HUSR
U Zagrebu je od 14. do 16. studenog 2006. god. u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika (HUSR) u hotelu West-in Zagreb održana 2. konferencija socijalnih radnika s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Nasilje u društvu – izazov suvremenom socijalnom radu“.
Konferencija je bila posvećena problematici nasilja u društvu kao globalnom problemu kojim se ugrožavaju temeljna ljudska prava i slobode. Izlaganja domaćih i stranih stručnjaka govorila su o nasilju i mogućnostima prevencije kroz pet velikih tematskih cjelina. Socijalni radnici su prikazali s kojim se oblicima nasilja susreću svakodnevno u svom radu, zatim svoj neposredni rad u tretmanu i radu s nasilnicima, žrtvama nasilja. Prof. dr. Darja Zaviršek iz Slovenije, se posebno osvrnula na nasilje u institucijama, a socijalna radnica Tanja Windbuechler iz Austrije, predstavila je Austrijski model Zakona o zaštiti od nasilja, višeinstitucijske suradnje i važnost socijalnog rada u sprječavanju obiteljskog nasilja nad ženama i djecom. Naši stručnjaci su izlažući svoje radove otvorili nova pitanja u zaštiti od nasilja i prikazali neke od modela suzbijanja nasilja koji su zaživjeli u praksi. Jedna od zapaženih novina je i tretiranje nasilnika, jer tretman nasilnika i prekid nasilja od strane nasilnika predstavlja najbolju zaštitu žrtve.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom:
- Predsjednika Republike Hrvatske;
- Podpredsjednice Vlade i Ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti;
- Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi;
- Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa,
- Saborskog odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku te
- Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba.
Finacijski su potpomogli skup Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a financijski i organizacijski Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.
Nema ni jednog radnog dana jedne prosječne socijalne radnice/socijalnog radnika, u kojemu nasilje nije predmet profesionalne djelatnosti, od njegovih najprofinjenijih formi, pa sve do onih najgrubljih, najtransparentnijih oblika. Mogli bismo reći da je socijalni rad profesija u nasilju. Ovakva izloženost sigurno je jedna od značajnih osobnih i profesionalnih problema svakog od nas. Upravo zbog toga je ova Konferencija bila posvećena raznim oblicima nasilja u društvu, načinima kako na to nasilje reagiramo, ali i posljedicama koje nasilje ima na nas kao osobe i na struku u cjelini.
Nasilje u obitelji
Nasilje u obitelji je prema nekim mišljenjima najčašći oblik nasilja koji se pojavljuje u društvu. Ono se najčešće definira kao neposredno ili prijeteće, tjelesno, spolno ili ekonomsko nasilje jednog člana obitelji nad drugim, ili drugima. Socijalni rad se tradicionalno bavi svim oblicima obiteljskog nasilja, bilo neposredno bilo posredno. Nedavne promjene u zakonskoj regulativi, doprinijele su novoj poziciji socijalnog rada u području obiteljskog nasilja. Na konferenciji se govorilo o suvremenoj fenomenologiji obiteljskog nasilja, raširenosti problema, kao i iskustvima u radu s problematikom obiteljskog nasilja.
Nasilje među djecom
Nasilje među djecom je postalo predmetom značajnijeg i organiziranijeg interesa nakon nekoliko tragičnih događaja u školama. Tada se promijenila i definicija nasilja, koju se danas prihvaća kao temelj analize ovog fenomena. Nasilje među djecom povezano je s nizom faktora obiteljske strukture, društvene okoline, školskog sustava u cjelini, kao i pojedinih njegovih dijelova. U području socijalnog rada, nasilje među djecom treba promatrati ne samo kao zaseban fenomen intragrupnih odnosa, nego i kao vrlo važan simptom poremećaja u najužoj socijalnoj sredini djeteta. Na konferenciji se govorilo o nizu pojavnih oblika nasilje među djecom, i načinima na koji socijalni rad kao struka reagira na te pojave.
Nasilje na radnom mjestu
Nasilje na radnom mjestu možda je najmanje javno ispostavljeni oblik nasilja i o njemu se vrlo rijetko govori. Fenomenologija ovog problema je pomno razrađena u mnogim visoko razvijenim zemljama. Međutim, kako se dobar dio ovog procesa odvija u odnosima jači – slabiji, ovaj oblik nasilja još je uvijek relativno rijetko predmetom intenzivnijeg bavljenja. U svakodnevnoj praksi socijalnog rada je isto tako rijedak fenomen, i vrlo često je «prekriven» drugim vrstama problema. Klijenti socijalnih radnika često su žrtve ovih oblika nasilja, ali postoji tendencija da se takva vrsta problema «objasni» njihovim aktualnim socijalnim poteškoćama.
Institucionalno nasilje
U okviru ove teme bilo je govora o dva područja koja su međusobno vrlo različita. S jedne je strane nasilje između korisnika u institucijama socijalne skrbi i drugim oblicima javnih institucija tog tipa (u klasičnoj sociologiji bismo ih nazvali: totalnim institucijama). Ovi oblici nasilja su velik problem za svakog korisnika, i pojavljuju se u nizu oblika od vrlo otvorenih agresija, do vrlo perfidnih, gotovo nevidljivih, ali neobično teških oblika.
Drugo područje je nasilje koje pojedine institucije (društvene, državne, ali i gospodarski subjekti, pa i neke organizacije civilnog društva) mogu provoditi nad građanima u najrazličitijim oblicima odnosa u kojima se međusobno nađu.
Nasilje kao rizik u profesiji socijalnog rada
Socijalne radnice i socijalni radnici i sami su, razrješavajući vrlo različite socijalne probleme izloženi nasilju, od neprikladnih riječi, pa do ozbiljnih napada na tjelesni integritet i čak život, kako smo na žalost već imali prilike iskusiti. No, ovi oblici nasilja vjerojatno su u fenomenološkom smislu teški i ozbiljni, ali vjerojatno ne i najteže podnošljivi. Ova konferencija se bavila oblicima nasilja kojima smo izloženi, načinima kako se s njim suočavamo, posljedicama nasilja, kao i akcijama koje su nužne na ovom području.
Organizacijski odbor: Romana Galić, Meri Gatin, Marija Pletikosa, Višnja Prebeg, Katarina Radat, Ljiljana Vrbić, Mirjana Zvekić
Programski odbor: Marinka Bakula Anđelić, Željka Barić, Vlasta Grgec Petroci, Tatjana Katkić Stanić, Kristina Urbanc, Ines Vrban, Nino Žganec
Počasni odbor: Višnja Fortuna, Dragutin Keserica, Zdenka Ninić, Branka Sladović Franz, Zvonimir Šostar, Zdenko Žunić
ZAKLJUČCI:
- osnivanje Pravobraniteljstva za starije osobe i Pravobraniteljstva za osobe s posebnim potrebama kao dio populacije koji je zbog svoje ovisnosti o tuđoj pomoći više izložen nasilju
- naglasiti problem nedostupnosti invalidskih pomagala (previsoke cijene koštanja, onemogućavanje samostalnosti tih osoba…) radi smanjenja rizika od nasilja
- provesti sustavno istraživanje o nasilju nad starima i nemoćnima čime bi se senzibilizirala javnost
- uključivanje osoba smještenih u ustanovama za psihički bolesne odrasle osobe, da u skladu sa svojim sposobnostima, odlučuju o načinu zadovoljavanja svojih svakodnevnih potreba
- prevencija nasilja putem deinstitucionalizacije
- radi suzbijanja nasilja među djecom i prema djeci predlažemo donošenje Zakona o zaštiti od nasilja među djecom i mladima te jasno definirati oblike nasilja u odgojnim i obrazovnim ustanovama
- tražimo poštivanje zakona o zapošljavanju socijalnih radnika u odgojno-obrazovnim ustanovama koji će kao članovi stručnog tima raditi na prevenciji i suzbijanju nasilja među djecom i mladima
- osnivanje multidisciplinarnih timova koji obavezno uključuju socijalnog radnika u svim ustanovama koje se bave djecom i mladima
- provođenje potrebnih edukacija svih stručnih radnika nadležnih tijela koja sudjeluju u sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju nasilja, pojačati suradnju i izgraditi mrežu svih institucija koje se bave problematikom nasilja u društvu
- uz tretman žrtve potreban je sustavni psihosocijalni rad s počiniteljima nasilja
- sudjelovati u izradi Protokola u postupanju prema žrtvi, pružanje psihosocijalne podrške putem savjetovališta, specijaliziranih udruga te dostupnijom i jednostavnijom pravnom pomoći
- specijalizirani timovi za rad sa žrtvama i počiniteljima nasilja uz kontinuirane edukacije i supervizije
- zapošljavanje stručnih djelatnika uz primjenu normativa i standarda koji ovise o vrsti i kompleksnosti problematike kao i poštivanje standarda vezano uz demografske karakteristike određenog područja i drugih promjena u društvu
- obzirom na svakodnevnu izloženost stručnih djelatnika nasilju, istraživanje koje je provedeno na području Splitsko-dalmatinske županije potrebno provesti na području RH i senzibilizirati javnost kako bi se osigurali efikasniji mehanizmi zaštite stručnih radnika (dobiveni podaci govore da je 92% djelatnika bilo izloženo fizičkom i psihičkom nasilju od strane klijenata)
- provesti edukaciju svih zaposlenih iz ustanova socijalne skrbi kako bi se poboljšala komunikacija, razvili suradnički odnosi, čime bi se spriječila pojava mobinga na radnom mjestu
- sudjelovati u izradi i dati stručno mišljenje o Nacionalnoj strategiji za suzbijanje nasilja
- formiranje tima za krizne intervencije po potrebi
- pokrenuti raspravu o inicijativi za osiguranje statusa službene osobe i benificiranog radnog staža
IV. seminar socijalnih radnika održan je u Grand hotelu Park u Dubrovniku od 19. – 21. rujna 2006. godine.
Program su partnerski izveli Društvo za psihološku pomoć – Zagreb i Hrvatska udruga socijalnih radnika, a trajao je ukupno 17 sati. Programom seminara obuhvaćen je teorijski rad i stjecanje stručnih vještina.
Obiteljska medijacija je kratkotrajni proces koji počiva na procesu rješavanja problema pregovaranjem i olakšava komunikaciju između članova obitelji u kojoj im treća osoba pomaže u identificiranju potreba, briga i strahova te osmišljavanju izvedivih i prihvatljivih rješenja sukoba kako bi se postigao zajednički sporazum.
U svim područjima socijalnog rada, u različitim organizacijskim okruženjima i s različitim korisnicima, socijalni radnici i drugi stručnjaci pomažućih zanimanja se svakodnevno suočavaju sa sukobima koji se javljaju i kao uzroci i kao posljedice različitih socijalnih problema – na društvenoj, obiteljskoj i individualnoj razini.
Tijekom izobrazbe obrađeni su sljedeći sadržaji:
- uvod u izobrazbu za obiteljsku medijaciju – očekivanja i predznanja;
- razumijevanje sukoba i vještine rješavanja sukoba u svakodnevnom životu;
- osobno iskustvo i strategije ponašanja u sukobima;
- (ne)spremnost na rješavanje sukoba;
- uvod u obiteljsku medijaciju;
- upotreba medijacije;
- uloga i osobine medijatora;
- mapa sukoba;
- proces i sadržaji obiteljske medijacije;
- usvajanje vještine medijacije – prva, druga, treća i četvrta faza te
- vježbanje obiteljske medijacije.
Završavanjem navedenog programa polaznici seminara stekli su kvalifikacije za provedbu obiteljske medijacije uz redovitu superviziju.
Sadržaj seminara zasigurno je područje zanimanja pomagačkih profesija, a samim time i naše, te se može zaključiti da je organizacija seminara te tematike dragocjeno iskustvo i prilika za širenje spoznaja o obiteljskoj medijaciji, čiji je krajnji cilj primjena stečenog znanja i vještina u svakodnevnom radu socijalnih radnika.
Seminar za socijalne radnike pod nazivom «Škola za roditelje» održan je u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika pod vodstvom Ilonke Filipović, dipl. soc. radnice, koja već niz godina vodi «Školu za roditelje» i «Klub uspješnih roditelja». Tijekom rada u Centru za socijalnu skrb posebnu pažnju je usmjerila na odnose u obitelji, odgoj i komunikaciju, te se u tom smjeru obrazovala i samoobrazovala. Svojim dragocjenim znanjima i iskustvom omogućila je polaznicima seminara da obogate svoje znanje i uspostave sistem edukacije roditelja u svom okruženju.
Seminar se održavao u dvije grupe. Prva se sastajala jednom tjedno tijekom 12 tjedana, a druga, budući da su njeni sudionici bili socijalni radnici koji žive izvan Zagreba, tijekom tri subote.
Edukativne radionice su obuhvatile sljedeće teme:
- upoznavanje sa svrhom, ciljevima i pravilima edukacije;
- nedjelotvorni i djelotvorni odgojni postupci;
- odgoj u kontekstu RT i TI;
- psihološke potrebe;
- što znači biti bolji roditelj u kontekstu psiholoških potreba;
- cjelokupno ponašanje;
- važnost poznavanja komponenti psihološkog ponašanja u odgoju;
- osnovni elementi kvalitetne komunikacije;
- samopoštovanje, samopouzdanje i asertivno ponašanje;
- motivacija;
- kako pomoći djetetu u učenju;
- TV i odgoj;
- ljutnja, agresija, sukob i
- pravila u obitelji.
Ciljevi:
- Omogućiti socijalnim radnicima da u djelokrugu svoga rada usavrše rad s roditeljima kako bi djelotvornije pomogli u ostvarivanju roditeljske uloge i odgoja djece.
- Pomoći socijalnim radnicima da ovladaju vještinama potrebnim za vođenje radionica «Škole za roditelje».
- Motivirati socijalne radnike da nastave praksu «Škole za roditelje» u svojim radnim i životnim zajednicama.
Tematske radionice su sudionicima dale i osnovne smjernice o organiziranju grupe, motiviranju potencijalnih polaznika i njihovoj pripremiti za rad u grupi. Svaki sudionik je imao priliku prirediti određenu temu i prezentirati je kolegama, «razbiti tremu» i iskušati svoje ideje i kreativnost.
U organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika, u Zadru je od 9. do 11. svibnja 2005.g. održan II. simpozij socijalnih radnika pod naslovom “Izvaninstitucijski oblici skrbi” pod pokroviteljstvom:
- gospođe Jadranke Kosor, potpredsjednice Vlade RH i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,
- Saborskog odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo,
- Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi,
- Zadarske županije i
- Grada Zadra.
Simpozij je organiziran u cilju poticanja nadležnih tijela na prepoznavanje i prihvaćanje izvaninstitucijskih oblika skrbi kao alternative postojećim, institucijskim oblicima te kako bi se progovorilo o perspektivama i ulozi socijalnih radnika u izvaninstitucijskim oblicima skrbi, sve u želji za unaprjeđenjem kvalitete života osoba kojima je potrebna tuđa pomoć.
Simpoziju se odazvalo 430 sudionika iz cijele Hrvatske, uglavnom socijalnih radnika. Ipak, simpozij je bio otvoren i drugim strukama koje pridonose izvaninstitucijskom obliku skrbi pa je i među izlagačima, uz socijalne radnike (kojima je simpozij bio usmjeren) bilo profesora psihologije, doktora medicine, pedagoga, viših medicinskih sestara, defektologa i sociologa.
Tematske cjeline:
- Izvaninstitucijsko zbrinjavanje osoba s invaliditetom;
- Zbrinjavanje djece i mladeži u izvaninstitucijskim oblicima skrbi;
- Starije i nemoćne osobe u izvaninstitucijskim oblicima skrbi;
- Udomiteljstvo u urbanim sredinama i izvaninstitucijska skrb za duševne bolesnike.
Velik broj sudionika i široko područje djelovanja socijalnih radnika pozivaju na veći angažman članova Hrvatske udruge socijalnih radnika u iniciranju i organiziranju novih stručnih skupova. Naime, možda će upravo to pomoći promicanju struke u društvu te ćemo češćim susretima i razmjenom iskustava i dobre prakse prestati govoriti o vlastitom identitetu, a više pažnje usmjeriti našim korisnicima, kvaliteti rada i prezentiranju tog rada široj javnosti.
Organizacijski odbor: Tatjana Katkić Stanić, Višnja Prebeg, Katarina Radat, Ines Vrban, Mirjana Zvekić
Programski odbor: Marinka Bakula-Anđelić, Ana Butković, Meri Gatin, Dragutin Keserica, Marija Pletikosa, Branka Sladović Franz, Nino Žganec
ZAKLJUČCI:
- Izvaninstitucijski oblici skrbi razvijaju se u organizaciji građanskih udruga i ustanova socijalne skrbi na području cijele Hrvatske. Uz deinstitucionalizaciju potrebno je provesti i decentralizaciju socijalne skrbi.
- Na razini Centara za socijalnu skrb potrebno je oformiti specijalizirane timove stručnjaka za udomiteljstvo, a u svrhu prevencije izdvajanja djece unaprijediti kvalitetu provođenja mjere nadzora nad izvršenjem roditeljske skrbi.
- Na razini Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi potrebno je oformiti stručnu radnu skupinu koja bi na temelju iskustava iz prakse i rezultata hrvatskih istraživanja koordinirala niz različitih inicijativa u smjeru razvoja udomiteljstva te promovirala i poticala druge oblike izvaninstitucionalne skrbi. U tom smislu, podržavamo Zakon o udomiteljstvu te potičemo zakonsku regulaciju vikend smještaja i smještaja tijekom školskih praznika.
- Prije smještaja izvan vlastite obitelji nužno je ispitati potrebe korisnika te realne mogućnosti skrbi i u skladu s tim osmisliti ciljanu i planiranu intervenciju koja podrazumijeva stvarni izbor najboljeg oblika skrbi. Razvijanjem drugih izvaninstitucionalnih oblika skrbi omogućuje se realan izbor i participacija korisnika u intervencijama socijalne skrbi.
- I nadalje je prisutna potreba zbrinjavanja korisnika u institucionalnom smještaju uz poboljšanje omjera broja stručnjaka u odnosu na broj korisnika i poboljšanje kvalitete života u ustanovama.
- Edukacija i supervizija stručnjaka treba biti kontinuirana. Izražena je potreba za objavljivanjem zbornika radova s ovog simpozija, s obzirom na raznolikost i kvalitetu izlaganja koja su obuhvatila znanstveno-istraživačke, praktične i projekte aktivnosti, a kako bi se njihova primjena proširila na područje cijele Hrvatske.
-
-
Hrvatska udruga socijalnih radnika obilježila je 50. obljetnicu osnivanja Društva socijalnih radnika Republike Hrvatske (27. lipnja 1954.g.). Ovaj značajan jubilej obilježen je organiziranjem I. simpozija socijalnih radnika, pod nazivom “Uloga socijalnog rada u zaštiti djece“, u Hotelu Medena, Trogir, od 01. do 03. lipnja 2004.g.
Simpozij je održan pod visokim pokroviteljstvom:
- gospođe Jadranke Kosor, podpredsjednice Vlade RH i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti;
- Saborskog odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo;
- Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi;
- Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti;
- Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa;
- Splitsko-dalmatinskog župana g. Krune Peronje.
Cilj ovog Simpozija je bio progovoriti o perspektivama i ulozi socijalnog rada u obiteljskopravnoj zaštiti te time doprinjeti razvoju profesije socijalnog rada i njezinom utjecaju na kreiranje rješavanja problematike skrbi o djeci kao i predpostavki za stvaranje kvalitetne obitelji. Istovremeno cilj nam je bio povezivanje socijalnog rada sa svim profesijama koje mogu doprinjeti kvaliteti obiteljske zaštite kao i svaranje čvrste strukovne mreže koja će biti učinkovita u obiteljskopravnoj zaštiti djece i svih članova u obitelji.
Tematske cjeline:
- Uloga socijalnog rada u skrbi o djeci,
- Nasilje nad djecom (socijalna skrb-dijete-škola-obitelj-zdravstvo),
- Institucijski oblici skrbi za djecu i novi aspekti u zbrinjavanju djece,
- Institut posvojenja.
Na Simpoziju je sudjelovalo oko 400 sudionika, stručnjaka iz centara za socijalnu skrb, dječjih domova, ustanova za socijalnu skrb, pravosuđa, školstva, visoko obrazovnih institucija i neprofitnog sektora.
Aktivno je sudjelovalo više od 30 stručnjaka koji su svojim stručnim i praktičnim radovima povezali praktična iskustva s teorijskim i istraživačkim radovima.
S obzirom na visoku kvalitetu radova i veliki interes stručnjaka za istima objavljen je i Zbornik stručnih radova.
Na Simpoziju povodom 50. obljetnice osnivanja Društva socijalnih radnika svečano je promoviran Etički kodeks socijalnih radnika.
Doprinos organizacijskom i programskom dijelu dali su članovi
Organizacijskog odbora: Meri Gatin, Vladimira Ivanković, Jasna Lesički, Željko Tandara;
Programskog odbora: Gordana Buljan-Flander, Branka Čavarović Gabor, Dubravka Hrabar, Mila Jelavić, Aleksandra Korač, Gordana Luković Urojić, Ljubica Matijević-Vrsaljko, Nino Žganec; i
Tajnik Konferencije: Katarina Radat
I. konferencija socijalnih radnika s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom “Socijalni rad za socijalnu Hrvatsku” održana je u hotelu SHERATON ZAGREB od 05. do 07. studenog 2003.god. u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika.
Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom:
- Predsjednika Republike Hrvatske g. Stjepana Mesića,
- Saborskog odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo,
- Ministarstva rada i socijalne skrbi te
- Gradskog poglavarstva Grada Zagreba.
Ova Konferencija je prvi, tako veliki, stručni skup socijalnog rada organiziran u Republici Hrvatskoj.
Cilj Konferencije bio je progovoriti o aktualnim obilježjima i perspektivama socijalnog rada te time doprinjeti razvoju profesije socijalnog rada i njezinom utjecaju na kreiranje socijalne države.
Tematske cjeline:
- Socijalni rad u europskom kontekstu,
- Socijalni rad i civilno društvo,
- Privatne inicijative i menadžment u socijalnom radu,
- Socijalni rad za socijalnu Hrvatsku.
Uz plenarna izlaganja održano je niz okruglih stolova i radionica u kojima su stručno, znanstveno i praktično govorili eminentni stručnjaci socijanog rada sami socijalni radnici, ali i drugi stručnjaci iz aktualnih područja socijalnog rada Republike Hrvatske, kao i gosti iz inozemstva.
Na Konferenciji je donesena Deklaracija o položaju i razvoju profesije socijalnog rada.
Doprinos organizacijskom i programskom dijelu dali su članovi
Organizacijskog odbora: Marinka Bakula-Anđelić, Branka Čavarović Gabor, Meri Gatin, Vladimira Ivanković, Jasna Lesički;
Programskog odbora: Vesna Mužina, Branka Sladović Franz, Kristina Urbanc, Mirjana Znaor, Nino Žganec; i
Tajnik Konferencije: Katarina Radat
Prethodni1...646566Page 66 of 66
