Tko može i kako spriječiti nasilje u obitelji?

2430

U mjesecima koji su prethodili, mediji su učestalo pisali i govorili o profesiji socijalnog rada i sustavu socijalne skrbi općenito. Primjećeno je da su medijima najzanimljivi slučajevi odabrani upravo između onih najtežih, koji su ujedno emocionalno najobojeniji, a za čije je rješavanje uvijek potrebno uključivanje čitavog niza stručnjaka različitih profesija.

Negativni konteksti u kojima su novinari predstavljali našu struku potiče na samopropitivanje kako o vlastitoj profesionalnoj ulozi i zadacima tako i o posljedicama stvorene negativne slike u društvu u našem svakodnevnom radu s korisnicima prava iz sustava socijalne skrbi – s ljudima koje poštujemo i čije poštovanje očekujemo.

Slijedom navedenog, u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika, dana 03. srpnja 2006. god. održan je Okrugli stol pod nazivom “Tko može i kako spriječiti nasilje u obitelji?” tijekom kojeg je iznijeta sva težina i kompleksnost bavljenja problematikom nasilja u obitelji.

Pozivu su se odazvali:

  • Romana Galić – Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje
  • Dorica Nikolić – Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
  • Ksenija Bauer – Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
  • Ines Vrban – Hrvatska udruga socijalnih radnika, moderatorica
  • Gordana Buljan Flander – Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba
  • Marija Pavić – Udruga ravnatelja centara za socijalnu skrb
  • Gordana Lukač Koritnik – pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
  • Suzana Kulović – Autonomna ženska kuća Zagreb
  • Mila Jelavić – pravobraniteljica za djecu
  • Vlasta Grgec Petroci – Centar za socijalnu skrb Zagreb
  • Tatjana Katkić Stanić – Hrvatska udruga socijalnih radnika, predsjednica

U radu Okruglog stola sudjelovali su i djelatnici centara za socijalnu skrb iz nekoliko hrvatskih gradova (Zagreb, Split, Novi Marof), djelatnici drugih ustanova iz sustava socijalne skrbi (sklonište za djecu i žene žrtve nasilja iz Osijeka) te drugi zainteresirani građani.

Na samom početku dr. sc. Gordana Buljan Flander obavijestila je prisutne da već ove jeseni Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba zbog premalog broja stručnjaka i prevelikog broja obitelji koje preko centara za socijalnu skrb dolaze na obradu više neće moći raditi na način kao što je to bilo do sada, što otvara sljedeća pitanja:

  1. Kamo s tim obiteljima?
  2. Na koji način senzibilizirati nadležne o potrebi ekipiranja timova stručnjaka u sklopu centara za socijalnu skrb?

Romana Galić iz Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje navela je da je u tijeku osnivanje Ustanove za smještaj žena i djece žrtava nasilja – DUGA kao i izrada Zagrebačke strategije za borbu protiv nasilja.

Ksenija Bauer iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi informirala je prisutne da će Ministarstvo uskoro započeti s kontinuiranim edukacijama djelatnika centara za socijalnu skrb. Međutim, za sada ostaje neriješeno pitanje kroničnog nedostatka supervizije djelatnika socijalne skrbi, posebice socijalnih radnika kao djelatnika koji su uvijek prvi na udaru kako stranaka tako i medija.

ZAKLJUČCI:

  1. Posao djelatnika u sustavu socijalne skrbi ne smije se više raditi bez supervizije.
  2. Nužno je uspostavljanje i održavanje dobre koordinacije između svih resora unutar sustava socijalne skrbi (ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i druga nadležna ministarstva, centri za socijalnu skrb, jedinice lokalne samouprave, sudovi, policija, nevladine udruge…).
  3. Potrebno je definirati djelokrug rada svakog pojedinog resora kako bi se uspostavila što kvalitetnija međuresorna suradnja.
  4. Nužno je definirati i pridržavati se pravila ponašanja kako reagirati na medijske napise (primjer dobre prakse Njemačka i Belgija) – Javnost mora znati što je profesionalna tajna!
  5. Struka mora izlaziti u javnost na stručan način jer će se takve situacije nastaviti pojavljivati – odrediti predstavnika struke u javnosti (glasnogovornik).
  6. Prilikom svakog istupa u medijima s drugim službama dogovoriti zajednički stav i prije istupa provjeriti sve relevantne informacije o pojedinom slučaju.
  7. Kontinuirano jačati status Hrvatske udruge socijalnih radnika kao strukovne udruge i štititi dignitet struke.
  8. Detaljnije razraditi Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji posebice vezano uz postupak izdvajanja žrtve iz obitelji.
  9. Definirati materijalnu, kaznenu i osobnu odgovornost svih organizacija i pojedinaca koji u javnost izlaze s neistinitim navodima, pri čemu idu na štetu drugih dijelova sustava s kojima bi prvenstveno trebali surađivati.
  10. U nadležnom ministarstvu osigurati bolje uvjete rada socijalnih radnika u centrima za socijalnu skrb – do kraja provesti kompjuterizaciju, umrežavanje centara, osigurati pristup internetu; oformiti specijalizirane timove u centrima za socijalnu skrb imajući u vidu sadašnju preveliku odgovornost pojedinca s obzirom na složenost problematike.
  11. Češće održavati ovakve tematske susrete.