Inicijativa za zapošljavanje socijalnih radnika u hrvatskim školama

Zašto je važno uvrstiti socijalnog radnika kao stručnog suradnika u sustav obrazovanja?

I. Konteksti ishodište problema

Dostupni podaci pokazuju porast prijavljenih slučajeva nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama, nasilja među djecom u školi, na školskim igralištima, osobito na internetu i putem društvenih mreža. Osim toga, u porastu je konzumacija alkohola kod djece i mladih pri čemu počeci konzumiranja kreću u sve mlađoj dobi, bez obzira na spol. Nadalje, vezano uz obiteljsku situaciju učenika postoji porast djece koja žive u siromaštvu i ispod praga siromaštva, a uz to postoji konstanta u visokom broju razvedenih brakova koji su nerijetko povezani s lošim obrazovnim i socijalizacijskim ishodima učenika kao reakcija na tu situaciju. Uz navedene probleme postoje i drugi rizici koji se mogu uočiti kod učenika koji pohađaju redovni školski sustav (teškoće u razvoju, narušeni obiteljski odnosi, problemi u ponašanju i slično), a za koje bi školi, kao odgojno-obrazovnoj ustanovi koja okuplja populaciju sve djece, bila korisna dodatna stručna pomoć radi pravovremenog, holističkog i multidisciplinarnog rješavanja navedenih problema i društvenih izazova te preventivnog djelovanja.

Nadalje, unazad 20-ak godina u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, bilježi se porast djece i mladih s teškoćama mentalnog zdravlja (HBSC, 2020., UNICEF, 2021.) kao i porast broja drugih oblika neprihvatljivog ponašanja u populaciji djece i mladih: konzumiranje sredstava ovisnosti, vršnjačko nasilje, napuštanje redovnog školovanja. Sve je veći broj obitelji koje su suočene s rizikom siromaštva i socijalne isključenosti (UNICEF, 2022), nasiljem u obitelji, rastavama roditelja i nemogućnošću da se dogovore oko sadržaja roditeljske skrbi i usmjere na potrebe djeteta. U porastu je broj djece sa specifičnim poteškoćama učenja i djece koja su zbog različitih rizičnih čimbenika u obitelji ili užoj i široj okolini posebno osjetljiva i zahtijevaju interdisciplinarni i integrirani pristup s ciljem njihovog socijalnog uključivanja (djeca s teškoćama u razvoju, djeca romske nacionalne manjine, djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, djeca migranti).

Škola kao socijalni prostor, u kojem se odvija obrazovanje, odgoj i socijalizacija djece, mjesto je koje omogućava rano prepoznavanje i prevenciju brojnih razvojnih rizika djeteta i poduzimanje ranih socijalnih intervencija kojima se može osnažiti ne samo dijete, već i roditelji i obitelji u riziku, a za uspješnije suočavanje s osobnim, obiteljskim i društvenim izazovima.

Socijalni radnici su profesija koja je educirana za prepoznavanje socijalnih rizika i rad s djecom /obiteljima koji žive u siromaštvu i riziku od socijalne isključenosti, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. Rano prepoznavanje rizika i poduzimanje ranih intervencija prevencija je daljnjih nepoželjnih posljedica života u materijalnoj deprivaciji (siromaštvu), a koje se pojavljuju u procesu obrazovanja i životnom vijeku djeteta (odustajanje od daljnjeg školovanja, problemi u ponašanju, nasilno ponašanje, teškoće u kontroli emocija i kontroli ljutnje, slabiji školski uspjeh, stigmatizacija i dr., te ostanka u začaranom krugu siromaštva, nezaposlenosti, većih javnih izdataka (u sustavu zdravstva, socijalne skrbi, socijalnog stanovanja i sl.).

Socijalni radnici uz psihologe, socijalne pedagoge i edukacijske-rehabilitatore čine stručnjake koji integriranim pristupom preveniraju rizike na strani djeteta i/ili obitelji, pri čemu je rano prepoznavanje rizika i integrirani pristup u radu s obitelji jedna od temeljnih kompetencija socijalnih radnika.

Socijalni radnici kao stručni suradnici bili su redovito uključeni u hrvatski sustav odgoja i obrazovanja do 2008. godine kada su usvajanjem Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama izbačeni iz stručnog tima škole.

Međutim, socijalna slika u našim školama te specifičnosti problema u suradnji s učenicima i njihovim roditeljima, rizici od siromaštva, socijalne isključenosti, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja pokazuju potrebu za socijalnim radnicima.

II. Uloga školskog socijalnog rada

Djelatnost socijalnog rada u području odgoja i obrazovanja, odnosno školski socijalni rad, usmjeren je na povećanje resursa za uspješan odgoj, obrazovanje i ukupan razvoj i socijalizaciju svakog učenika kroz suradnju škole i obitelji, te koordiniranje različitih pružatelja usluga u postupcima zaštite učenika koji žive pod socijalnim rizikom u cilju poboljšanja kvalitete života u zajednici.

Školski socijalni rad specijalizirano je područje unutar profesije socijalnog rada koje je usmjereno na unaprjeđenje obrazovnog i psiho-socijalnog okruženja u školama s usmjerenjem na osnaživanje odnosa među nastavnicima, učenicima 1 njihovim roditeljima (Wulfers, 2005). Svrha školskog socijalnog rada je pružanje profesionalne podrške i pomoći učenicima koji dolaze iz obitelji koje su opterećene različitim ekonomskim, socijalnim, zdravstvenim, obrazovnim i brojnim drugim rizicima.

U tom smislu socijalni radnici u školi primjenjuju stručne kompetencije i metode rada u radu s učenicima, učiteljima 1 drugim djelatnicima škole da bi proces obrazovanja za učenike učinili kvalitetnijim i kako bi na što učinkovitiji način uključili roditelje u taj proces, primjenjujući individualizirani, holistički i multidisiplinarni pristup.

Kako bi se postigao taj cilj definirana su važna područja školskog socijalnog rada (Constamble, 2006): (a) Konzultativni, timski rad s djelatnicima škole i sudionicima školskog sustava radi procjene rizičnih čimbenika u razredu/školi; (2) Individualni, savjetovališni rad s učenikom i roditeljima, nastavnicima; (3) Grupni rad s učenicima, vršnjacima i međugeneracijski odnosi; (4) Informiranje i upućivanje roditelja u njihova prava i obveze i njihove djece iz područja obiteljsko-pravne zaštite, (5) provođenje individualnog savjetovanja; (6) Terenski rad — s obitelji učenika, suradnja s dionicima i institucijama u lokalnoj zajednici (CZSS, policija, obiteljski liječnik, nevladine organizacije, crkva, radne organizacije…), (7) Povezivanje resursa na razini škola – obitelj — lokalna zajednica i uloga medijatora među resursima; (8) Provedba preventivnih programa i drugih aktivnosti (vršnjačko nasilje, cyberbulling, odgoj za slobodno vrijeme učenika i njihovih roditelja, preventivni programi o ovisnostima o drogama, kocki 1 alkoholu, i slično…); (9) Sudjelovanje u rješavanju kriznih situacija u školi.

Školski socijalni rad može značajno doprinijeti smanjenju broja učenika koji su zbog ranog napuštanja/prekida redovnog obrazovanja u visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Socijalni radnici u školi mogu postupcima rane procjene rizika preventivno, ali i koordiniranim intervencijama s drugim sustavima (zdravstvenim i socijalnim) odgovoriti na potrebe zaštite djece i mladih koji su izloženi zanemarivanju, zlostavljanju i nasilju u obitelji, vršnjačkom nasilju, koji su u sukobu sa zakonom ili koji zbog siromaštva imaju visoki rizik za socijalno isključivanje. U neposrednom radu s djecom i mladima, kroz individualni i grupni pristup, socijalni radnici u školi doprinose razvoju socijalnih vještina, vještina komunikacije i nenasilnog rješavanja sukoba te usvajanju znanja o vlastitim pravima, samozastupanju, uvažavanju različitosti i dostojanstva svake osobe što je posebno važno za djecu/učenike pod socijalnim rizicima (konfliktni razvodi, jednoroditeljstvo, siromaštvo, invaliditet i narušeno mentalno zdravlje i dr.).

Socijalni rad, odnosno školski socijalni rad, kao specifično područje djelatnosti socijalnog rada, može značajno doprinijeti sustavu odgoja i obrazovanja u zaštiti prava i dobrobiti djece, posebno djece u riziku, u našem društvu i potaknuti promjene koje postojeća praksa nameće.

U tom smislu važno je istaknuti da sustav odgoja i obrazovanja ima pristup svakom djetetu u Hrvatskoj za razliku od sustava socijalne skrbi koji se najčešće uključuje svojim intervencijama onda kada su problemi eskalirali 1 postali društveno neprihvatljivi. Točnije, kada je za njihovo rješavanje potrebno poduzeti složenije 1 dugotrajnije mjere socijalne skrbi, obiteljsko-pravne zaštite ili zaštite o sudovima za mladež.

Prema podacima međunarodnog udruženja školskih socijalnih radnika socijalni radnici su prisutni u osnovnim školama u SAD-u od školske godine 1906./1907., a do danas se njihovo uvođenje proširilo na brojne zemlje u svijetu među kojima su Austrija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Island, Norveška, Poljska, Indija, Japan, Koreja, Latvija, Švedska, Švicarska, Slovačka, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Makedonija, Malta, Luxemburg, Novi Zeland. U 25 zemalja — Europske Unije od 28 članica socijalni radnici su obavezno zaposleni u školi kao članovi stručnog tima.

Činjenica je da u hrvatskim osnovnim školama danas zaposleno samo šest socijalnih radnika (temeljem ranijih zakonodavnih odredbi) ukazuje na potrebu mijenjanja dosadašnje prakse.

Uvrštavanjem socijalnog radnika u školske stručne suradnike osiguralo bi se jačanje profesionalnih resursa unutar sustava odgoja i obrazovanja te stvorili uvjeti za uspješnije i pravovremene odgovore na višestruke i vrlo kompleksne potrebe djece i mladih pod rizikom koji u većoj ili manjoj mjeri utječe na njihov odgoj 1 obrazovanje, ali i društvo u cjelini.

111. Argumenti za uvođenje socijalnog radnika kao stručnog suradnika u škole

• Preporuka Europske komisije je uvrštavanje socijalnog radnika kao stručnog suradnika u sustav obrazovanja.
• Temeljem Dubinske analize stanja 1 podloge za razvoj Nacionalnog akcijskog plana za provedbu Europskog jamstva za djecu u Hrvatskoj (UNICEF, 2021) koja je izrađena na preporuku strateškog dokumenta Jamstva za djecu (European Child Gnarantee – ECG, 2021) Vijeća EU predložena je mjera kojom se na nacionalnoj razini predlaže: Osigurati stručnu podršku učenicima i roditeljima pripadnicima ranjivih skupina kako bi se učenicima olakšalo aktivno sudjelovanje u školskoj sredini i zajednici
• Većine zemalja Europske Unije ima razvijen školski socijalni rad te socijalni radnici imaju svoje mjesto i ravnopravnu ulogu u obrazovnom sustavu. U 25 zemalja Europske Unije (od 28 članica EU) socijalni radnici su obavezno zaposleni u školi kao članovi stručnog tima
• Sustav skrbi o djeci koja žive pod socijalnim rizicima nije integriran, a intervencije su vrlo često zakašnjele. Škole su primarno usmjerene na obrazovanje i obrazovne potrebe učenika dok je zadiranje uobitelj tema koju većina učitelja/ škola želi izbjeći. Zavodi za socijalni rad i njihovi Područni uredi uglavnom nemaju pravovremen pristup informacijama o učeniku u riziku što nosi dugoročne 1 često nepopravljive posljedice za samo dijete

IV. Potrebne promjene

Izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi radi uvrštavanja socijalnog tadnika kao stručnog suradnika s ciljem ranog prepoznavanja i prevencije rizika od zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja te siromaštva i socijalne isključenosti.

Predlažemo da se u novi Zakon o odgoju 1 obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi unese odredba po kojoj će stručni suradnik u školskoj ustanovi, uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije, magistra logopedije, magistra socijalne pedagogije, obavezno biti i socijalni radnik, odnosno magistar socijalnog rada/magistar socijalne politike.

Ovaj prijedlog u skladu je s najvažnijim nacionalnim i međunarodnim dokumentima koji nalažu da se djeci i mladima kao najosjetljivijoj socijalnoj skupini osiguraju primjereni uvjeti za uspješan psihofizički razvoj, odgoj i obrazovanje i zaštitu od svih oblika zlouporabe i zanemarivanja, te pravovremena i učinkovita pomoć i podrška u cilju smanjenja rizika od socijalne isključenosti.

 INICIJATIVA (pdf)