Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s Udrugom socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije organizirala je VI. Simpozij socijalnih radnika pod nazivom “Profesija socijalnog rada: identitet, integritet i realitet“. Simpozij je se održao u Tuheljskim toplicama od 16. do 18. listopada 2013. godine.

Prezentirana su 2 plenarna izlaganja, 2 okrugla stola, 27 izlaganja, 7 poster prezentacija i 4 radionice.

Na Simpoziju je sudjelovalo oko 300 stručnaka zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, zdravstvu, školstvu, pravosuđu i ostalim tijelima državne uprave te regionalne i područne samouprave, stručnjaka iz civilnog društva, vjerskih organizacija te studenata dodiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija društveno humanistčkih znanosti.

Osim predavanja i radionica sudionici su mogli sudjelovati u organiziranom posjetu ustanovi Lobor, svetištu Marije Bistrice kao i posjetiti muzej Krapinskog pračovjeka

Simpozij je održan pod pokroviteljstvom:

• Predsjednika Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ive Josipovića,
• Ministarstva socijalne politike i mladih,
• Krapinsko-zagorske županije,
• Grada Zagreba,
• Grada Krapine,
• Grada Zaboka,
• Općine Tuhelj.

Organizacijski odbor: Ines Furda, Meri Gatin, Antun Ilijaš, Marija Kahlina, Josipa Kamenečki Leljak, Štefica Karačić. Ksenija Krivec- Jurek, Karolina Martinuš, Andreja Ninić, Željko Postonjski, Verica Sugnetić, Jelena Tepeš- Mihanović
Programski odbor: Vanja Branica, Olja Družić Ljubotina, Marijana Dumančić, Kristina Duvančić, Marijana Kletečki Radović

ZAKLJUČCI:

– Društvene funkcije socijalnog rada su bitno reducirane u odnosu na ono što socijalni rad kao profesija može i treba ponuditi. One ne otkrivaju pravu prirodu i misiju socijalnog rada.
– Socijalni rad je profesija koja se treba dodatno profilirati u smjeru zaštite i razvoja ljudskih prava.
– Provedeno istraživanje na području Grada Zagreba pokazuje kako su socijalni radnici svjesni svojih mogućnosti, ali i potrebnih uvjeta za to kako bi mogli utjecati na društvene promjene.
– Socijalni rad pokriva široku lepezu aktivnosti i utjecanje na socijalne promjene je preduvjet za ispunjavanje profesionalnih ciljeva.
– Istraživanje provedeno na području Grada Dubrovnika pokazuje da socijalni radnici smatraju kako Republika Hrvatska nema smislenu socijalnu politiku. Tome pridonose česte promjene zakona, neuvažavanje struke i neprepoznavanje mogućnosti struke.
– Potrebno je provesti suštinsku reformu koja će dovesti do kvalitativnih promjena u sustavu socijalne skrbi.
– Identitet socijalni radnici stječu svojim obrazovanjem, a integritet postupanjem u skladu s pravilima struke i spremnošću da se suprotstave očekivanjima i nalozima svojih poslodavaca kad se oni kose sa tim pravilima.
– Realitet socijalnog rada značajno odstupa od sadržaja profesionalnog identiteta i integriteta.
– Socijalni rad je u opasnosti da inzistiranje na formi i proceduri nadvlada sadržaj te je zadatak socijalnih radnika da u fokus vrate sadržaj profesionalnog postupanja te da forma bude samo okvir za kvalitetan sadržaj.
– Utjecati na porast osviještenosti i informiranosti javnosti o poslovima socijalnog radnika – javnost upoznavati o poslovima socijalnog radnika – kroz tiskane materijale, medijske nastupe, sudjelovanje na tribinama, okruglim stolovima
– Zalagati se za zapošljavanje većeg broja socijalnih radnika unutar različitih sustava (unutar sustava socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja i dr.)
– Poticati povezivanje i organiziranje studenata i škola socijalnog rada kroz regionalne kongrese i druga okupljanja
– Utjecati na donošenje odluka o proširenju socijalnih usluga namijenjenih integraciji starijih osoba i osoba s invaliditetom
– Osvijestiti važnost cjeloživotnog usavršavanja i zalagati se za definiranje uloge poslodavca u financiranju sudjelovanja u seminarima, edukacijama, poslijediplomskim programima i drugim oblicima stručnog usavršavanja
– Donošenje akata o normativima rada i standardima kvalitete treba biti u suradnji sa strukom
– Pojačati suradnju i povezivanje s drugim strukama – jačati međusektorsku suradnju
– Uvođenje kontinuirane supervizije i drugih oblika stručne podrške stručnjacima u sustavu („anti-stres“ programe, teambuilding…)
– Utjecati na izmjene zakonske regulative i uskladiti postojeće zakone i pravilnike (značaj Komore i strukovne udruge)
– Uspostaviti programe evaluacije uspješnosti, provedbe i učinaka aktivnosti
– Zahtijevati povratnu informaciju od MSPM o izvještajima uvođenja standarda kvalitete socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi
– Donijeti Pravilnik o standardima kvalitete u što kraćem roku
– Tražiti i zalagati se za bolju ažuriranost podataka iz baza drugih institucija (Porezna uprava, MUP i dr.)
– Uključiti volontere, vježbenike i studente u stvaranje baze podataka
– Oformiti nagradu za poseban doprinos u sustavu socijalne skrbi (prijedlog je da nosi ime tragično preminulog socijalnog radnika Jakova Kudrića)
– Predložiti i zastupati strukturne promjene u centrima za socijalnu skrb
– Snažnije povezivanje, udruživanje i angažiranje socijalnih radnika kroz strukovne organizacije
– Formalizirati suradnju, odnosno obavljanje terenske prakse u ustanovama socijalne skrbi sklapanjem ugovora, a tome će prethoditi zajednički sastanak predstavnika Studijskog centra socijalnog rada, predstavnika Komore socijalnih radnika i stručnjaka iz sustava socijalne skrbi koji će uputiti zajednički zahtjev Ministarstvu socijalne politike i mladih za formaliziranjem ovog oblika suradnje
– Svake godine informirati terenske nastavnike o ishodu studentske evaluacije kako bi dobili povratnu informaciju koja bi im pomogla u budućem radu sa studentima
– Oformiti kriterije za odabir terenskih nastavnika (interes, stručnost, pristupačnost, iskustvo) i donijeti pravilnik o ocjenjivanju stručnosti za ulogu terenskog nastavnika i davanje licence za ulogu terenskog nastavnika
– Zakazan je zajednički sastanak predstavnika centra za socijalnu skrb Zagreb (Božena Horvat Alajbegović, Đurđa Petran) i Studijskog centra socijalnog rada za 11. mjesec kada će se dogovoriti detalji oko zajedničkog dopisa Ministarstvu socijalne politike i mladih u vezi formaliziranja suradnje oko terenske prakse
– Na zajedničkom sastanku dogovorit će se o mogućnostima gratifikacije terenskih nastavnika u čemu će biti ključna uloga Komore socijalnih radnika, koja će podržati ova nastojanja.
– Sustavno unapređivati suradnju akademske zajednice i sustava socijalne skrbi kroz provođenje zajedničkih sastanaka, razmjenu iskustava, ideja, planiranje i dogovaranje oko pitanja koja se tiču suradnje, praćenja i evaluacije
– Razmotriti mogućnosti poboljšanja uvjeta u kojima se praksa odvija
– Uskladiti teorijska znanja i znanstveni pristup s praksom, plan prakse s aktualnom organizacijom rada u centru kako bi zadaci studenata na praksi bili provedivi
– Uključivanje stručnjaka iz prakse u znanstveno-istraživački rad
– Evidentna je potreba za socijalnim radnicima u obrazovanju, na to ukazuju istraživanja provedena u školama te iskustva stručnjaka iz prakse. Na probleme u ponašanju i razvoju u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj dobi možemo utjecati kako bi se u budućnosti spriječili negativni ishodi i opterećenje na sustav socijalne skrbi, pravosudni sustav i zdravstveno osiguranje sveobuhvatnim pristupom koji bi uključivao i ulogu socijalnog radnika u školi
– Predlaže se da Hrvatska udruga socijalnih radnika, Ministarstvo socijalne politike i mladih i Studijski centar socijalnog rada formuliraju zajednički zahtjev prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta da se izmjeni Pravilnik o odgoju i obrazovanju kojim su socijalni radnici izuzeti kao stručni suradnici u školama.

V. simpozij socijalnih radnika, pod nazivom „Volonterstvo i socijalni rad – zajedno za humanije društvo“, održao se od 10. do 12. listopada 2011. godine u Hotelu Sheraton, Zagreb.

Simpozij je organizirala Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s Udrugom socijalnih radnika Grada Zagreba i Zagrebačke županije čime je obilježena 2011. godina kao Europska godina volontiranja proglašena od strane Vijeća Europske unije.

Simpozij je održan pod pokroviteljstvom:

• Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi,
• Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,
• Zagrebačke županije i
• Grada Zagreba.

Sponzori: Basler osiguranje Zagreb i Vindija d.d..

Tematske cjeline:

• Promicanje i razvijanje volonterstva u suvremenom društvu,
• Volonterstvo kao resurs u radu s pojedinim grupama korisnika,
• Volonterski menadžment – od ideje do realizacije,
• Civilno društvo kao (pro)nositelj volonterstva u društvu,
• Centri za socijalnu skrb kao organizatori volontiranja u zajednici,
• Volonterski programi u drugim sustavima te
• Aktualna pitanja i trendovi u socijalnom radu s djecom i obiteljima.

Organiziran je posjet Studijskom centru socijalnog rada na kojem je održan okrugli stol «Diplomski studij socijalnog rada – iskustva učenja i podučavanja dvije generacije» i Dječjoj kući Borovje.

Na Simpoziju je sudjelovalo 422 stručnjaka zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, zdravstvu, školstvu, pravosuđu i ostalim tijelima državne uprave te regionalne i lokalne samouprave, stručnjaka iz civilnog društva i vjerskih organizacija te studenata dodiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija društveno-humanističkog usmjerenja.

Organizacijski odbor: Marijana Dumančić, Andrijana Frljak, Ines Furda, Romana Galić, Meri Gatin, Zorana Uzelac, Ljiljana Vrbić

Programski odbor: Vanja Branica, Olja Družić Ljubotina, Štefica Karačić, Jelena Matančević, Ana Miljenović

Potaknuti proglašenjem 2011. Europskom godinom volontiranja od strane Vijeća Europske unije, smatrali smo važnim zajednički promisliti o odnosu volonterstva i socijalnog rada.

Volonterstvo igra važnu ulogu u profesiji socijalnog rada od njegovih početaka budući da su upravo dobrovoljni angažman i zauzetost istaknutih pojedinaca postavili temelje budućeg razvoja profesije.

Povezanost volonterstva i socijalnog rada posebice dolazi do izražaja u suvremenom društvu, koje karakterizira pojava novih i složenijih socijalnih problema i rastuće nejednakosti koje su produbljene aktualnom ekonomskom krizom. Zbog toga, povećane su potrebe za različitim i individualiziranim oblicima socijalne podrške i skrbi, a uz državne programe sve značajnijima postaju doprinosi drugih društvenih aktera, poput privatnih inicijativa i organizacija civilnog društva. Razumijevajući navedene okolnosti, u suvremenom socijalnom radu se promiču vrijednosti zalaganja za ljudska prava, socijalnu pravdu, jačanje odgovornosti pojedinaca, grupa i zajednica. Volonterstvo, rad za opće dobro, pridonosi tim vrijednostima, izgradnji socijalnog kapitala i jačanju socijalne kohezije u društvu.

Na koji način volonteri mogu doprinijeti misiji organizacija u kojima djeluju socijalni radnici? Koliko je uopće volonterstvo integrirano u profesionalni socijalni rad? Na koje se načine veza volonterstva i socijalnog rada može ojačati?

Ovaj Simpozij bio je prilika za otvaranje dijaloga o ovim i drugim pitanjima, učenje iz dobre prakse te kreiranja zajedničkih preporuka za daljnji razvoj volonterstva i njegov snažniji doprinos praksi socijalnog rada.

ZAKLJUČCI:

• Donijeti jedinstvenu politiku i razviti pristup na razini cijelog sustava socijalne skrbi prema pravima, obvezama i načinu uključivanja volontera.
• Razviti protokol uključivanja volontera u sustav socijalne skrbi.
• Inicirati edukacije u centru za socijalnu skrb o mogućnostima i načinima korištenja kapaciteta volonterskih usluga.
• Izraditi i ponuditi programe uključivanja volontera od strane centra za socijalnu skrb, a prema njihovim potrebama.
• Planirati strategiju promicanja volonterskih aktivnosti usmjerenih ka pojedinim kategorijama potencijalnih volontera.
• Poticati što veću suradnju tijela lokalne zajednice i nevladinog sektora s ciljem promocije, provođenja i financiranja volonterskih aktivnosti.
• Uvesti model inkluzivnog volontiranja u sustav socijalne skrbi s osnovnim ciljem osnaživanja korisnika kao i dobrobiti za cijelu zajednicu.
• Organizirati orijentaciju volontera kao integralni i neophodan dio uključivanja volontera u rad ustanove.
• Prilikom dodjeljivanja zadataka osim motivacije volontera važno je uzeti u obzir profesiju volontera i njegova osobna iskustva.
• Uključiti temu etičkog odnosa volontera i korisnika u orijentaciju za volontere. Postavljanje granica u njihovom odnosu važno je popratiti u okviru etičkih smjernica u radu korisnika i volontera.
• Organizirati i provoditi trening komunikacijskih vještina za određene vrste zadataka volontera.
• Formirati poziciju asistenta koordinatora volontera, s ciljem duljeg održavanja volonterskih programa.
• Osigurati veću učestalost supervizije u okviru Modela organiziranja volontera u sklopu ustanove socijalne skrbi.
• Provoditi evaluaciju rada volontera u cilju osiguravanja standarda kvalitete organizacije.
• Uključiti volontere, kada je to moguće, u politiku razvoja organizacije.
• Razviti i koristiti postojeće priručnike i publikacije koji će specificirati kvalifikacije i odgovornosti volontera za određene zadatke u sustavu socijalne skrbi, a u tome aktivno trebaju sudjelovati socijalni radnici.
• Razviti načine nagrađivanja volontera.