Naslovnica Obavijesti

Simpozij: “Za Života”

0 118

Dom za starije osobe Sveti Josip Zagreb u suradnji s Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskom udrugom socijalnih radnika povodom tridesete godišnjice rada Doma organizirao je simpozij pod nazivom Za Života. Simpozij se održavao 10. i 11.lipnja 2019. godine u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu.

Cilj simpozija bio je razvoj palijativnog pristupa u sustavu socijalne skrbi i osnaživanje stručnjaka koji rade s oboljelim korisnicima u palijativnoj fazi bolesti i njihovim članovima obitelji.

Svoja znanja i iskustva prenijeli su stručnjaci različitih profesija: socijalni radnici, medicinske sestre, pravnici, liječnici, psiholozi i drugi.

Zaključci simpozija ukazuju na nekoliko smjernica: 

  • Nužnost definiranja palijativne skrbi u okviru sustava socijalne skrbi

Domovi za starije osobe pružaju palijativnu skrb osobama kod kojih više nisu primjenjivi postupci kurativne medicine, a što nije prepoznato kao usluga te nije potpomognuto adekvatnim ljudskim resursima (dodatnim osobljem koje je educirano iz područja palijativne skrbi) kao niti adekvatnim prostorom i drugom opremom. Potrebno je uslugu palijativne skrbi učiniti dostupnijom osobama starije životne dobi koje boluju od neizlječivih bolesti. Isto tako, potrebno je omogućiti članovima obitelji kvalitetnu pomoć i podršku tijekom palijativne skrbi o korisniku kao i nakon gubitka bliskog člana obitelji (usluga žalovanja). 

  • Potrebno je zagovarati promjene pri nadležnim Ministarstvima kroz zakonske okvire (Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku)

Zajedničko zagovaranje stručnjaka koji rade s oboljelima i članovima obitelji kako bi se uskladili pravni akti s potrebama oboljelih i članova obitelji. 

  • Uključivanje socijalnih radnika kao ravnopravnih članova tima

Zbog cjelovitosti palijativne skrbi te boljeg i sveobuhvatnijeg odgovaranja na potrebe korisnika i njihovih obitelji potrebno je na postojećoj specijalističkoj razini palijativne skrbi (mobilni tomovi pri domovima zdravlja, bolnički odjeli i druge ustanove palijativne skrbi) uključiti socijalne radnike kao ravnopravne članove tima na puno radno vrijeme s opisom poslova propisanim od strane komore socijalnih radnika. 

  • Potreba za kontinuiranim edukacijama budućih stručnjaka i stručnjaka koji rade u palijativnoj skrbi

Edukacija iz područja palijativne skrbi trebala bi započeti kroz studijsko obrazovanje budućih stručnjaka kako bi daljnjim radom budući stručnjaci mogli nadograđivati i unaprijeđivati palijativnu skrb. Potrebno je kontinuirano provoditi edukacije za osobe koje rade u palijativnoj skrbi kako bi unaprijedili znanje te ga uskladili s potrebama korisnika i obitelji. 

  • Jačanje koordinacije različitih sustava u palijativnoj skrbi

Potrebno je razvijati razmjenu informacija kako bi smanjili vrijeme od detekcije potrebe korisnika do zadovoljenja istih. Također na razini lokalne zajednice sustavi skrbi (socijalni i zdravstveni) trebali bi redovito surađivati i izmjenjivati podatke o korisnicima koji su u potrebi za palijativnom skrbi kako bi zajedno kreirali primjerene politike i usluge koje će odgovoriti na potrebe. 

  • Osvješćivanje šire javnosti i informiranje o postojećim uslugama i resursima u zajednici

Potrebna je veća uključenost i doprinos cijele zajednice u razvoju palijativne skrbi. Zagovaranjem prava oboljelih te informiranje kroz medije potrebno je učiniti postojeće usluge prepoznatljive i dostupnije. 

  • Potrebno je inicirati nove modele financiranja palijativne skrbi

Razvojem i osnivanjem zaklada putem Europskih fondova razvijati projekte kojima bi se financijski i infrastrukturno pomoglo razvoju palijativne skrbi unutar domova za starije osobe kao i širenje mreže drugih oblika palijativne skrbi (timovi u zajednici, bolnički odjeli, ambulante za bol itd.) 

  • Uvođenje kontinuirane supervizije stručnjaka koji rade u palijativnoj skrbi

Supervizija kao metoda osnaživanja stručnjaka neophodna je za pružatelje palijativne skrbi budući da su svakodnevno izloženi smrti, gubitku i vrlo složenim emocijama s kojima se bez obzira na edukaciju i iskustvo teško nositi bez kvalitetne i intenzivne stručne podrške. 

  • Jačanje uloge volontera i civilnog društva u palijativnoj skrbi

Volonteri u palijativnoj skrbi čine značajan doprinos osobito za oboljele korisnike koji su u vlastitim domovima. Njegovateljima je potrebno vrijeme za odmor, odlazak na liječničke preglede i provedbu svakodnevnih aktivnosti što često zbog skrbi za oboljelog člana obitelji postaje zanemareno.