Naslovnica Aktualnosti

Komentar HUSR-a na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama

0 37

Predlažemo da se u Izmjene  i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj  školi  unese odredba po kojoj  će  stručni suradnik  u školskoj ustanovi  uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije, magistra logopedije, magistra socijalne  pedagogije, obavezno biti i magistar socijalnog rada, a po  mogućnosti  i magistar socijalne  politike.

Ovaj prijedlog u skladu je s najvažnijim  nacionalnim  i međunarodnim  dokumentima  koji nalažu da se djeci i mladima kao najosjetljivijoj socijalnoj skupini osiguraju  primjereni  uvjeti  za uspješan  psihofizički razvoj, odgoj i obrazovanje  i zaštitu od  svih  oblika  zlouporabe i  zanemarivanja, te pravovremena i učinkovita pomoć i podrška u cilju smanjenja rizika od socijalne isključenosti.

Nažalost, postojeća praksa u našoj zemlji to ne omogućuje. Sustav skrbi o djeci koja  žive pod rizikom nije integriran, a intervencije su često zakašnjele. Škole su primarno  usmjerene na obrazovanje i  obrazovne potrebe učenika dok je zadiranje  u obitelj  tema  koju  većina  učitelja/ škola želi izbjeći. Centri za  socijalnu skrb uglavnom nemaju pravovremen pristup informacijama o djetetu  što nosi dugoročne  i često nepopravljive  posljedice jer vrijeme ne radi u prilog djeci.

Posljednjih dvadesetak godina kod nas kao i u mnogim drugim zemljama bilježi se porast djece i mladih s teškoćama mentalnog zdravlja kao i porast broja drugih oblika neprihvatljivog ponašanja u toj populaciji (konzumiranje sredstava ovisnosti, vršnjačko nasilje, napuštanje  redovnog školovanja, …).

Sve je veći broj obitelji koje su suočene sa siromaštvom, nasiljem u obitelji, rastavama roditelja i nemogućnošću da se dogovore oko sadržaja roditeljske skrbi i usmjere na potrebe djeteta.

U porastu je  broj djece  sa specifičnim poteškoćama učenja i djece koja su zbog različitih rizičnih faktora u obitelji ili užoj i široj okolini posebno osjetljiva i zahtijevaju  interdisciplinarni  i integrirani pristup sa ciljem  njihovog socijalnog uključivanja.

Ekonomske i migracijke  krize  mijenjaju potrebe zajednice  i zahtijevaju  prilagodbu u području zaštite  djece bez pratnje ili djece migranata i azilanata koja dolaze  iz drugačijeg obrazovnog i kulturološkog okruženja, a koju je potrebno zaštititi i integrirati u novu sredinu u  promijenjenim uvjetima odrastanja.

Škola kao socijalni prostor mjesto je za rano prepoznavanje i prevenciju brojnih  razvojnih rizika  djeteta  i poduzimanje  ranih socijalnih intervencija  kojima  se može osnažiti  obitelj, roditelji i samo dijete za uspješno suočavanje s  osobnim , obiteljskim i društvenim  izazovima.

Djelatnost  socijalnog rada  u području  odgoja i obrazovanja/ školski socijalni rad  usmjeren je na povećanje resursa  za  uspješan odgoj, obrazovanje  i ukupan  razvoj i socijalizaciju svakog učenika kroz suradnju škole  i  obitelji,  te  koordiniranje različitih  pružatelja  usluga  u  postupcima  zaštite  učenika koji žive pod rizikom u cilju poboljšanja kvalitete života  u zajednici.

U tom kontekstu školski socijalni rad može značajno doprinjeti  smanjenju  broja  učenika koji su zbog  ranog  napuštanja /  prekida redovnog  obrazovanja  u visokom  riziku od  siromaštva i socijalne  isključenosti.

U  neposrednom radu s djecom i mladima  kroz individualni i grupni pristup socijalni radnici u školi doprinose razvoju njihovih socijalnih vještina, vještina komunikacije  i nenasilnog rješavanja sukoba, te usvajanju znanja o vlastitim pravima,  samozastupanju i  uvažavanju različitosti i dostojanstva  svake osobe .

Slijedom navedenoga  školski  socijalni rad  kao specifično područje  djelatnosti  socijalnog rada može značajno doprinjeti odgoju i  obrazovanju , te   ukupnoj  zaštiti  prava i dobrobiti djece u našem društvu i potaknuti  promjene  koje  postojeća  praksa  nameće.

Činjenica da je u  hrvatskim osnovnim školama danas zaposleno samo šest  socijalnih radnika ukazuje na potrebu jačanja stručnih resursa kako bi ovaj važni sustav mogao uspješno i pravovremeno odgovoriti na  višestruke  i  vrlo kompleksne  potrebe  djece i mladih pod rizikom koji u većoj ili manjoj mjeri utječe na njihov odgoj i obrazovanje.

U  tom smislu važno je istaknuti  da  sustav odgoja i obrazovanja ima pristup svakom djetetu u Hrvatskoj  za razliku od sustava socijalne  skrbi koji  se najčešće uključuje  tek kada su problemi jako vidljivi i  kada je  za njihovo rješavanje  potrebno poduzeti   složenije  i dugotrajnije  mjere  zaštite. 

U prilog tome  dovoljno  govore iskustva većine zemalja Europske Unije  u kojoj je  školski  socijalni rad  dobio  svoje mjesto i ravnopravnu  ulogu. U 25  zemalja Europske Unije (od 28 članica EU) socijalni radnici su obavezno zaposleni u školi kao članovi stručnog tima.