III. simpozij

 

III. SIMPOZIJ SOCIJALNIH RADNIKA

Osijek, 28. - 30. XI. 2007.

"Kvaliteta i profesionalna odgovornost u socijalnom radu"

 

 

Ovim simpozijem Hrvatska udruga socijalnih radnika je željela potaknuti raspravu o djelatnosti socijalnog rada te posebno istaknuti domete i mogućnosti kvalitetnog rada sa skupinama ljudi u stanju socijalne potrebe.

S obzirom na složenost problema našeg društva, cilj simpozija je bio razmotriti mogućnosti djelovanja socijalnih radnika i drugih pomažućih profesija za unapređenje prakse te pokrenuti dijalog o profesionalnoj odgovornosti s namjerom poboljšanja kvalitete usluga korisnicima i kontinuiranog razvoja socijalnog rada.

 

 

Pokrovitelji:

- Predsjednik Republike Hrvatske gospodin Stjepan Mesić,

- Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,

- Grad Zagreb,

- Grad Osijek.

 

 

Tematske cjeline:

1. Kompetencije u socijalnom radu,

2. Procjena i očuvanje kvalitete u socijalnom radu,

3. Međusobna suradnja i odgovornost javnog i civilnog sektora,

4. Resursi i izazovi u praksi socijalnog rada.

 

 

Pitanja kao cjeloživotna edukacija i daljnje profesionalno razvijanje su potrebni da bi se postiglo bolje razumijevanje potreba socijalnog rada u hrvatskom društvu, kao čitavom, te specifičnim osobnim socijalnim situacijama i ponašanjima naših klijenata/korisnika usluga.  Postoje potrebe daljnjeg razvoja profesionalne odgovornosti kao i razvoja etike profesionalnog socijalnog rada, koji su osnovni standardi prakse socijalnog rada.

 

 

Pitanja koja smo mi željeli odgovoriti na simpoziju su: 

- „Koje nas kompetencije socijalnog rada čine više kompetentnim socijalnim radnicima?“,

- „Tko drži moć i odgovornosti za promjene u praksi socijalnog rada?",

- „Kako mi možemo osnažiti socijalne radnike, tako da bi oni mogli postati primarni pokretači socijalnih promjena u odnosu na potrebe naših klijenta/korisnika usluga, u skladu sa etičkim vrijednostima profesije socijalnog rada?“,

- „Koje su naše zapreke?“,

- „Gdje su naši resursi?“.

 

 

Ovo su bila neka od pitanja koja je simpozij pokušao odgovoriti iz praktične, iskustvene i teorijsko-istraživačke perspektive socijalnog rada. Kroz trajanje simpozija osnovne vrijednosti socijalnog rada bile su uvijek naglašene, naročito kroz principe ljudskih prava i socijalne pravde.

Plenarno predavanje održao je gospodin Nicolai Paulsen, predsjednik Međunarodne federacije socijalnih radnika (europske regije). Simpoziju je prisustvovalo preko 400 socijalnih radnika, socijalnih pedagoga, psihologa i drugih pomažućih profesija.

 

 

Organizacijski odbor: Vesna Čonda, Meri Gatin, Melita Jeđud, Tatjana Katkić Stanić, Mirjana Zvekić

Programski odbor: Robert Bertić, Vanja Branica, Gordana Daniel, Olja Družić Ljubotina, Vlasta Grgec Petroci, Kristina Urbanc

 

 

ZAKLJUČCI: 

 

 

ZAKLJUČCI VEZANI ZA CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE 

ü      Studij daje osnovno obrazovanje - diploma je samo prvi korak, početak edukacije i profesionalnog usavršavanja.

ü      Permanentno i profesionalno usavršavanje, nužna je kvaliteta i osjećaj kompetencije uz uvođenje supervizije u socijalni rad.

ü      Daljnje edukacije – izvor su samoosnaživanja.

ü      Uvažavajući osobnu motivaciju za studij i odgovornost za ishod studiranja potrebno je i važno osigurati podršku profesionalnih udruga, institucija, ali i rukovodnih struktura unutar institucija koja će podržavati kulturu učenja.

ü      Rad stručnjaka u specifičnim temama zahtijeva i specifičnu pripremu stručnjaka za rad (npr. pitanje seksualnosti - kako pristupiti korisniku po tom pitanju?).

U tom smislu nužno je:

ü      raditi na unaprjeđenju suradnje HUSR-a, Studija za socijalni rad i ostalih nadležnih institucija

ü      osmisliti edukacije koje bi svaki socijalni radnik trebao proći tijekom radnog vijeka i pregovarati s nadležnim Ministarstvom o financiranju takvih edukacija

ü      sustavno informiranje o mogućim edukacijama za socijalne radnike i studente

ü      nastaviti s razvojem različitih specijalističkih studijskih programa kao npr. integrativni pristup, obiteljska medijacija, klinički socijalni rad

ü      poticati razvoj interdisciplinarnih poslijediplomskih studija iz socijalnog rada (otvorenih i za druge stručnjake iz područja socijalne skrbi) i programa o novim tehnikama i metodama rada

ü      učiniti dostupnima široj profesionalnoj populaciji obavijesti o rezultatima istraživanja provedenih u institucijama socijalne skrbi te o obranama magistarskih radnji i doktorskih disertacija

ü      nastaviti učenje iz primjera dobre prakse kolega iz svog okruženja i drugih zemalja ostvarenih kroz studijska putovanja

ü      poticati i informirati studente o koristima volontiranja u smislu profesionalnog rasta, razvoja, kao i oblika edukacije

ü      naglašavati praktičan rad kako bi studenti bili spremni po završetku studija

ü      voditi zapisnik o provođenju prakse studenata socijalnog rada kako bi im se omogućila prednosti pri zapošljavanju.

 

 

ZAKLJUČCI VEZANI ZA POJEDINA PODRUČJA

U svrhu daljnjeg razvoja profesije potrebno je: 

Ø      raditi na razvoju i primjeni osnažujućeg jezika socijalnog rada

Ø      raditi na ojačavanju organizacije socijalnih radnika i povećati pritisak HUSR-a na tijela vlasti u cilju poboljšanja položaja socijalnih radnika

Ø      aktivnije sudjelovanje HUSR-a u procesu donošenja Zakona o socijalnoj skrbi i reforme sustava jer se to reflektira na standarde socijalnog rada i poštivanje ljudskih prava

Ø      poboljšanje materijalnih i kadrovskih resursa u socijalnoj skrbi

Ø      računalna povezanost sustava

Ø      multidisciplinarni pristup u radu, povezanost stručnjaka, institucija i civilnog društva (poticati timski rad)

Ø      preispitati i izraditi normative rada u skladu sa suvremenim zahtjevima profesije i međunarodnim normama koje su puno manje nego kod nas

Ø      izbalansirati broj klijenata i težinu problematike kod klijenata

Ø      raditi na trajnom informiranju javnosti o obvezi čuvanja profesionalne tajne – potreba uvođenja glasnogovornika u sustavu socijalne skrbi

Ø      poticati osnivanje udruga za potrebe korisnika, raditi na senzibilizaciji javnosti

Ø      biti aktivniji u donošenju prijedloga zakona kako se ne bi donio zakon, a da nisu ostvareni potrebni uvjeti za provođenje zakona

Ø      raditi na promociji nevladinih organizacija i njihovog djelovanja u području socijalne skrbi u lokalnim zajednicama

Ø      postojeći standardi socijalnog rada ograničavajuće djeluju na korisnike i socijalne radnike

Ø      zahtijevati uvođenje socijalnog radnika u sve bolnice po modelu 1 socijalni radnik na 50 - 100 kreveta

 

 

DJECA U SKRBI

ü      Uočen je značaj instrumentarija socijalnog rada i izbor instrumenata za analiziranje informacija, donošenje odluka i prezentacija pred drugim institucijama.

ü      Sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje povećava profesionalnu kompetentnost i smanjuje socijalni stres.

ü      Suvremeni model medijacije skraćuje trajanje sudskog procesa i time umanjuje stres svih sudionika.

ü      Uključivanjem djece  u postupak medijacije ostvaruje se više dobrobiti za dijete.

ü      Sigurna kuća u Zagrebu je dobar primjer angažmana lokalne zajednice u rješavanju problema žrtava obiteljskog nasilja; time se na najbolji način odgovara na potrebe zaštite majki i djece.

ü      Potrebe za informacijama o zajedničkoj bazi posvojitelja.

ü      Naznačena su vrijedna iskustva i škole za posvojitelje i potom osnovanog kluba posvojitelja u cilju trajne međusobne podrške.

ü      Istraživanje delinkventnog ponašanja mogu ukazati na potrebu prevencije.

ü      Mediji, škola, lokalna zajednica – čimbenici u prevenciji delinkventnog ponašanja.

ü      Portali specijalizirani za mlade – oblik prevencije delinkventnog ponašanja.

 

 

DJECA U INSTITUCIONALNOJ SKRBI

ü      Raditi na uvođenju izmjene Zakona o socijalnoj skrbi da niti jedno dijete ne bi smjelo ostati u instituciji duže od 6 mjeseci ili maksimalno godinu dana u posebnim uvjetima.

ü      Paralelno s tim treba razvijati specijalizirano udomiteljstvo za djecu do treće godine starosti obavezno, a optimalno do sedme godine djetetovog života (djecu s psihičkim poremećajima).

ü      Produljiti pravo majki na boravak u materinskom domu do 3 godine.

ü      Raditi na promjenama pravilnika da se u domu formira tim sastavljen od psihijatra, psihologa, socijalnog pedagoga i socijalnog radnika.

ü      Raditi na osvještavanju potrebe uvođenja specijaliziranog obrazovanja za odgajatelje u domu  u kurikulum obrazovanja odgajatelja.

ü      Potrebno je pravno regulirati vikend udomiteljstva i udomljavanja za vrijeme blagdana.

ü      Raditi na poboljšanju komunikacije i koordinacije između Centara za socijalnu skrb, škola i domova.

ü      Raditi na izmjeni pravilnika o kvalifikacionoj strukturi stručnjaka za rad u domovima.

ü      Uvesti psihofizičku i stručnu provjeru stručnjaka u cilju dobivanja i produžetka licence za rad u domu (osnivanje komore).

ü      Uvesti obveznu i permanentnu edukaciju i superviziju za sve stručnjake u domu.

ü      Ponuditi volonterima strukturirani program aktivnosti volontera integriran u program doma.

ü      Aktualizirati obiteljske sudove, educirati obiteljske suce i kompletne timove sudova.

ü      Uvesti socijalnog radnika u škole - pojačati aktivnosti i rad socijalnog radnika na integraciji djece iz doma u lokalne zajednice i škole.

ü      Timski/suradnički rad i s roditeljima i s djecom od strane i Centara za socijalnu skrb i domova.

ü      Kod izrade razvojnog plana za djecu smještenu u dječjim domovima potrebno je posvetiti više pažnje sadržaju razvojnih planova nego njihovoj formi.

ü      Važno je uključiti djecu u izradu razvojnih planova.

 

 

RADITI NA OSTVARIVANJU I OŽIVOTVORENJU DONESENIH ZAKLJUČAKA