, u medijima – vodeći se principima prakse utemeljene na dokazima.
Institucionalni smještaj
1. Izmjena postojeće procedure za prijavu smještaja u dom za starije osobe.
2. Napraviti kategorizaciju postojećih domova po stupnju njege te uskladiti cijene i opis poslova stručnih djelatnika i njihovih prihoda kao i osiguravanje uvjeta za profesionalnim usavršavanjem.
3. Raditi na postupnoj deinstitucionalizaciji mladih osoba s invaliditetom.
4. Potreba socijalnih radnika u domovima za starije, za službom ljudskih resursa (na regionalnoj razini).
5. Pravno regulirati nekretnine koje su korisnici domova ostavili državi.
6. Potreba osnivanja podsekcije socijalnih radnika koji rade sa starijim osobama u okviru HUSR-a.
7. Potreba za uvođenjem profesionalnih radnih terapeuta u domove za starije osobe.
Nova strategija u pristupu starijim osobama
1. Rad na pripremi novih strategija socijalnih politika za starije osobe – specifičnosti novih potreba korisnika i novih usluga – posebno za skupine tzv. ovisnih starijih osoba (osiguranje za slučaj ovisnosti ili uvođenje naknade za njegovatelja).
2. Promicanje novog pristupa životnim razdobljima, ne kao kronoloških nego cikličkih etapa.
3. Isticati pozitivne primjere aktivnog starenja, međugeneracijsku solidarnost i ljudsko pravo na dostojanstven život sve do smrti.