NATJEČAJ ZA POPUNU RADNOG MJESTA
SOCIJALNI RADNIK (m/ž)

na neodređeno puno radno vrijeme – 1 izvršitelj/ica

Uvjeti:

• završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani  preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada u RH ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni rad u skladu s propisima kojima se regulira djelatnost socijalnog rada,
• 1 godina radnog iskustva,
• položeni stručni ispit,
• poznavanje rada na računalu,
• odobrenje za rad nadležne komore,

Probni rad: 6 mjeseci
Po potrebi postoji mogućnost osiguranja smještaja.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj 82/08. i 69/17.) na natječaj se mogu javiti osobe oba spola. Izrazi koji se koriste u natječaju, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muške i na ženske osobe.

Uz potpisanu prijavu na natječaj kandidati trebaju dostaviti:

• životopis,
• dokaz o stručnoj spremi – presliku diplome,
• elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom stažu,
• dokaz o radnom iskustvu u trajanju od najmanje jedne godine na odgovarajućim poslovima (presliku rješenja, ugovora o radu, potvrdu poslodavca ili sl.), a koje je evidentirano u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
• uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od dana raspisivanja natječaja,
• dokaz o položenom stručnom ispitu,
• dokaz o odobrenju za rad nadležne komore,
• vlastoručno potpisanu izjavu o poznavanju rada na računalu ili ECDL diplomu,
• vlastoručno potpisanu izjavu kandidata da ne postoji zapreka iz članka 261. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi.

U prijavi na natječaj navode se osobni podaci podnositelja prijave i naziv radnog mjesta na koji se prijavljuje, kao i adresa elektroničke pošte na koju će se kandidatima uputiti poziv na vrednovanje.

Prijavu na natječaj potrebno je vlastoručno potpisati.

Dokumenti koji se podnose uz prijavu na natječaj mogu biti preslike. Nakon odabira kandidata, a prije potpisivanja ugovora o radu, izvornici ili ovjerovljene preslike dokumenata dostavit će se na uvid.

Napomena: Za odabranog kandidata poslodavac će po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba nije osuđivana za kaznena djela ili za prekršaj iz čl. 261. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23.), te da se protiv nje ne vodi postupak pred nadležnim sudom.

Potpunom prijavom smatra se ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u natječaju te koja je vlastoručno potpisana. Nepravodobne i nepotpune prijave neće se razmatrati te se osobe koje
podnesu takve prijave ne smatraju kandidatima prijavljenim na natječaj.

Kandidati koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima, dužni su u prijavi na natječaj pozvati se na pravo prednosti koje ostvaruju, odnosno uz prijavu priložiti svu
propisanu dokumentaciju prema posebnom zakonu, te imaju prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj 121/17., 98/19. i 84/21.), članku 48.f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata („Narodne novine“ broj 33/92., 57/92., 77/92., 27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 108/96., 82/01., 103/03., 148/13. i 98/19.), te članku 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“ broj 157/13., 152/14., 39/18. i 32/20.), dužan se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo, te ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj
121/17., 98/19., 84/21. i 156/23.) uz prijavu na natječaj dužan je, pored dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti dokaze potrebne za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju navedene na mrežnoj stranici Ministarstva Hrvatskih branitelja Republike Hrvatske: https://branitelji.gov.hr/.

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 48. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata („Narodne novine“ broj 84/21.) uz prijavu na natječaj dužan je, pored dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti dokaze potrebne za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju navedene na mrežnoj stranici Ministarstva Hrvatskih branitelja Republike Hrvatske: https://branitelji.gov.hr/civilni_stradalnici.

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju, sukladno čl. 48.f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata („Narodne novine“ broj 33/92., 57/92., 77/92., 27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 108/96., 82/01., 103/03.,148/13. i 98/19.), uz prijavu na natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i rješenje, odnosno potvrdu iz koje je vidljivo spomenuto pravo.

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“ broj 157/13.,
152/14., 39/18., 32/20.), uz prijavu na natječaj dužan je, pored dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Kandidati prijavom na natječaj daju svoju privolu Domu za starije osobe Pazin za obradu njihovih osobnih podataka sadržanih u prijavama i prilozima u skladu s propisima kojima je propisana zaštita osobnih podataka u svrhu provedbe natječajnog postupka i objave rezultata natječaja.

Kandidati koji su pravodobno dostavili potpunu prijavu sa svim prilozima odnosno ispravama i ispunjavaju uvjete natječaja dužni su pristupiti vrednovanju (intervjuu), a ukoliko se istom ne odazovu smatra se da su odustali od prijave i ne smatraju se kandidatom te ne sudjeluju u daljnjem natječajnom postupku.

Poziv kandidatima na intervju objavljuje se na mrežnoj stranici Doma, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka, najmanje tri dana prije dana određenog za provođenje intervjua.

O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni objavom na mrežnoj stranici ustanove najkasnije u roku od 60 dana od dana raspisivanja natječaja.

Prijave sa svom potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju natječajnih uvjeta zaprimaju se od dana raspisivanja natječaja 12. veljače 2024. te ih je potrebno dostaviti najkasnije do 22. veljače 2024. u 12:00 sati, elektroničkom poštom na: info@dompazin.hr (uz naznaku: „Za natječaj“) ili preporučenom pošiljkom na adresu: Dom za starije osobe Pazin, 154. brigade Hrvatske vojske 20, p.p. 23., 52000 Pazin.

Prijave se mogu donijeti i osobno u pisarnicu Grada Pazina, na adresu: Pazin, Družbe sv. Ćirila i Metoda 10, u uredovno radno vrijeme.

Prijave se podnose u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Dom za starije osobe Pazin – natječaj za socijalnog radnika / socijalnu radnicu – ne otvarati“.

Anna Kuzma,
ravnateljica Doma Pazin

Slijedom navedenoga dana 19. listopada dobili smo odgovor iz Kabineta ministarstva da će sastanak s strukovnim udrugama organizirati Tatjana Štritof, ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Dana 21. studenog 2023. održan je sastanak u Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Na sastanku je sudjelovala ravnateljica HZSR Tatjana Štritof sa djelatnicama Središnje službe Zavoda Jadrankom Golac Ćelap i Anom Pavlović, iz Sektora za stručnu podršku i unapređenje stručnog rada, zaposlenim na poslovima zaštite djece, obitelji i mladih, i Štefica Karačić, predsjednica HUSR i članica UO HKSR. Zbog spriječenosti sastanku nije nazočio predsjednik HKSR.

Predsjednica HUSR-a na sastanku je uvodno informirala ravnateljicu Zavoda o brojnim pristiglim podnescima stručnjaka HZSR i korisnika kojima se ukazuje na različite probleme u svakodnevnoj praksi i traži podrška i pomoć strukovnih organizacija u njihovom rješavanju.

Među navedenima posebno se ističu sljedeće teme:

1. Nedostatni kapaciteti za smještaj djece i drugih ranjivih skupina korisnika
2. Ograničavanje sudjelovanja i komunikacije stručnjaka područnih ureda HZSR o stručnim temama i problematici u radu
3. Stalna dodatna administrativna (pre)opterećivanja PU HZSR

Ravnateljica Zavoda navodi da je dobro upoznata sa stanjem i poteškoćama u sustavu i izazovima sa kojima se u svakodnevnom radu susreću djelatnici područnih ureda. Problemi na koje u svojim podnescima ukazuju zaposlenici pojedinih PU HZSR vezani su za organizacijske promjene, stalnu fluktuaciju i nedovoljan broj radnika, trajni nedostatak kapaciteta za smještaj djece i drugih korisnika, otežan stručni rad zbog nedostatne ili loše međuresorne suradnje. Nadalje, dio pritužbi upućenih ravnateljici i ostalima odnosi se i na narušene međuljudske odnose i rad rukovodnih osoba u PU.

Ističe da je osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad velika promjena, ali i proces koji zahtijeva predan rad, suradnju i strpljenje svih zaposlenih. Tijekom proteklog razdoblja bilo je važno organizirati rad Zavoda počev od statusnih pitanja i pravne regulative, ustrojavanja informacijskog i elektroničkog sustava, kadrovskih i korisničkih registara, prostornih i tehničkih uvjeta za rad svih organizacijskih jedinica Zavoda i sl. Istovremeno se radilo na ujednačavanju stručne prakse. U suradnji s resornim ministarstvom su poduzimane intervencije usmjerene na rješavanje konkretnih problema u pojedinim područnim uredima Zavoda.

Problema ima, ali se rješavaju. Očekuje, da će se zapošljavanjem novih radnika i ekipiranjem Središnje službe Zavoda stvoriti potrebni uvjeti za kvalitetniji stručni rad nove ustanove.

Ad.1. Nedostatak smještajnih kapaciteta za djecu i druge korisnike i dalje je veliki problem za stručnjake u svim PU. Na razini HZSR prate se i analiziraju potrebe za smještajem djece i o tome obavještava resorno ministarstvo.

HZSR nema informacije koliko je novih mjesta za smještaj djece u institucije ili u udomiteljske obitelji osigurano od veljače 2023. godine do sada. HZSR nema nadležnost za širenje smještajnih kapaciteta. O tome isključivo odlučuje resorno ministarstvo. Prema najavama uskoro se očekuje širenje smještajnih kapaciteta u Domu za djecu Zagreb.

Što se tiče kriznog smještaja djece bez adekvatne roditeljske skrbi Središnja služba HZSR se uključuje na poziv PU u pojedinačnim slučajevima kada se ne može žurno pronaći slobodno mjesto na način da posreduje kod pružatelja usluga.

Problem nedovoljnih smještajnih kapaciteta zasigurno se treba i može rješavati kroz uspješniju suradnju različitih dionika u samom sustavu socijalne skrbi.

Ovdje je važno podsjetiti na Uputu resornog ministarstva prema kojoj su pružatelji usluga dužni neovisno o popunjenosti svojih kapaciteta bez odgode primiti dijete na krizni smještaj. Zbog problema u praksi voditelji PU upućeni su da u ovakvim situacijama direktno kontaktiraju pružatelje usluga i dogovore krizni smještaj.

Smatra, da uključivanje medija i javnosti u rješavanje konkretnog slučaja u praksi dodatno opterećuje stručnjake i korisnike i ne doprinosi poboljšanju stručnog rada i zaštiti prava korisnika.

Zajednički se predlaže Ministarstvu da se u cilju povećanja opsega smještaja koriste i raspoloživi resursi pružatelja usluga drugih osnivača (npr: Caritas) sklapanjem novih ugovora o međusobnoj suradnji.

Ad.2. Ravnateljica ističe da stručni radnici PU HZSR imaju pravo aktivno sudjelovati u zagovaranju prava korisnika i stručnjaka bez obzira što u PU HZSR više nema Stručnih vijeća. Komunikacija stručnjaka moguća je kroz radne ili stručne sastanke na razini pojedinih stručnih cjelina ili na razini PU koje rukovodna osoba ustanove treba podržavati. Primjerice: sudjelovanje u e-savjetovanjima pri donošenju zakona i drugih propisa, iniciranje promjena u području zaštite prava ranjivih skupina, prenošenje iskustava vlastitog rada, povezivanje s drugim sustavima ili organizacijama civilnog društva i sl.

Na tim sastancima stručnjaci mogu raspravljati o stručnim temama, iskustvima iz vlastite prakse, novim saznanjima u struci, poteškoćama u radu i zajednički dogovarati kako unaprijediti vlastitu struku i rad ustanove.

Sudjelovanje u programima dodatnog stručnog usavršavanja pravo je i obveza stručnjaka, a provodi se u skladu s Pravilnicima i u skladu s potrebama konkretnog PU i sustava.

Nema zapreke da stručnjaci PU sudjeluju na stručnim skupovima ili u medijima i da zagovaraju promjene u stručnom radu ili u zaštiti korisnika. Ove aktivnosti su prihvatljive ako stručnjak nije u sukobu uloga i svojim djelovanjem ne šteti dignitetu ustanove u kojoj radi odnosno ako slijedi definirane procedure.

Za sudjelovanje u medijima potrebna je prethodna suglasnost ravnatelja. Isto je propisano člankom 91. Statuta HZSR prema kojem obavijesti o radu i poslovanju Zavoda sredstvima javnog informiranja mogu davati samo ravnatelj Zavoda, odnosno osoba koju ravnatelj za to ovlasti.

Međutim, za sudjelovanje na različitim stručnim skupovima, sjednicama povjerenstava i vijeća u koja su ranije imenovani ili sada za vrijeme postojanja Zavoda nije potrebna suglasnost ravnatelja osobito kada se radi o aktivnostima koje se provode u svrhu razvoja i unapređenja suradnje na lokalnoj razini ili radi unaprjeđenja djelatnosti socijalne skrbi. Dovoljno je da stručnjak o tome obavijesti nadređenog voditelja PU, odnosno ako se radi o voditelju PU da o tome obavijesti ravnatelja Zavoda. Ističe da nikome do sada nije uskraćena suglasnost za bilo kakav javni istup.

Djelovanje stručnjaka kroz strukovne organizacije ne može biti ograničeno, niti sankcionirano i treba ga podržavati ako doprinosi unapređenju struke i djelatnosti. Pri tome su stručnjaci dužni poštivati etički kodeks svoje struke i pozitivne propise koji reguliraju djelatnost socijalne skrbi.

Prema ocjeni ravnateljice Štritof pojedinačni primjeri ograničavanja prava stručnjaka na javno zagovaranje koji su se do sada događali, posljedica su nerazumijevanja neposredno nadređenih voditelja PU. Ističe, da je ovakve situacije ubuduće moguće prevladati. Dostupna je za razgovor sa stručnjacima koji se nađu u takvoj situaciji.

Ad.3. Ravnateljica je upoznata s velikim nezadovoljstvom radnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad Nacrtom prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku i primjedbama koje su u e-savjetovanju stavljene od strane strukovnih organizacija, pojedinih stručnjaka i korisnika.

Ključni komentari odnose se na čl. 14. Nacrta prema kojem je za odobravanje Inkluzivnog dodatka nadležan Hrvatski zavod za socijalni rad. Time je pogaženo obećanje i propuštena prilika da se HZSR rastereti od ovog administrativnog posla i da se nadležnost za odobravanje dodatka vrati u sustav mirovinskog osiguranja. Nezadovoljstvo radnika u sustavu je jako visoko jer osim korisnika osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu u ovaj sustav ponovno ulaze nezaposlene osobe s invaliditetom i djeca korisnici uvećanog dječjeg doplatka. Pri tome se ništa ne mijenja u radu ZOSI koji do sada nije opravdao svoju svrhu i ciljeve. Predugi postupci vještačenja, osobito onkoloških bolesnika čine sustav zaštite osoba s invaliditetom nedostupnim, nepravednim, neučinkovitim i dodatno pogoršavaju percepciju javnosti o djelatnosti socijalne skrbi (HZSR) kao neefikasnoj i socijalno neosjetljivoj ustanovi.

Ako tome dodamo poslove PU na temelju Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o dadiljama razumljivo je da se ključna ustanova u sustavu socijalne skrbi sada potpuno pretvara u administrativnu službu koja ima „nevidljivog korisnika„ i „preskupog administratora„.

Očekuje se jače zalaganje ravnateljice HZSR kod donositelja odluka da se ova ustanova rastereti od poslova koje može i treba obavljati druga za to kompetentna javna služba, te da se konačno u sustavu oslobode kapaciteti za bolji stručni rad. Ovo je osobito važno zbog nedostatka stručnjaka za rad u HZSR.

Nadalje je pozdravljeno imenovanje mentora i savjetnika u sustavu i ukazano na problem, jer napredovanja nisu utemeljena na izvrsnosti i iskustvu. Imenovanje mentora i savjetnika trebalo bi služiti unaprjeđenju prakse i osnaživanja stručnjaka (pripravnici, studenti, novi djelatnici, složeniji postupci, projekti ,suradnje u LZ i sl. ), a ne isključivo povećanju plaća jednog dijela zaposlenih. Ovakav pristup stvara dodatno nezadovoljstvo na razini PU, a ne postiže ciljeve definirane Zakonom o socijalnoj skrbi.

Povećanje plaća je uvijek prihvatljivo, kao i mogućnost nagrađivanja izvrsnih, ali način na koji je to sada provedeno treba preispitati. Nije jasno koliki broj mentora i savjetnika sustav treba, u kojim područjima rada, što je njihova zadaća i kako će oni biti organizacijski uvedeni u praksu?

Ravnateljica ističe da HZSR nije imao utjecaj na donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku kao niti na odluke ministarstva o napredovanju u zvanju stručnjaka Zavoda. Te odluke nisu donesene na temelju analize potreba i u suradnji s HZSR.

Zaključno

HUSR-a zalaže se za suradnju s HZSR u rješavanju aktualnih problema s kojima se suočavaju socijalni radnici i drugi stručnjaci u PU Zavoda kroz zajedničko zalaganje u procesima pripreme i donošenja novih propisa i utjecaja na donositelje odluka kojima će se poboljšati rad HZSR i povećati zadovoljstvo zaposlenih u ovom sustavu. Unaprjeđenje djelatnosti socijalne skrbi i uspješnije funkcioniranje HZSR zajednički je interes svih koji su uključeni u reformske procese. U tom kontekstu suradnja i povezivanje struke s različitim razinama rukovođenja i odlučivanja u ovom sustavu nema alternativu. Stoga očekujemo da ova inicijativa bude razmotrena i prihvaćena na najvišoj razini.

Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ponovno se upućuje zamolba za održavanjem zajedničkog sastanka i daljnje suradnje s ciljem žurnog povećanja kapaciteta i uspješne realizacije smještaja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Tatjana Štritof, ravnateljica HZSR i Štefica Karačić, predsjednica HUSR-a

Na skupu su sudjelovali  predstavnici resornog ministarstva, ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, predstojnici županijskih službi i voditelji područnih ureda Zavoda, te ravnatelji domova za djecu.

Sudionicima je prezentiran upravo objavljeni Priručnik pod nazivom “Procjena sigurnosti i razvojnih rizika djeteta”. Autorice priručnika prof. dr.sc. Marina Ajduković i prof. dr.sc. Branka Sladović-Franz tom su prilikom održale predavanja o važnosti kvalitetnog procjenjivanja u zaštiti dobrobiti djece s naglaskom na pravilnu primjenu lista za procjenu, te predavanja o kritičkom i konstruktivnom preispitivanju profesionalne odgovornosti stručnjaka pod nazivom “Na greškama se uči “.

Skup je završio Panel raspravom na temu “Kako osigurati kvalitetno procjenjivanje? u kojoj su sudjelovali predstavnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad: Iva Radić, Sanja Helfrih, Gloria Odobašić i Ljubica Hajnić te  Štefica Karačić, ispred Hrvatske udruge socijalnih radnika, Josipa Crnoja Bartolić, načelnica samostalnog Sektora za upravni i  inspekcijski nadzor i  Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Zavoda za socijalni rad  u  Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne  politike.

GALERIJA SLIKA

I. Konteksti ishodište problema

Dostupni podaci pokazuju porast prijavljenih slučajeva nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama, nasilja među djecom u školi, na školskim igralištima, osobito na internetu i putem društvenih mreža. Osim toga, u porastu je konzumacija alkohola kod djece i mladih pri čemu počeci konzumiranja kreću u sve mlađoj dobi, bez obzira na spol. Nadalje, vezano uz obiteljsku situaciju učenika postoji porast djece koja žive u siromaštvu i ispod praga siromaštva, a uz to postoji konstanta u visokom broju razvedenih brakova koji su nerijetko povezani s lošim obrazovnim i socijalizacijskim ishodima učenika kao reakcija na tu situaciju. Uz navedene probleme postoje i drugi rizici koji se mogu uočiti kod učenika koji pohađaju redovni školski sustav (teškoće u razvoju, narušeni obiteljski odnosi, problemi u ponašanju i slično), a za koje bi školi, kao odgojno-obrazovnoj ustanovi koja okuplja populaciju sve djece, bila korisna dodatna stručna pomoć radi pravovremenog, holističkog i multidisciplinarnog rješavanja navedenih problema i društvenih izazova te preventivnog djelovanja.

Nadalje, unazad 20-ak godina u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, bilježi se porast djece i mladih s teškoćama mentalnog zdravlja (HBSC, 2020., UNICEF, 2021.) kao i porast broja drugih oblika neprihvatljivog ponašanja u populaciji djece i mladih: konzumiranje sredstava ovisnosti, vršnjačko nasilje, napuštanje redovnog školovanja. Sve je veći broj obitelji koje su suočene s rizikom siromaštva i socijalne isključenosti (UNICEF, 2022), nasiljem u obitelji, rastavama roditelja i nemogućnošću da se dogovore oko sadržaja roditeljske skrbi i usmjere na potrebe djeteta. U porastu je broj djece sa specifičnim poteškoćama učenja i djece koja su zbog različitih rizičnih čimbenika u obitelji ili užoj i široj okolini posebno osjetljiva i zahtijevaju interdisciplinarni i integrirani pristup s ciljem njihovog socijalnog uključivanja (djeca s teškoćama u razvoju, djeca romske nacionalne manjine, djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, djeca migranti).

Škola kao socijalni prostor, u kojem se odvija obrazovanje, odgoj i socijalizacija djece, mjesto je koje omogućava rano prepoznavanje i prevenciju brojnih razvojnih rizika djeteta i poduzimanje ranih socijalnih intervencija kojima se može osnažiti ne samo dijete, već i roditelji i obitelji u riziku, a za uspješnije suočavanje s osobnim, obiteljskim i društvenim izazovima.

Socijalni radnici su profesija koja je educirana za prepoznavanje socijalnih rizika i rad s djecom /obiteljima koji žive u siromaštvu i riziku od socijalne isključenosti, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. Rano prepoznavanje rizika i poduzimanje ranih intervencija prevencija je daljnjih nepoželjnih posljedica života u materijalnoj deprivaciji (siromaštvu), a koje se pojavljuju u procesu obrazovanja i životnom vijeku djeteta (odustajanje od daljnjeg školovanja, problemi u ponašanju, nasilno ponašanje, teškoće u kontroli emocija i kontroli ljutnje, slabiji školski uspjeh, stigmatizacija i dr., te ostanka u začaranom krugu siromaštva, nezaposlenosti, većih javnih izdataka (u sustavu zdravstva, socijalne skrbi, socijalnog stanovanja i sl.).

Socijalni radnici uz psihologe, socijalne pedagoge i edukacijske-rehabilitatore čine stručnjake koji integriranim pristupom preveniraju rizike na strani djeteta i/ili obitelji, pri čemu je rano prepoznavanje rizika i integrirani pristup u radu s obitelji jedna od temeljnih kompetencija socijalnih radnika.

Socijalni radnici kao stručni suradnici bili su redovito uključeni u hrvatski sustav odgoja i obrazovanja do 2008. godine kada su usvajanjem Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama izbačeni iz stručnog tima škole.

Međutim, socijalna slika u našim školama te specifičnosti problema u suradnji s učenicima i njihovim roditeljima, rizici od siromaštva, socijalne isključenosti, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja pokazuju potrebu za socijalnim radnicima.

II. Uloga školskog socijalnog rada

Djelatnost socijalnog rada u području odgoja i obrazovanja, odnosno školski socijalni rad, usmjeren je na povećanje resursa za uspješan odgoj, obrazovanje i ukupan razvoj i socijalizaciju svakog učenika kroz suradnju škole i obitelji, te koordiniranje različitih pružatelja usluga u postupcima zaštite učenika koji žive pod socijalnim rizikom u cilju poboljšanja kvalitete života u zajednici.

Školski socijalni rad specijalizirano je područje unutar profesije socijalnog rada koje je usmjereno na unaprjeđenje obrazovnog i psiho-socijalnog okruženja u školama s usmjerenjem na osnaživanje odnosa među nastavnicima, učenicima 1 njihovim roditeljima (Wulfers, 2005). Svrha školskog socijalnog rada je pružanje profesionalne podrške i pomoći učenicima koji dolaze iz obitelji koje su opterećene različitim ekonomskim, socijalnim, zdravstvenim, obrazovnim i brojnim drugim rizicima.

U tom smislu socijalni radnici u školi primjenjuju stručne kompetencije i metode rada u radu s učenicima, učiteljima 1 drugim djelatnicima škole da bi proces obrazovanja za učenike učinili kvalitetnijim i kako bi na što učinkovitiji način uključili roditelje u taj proces, primjenjujući individualizirani, holistički i multidisiplinarni pristup.

Kako bi se postigao taj cilj definirana su važna područja školskog socijalnog rada (Constamble, 2006): (a) Konzultativni, timski rad s djelatnicima škole i sudionicima školskog sustava radi procjene rizičnih čimbenika u razredu/školi; (2) Individualni, savjetovališni rad s učenikom i roditeljima, nastavnicima; (3) Grupni rad s učenicima, vršnjacima i međugeneracijski odnosi; (4) Informiranje i upućivanje roditelja u njihova prava i obveze i njihove djece iz područja obiteljsko-pravne zaštite, (5) provođenje individualnog savjetovanja; (6) Terenski rad — s obitelji učenika, suradnja s dionicima i institucijama u lokalnoj zajednici (CZSS, policija, obiteljski liječnik, nevladine organizacije, crkva, radne organizacije…), (7) Povezivanje resursa na razini škola – obitelj — lokalna zajednica i uloga medijatora među resursima; (8) Provedba preventivnih programa i drugih aktivnosti (vršnjačko nasilje, cyberbulling, odgoj za slobodno vrijeme učenika i njihovih roditelja, preventivni programi o ovisnostima o drogama, kocki 1 alkoholu, i slično…); (9) Sudjelovanje u rješavanju kriznih situacija u školi.

Školski socijalni rad može značajno doprinijeti smanjenju broja učenika koji su zbog ranog napuštanja/prekida redovnog obrazovanja u visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Socijalni radnici u školi mogu postupcima rane procjene rizika preventivno, ali i koordiniranim intervencijama s drugim sustavima (zdravstvenim i socijalnim) odgovoriti na potrebe zaštite djece i mladih koji su izloženi zanemarivanju, zlostavljanju i nasilju u obitelji, vršnjačkom nasilju, koji su u sukobu sa zakonom ili koji zbog siromaštva imaju visoki rizik za socijalno isključivanje. U neposrednom radu s djecom i mladima, kroz individualni i grupni pristup, socijalni radnici u školi doprinose razvoju socijalnih vještina, vještina komunikacije i nenasilnog rješavanja sukoba te usvajanju znanja o vlastitim pravima, samozastupanju, uvažavanju različitosti i dostojanstva svake osobe što je posebno važno za djecu/učenike pod socijalnim rizicima (konfliktni razvodi, jednoroditeljstvo, siromaštvo, invaliditet i narušeno mentalno zdravlje i dr.).

Socijalni rad, odnosno školski socijalni rad, kao specifično područje djelatnosti socijalnog rada, može značajno doprinijeti sustavu odgoja i obrazovanja u zaštiti prava i dobrobiti djece, posebno djece u riziku, u našem društvu i potaknuti promjene koje postojeća praksa nameće.

U tom smislu važno je istaknuti da sustav odgoja i obrazovanja ima pristup svakom djetetu u Hrvatskoj za razliku od sustava socijalne skrbi koji se najčešće uključuje svojim intervencijama onda kada su problemi eskalirali 1 postali društveno neprihvatljivi. Točnije, kada je za njihovo rješavanje potrebno poduzeti složenije 1 dugotrajnije mjere socijalne skrbi, obiteljsko-pravne zaštite ili zaštite o sudovima za mladež.

Prema podacima međunarodnog udruženja školskih socijalnih radnika socijalni radnici su prisutni u osnovnim školama u SAD-u od školske godine 1906./1907., a do danas se njihovo uvođenje proširilo na brojne zemlje u svijetu među kojima su Austrija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Island, Norveška, Poljska, Indija, Japan, Koreja, Latvija, Švedska, Švicarska, Slovačka, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Makedonija, Malta, Luxemburg, Novi Zeland. U 25 zemalja — Europske Unije od 28 članica socijalni radnici su obavezno zaposleni u školi kao članovi stručnog tima.

Činjenica je da u hrvatskim osnovnim školama danas zaposleno samo šest socijalnih radnika (temeljem ranijih zakonodavnih odredbi) ukazuje na potrebu mijenjanja dosadašnje prakse.

Uvrštavanjem socijalnog radnika u školske stručne suradnike osiguralo bi se jačanje profesionalnih resursa unutar sustava odgoja i obrazovanja te stvorili uvjeti za uspješnije i pravovremene odgovore na višestruke i vrlo kompleksne potrebe djece i mladih pod rizikom koji u većoj ili manjoj mjeri utječe na njihov odgoj 1 obrazovanje, ali i društvo u cjelini.

111. Argumenti za uvođenje socijalnog radnika kao stručnog suradnika u škole

• Preporuka Europske komisije je uvrštavanje socijalnog radnika kao stručnog suradnika u sustav obrazovanja.
• Temeljem Dubinske analize stanja 1 podloge za razvoj Nacionalnog akcijskog plana za provedbu Europskog jamstva za djecu u Hrvatskoj (UNICEF, 2021) koja je izrađena na preporuku strateškog dokumenta Jamstva za djecu (European Child Gnarantee – ECG, 2021) Vijeća EU predložena je mjera kojom se na nacionalnoj razini predlaže: Osigurati stručnu podršku učenicima i roditeljima pripadnicima ranjivih skupina kako bi se učenicima olakšalo aktivno sudjelovanje u školskoj sredini i zajednici
• Većine zemalja Europske Unije ima razvijen školski socijalni rad te socijalni radnici imaju svoje mjesto i ravnopravnu ulogu u obrazovnom sustavu. U 25 zemalja Europske Unije (od 28 članica EU) socijalni radnici su obavezno zaposleni u školi kao članovi stručnog tima
• Sustav skrbi o djeci koja žive pod socijalnim rizicima nije integriran, a intervencije su vrlo često zakašnjele. Škole su primarno usmjerene na obrazovanje i obrazovne potrebe učenika dok je zadiranje uobitelj tema koju većina učitelja/ škola želi izbjeći. Zavodi za socijalni rad i njihovi Područni uredi uglavnom nemaju pravovremen pristup informacijama o učeniku u riziku što nosi dugoročne 1 često nepopravljive posljedice za samo dijete

IV. Potrebne promjene

Izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi radi uvrštavanja socijalnog tadnika kao stručnog suradnika s ciljem ranog prepoznavanja i prevencije rizika od zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja te siromaštva i socijalne isključenosti.

Predlažemo da se u novi Zakon o odgoju 1 obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi unese odredba po kojoj će stručni suradnik u školskoj ustanovi, uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije, magistra logopedije, magistra socijalne pedagogije, obavezno biti i socijalni radnik, odnosno magistar socijalnog rada/magistar socijalne politike.

Ovaj prijedlog u skladu je s najvažnijim nacionalnim i međunarodnim dokumentima koji nalažu da se djeci i mladima kao najosjetljivijoj socijalnoj skupini osiguraju primjereni uvjeti za uspješan psihofizički razvoj, odgoj i obrazovanje i zaštitu od svih oblika zlouporabe i zanemarivanja, te pravovremena i učinkovita pomoć i podrška u cilju smanjenja rizika od socijalne isključenosti.

 INICIJATIVA (pdf)

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zaprimilo je Vaš dopis (KLASA: DPR-028-08/23-02/0091, URBROJ: 134-23-3, od 3. srpnja 2023. godine) kojim ste izvijestili Ministarstvo o sastanku Ureda pravobranitelja za djecu s predstavnicima Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske udruge socijalnih radnika skrbi i Pravnog fakulteta u Zagrebu — Studijskog centra socijalnog rada na temu zapošljavanja socijalnih radnica/ka u osnovnim i srednjim školama. Također, predlažete uvrstiti socijalnog radnika kao stručnog suradnika u školi s ciljem osiguravanja ranog prepoznavanja i prevencije socijalnih rizika — vršnjačkog i obiteljskog nasilja, zanemarivanja, zlostavljanja, siromaštva i socijalne isključenosti, kao odgovora na suvremene socijalne rizike i postavljanje okvira za pružanje pravovremenih i integriranih usluga za djecu. Nadalje, predlažete da se u novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u odnosu na čl. 100 st. 4. postojećeg Zakona, uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije, magistra logopedije, magistra socijalne pedagogije, uvrsti i socijalni radnik odnosno magistar socijalnog rada/magistar socijalne politike kao stručni suradnik u školskoj ustanovi. Na temelju uvida u navedeni podnesak, a kojim tražite reguliranje statusa socijalnog radnika u sustavu odgoja i obrazovanja, očitujemo se kako slijedi ..

Očitovanje Ureda pravobraniteljice za djecu u vezi inicijative za zapošljavanje socijalnih radnica-ika u osnovnim i srednjim školama (pdf, 3.6MB)

Hrvatska udruga socijalnih radnika u potpunosti podržava komentare i prijedloge PU Ivanić Grad vezano uz donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku.

Tijekom proteklih godina od kada se najavljuje donošenje citiranog zakona Hrvatska udruga socijalnih radnika predlagala je promjene u području zaštite osoba s invaliditetom koje će administrativne poslove ostvarivanja novčanih naknada prenijeti u nadležnost drugih javnih ustanova čime bi se stručni radnici HZSR/ odnosno bivšeg CZSS rasteretili administriranja i dobili mogućnost stručnog rada sa onim osobama s invaliditetom kojima su potrebne socijalne usluge.

Podsjećamo, u postupku donošenja Zakona o socijalnoj skrbi ( NN 18/22 ) više puta smo od strane tadašnjih resornih ministrica i ministara ( Murganić, Bedeković, Aladrović i Piletić ) dobivali upravo takva obećanja koja će se realizirati kroz Zakon o inkluzivnom dodatku. Što je od obećanja ispunjeno? NIŠTA, ostala su mrtvo slovo na papiru, a sustav se dodatno zagušuje ( Zakon o osobnoj asistenciji i drugi novi poslovi ).

Stoga ponovno pozivamo odgovorne donositelje odluka da poslušaju i prihvate prijedloge stručne prakse kako bi Zakonom o inkluzivnom dodatku konačno unijeli adekvatne promjene u ovo područje rada socijalne skrbi.

Štefica Karačić, predsjednica HUSR-a

Dopis PU Ivanić Grad

Ovim činom je postalo i javno bjelodano koliko je sustav socijalne skrbi nespreman i nedovoljno kapacitiran za brigu o svoj djeci koja su u riziku i kojoj je pomoć potrebna. Posebno zabrinjava što Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nakon apela kolegice Kanđere kojim je željela pomoći djetetu, nije preuzelo niti najmanji dio svoje odgovornosti za iznimno loše stanje sa smještajnim kapacitetima za djecu u riziku već je negiralo evidentne probleme na koje stručnjaci/kinje i strukovne udruge već dugi niz vremena upozoravaju.

Ne samo da je negiralo probleme, već je kolegici Kanđeri nakon njezinog javnog istupa uputilo inspekcijski nadzor čime je jasno poslalo poruku da svi oni koji ukazuju na probleme u sustavu mogu biti sankcionirani. Žurnim inspekcijskim nadzorom poslana je poruka zastrašivanja i sprječavanja bilo kakvog javnog istupanja i djelovanja djelatnica/ka u sustavu socijalne skrbi.

Ovim putem želimo vrlo jasno naglasiti da pri zagovaranju prava djece i ostalih osoba koje su u potrebi nije potrebno i nećemo tražiti dopuštenje bilo kojeg ravnateljstva, ministarstva ili bilo koga drugoga na poziciji moći. Upravo šutnjom i strahom zbog mogućih sankcija od strane nadređenih čini se gruba povreda osnovnih postulata i načela na kojima počiva profesionalno djelovanje u radu s najranjivijim skupinama. Implicitno ili eksplicitno zastrašivanje i sprječavanje zastupanja prava korisnika i iskazivanja nezadovoljstva djelatnika/ca funkcioniranjem sustava socijalne skrbi nije u skladu s demokratskim načelima niti s etičkim kodeksom profesija koje rade u tom sustavu.

Kolegica Valerija Kanđera je pokazala profesionalnu odgovornost, stručnost i integritet u svom istupu s ciljem da prije svega zagovara prava djeteta s teškoćama u razvoju. To je upravo ono što je u srži pomagačkih profesija kao što su socijalni rad, psihologija, socijalna pedagogija kao i svih ostalih koje su svakodnevno posvećene radu s najranjivijim skupinama društva. Naglašavamo da briga o dobrobiti djeteta nije samo obveza pomagačkih profesija već svih sustava u kojima se djeca kreću. Osim resornog ministarstva socijalne skrbi to je dužnost svih onih koji su na odgovornim pozicijama u državi, kao i cjelokupnog društva.

Očekujemo da na najvišim razinama upravljanja u sustavu socijalne skrbi korisnici zaista budu u središtu interesa i da se žurno osiguraju kadrovski i tehnički kapaciteti za uspješno funkcioniranje ove djelatnosti. Zahtijevamo zaštitu prava i poštivanje digniteta socijalnih radnica/ka i drugih stručnjakinja/ka u ovom sustavu koji su DUŽNI zalagati se za promjene i zagovarati najbolji interes i dobrobit ranjivih socijalnih skupina u našem društvu.

Zagreb, 6. listopada 2023.
Hrvatska udruga socijalnih radnika

]]> https://husr.hr/web/?feed=rss2&p=6133 0 https://husr.hr/web/?p=6079 https://husr.hr/web/?p=6079#comments Fri, 21 Jul 2023 09:28:58 +0000 https://husr.hr/web/?p=6079 S velikom zabrinutošću najoštrije osuđujemo ponašanje odgojiteljice Doma za djecu Klasje i s osjećajem dubokog srama upućujemo ispriku svakom djetetu smještenom u ovom domu i njihovim obiteljima.

Ovakvo ponašanje je opasno i štetno za djecu povjerenu na čuvanje i odgoj socijalnoj ustanovi, ali i za svakog djelatnika i cijeli sustav socijalne skrbi. Činjenica, da je ova odgojiteljica po profesiji zdravstvena, a ne socijalna radnica ne daje nam pravo da šutimo.

Pozivamo sve socijalne radnike stručnjake drugih profesionalnih usmjerenja u djelatnosti socijalne skrbi da pravovremeno reagiraju i zaustave svako neprihvatljivo i neprofesionalno ponašanje zaposlenih u svojim radnim sredinama. Iako u sustavu nedostaje veliki broj radnika ne možemo odustati od definiranih kriterija i prihvatiti da u njemu rade ovakvi ljudi.

Zaštita prava i dostojanstva korisnika ključno je načelo naše djelatnosti i odgovornost svakoga tko skrbi o najranjivijim osobama u ovom društvu.

Zagreb, 12.7. 2023. Hrvatska udruga socijalnih radnika

PREPORUKA PRAVOBRANITELJICE ZA DJECU (pdf, 1,4MB)