Karačić: Konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi suprotan je svim našim prijedlozima

284

Ravnateljica Zavoda za socijalni rad u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Tatjana Katkić Stanić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić, dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić i ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb Tatjana Štritof gostovale su u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” i govorile o Zakonu o socijalnoj skrbi i hoće li povećanje dijela naknada poboljšati život najranjivijih skupina.


Štefica Karačić je rekla kako struka čeka već nekoliko godina i nije se trebalo čekati da se donese zakon.

– Osnovicu za izračun naknade u sustavu socijalne skrbi određuje Vlada RH, već čitav niz godina postojećim propisima. To se moglo napraviti prije tri godine i to nije ključni efekt ovog zakona, rekla je Karačić.

Istaknula je kako socijalno ugroženi građani ovim zakonom nisu stavljeni u ravnopravni položaj.

– Određena prava su vezana uz cenzuse, naknade, određena prava su se sad rasteretila bilo kakvih obveza. Još uvijek nemamo jednake kriterije kod priznavanja tih prava, a to je ono što smo godinama tražili. Želimo da sustav bude pravedan i da svaki građanin pred ovim zakonom bude u ravnopravnom položaju, rekla je.

Marica Mirić 
je rekla kako su s ministarstvom oko izrade zakona proveli više od pet sastanaka, vrlo konstruktivnih, a onda je došlo do čuđenja kad su vidjeli nacrt zakona koji je izašao u eSavjetovanju.

– Mi kao pokret osoba s invaliditetom, od izlaženja zakona u eSavjetovanju donedavno nismo ništa drugo radili, nego vodili borbu kako promijeniti neke stvari koje su nas iznenadile u zakonu. Njih je puno vezano za djecu i osobe s invaliditetom. Povećanje koje je došlo je pozdravljeno, a s druge strane, ta borba je bila usmjerena tome što je cenzus stavljen na 4 tisuće kuna za zaposlene osobe s invaliditetom, što je značilo s obzirom na prosječnu plaću, da se više osobama s invaliditetom ne isplati raditi, rekla je Mirić.

Tatjana Katkić Stanić je istaknula kako zakon i sada iziskuje znatna i dodatna sredstva, radi se o milijardu i 100 tisuća kuna, a uz to ide cijeli paket zakona gdje bi se trebalo osigurati dodatna sredstva.

– U ovom trenutku to je financijski maksimum koji se mogao napraviti. Kad se govori o osobama s invaliditetom treba uzeti u obzir da se osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu nije mijenjala od 2014. i govorimo o izuzetno osjetljivoj skupini građana koji nisu samo u visokom riziku od siromaštva, nego su i siromašni. U tu kategoriju dodatno spadaju djeca, starija osobe, osobe s invaliditetom, jedan je od prioriteta da se ta osnovica svake godine podiže i da se uskladi s linijom siromaštva ili potrošačkom košaricom. Treba pronaći način da najsiromašniji mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe s naknadom, rekla je.

Naglasila je kako je došlo do tehničke omaške, zato što u prvoj verziji zakona kad je bio stavljen cenzus na osobnu invalidninu, da najteže kategorije ne bi ostale bez ikakve naknade, dodan je četvrti stupanj u doplatak za tuđu pomoć i njegu, kad se s dijela osobne invalidnine maknu bilo koja vrsta cenzusa te je došlo do lapsusa i nije maknut četvrti stupanj iz doplatka. To će se amandmanom riješiti.

Karačić je rekla kako je konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi vrlo loš.

– Suprotan je svim našim prijedlozima. Vidjelo se u javnoj raspravi da je postignut konsenzus od svih strana da će ovakva reforma duboko i trajno naštetiti sustavu. Obraćali smo se svim instancama s očekivanjem da ćemo biti partneri u tom kreiranju. Sporno je što je u procesu od 4 godine donošenja zakona, na koncu se u pola godine dogodilo da smo dobili sasvim drugi smjer te da je zakon kreiran isključivo u kabinetu ministra Aladrovića, koji će u svojoj političkoj karijeri jednog dana otići iz ovog sustava. Ovo će za njega biti jedan eksperiment kojeg se neće ni sjećati ni sramiti, a korisnici i mi, kojih se itekako tiče ovaj sustav, trpjet ćemo te posljedice. Taj zakon je suprotan Ustavu Republike Hrvatske, Nacionalnoj razvojnoj strategiji, kojeg je Sabor donio u veljači prošle godine. U dijelu nepribližavanja sustava korisniku u smislu decentralizacije. Sustav je i sada centraliziran, a ovim zakonom će biti apsolutno centraliziran, rekla je.

Tatjana Štritof je istaknula kako se ne boji raditi te je angažirana iz redova stručnih radnika kao i svi ravnatelji centara za socijalnu skrb.

– Imamo svoje radno mjesto koje nas čeka i  nakon što bude ustrojen Hrvatski zavod za socijalni rad. Ovdje se radi kao i kod svake promjene određena doza straha, a za taj strah nema potrebe. Promjene uvijek nešto nose, mi se nadamo da nose bolje. Nama je ova reforma prezentirana od samog ministra krajem prošle godine i tada su bili prisutni svi ravnatelji centara za socijalnu skrb u ustanova socijalne skrbi. U 99 posto slučajeva, oni koji su se javili za riječ, dali su podršku novoj organizaciji centara tako da centri ne budu samostalni nego da se osnuje jedna pravna osoba s jednim ravnateljem i upravnim vijećem.

Smatra kako će to biti bolje jer će biti bolja kontrola financija.

– Trenutno se financiramo iz decentraliziranih centara – lokalne zajednice. Koliko novaca ima lokalna zajednica, toliko financira i materijalne troškove centara. Bit će bolja i ujednačena kontrola rada. Paralelno će biti osnovana i akademija socijalnog rada koja će dati mogućnost usavršavanja svim radnicima zaposlenima u sustavu socijalne skrbi, dodala je.