Naslovnica Aktualnosti

Javno savjetovanje – Primjedbe i prijedlozi HUSR-a na prijedlog Pravilnika o standardima za pružanje socijalnih usluga

0 114

Prijedlog Pravilnika o standardima za pružanje socijalnih usluga u cjelini je neusklađen i zahtijeva brojne promjene, dopune i jasnija određenja.

Pravilnikom se propisuju minimalni uvjeti za pružanje socijalnih usluga, standardi za pružanje usluga, tri različite razine usklađenosti sa standardima usluga i dva kriterija vezana uz broj izvršitelja socijalnih usluga ( katalog).

Uvođenje različitih razina socijalnih usluga je stručno opravdano i poželjno obzirom da omogućuje bolje, odnosno, ciljano ugovaranja usluga i tzv. kategorizaciju ustanova te drugačiji način utvrđivanja cijena socijalnih usluga u mreži.

Uvažavajući dostignute standarde usluga, resurse i potrebe sustava poželjno je razmotriti mogućnost da se stručni i prostorni standardi za pružanje socijalnih usluga iskazuju u dvije razine usklađenosti ( 1. Standard usluge i 2. Viša razina usluge / iznad standarda).

U tom kontekstu potrebno je Pravilnikom propisati minimalne uvjete za pružanje socijalnih usluga u mreži kao standard usluga koji mora zadovoljiti svaki pružatelj, s jasno definiranim uvjetima prostora, opreme i minimalnog broja izvršitelja (prva razina usklađenosti) i višu razinu usluga s jasno definiranim posebnim (dodatnim) uvjetima prostora, opreme i maksimalanog broja izvršitelja (druga razina usklađenosti).

Nadalje, Pravilnikom se utvrđuju optimalni standardi prostora i opreme pružatelja uz istovremeno smanjenje broja izvršitelja usluga. Ovakav pristup dugoročno nosi ozbiljne rizike za ukupno smanjenje dostignute razine kvalitete socijalnih usluga i pogoduje privatnom sektoru koji već sada u većini slučajeva ima više standarde prostora i opreme, ali značajno niže stručne standarde usluge u odnosu na ustanove čiji je osnivač RH i decentralizirane domove.

Stoga, ukoliko želimo zadržati dostignutu razinu kvalitete socijalnih usluga ukupan broj izvršitelja ne smije se smanjivati.

Potrebno je jasnije i potpunije definirati (opisati) pojedine aktivnosti za pružanje socijalnih usluga (npr: briga o zdravlju, socijalni rad, izvainstitucijske usluge ) i opseg usluga (npr. stupnjevi usluga smještaja osoba starije životne dobi).

Pravilnikom je potrebno ponovno omogućiti ustrojavanje najmanje dva Odsjeka u okviru istog Odjela čime će se poboljšati upravljanje procesima rada u ustanovi s većim brojem zaposlenih.

Zabrinjava činjenica da su ovim Prijedlogom Pravilnika povrijeđene odredbe Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN br: 124/11, 120/12 ) kojim je u članku 4. propisano koje poslove može obavljati socijalni radnik sa završenim preddiplomskim studijem socijalnog rada, a koje poslove može obavljati socijalni radnik sa završenim preddiplomskim i diplomskim studijem socijalnog rada .
Pravilnikom su za različite razine usklađenosti sa standardima propisane i različite razine obrazovanja socijalnih radnika što je pravno neutemeljeno i zahtijeva promjenu.

Poslovi socijalnog rada (prema opisu) neovisno o razini usklađenosti sa standardima socijalne usluge su uvijek isti i može ih obavljati isključivo socijalni radnik sa završenim preddiplomskim i diplomskim studijem socijalnog rada.
Prema citiranom Zakonu socijalni radnik sa završenim preddiplomskim studijem socijalnog rada može u svakoj od tri razine usklađenosti obavljati poslove stručnog suradnika-terapeuta.

Općenito, propisani uvjeti koje treba zadovoljiti socijalni radnik (ali i drugi stručni radnici) u trećoj razini usklađenosti nisu stručno utemeljeni jer adekvatnu stručnu uslugu u trećoj razini usklađenosti mogu pružiti stručnjaci s završenim diplomskim studijem. Ovo je važno imati u vidu kako bi se izbjegle moguće nepotrebne poteškoće u licenciranju visokokvalitetnih pružatelja koji nemaju niti moraju imati zaposlene specijaliste.

Nastavno na navedeno, ovaj Prijedlog Pravilnika potrebno je u cijelosti revidirati i jasno definirati standarde za pružanje socijalnih usluga u mreži utemeljene na potrebama i resursima sustava socijalne skrbi i dostignitim stučnim standardima u našoj praksi.

Predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić