Naslovnica Aktualnosti

Etički standardi komunikacije socijalnih radnica i socijalnih radnika na društvenim mrežama i u javnom komunikacijskom prostoru

0 73

Svjesni činjenice da živimo u vremenima u kojima je utjecaj društvenih mreža iznimno visok i gdje one postaju ključna platforma pojedinaca, grupa i organizacija za prenošenje mišljenja i komuniciranja s javnošću, važno je posebno skrenuti pažnju na način, granice i odgovornosti u takvoj vrsti javne komunikacije. Naime, utjecaj društvenih mreža na komunikacijsku kulturu danas ima svojih prednosti i ograničenja. Neke od prednosti korištenja društvenih mreža je lakše i brže informiranje i prenošenje komunikacijskih poruka, ravnopravno sudjelovanje u javnoj sferi, razmjena mišljenja, a društvena mreža ima potencijal javne rasprave kao temelja demokracije i utjecaja na društvene promjene. No, s druge strane iznimno je važno imati svijest o tome da smo, iako javno komuniciramo putem svojih privatnih korisničkih računa ili na stranicama koje služe komunikaciji unutar profesije, odgovorni za sve što kažemo ili napišemo u javnom prostoru, pa tako i na društvenim mrežama. Stoga želimo upozoriti na osnovne etičke i komunikacijske standarde u profesiji socijalnog rada, koji su velikim dijelom i univerzalni standardi u međuljudskim odnosima.

U profesiji socijalnog rada ključni profesionalni alat su visoko razvijene komunikacijske vještine. One su integralni dio osobe koja se bavi profesijom socijalnog rada, na način da su utkane kako u njegov/zin profesionalni, tako i privatni način komuniciranja. Također, profesija socijalnog rada se temelji na nekoliko temeljnih vrijednosti koje su polazište u svakom djelovanju socijalnih radnica i socijalnih radnika, a navedene su i u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika. Neke od  vrijednosti su da: „socijalne radnice i socijalni radnici svojim djelovanjem promiču pozitivne vrijednosti zajednice i života ljudi u zajednici“, „promiču pozitive socijalne promjene“, „nastoje u što je moguće većoj mjeri profesionalne vrijednosti socijalnog rada integrirati u privatni život“, ukazuju na „važnost kvalitetnih međuljudskih odnosa te ih svojim djelovanjem nastoje unaprijediti“ te iskazuju „predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja“. Iako se ove vrijednosti ponekad kod stručnjaka mogu razumjeti na različite načine pa ih onda i različito (javno) komuniciraju, iznimno je važno naglasiti kako je o njima potrebno voditi računa i u sferi stručne i javne komunikacije od strane profesionalaca. Jedna od temeljnih odredbi u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika Republike Hrvatske je Odnos prema profesionalnoj sredini. Pritom se posebno naglašava važnost kolegijalnog pristupa u profesiji pri čemu se navodi da su se „socijalne radnice i socijalni radnici dužni odnositi prema suradnicima i suradnicama s poštovanjem i nastojati unapređivati suradnju s njima kao i sa svima s kojima surađuju izvan ustanove u kojoj rade“. Ujedno, u istoj temeljnoj odredbi se navodi da je „dužnost socijalnih radnica i socijalnih radnika ukazati na neodgovarajuće postupke kolegica i kolega, poslodavaca i osnivača u profesionalnom odnosu prema suradnicima“. Ova posljednja odredba se odnosi i na dužnost da socijalni radnici ukažu na nezadovoljstvo suradnicima, ali i poslodavcem. Također, jedna od temeljnih odredbi sadržanih u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika RH je i Utjecaj na političko – pravno društveno uređenje. Ona također poziva na aktivizam i poduzimanje inicijativa od strane socijalnih radnica/ka koji „trebaju predlagati i poduzimati inicijative u području zakonodavstva i socijalne politike koje su u interesu korisnika i korisnica i profesionalne zajednice“ i kritički se osvrnuti na rad nadležnih službi i drugih organizacija. U skladu s tim je da su: „socijalne radnice i socijalni radnici dužni javno upozoriti na svaku praksu i politiku koja odstupa od načela socijalne pravednosti, diskriminira članove društva na temelju njihovih obilježja, sprječava ili otežava pristup društvenim resursima i uslugama“. Stoga je sasvim opravdano i važno da se socijalni radnici/e javno očituju, bore i ukazuju na nezadovoljstvo, primjerice, uvjetima rada, zakonodavnim okvirom, vođenjem od strane nadležnih državnih i stručnih tijela, no, pritom je također važno voditi računa o načinu na koji se to nezadovoljstvo ili kritičnost komunicira s javnošću i svim ostalim uključenim dionicima. Svakim vrijeđanjem, omalovažavanjem ili generaliziranjem pojedinaca, grupe ili organizacije, kako u sferi djelatnosti socijalnog rada, tako i šire, grubo se krše osnovna načela, vrijednosti i temeljne odredbe etike socijalnog rada, ali i općenito visoki komunikacijski  standardi profesije. Vezano uz temeljnu odredbu Etičkog kodeksa socijalnih radnica i socijalnih radnika RH pod nazivom Odnos s javnošću navodi se, između ostalog, da „socijalne radnice i socijalni radnici nastoje u široj društvenoj javnosti prezentirati svoju djelatnost kroz sudjelovanje na javnim skupovima i tribinama, stručnim i znanstvenim skupovima, pisanjem i objavom stručnih i znanstvenih  radova kao i drugim oblicima informiranja građana putem različitih medija“. Stoga pozivamo na upravo ovakve oblike komuniciranja s javnošću, pri čemu je potrebno voditi računa o etici i standardima profesije. Naime, iskazivanje kritike, nezadovoljstva, aktivizma i predlaganja promjena koje se tiču djelatnosti socijalnog rada je legitimno i sastavni je dio proaktivnog djelovanja naše profesije, ali je pritom neophodno voditi računa o etičnosti te koristiti standardizirane komunikacijske alate.

Stoga pozivamo na profesionalnost i visoke etičke standarde u javnoj komunikaciji socijalnih radnika/ca, gdje se korištenjem društvenih mreža nerijetko isprepliću osobni i profesionalni način komunikacije i iskazivanje stava te je ponekad tanka linija između toga gdje profesionalni stav i način komunikacije prestaje, a osobni započinje, a osobito kada se radi o područjima koja se tiču naše profesije. Pritom još jednom naglašavamo vrijednosti navedene u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika RH pri čemu se navodi da „socijalni radnici/e nastoje u što je moguće većoj mjeri profesionalne vrijednosti socijalnog rada integrirati u privatni život“ kao i na vrijednost koja se odnosi na „predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja“. Napominjemo da je od strane struke važno ukazivati na praksu i politiku koja odstupa od načela pravednosti ili koja na bilo koji način otežava položaj kako korisnika tako i stručnjaka. No, pritom je važno voditi računa o načinu na koji se to iskazuje, koji ne generalizira, vrijeđa ili omalovažava one prema kojima se određena kritika upućuje ili koji ih proziva ad hominem na neadekvatan i neetičan način.

Polazeći od temeljne odredbe u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika Republike Hrvatske koja se odnosi na Poštovanje integriteta i dostojanstva korisnika i korisnica, pozivamo cijelu profesionalnu zajednicu da jednako tako poštuje integritet i dostojanstvo i svih ostalih dionika o kojima se javno komunicira u javnom prostoru i na društvenim mrežama.

Etičko povjerenstvo
Hrvatska udruga socijalnih radnika