Program možete preuzeti OVDJE

pozivamo Vas na Okrugli stol naziva “Starost bez nasilja – dostojanstvena starost” koji će se održati u četvrtak 26.10.2017. s početkom u 10.30  do 15 sati u Puli.

Poziv i Program možete preuzeti u nastavku.

POZIV
PROGRAM

]]> https://husr.hr/web/?feed=rss2&p=2544 0 https://husr.hr/web/?p=2517 https://husr.hr/web/?p=2517#comments Tue, 10 Oct 2017 08:04:43 +0000 http://husr.hr/web/?p=2517 Pozivamo  vas na Okrugli stol  pod nazivom „Starost bez nasilja – dostojanstvena  starost“  koji će se održati  dana  13. listopada  2017. godine  od 11.00 do  13.00 sati  u Hotelu  LAV  u  Vukovaru.

Poziv i program možete preuzeti ovdje:

POZIV
PROGRAM

Organizatori ovog skupa su  Hrvatska  udruga socijalnih radnika i Centar za socijalnu skrb Knin .

Izlagači na okrugom stolu su ravnateljica Centra za socijalnu skrb Knin Josipa Buzdovačić  i predstavnice Hrvatske udruge socijalnih radnika stručnjakinje s dugogodišnjim iskustvom u području prevencije i suzbijanja nasilja i  zaštite osoba starije  životne  dobi: Marijana Ljubić, Tatjana  Katkić Stanić,  Ljiljana  Vrbić  i Štefica Karačić.

Okrugli stol je namijenjen osobama starije životne dobi i članovima njihovih obitelji kao neformalnim njegovateljima, te stručnjacima koji skrbe o starijim  i nemoćnim osobama, predstavnicima medija, mladima i nositeljima politika i ukupnoj javnosti koja treba i može graditi društvo u kojem će osobe starije životne dobi imati status i kvalitetu života kakvu zaslužuju.

Ovaj skup se organizira u okviru Projekta pod nazivom „Dostojanstvo nema  alternativu – starost je  dovoljno  izazovna  i bez nasilja „ koji  Hrvatska udruga socijalnih radnika  provodi  uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Partneri u ovom projektu su: Centar za socijalnu skrb Knin, Dom za starije osobe Vukovar, Centar za socijalnu skrb Vukovar, Dom za starije osobe „Alfredo Štiglić„ Pula i  Udruga socijalnih radnika Istarske županije, a suradnici na projektu su regionalne  udruge  socijalnih radnika.

Cilj projekta je osvješćivanje problema nasilja nad starijim osobama kroz kampanju i informiranje javnosti o pravima starijih osoba na dostojanstveno starenje ispunjeno poštovanjem.

Ovim projektom želimo senzibilizirati stručnjake, medije i javnost za problem nasilja nad starijim osobama koji je u našem društvu još uvijek nedovoljno prepoznat.

Očekujemo da će na okruglom  sudjelovati  građani  Knina,  osobe starije životne dobi,  članovi njihovih obitelji i stručnjaci te volonteri  koji se bave  zaštitom osoba starije životne dobi  kao i  zaštitom prava posebno osjetljivih socijalnih skupina.

Sudjelovanje na stručnom skupu biti će prijavljeno Hrvatskoj komori socijalnih radnika  radi  bodovanja.

Pozivamo sve zainteresirane da svoje sudjelovanje na okruglom stolu prijave  Hrvatskoj udruzi socijalnih radnika  na  e-mail: husr@zg.t-com.hr najkasnije do 28.08.2017.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti  tajnici  HUSR-a Petri  Begović na tel: 4550-758 ili na mob:  098 229 167  ili ravnateljici CZSS Knin, Josipi Buzdovačić, na tel: 091 1522 365.

POZIV
PROGRAM

Podrška obiteljima kroz razvoj inovativnih usluga

 koji će se održati

19. svibnja 2016. (četvrtak) u prostorijama Doma za starije i nemoćne osobe Medveščak,
trg D. Iblera 8, od 13 do 15 sati

Moderatorice:   Izv. prof.dr.sc. Slavica Blažeka Kokorić, dipl. socijalna radnica
Doc.dr.sc. Gordana Berc, dipl. socijalna radnica

Uvodničarke:

1. dr. sc. Ivana Dobrotić (dipl. socijalna radnica sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu) – Usluge usmjerene roditeljima i djeci: europski javnopolitički okvir i neka inovativna rješenja

2. Božena Horvat Alajbegović i Jasna Cesarec ( socijalne radnice iz Centra za socijalnu skrb Zagreb) – Širenje programa i usluga CZSS kroz partnerstvo s nevladinim sektorom – primjeri dobre prakse

3. Gordana Stolfa ( socijalna radnica iz Centra za socijalnu skrb Rijeka – podružnica Obiteljski centar) – Iskustva s provođenjem obiteljske medijacije i drugih programa podrške obiteljima u okviru Obiteljskog centra – CZSS Rijeka

4. Dragana Miletić (dipl. socijalna radnica iz Doma za djecu Zagreb) – Razvoj izvaninstitucionalnih usluga za obitelji u riziku kroz osnivanje Centra za pružanje usluga za djecu

Pozivamo Vas da svojom nazočnošću obogatite sadržaj okruglog stola te kroz predviđenu raspravu sudjelujete u razmjeni stručnih znanja i iskustava te tako doprinesete širenju suradnje unutar struke i razvijanju novih modela podrške obiteljima.

Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite tajnici HUSR-a Lani Pigarev, na tel: 01/4550-757 ili e-mail: husr@zg.t-com.hr najkasnije do 17.05.2016. godine ili do popunjenosti kapaciteta dvorane.

Stručni skup je prijavljen Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Psihološkoj komori.

Veselimo se Vašem dolasku!

Podrška obiteljima ovisnika – resursi socijalnog rada

koji će se održati
15. prosinca 2015. u prostorijama Doma za starije i nemoćne osobe Medveščak, trg D. Iblera 8. od 13 do 15 sati

Moderatorice: Ana Štimac, dipl. socijalna radnica, izv.prof.dr.sc. Slavica Blažeka Kokorić, dipl. socijalna radnica

Uvodničari/ke:

1. Mirjana Zvekić Pohanić, dipl. socijalna radnica, CZSS Zagreb, ured Novi Zagreb
   Suočavanje s problemom ovisnosti u obitelji – djelovanje centara za socijalnu skrb
2. Dušan Borić, dipl. socijalni radnik, Klinika za psihijatriju Vrapče
   Uloga socijalnih radnika u liječenju ovisnosti i osnaživanju obitelji ovisnika kroz zdravstveni sustav
3. Katarina Radat, dipl. socijalna radnica, Ustanova Dobri dom Grada Zagreba
   Klubovi liječenih alkoholičara u resocijalizaciji ovisnika i osnaživanju obitelji – dosadašnja iskustva i mogućnosti unapređivanja daljnjeg rada
4. Ivana Matić Hudina, dipl. socijalna radnica, Ministarstvo pravosuđa, Ured za probaciju
   Rad s ovisnicima u probaciji

Pozivamo Vas da svojom nazočnošću obogatite sadržaj okruglog stola te kroz predviđenu raspravu sudjelujete u razmjeni stručnih znanja i iskustava te doprinesete razvoju međusobne suradnje unutar struke na rješavanju problema ovisnosti.

Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite Cviti Šimić, na tel: 01/4550 757 ili ovaj e-mail najkasnije do 10.12.2015. godine ili do popunjenosti kapaciteta dvorane.

Stručni skup je prijavljen Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Psihološkoj komori.

Veselimo se Vašem dolasku!

Stručni skup je održan u Domu za starije i nemoćne osobe Medveščak 20.svibnja 2015.godine u trajanju od 2 sata.
Moderator na okruglom stolu bila je izv.prof.dr.sc. Slavica Blažeka Kokorić, predsjednica Obiteljske sekcije HUSR-a, a izlaganje su održali:

1. Mirjana Marčetić Kapetanović, prof. psiholog i Vlasta Grgec-Petroci, dipl. socijalna radnica „Kako unijeti promjene u visokokonfliktne razvode – iskustva provođenja grupnog programa podrške roditeljima tijekom i nakon razvoda“
2. Ana Štimac, dipl. soc. radnica „Dostupnost obiteljskih savjetovališta brakovima u krizi ili dodatni resursi u radu savjetovališta iz iskustva Obiteljskog savjetovališta Caritasa Zagrebačke nadbiskupije“
3. Tatjana Katkić Stanić, dipl. socijalna radnica „Obiteljska medijacija kao način rješavanja obiteljskih sporova“
4. Iva Žic, dipl. socijalna radnica i Lidija Špančić, dipl. socijalna radnica “Izazovi provođenja mjere NIRS-a u konfliktnim razvodima“

Stručni skup okupio je stotinjak stručnjaka humanističkog usmjerenja koji su nakon tematskih izlaganja imali priliku sudjelovati u otvorenoj raspravi.

Osnovni zaključci Okruglog stola su:

• Obitelj je prva i temeljna odgojna institucija na čiji se rad nadovezuju ostale odgojne institucije
• U slučajevima konfliktnih razvoda djeca se često koriste kao „alat“ za povredu drugog partnera
• Roditelji u situacijama konfliktnih razvoda, zaokupljeni osobnim problemima i brigama, često ne mogu prepoznati i zadovoljiti potrebe djece i iznaći način da svom djetetu olakšaju novonastalu situaciju. Ukoliko dožive podršku i razumijevanje, lakše će se uživljavati u poteškoće djeteta i adekvatnije će reagirati na probleme i odgovarati na potrebe djeteta.
• U Hrvatskoj se pružaju različite vrste usluga i podrške u odnosu na razvedene obitelji i razvedene parove koji ostaju u sukobu:

a) Psihoedukativni programi podrške roditeljima tijekom i nakon razvoda braka
b) Obiteljska medijacija
c) Savjetovanje – individualno, partnersko, bračno, obiteljsko
d) Programi posjećivanja pod nadzorom i praćenih razmjena

• Iz iskustva klijenata Obiteljskog savjetovališta Caritasa Zagrebačke nadbiskupije vidimo da su načini traženja pomoći obiteljskog i bračnog savjetovanja isključivo internetom ili upitom klijenta u instituciji /koja također traži internetom/. Nakon izražavanja nezadovoljstva nekih klijenata o dostupnosti savjetovališta – istražili smo 117 savjetovališta u RH od kojih je samo 35% bilo jasno dostupno. Najjasnije su informacije za 17 crkvenih obiteljskih i bračnih savjetovališta i 17 obiteljskih centara.Iako smatramo da postoji dovoljan broj stručnih resursa u cijeloj Hrvatskoj za bračno i obiteljsko savjetovanje oni se kriju iza raznih imena obrta, centara, naziva terapijskih tehnika, udruga i sl.
• Kao novi institut pomoći i podrške obiteljima tijekom i nakon razvoda braka uvodi se obiteljska medijacija.

Na tribini je sudjelovalo preko 60 stručnjaka, uglavnom socijalnih radnika, iz cijele Hrvatske.

Izlaganja na tribini su bila:

1. Obilježja obitelji danas – različitost obiteljskih struktura
   Vlasta Grgec-Petroci, dipl. soc. radnica
2. Suočavanje obitelji sa suvremenim rizicima – izazovi za obiteljsku kohezivnost
   izv.prof.dr.sc. Slavica Blažeka Kokorić
3. Obiteljska otpornost kao resurs u suočavanju s problemskim situacijama – primjena koncepta u radu s obiteljima
   doc.dr.sc. Gordana Berc

Potaknuti aktualnim gospodarskim i društvenim prilikama ovim skupom željeli smo otvoriti dijalog o obilježjima obitelji i različitosti obiteljskih struktura danas, konceptu i važnosti obiteljske kohezivnosti, rizicima iz okruženja koji djeluju na slabljenje obiteljske kohezivnosti, tipologiji obitelji s obzirom na unutarnju organizaciju, sposobnost obitelji u nošenju sa stresom, konceptu obiteljske otpornosti – zaštitnim čimbenicima i čimbenicima oporavka te preporukama za implementaciju koncepta obiteljske otpornosti u programe rada s obitelji i praksu.

Nakon prikazanih izlaganja i konstruktivne rasprave održan je sastanak na kojem je osnovana Obiteljska sekcija HUSR-a. Osnovni cilj sekcije je povezivanje stručnjaka koji rade s obiteljima u različitim ustanovama socijalne skrbi, civilnim društvima i drugim institucijama radi razmjene informacija i iskustava o radu s obiteljima.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji sa Hrvatskom komorom socijalnih radnika organizirala je Okrugli stol pod nazivom „Socijalni rad u zdravstvu danas“.

Okrugli stol vodila je predsjednica HUSR-a Štefica Karačić. Održan je 21.03.2014 godine, u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska cesta 16, Zagreb.

Na Okruglom stolu prisustovalo je oko 60-tak socijalnih radnika kao i dio gostiju.

Prisutne je pozdravio dr. Zvonimir Šostar koji je u pozdravnoj riječi istaknuo kako često rad socijalnih radnika nije valoriziran te je istaknuo žaljenje zbog degradacije u okviru sustava zdravstva. Podsjetio je da su socijalni radnici u zdravstvu neraskidivo povezani sa raznim segmentima zdravlja, a ne samo s psihijatrijom. Potaknuo nas je da se udružimo, da stalno budemo u „centru“ te da budemo jedinstveni u reguliranju našeg statusa. Upozorio je da je dio odgovornosti i na samim poslodavcima te je istaknuo primjer Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u kojem je on ravnatelj, gdje je izjednačio rad i plaću zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, dakle i socijalnih radnika. Završio je pozivanjem na daljnju suradnju sve prisutne, HUSR-a i HKSR-a sa ZJZ „Dr. Andrija Štampar“ i „otvorio“ vrata Zavoda nove akcije.

U nastavku su održana četiri izlaganja. Prvo izlaganje održala je Marija Žunec Cahunek gdje je govorila o aktualnom stanju socijalnih radnika u zdravstvu. Zatim je Dušan Borić, predstavio rad socijalnih radnika u psihijatriji i prikazao njihov opsežan djelokrug rada. Dragica Topolko je predstavila istraživanje u kojem je prikazana uloga socijalnih radnika u zdravstvu, timski rad i međuinstitucionalna suradnja. Posljednje izlaganje umjesto prof.dr.sc. Mladena Kneževića imala je Marijana Dumančić koja je podsjetila na značajke socijalnog rada u zdravstvu.

Uslijedila je rasprava, u kojoj su se javile: kolegice iz PB Ugljan, zatim kolegica Jurčec, ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe, kolegica Trobić sa Klinike za psihijatriju Vrapče te kolegica Svetić iz Poliklinike Suvag i kolegica iz Županijske bolnice Čakovec i istaknule probleme s kojima se susreću u radu. Ipak čuli smo i pozitivne primjere iz prakse, kolegica u KB Merkur radi na odjelu za MPO, a kolegica Šimec dio je tima u palijativnoj skrbi.

Kako smo bili vremenski limitirani u korištenju dvorane ZJZ-a, Okrugli stol smo završili oko 15 sati usprkos velikom broju pitanja i interesu kolegica za ovu temu.

Smatram važnim istaknuti kako osim predstavnika Grada Zagreba, Gradskog ureda za soc. zaštitu i osobe s invaliditetom te predstavnice Upravnog odjela za socijalnu skrb Splita, na Okruglom stolu nije bilo predstavnika Ministarstava, nadležnih Zavoda ili medija.

Iz sveg navedenog uslijedilo je nekoliko zaključaka:

1. u sustavu zdravstva nedostaje novozaposlenih socijalnih radnika; 
2. sustav zdravstva unazad nekoliko desetljeća smanjuje broj zaposlenih socijalnih radnika u zdravstvu, te nerijetko na ta mjesta zapošljava druge nezdravstvene djelatnike; 
3. najveći broj socijalnih radnika u zdravstvu radi u neurološko-psihijatrijskim odjelima i u psihijatrijskim bolnicama i savjetovalištima;
4. poslovi socijalnih radnika u zdravstvu nisu prepoznati od strane HZZO-a, čime naš rad nije priznat kao stručni rad;
5. opis poslova socijalnih radnika u zdravstvu nejednak je stoga će ga u dogledno vrijeme uskladiti Komora koja će uz to izraditi katalog kompetencija;
6. temeljem Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova socijalni radnici imaju niži koeficijent od drugi nezdravstvenih djelatnika u zdravstvu stoga će Komora i Hrvatska udruga socijalnih radnika zastupati socijalne radnike u zdravstvu i raditi na ujednačavanju koeficijenata te podizanju svijesti u važnosti socijalnog rada u području zdravstva 
7. rad socijalnih radnika u zdravstvu smanjuje troškove liječenja posebno kod kompleksnih socijalnih situacija s kojima pacijenti dolaze u bolnicu zbog našeg brzog rješavanja aktualne problematike; 
8. rad socijalnog radnika u zdravstvu dovodi do smanjenja broja rehospitalizacije pacijenata;
9. socijalni radnici u zdravstvu teže ostvaruju i čine vidljivim identitet struke socijalnog rada nego što je to u području socijalne skrbi; 
10. nužna je kvalitetna suradnja sa kolegama iz drugih područja društva;
11. potrebno je povećati broj socijalnih radnika u političkom djelovanju i sukreiranju socijalnih politika;
12. socijalni radnici trebaju biti jedinstveni u svojim nastojanjima da se „izbore za struku“ te trebaju svoje napore ulagati kroz Sekciju Komore socijalnih radnika.
13. Nužno je da se socijalni radnici u zdravstvu kontinuirano usavršavaju – kroz seminare, edukacije, savjetovanje..

Ivana Mošić Pražetina
Cvita Šimić

ožujak 2014., Zagreb

Negativni konteksti u kojima su novinari predstavljali našu struku potiče na samopropitivanje kako o vlastitoj profesionalnoj ulozi i zadacima tako i o posljedicama stvorene negativne slike u društvu u našem svakodnevnom radu s korisnicima prava iz sustava socijalne skrbi – s ljudima koje poštujemo i čije poštovanje očekujemo.

Slijedom navedenog, u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika, dana 03. srpnja 2006. god. održan je Okrugli stol pod nazivom “Tko može i kako spriječiti nasilje u obitelji?” tijekom kojeg je iznijeta sva težina i kompleksnost bavljenja problematikom nasilja u obitelji.

Pozivu su se odazvali:

• Romana Galić – Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje
• Dorica Nikolić – Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
• Ksenija Bauer – Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
• Ines Vrban – Hrvatska udruga socijalnih radnika, moderatorica
• Gordana Buljan Flander – Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba
• Marija Pavić – Udruga ravnatelja centara za socijalnu skrb
• Gordana Lukač Koritnik – pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
• Suzana Kulović – Autonomna ženska kuća Zagreb
• Mila Jelavić – pravobraniteljica za djecu
• Vlasta Grgec Petroci – Centar za socijalnu skrb Zagreb
• Tatjana Katkić Stanić – Hrvatska udruga socijalnih radnika, predsjednica

U radu Okruglog stola sudjelovali su i djelatnici centara za socijalnu skrb iz nekoliko hrvatskih gradova (Zagreb, Split, Novi Marof), djelatnici drugih ustanova iz sustava socijalne skrbi (sklonište za djecu i žene žrtve nasilja iz Osijeka) te drugi zainteresirani građani.

Na samom početku dr. sc. Gordana Buljan Flander obavijestila je prisutne da već ove jeseni Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba zbog premalog broja stručnjaka i prevelikog broja obitelji koje preko centara za socijalnu skrb dolaze na obradu više neće moći raditi na način kao što je to bilo do sada, što otvara sljedeća pitanja:

1. Kamo s tim obiteljima?
2. Na koji način senzibilizirati nadležne o potrebi ekipiranja timova stručnjaka u sklopu centara za socijalnu skrb?

Romana Galić iz Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje navela je da je u tijeku osnivanje Ustanove za smještaj žena i djece žrtava nasilja – DUGA kao i izrada Zagrebačke strategije za borbu protiv nasilja.

Ksenija Bauer iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi informirala je prisutne da će Ministarstvo uskoro započeti s kontinuiranim edukacijama djelatnika centara za socijalnu skrb. Međutim, za sada ostaje neriješeno pitanje kroničnog nedostatka supervizije djelatnika socijalne skrbi, posebice socijalnih radnika kao djelatnika koji su uvijek prvi na udaru kako stranaka tako i medija.

ZAKLJUČCI:

1. Posao djelatnika u sustavu socijalne skrbi ne smije se više raditi bez supervizije.
2. Nužno je uspostavljanje i održavanje dobre koordinacije između svih resora unutar sustava socijalne skrbi (ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i druga nadležna ministarstva, centri za socijalnu skrb, jedinice lokalne samouprave, sudovi, policija, nevladine udruge…).
3. Potrebno je definirati djelokrug rada svakog pojedinog resora kako bi se uspostavila što kvalitetnija međuresorna suradnja.
4. Nužno je definirati i pridržavati se pravila ponašanja kako reagirati na medijske napise (primjer dobre prakse Njemačka i Belgija) – Javnost mora znati što je profesionalna tajna!
5. Struka mora izlaziti u javnost na stručan način jer će se takve situacije nastaviti pojavljivati – odrediti predstavnika struke u javnosti (glasnogovornik).
6. Prilikom svakog istupa u medijima s drugim službama dogovoriti zajednički stav i prije istupa provjeriti sve relevantne informacije o pojedinom slučaju.
7. Kontinuirano jačati status Hrvatske udruge socijalnih radnika kao strukovne udruge i štititi dignitet struke.
8. Detaljnije razraditi Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji posebice vezano uz postupak izdvajanja žrtve iz obitelji.
9. Definirati materijalnu, kaznenu i osobnu odgovornost svih organizacija i pojedinaca koji u javnost izlaze s neistinitim navodima, pri čemu idu na štetu drugih dijelova sustava s kojima bi prvenstveno trebali surađivati.
10. U nadležnom ministarstvu osigurati bolje uvjete rada socijalnih radnika u centrima za socijalnu skrb – do kraja provesti kompjuterizaciju, umrežavanje centara, osigurati pristup internetu; oformiti specijalizirane timove u centrima za socijalnu skrb imajući u vidu sadašnju preveliku odgovornost pojedinca s obzirom na složenost problematike.
11. Češće održavati ovakve tematske susrete.