Naslovnica Simpoziji

III. Simpozij: “Kvaliteta i profesionalna odgovornost u socijalnom radu”

0 1351

Osijek,  28. – 30. XI. 2007.

Ovim simpozijem Hrvatska udruga socijalnih radnika je željela potaknuti raspravu o djelatnosti socijalnog rada te posebno istaknuti domete i mogućnosti kvalitetnog rada sa skupinama ljudi u stanju socijalne potrebe.

S obzirom na složenost problema našeg društva, cilj simpozija je bio razmotriti mogućnosti djelovanja socijalnih radnika i drugih pomažućih profesija za unapređenje prakse te pokrenuti dijalog o profesionalnoj odgovornosti s namjerom poboljšanja kvalitete usluga korisnicima i kontinuiranog razvoja socijalnog rada.

Pokrovitelji:

  • Predsjednik Republike Hrvatske gospodin Stjepan Mesić,
  • Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,
  • Grad Zagreb,
  • Grad Osijek.


Tematske cjeline:

  1. Kompetencije u socijalnom radu,
  2. Procjena i očuvanje kvalitete u socijalnom radu,
  3. Međusobna suradnja i odgovornost javnog i civilnog sektora,
  4. Resursi i izazovi u praksi socijalnog rada.

Pitanja kao cjeloživotna edukacija i daljnje profesionalno razvijanje su potrebni da bi se postiglo bolje razumijevanje potreba socijalnog rada u hrvatskom društvu, kao čitavom, te specifičnim osobnim socijalnim situacijama i ponašanjima naših klijenata/korisnika usluga. Postoje potrebe daljnjeg razvoja profesionalne odgovornosti kao i razvoja etike profesionalnog socijalnog rada, koji su osnovni standardi prakse socijalnog rada.

 

Pitanja koja smo mi željeli odgovoriti na simpoziju su:

  • „Koje nas kompetencije socijalnog rada čine više kompetentnim socijalnim radnicima?“,
  • „Tko drži moć i odgovornosti za promjene u praksi socijalnog rada?”,
  • „Kako mi možemo osnažiti socijalne radnike, tako da bi oni mogli postati primarni pokretači socijalnih promjena u odnosu na potrebe naših klijenta/korisnika usluga, u skladu sa etičkim vrijednostima profesije socijalnog rada?“,
  • „Koje su naše zapreke?“,
  • „Gdje su naši resursi?“.

Ovo su bila neka od pitanja koja je simpozij pokušao odgovoriti iz praktične, iskustvene i teorijsko-istraživačke perspektive socijalnog rada. Kroz trajanje simpozija osnovne vrijednosti socijalnog rada bile su uvijek naglašene, naročito kroz principe ljudskih prava i socijalne pravde.

Plenarno predavanje održao je gospodin Nicolai Paulsen, predsjednik Međunarodne federacije socijalnih radnika (europske regije). Simpoziju je prisustvovalo preko 400 socijalnih radnika, socijalnih pedagoga, psihologa i drugih pomažućih profesija.

Organizacijski odbor: Vesna Čonda, Meri Gatin, Melita Jeđud, Tatjana Katkić Stanić, Mirjana Zvekić
Programski odbor: Robert Bertić, Vanja Branica, Gordana Daniel, Olja Družić Ljubotina, Vlasta Grgec Petroci, Kristina Urbanc

 

ZAKLJUČCI:

ZAKLJUČCI VEZANI ZA CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

  • Studij daje osnovno obrazovanje – diploma je samo prvi korak, početak edukacije i profesionalnog usavršavanja.
  • Permanentno i profesionalno usavršavanje, nužna je kvaliteta i osjećaj kompetencije uz uvođenje supervizije u socijalni rad.
  • Daljnje edukacije – izvor su samoosnaživanja.
  • Uvažavajući osobnu motivaciju za studij i odgovornost za ishod studiranja potrebno je i važno osigurati podršku profesionalnih udruga, institucija, ali i rukovodnih struktura unutar institucija koja će podržavati kulturu učenja.
  • Rad stručnjaka u specifičnim temama zahtijeva i specifičnu pripremu stručnjaka za rad (npr. pitanje seksualnosti – kako pristupiti korisniku po tom pitanju?)

U tom smislu nužno je:

  • raditi na unaprjeđenju suradnje HUSR-a, Studija za socijalni rad i ostalih nadležnih institucija
  • osmisliti edukacije koje bi svaki socijalni radnik trebao proći tijekom radnog vijeka i pregovarati s nadležnim Ministarstvom o financiranju takvih edukacija
  • sustavno informiranje o mogućim edukacijama za socijalne radnike i studente
  • nastaviti s razvojem različitih specijalističkih studijskih programa kao npr. integrativni pristup, obiteljska medijacija, klinički socijalni rad
  • poticati razvoj interdisciplinarnih poslijediplomskih studija iz socijalnog rada (otvorenih i za druge stručnjake iz područja socijalne skrbi) i programa o novim tehnikama i metodama rada
  • učiniti dostupnima široj profesionalnoj populaciji obavijesti o rezultatima istraživanja provedenih u institucijama socijalne skrbi te o obranama magistarskih radnji i doktorskih disertacija
  • nastaviti učenje iz primjera dobre prakse kolega iz svog okruženja i drugih zemalja ostvarenih kroz studijska putovanja
  • poticati i informirati studente o koristima volontiranja u smislu profesionalnog rasta, razvoja, kao i oblika edukacije
  • naglašavati praktičan rad kako bi studenti bili spremni po završetku studija
  • voditi zapisnik o provođenju prakse studenata socijalnog rada kako bi im se omogućila prednosti pri zapošljavanju.

 

ZAKLJUČCI VEZANI ZA POJEDINA PODRUČJA
U svrhu daljnjeg razvoja profesije potrebno je:

  • raditi na razvoju i primjeni osnažujućeg jezika socijalnog rada
  • raditi na ojačavanju organizacije socijalnih radnika i povećati pritisak HUSR-a na tijela vlasti u cilju poboljšanja položaja socijalnih radnika
  • aktivnije sudjelovanje HUSR-a u procesu donošenja Zakona o socijalnoj skrbi i reforme sustava jer se to reflektira na standarde socijalnog rada i poštivanje ljudskih prava
  • poboljšanje materijalnih i kadrovskih resursa u socijalnoj skrbi
  • računalna povezanost sustava
  • multidisciplinarni pristup u radu, povezanost stručnjaka, institucija i civilnog društva (poticati timski rad)
  • preispitati i izraditi normative rada u skladu sa suvremenim zahtjevima profesije i međunarodnim normama koje su puno manje nego kod nas
  • izbalansirati broj klijenata i težinu problematike kod klijenata
  • raditi na trajnom informiranju javnosti o obvezi čuvanja profesionalne tajne – potreba uvođenja glasnogovornika u sustavu socijalne skrbi
  • poticati osnivanje udruga za potrebe korisnika, raditi na senzibilizaciji javnosti
  • biti aktivniji u donošenju prijedloga zakona kako se ne bi donio zakon, a da nisu ostvareni potrebni uvjeti za provođenje zakona
  • raditi na promociji nevladinih organizacija i njihovog djelovanja u području socijalne skrbi u lokalnim zajednicama
  • postojeći standardi socijalnog rada ograničavajuće djeluju na korisnike i socijalne radnike
  • zahtijevati uvođenje socijalnog radnika u sve bolnice po modelu 1 socijalni radnik na 50 – 100 kreveta

 

DJECA U SKRBI

  • Uočen je značaj instrumentarija socijalnog rada i izbor instrumenata za analiziranje informacija, donošenje odluka i prezentacija pred drugim institucijama.
  • Sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje povećava profesionalnu kompetentnost i smanjuje socijalni stres.
  • Suvremeni model medijacije skraćuje trajanje sudskog procesa i time umanjuje stres svih sudionika.
  • Uključivanjem djece u postupak medijacije ostvaruje se više dobrobiti za dijete.
  • Sigurna kuća u Zagrebu je dobar primjer angažmana lokalne zajednice u rješavanju problema žrtava obiteljskog nasilja; time se na najbolji način odgovara na potrebe zaštite majki i djece.
  • Potrebe za informacijama o zajedničkoj bazi posvojitelja.
  • Naznačena su vrijedna iskustva i škole za posvojitelje i potom osnovanog kluba posvojitelja u cilju trajne međusobne podrške.
  • Istraživanje delinkventnog ponašanja mogu ukazati na potrebu prevencije.
  • Mediji, škola, lokalna zajednica – čimbenici u prevenciji delinkventnog ponašanja.
  • Portali specijalizirani za mlade – oblik prevencije delinkventnog ponašanja.

 

DJECA U INSTITUCIONALNOJ SKRBI

  • Raditi na uvođenju izmjene Zakona o socijalnoj skrbi da niti jedno dijete ne bi smjelo ostati u instituciji duže od 6 mjeseci ili maksimalno godinu dana u posebnim uvjetima.
  • Paralelno s tim treba razvijati specijalizirano udomiteljstvo za djecu do treće godine starosti obavezno, a optimalno do sedme godine djetetovog života (djecu s psihičkim poremećajima).
  • Produljiti pravo majki na boravak u materinskom domu do 3 godine.
  • Raditi na promjenama pravilnika da se u domu formira tim sastavljen od psihijatra, psihologa, socijalnog pedagoga i socijalnog radnika.
  • Raditi na osvještavanju potrebe uvođenja specijaliziranog obrazovanja za odgajatelje u domu u kurikulum obrazovanja odgajatelja.
  • Potrebno je pravno regulirati vikend udomiteljstva i udomljavanja za vrijeme blagdana.
  • Raditi na poboljšanju komunikacije i koordinacije između Centara za socijalnu skrb, škola i domova.
  • Raditi na izmjeni pravilnika o kvalifikacionoj strukturi stručnjaka za rad u domovima.
  • Uvesti psihofizičku i stručnu provjeru stručnjaka u cilju dobivanja i produžetka licence za rad u domu (osnivanje komore).
  • Uvesti obveznu i permanentnu edukaciju i superviziju za sve stručnjake u domu.
  • Ponuditi volonterima strukturirani program aktivnosti volontera integriran u program doma.
  • Aktualizirati obiteljske sudove, educirati obiteljske suce i kompletne timove sudova.
  • Uvesti socijalnog radnika u škole – pojačati aktivnosti i rad socijalnog radnika na integraciji djece iz doma u lokalne zajednice i škole.
  • Timski/suradnički rad i s roditeljima i s djecom od strane i Centara za socijalnu skrb i domova.
  • Kod izrade razvojnog plana za djecu smještenu u dječjim domovima potrebno je posvetiti više pažnje sadržaju razvojnih planova nego njihovoj formi.
  • Važno je uključiti djecu u izradu razvojnih planova.

RADITI NA OSTVARIVANJU I OŽIVOTVORENJU DONESENIH ZAKLJUČAKA

VEZANI ČLANCI

0 148

0 122