Subota, Siječanj 23, 2021
Naslovnica Authors Članci od zkerkez

zkerkez

396 ČLANCI 0 KOMENTARI

0 966

Udruga socijalih radnika ZadarPovodom obilježavanja Svjetskog dana socijalnih radnika 2014.g. na temu: „Socijalne i ekonomske krize- rješenja socijalnog rada“, Udruga socijalnih radnika Zadar je organizirala prigodno predavanje u prostoru Gradske knjižnice Zadar 19.3.2014.g. u 12 sati.

Prigodno predavanje su održali prof. dr. Vladimir Gruden i mag.soc.rada Fani Novković, s temom „Komunikacija kao vještina u prevenciji stresa“. Predavači su sve pozvane upoznali s osnovama verbalne i neverbalne komunikacije, te način na koji komunikacija može pomoći u svakodnevnim stresnim situacijama. Nakon formalnog dijela predavanja, održala se rasprava o stresu u profesionalnoj i osobnoj sferi socijalnih radnika i ostalih pomagaćih profesija.

Za navedeno predavanje upućen je javni poziv u medije, te su upućeni pozivi članovima Udruge socijalnih radnika Zadarske županije, te ustanovama/organizacijama/udrugama s područja Zadra koji su u pomagajućim djelatnostima. Navedeno predavanje Udruga je željela darovati svima koji su izloženi različitim profesionalnim i osobnim izazovima te stresu u kriznim razdobljima.

Predavači su nam dali novi uvid u prevenciji stresa te su nam svojim predavanjem i primjerima pokazali kako da se vlastitim snagama izvučemo iz stresnih situacija i prerađujemo stres kako bi spriječili negativne aspekte manifestiranja na naše cjelokupno zdravlje.

Predavanje je i medijski popraćeno od strane lokalnih medija: 057 info, E zadar i Znet.

Okupljeni su izrazili veliko zadovoljstvo i zahvalu Udruzi socijalnih radnika Zadar na navedenom predavanju i izrazili su potrebu za češćim predavanjima iz područja koja su potrebna za osobni i profesionalni razvoj.

Predsjednica Udruge
Marija Pletikosa

Kao i prijašnjih godina Svjetski dan socijalnog rada 18.03.2014.godine obilježili smo kao dan otvorenih vrata u ustanovama socijalne skrbi. Putem lokalnih medija i tiskovina obavijestili smo javnost o događanjima povodom Dana socijalnog rada (Radio Koprivnica, radio Križevci, Podravski list). Dana 12.03.2014.godine na Radiju Koprivnica održana je emisija u sklopu koje se govorilo o Svjetskom danu socijalnog rada, dana 18.03.2014. emitirana je radio emisija na Radiju Križevci također vezano za obilježavanje dana socijalnog rada.U Koprivnici smo imali štand na kojem smo građane informirali o socijalnom radu i dijelili su se prigodni leci izrađeni za ovu prigodu u organizaciji Doma za starije i nemoćne osobe Koprivnica. Na dan otvorenih vrata odazvale su se institucije sa kojima redovito surađuju ustanove socijalne skrbi. Posjetiteljima su podijeljeni informativni materijali o socijalnom radu.

Zahvaljujem svim kolegicama i kolegama na trudu oko organizacije dana otvorenih vrata i aktivnosti koje su proveli.

mr.sc. Kristina Frtalić, dipl.soc.rad.

0 1231

Ksenija NapanPoštovane kolegice i kolege,

najavljujemo predavanje pod naslovom “Izazovi terenske prakse studenata socijalnog rada – iskustva Novog Zelanda” koje će se održati u petak, 27. lipnja 2014. od 11-13 sati, u dvorani I Studijskog centra socijalnog rada, Nazorova 51.

Predavanje će održati Ksenija Napan, socijalna radnica i izvanredna profesorica na MaaseyUnversity, Auckland, New Zealand, inače bivša nastavnica Studijskog centra socijalnog rada i naša dugogodišnja suradnica te vas ovim putem pozivamo da se odazovete.

Predavanje je prije svega namijenjeno kolegama koji su kao terenski nastavnici sudjelovali u vođenju studenata socijalnog rada na praksi dodiplomskog i diplomskog studija, ali i onima koji su ubuduće zainteresirani za obavljanje uloge terenskih nastavnika. Također ovo je prilika da damo zajednički osvrt na terensku praksu naših studenata i razmijenimo iskustva na tu temu.Predavanje bi bilo bodovano od strane Hrvatske komore socijalnih radnika (obzirom da je Pravilnik o bodovanju u izradi, točan broj bodova bit će dan naknadno).

S veseljem očekujemo vaš dolazak

Prof. dr. sc. Kristina Urbanc
Nositeljica terenske prakse diplomskog studija

Prof. dr. sc. Zoran Šućur
Predstojnik Studijskog centra socijalnog rada

0 1905

Priručnik “Kako kada krene naopako – Vodič kroz usluge centra za socijalnu skrb u zaštiti djece i obitelji” nastao je kroz projekt “Zaštita dječjih prava u tretmanu visoko rizičnih obitelji”, koji je proveden u partnerstvu Udruženja Djeca prva i Centra za socijalnu skrb Zagreb – uredi Dubrava i Sesvete.

Priručnik možete preuzeti klikom na sljedeći link:

Vodič kroz usluge centra za socijalnu skrb u zaštiti djece i obitelji

0 2661

Priručnik za škole i stručnjake socijalnog rada
«LJUDSKA PRAVA I SOCIJALNI RAD»

UJEDINJENI NARODI, Geneva i New York, 1994.

NARUDŽBENICA

Naslovnica - Ljudska pravaDugi niz godina se Centar za ljudska prava Ujedinjenih naroda, razvojem programa osposobljavanja i izvještavanja, bavi promoviranjem i zaštitom ljudskih prava. Ovi su programi posebno namijenjeni onim skupinama koje su na pozicijama da mogu utjecati na ljudska prava na nacionalnoj razini: članovima parlamenta i zakonodavnih tijela, sucima, pravnim zastupnicima, državnim odvjetnicima, policijskom i vojnom osoblju, nastavnicima, medijima i članovima nevladinih organizacija. Nedavno proširenje ovih programa navelo je Centar za širenje fokusa na druge ključne struke uključujući zdravstvene i socijalne radnike.

Programi stručnog osposobljavanja za ljudska prava u Centru vode stručnjaci s priznatim stručnim znanjem (kako praktičnim, tako i teorijskim) u relevantnim područjima. Naglasak je stavljen na kreativne, interaktivne metode poduke koje pružaju najbolje mogućnosti za pružanje aktivnog, angažiranog sudjelovanja onih koji sudjeluju u programu.

Kao dio svojih nastojanja u prilagodbi nastave za sudionike, Centar je u procesu izrade nastavnih priručnika koje mogu koristiti i predavači i sudionici. Svaki priručnik sadrži standarde ljudskih prava koja su relevantna za ciljanu skupinu sudionika, zajedno s detaljnim savjetima prikladnih pedagoških tehnika za prenošenje ovih informacija. Predviđa se da će, osim poticanja provođenja stručnog osposobljavanja Centra, ovi priručnici biti vrijedni izvor za organizacije i pojedince koji se bave edukacijom iz ljudskih prava na svim razinama.

Revidirani Priručnik za škole i stručnjake socijalnog rada (prvi put objavljen 1992) je prvi u ovoj značajnoj seriji i priređen je kao zajednički pothvat Centra za ljudska prava i dvije nevladine organizacije – Međunarodne federacije socijalnih radnika i Međunarodne udruge škola za socijalne radnike. Razrađen je s posebnom svrhom povećanja znanja i razumijevanja ove važne skupine stručnjaka u području svih aspekata ljudskih prava i međunarodnih mehanizama koji su stvoreni da bi ta prava štitili.

Očito je da se puno treba učiniti da bi se informiralo ljude o temeljnim ljudskim pravima koje moraju poštovati kad se radi o drugima i koja i sami imaju. To je velika zadaća koja zahtijeva široka nastojanja i privrženost. Priručnik za škole i stručnjake socijalnog rada je značajan korak u ovom prijeko potrebnom nastojanju.

0 1141

Hrvatska udruga socijalnih radnika poziva osobe stradale u poplavama kojima je potrebna psihosocijalna pomoć i podrška da se jave na telefone Udruge:

  • 01 4550 757 – radnim danom od 08.00 do 12.00 sati
  • 098 229 167 – radnim danom do 18.00 sati

 

 

 

0 3133

Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji sa Udrugom socijalnih radnika grada Zagreba i Zagrebačke županije organizirala je tribinu Alkoholizam bez granica: trajni izazov za socijalni rad“ koja je održana u prostoru Tribina Grada Zagreba, Kaptol 27, Zagreb, 27.svibnja 2014. godine.
Tribinu je vodila predsjednica Udruge socijalnih radnika grada Zagreba i Zagrebačke županije gđa. Meri Gatin.

Na tribini je sudjelovalo preko 40 socijalnih radnika zaposlenih u različitim ustanovama socijalne skrbi, jedinicama lokalne samouprave kao i u državnim tijelima.

Tribinu je otvorila predsjednica HUSR-a Štefica Karačić koja je kratkim obraćanjem sudionicima ukazala na potrebu snažnijeg zalaganja socijalnih radnika u javnosti za prevenciju i tretman alkoholizma i drugih oblika ovisnosti koji generiraju brojne probleme na osobnoj, obiteljskoj i široj društvenoj razini. Istaknula je kako svakodnevna praksa socijalnog rada potvrđuje da se uz alkoholizam redovito vežu najsloženiji problemi i da upravo zbog toga pitanje borbe s alkoholizmom ostaje trajni izazov za našu profesiju.

U nastavku su održana četiri izlaganja.

Prvo izlaganje imala je Ana Štimac, socijalna radnica zaposlena u Obiteljskom savjetovalištu Caritasa zagrebačke nadbiskupije, na temu „Uloga socijalnih radnika u tretmanu ovisnika o alkoholu“ u kojem je govorila o kompetencijama profesije socijalnog rada u području prevencije i tretmana alkoholizma.

Iskustvima vlastite prakse u području gospodarstva, centra za socijalnu skrb , obiteljskog savjetovališta i dugogodišnjeg rada u klubovima liječenih alkoholičara kolegica Štimac potvrđuje značaj i učinke socijalnog rada u borbi s alkoholizmom.

Izlaganjem na temu „ Liječenje ovisnika o alkoholu u kontekstu socijalnog rada „ Ivana Mošić Pražetina, socijalna radnica zaposlena u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice ukazala je na složenost i specifičnosti socijalnog rada s ovisnicima o alkoholu u procesu motiviranja za promjenu i prihvaćanja liječenja, te kroz različite oblike odvikavanja od alkohola uključujući i stručni rad s obiteljima ovisnika.

O „ Alkoholizmu u svijetu rada „ izlagao je Marijan Kotarac, socijalni radnik koji se ovim problemom bavi više od tri desetljeća obavljajući poslove socijalnog radnika u Hrvatskoj pošti. Kolega Kotarac je u svome izlaganju podsjetio prisutne na ulogu naše struke u području prevencije i tretmana alkoholizma od 70-tih godina prošlog stoljeća, kroz razdoblje Hudolinove škole, do danas, kada se pitanju alkoholizma u svijetu rada uglavnom pristupa iz perspektive poslodavca i u kontekstu propisa koji reguliraju rad i radne odnose.

Posljednje izlaganje na temu „ Uloga socijalnih radnika u prevenciji i tretmanu alkoholizma u Hrvatskoj „ održala je socijalna radnica Katarina Radat, predsjednica Društva za socijalnu podršku koja je prezentirala istraživanje o radu Klubova liječenih alkoholičara u Hrvatskoj provedeno u suradnji s Anom Miljenović sa Studija za socijalni rad. Ovo istraživanje je potvrdilo prethodna izlaganja, osobito u pogledu djelovanja socijalnih radnika u klubovima liječenih alkoholičara i potaknulo nas na promišljanje o daljnjim aktivnostima HUSR-a na tom planu.

Nakon vrlo konstruktivne rasprave u kojoj su uz stručnjake sudjelovali i liječeni ovisnici o alkoholu doneseni su zaključci značajni za daljnje profesionalne aktivnosti na području alkoholizma.

  1. Uloga socijalnog radnika u području prevencije i tretmana alkoholizma je nezaobilazna i vrlo značajna . Socijalni radnik ima najveće stručne kompetencije za rad s ovisnicima o alkoholu i članovima njihove obitelji. Od motiviranja korisnika za promjenu životne situacije i psihosocijalne podrške i osnaživanja, kroz pomoć u rješavanju konkretnih životnih problema, posebna vrijednost socijalnog rada ogleda se u postignućima na planu odnosa s okolinom, prihvaćanja novih životnih uloga i odgovornosti korisnika za posljedice vlastitog ponašanja, čime se postiže njegova socijalna integracija.
  2. Poslovi socijalnih radnika zaposlenih u zdravstvenim ustanovama na području liječenja ovisnosti o alkoholu nisu adekvatno vrednovani. U evidenciji usluga, izvješajima o radu, statistikama zdravstvenih ustanova i Zavoda za zdravstveno osiguranje stručni socijalni rad nije vidljiv jer se iskazuje kroz liječničke usluge.
  3. Prevencija alkoholizma u našem društvu je potpuno zanemarena. Iako je sasvim jasno da ona treba započeti u obitelji, od samog rođenja, preko predškolskih i školskih ustanova, sve do akademske razine obrazovanja i javnog zagovaranja apstinencije i promicanja zdravog življenja, osobođenog svake ovisnosti, nažalost u našem društvu još uvijek dominiraju drugačiji interesi.
  4. Potrebna su nam sredstva za provođenje kontinuiranih programa edukacije mladih i njihovih roditelja, te profesionalnog osnaživanja stručnjaka i senzibiliziranje medija i javnosti za problem alkoholizma.
  5. Propadanjem gospodarstva i gašenjem poduzeća od 90-tih godina na dalje postupno se smanjuje broj socijalnih radnika zaposlenih u poduzećima.
  6. To se izravno odražava na kvalitetu zaštite radnika, njihovih međusobnih odnosa i suvočavanje s poteškoćama na radnom mjestu, osobito u slučajevima problema s ovisnosti o alkoholu.
  7. Broj klubova liječenih alkoholičara koji djeluju u poduzećima drastično je smanjen, a uloga socijalnog radnika u okviru službe za „ ljudske resurse „ otvara pitanje identiteta i integriteta naše profesije u gospodarstvu, a time i mogućnosti za rad na ovom složenom problemu u skladu s profesionalnim kodeksom socijalnog rada.
  8. Uključivanjem liječenih alkoholičara u KLA smanjuje se recidivizam
  9. Prema preporuci liječnika tretman u KLA uglavnom traje kroz razdoblje do 5 godina. Međutim, praksa pokazuje da taj tretman treba nastaviti i dalje, što je duže moguće, jer se kroz takvu podršku smanjuje mogućnost recidiva.
  10. KLA su najbrojnije i najučinkovitije organizacije civilnog društva u RH koje rade na resocijalizaciji liječenih alkoholičara. Bazična profesija stručnjaka u Klubovima liječenih alkoholičara je profesija socijalnog rada.
  11. Za daljnji rad KLA potrebno je razviti mrežu financiranja (ujednačenost članarina, izvori financiranja) kao i mrežu suradnje KLA s drugim sustavima (zdravstvo, socijalna skrb, pravosuđe).
  12. Za daljnji kvalitetniji rad Klubova potrebno je standardzirati rad – ujednačiti standarde rada (broj članova, trajanje susreta, uključenost u izvanklupske aktivnosti, pijenje tetidisa, održavanje sastanka praznik/blagdan)
  13. U okviru tretmanskog rada sa liječenim alkoholičarima u okviru samih klubova potrebno je razviti rad s pojedinim kategorijama članova (osobe kojima je izrečena obveza liječenja).
  14. Stručnjacima u okviru KLA potrebno je osigurati stručnu podršku (supervizija, dodatne edukacije) te za uspostavu kvalitetnijeg rada potrebno je licenciranje rada u KLA.
  15. U tretmanu alkoholizma u Klubovima potrebito je razvijati obiteljski pristup u radu KLA (dolazak sa članom obitelji).
  16. Uzimajući profesionalne kompetencije socijalnih radnika možemo zaključiti da je profesija socijalnog rada vodeća profesija u izvanbolničkom tretmanu alkoholizma, ali i u području njegove prevencije.
  17. Predlaže se u okviru HUSR-a osnivanje Sekcije socijalnih radnika koji se bave alkoholzmom

 

0 1164

Poplave u istočnoj Slavoniji i susjednim zemljama teško su pogodile stanovnike ovih područja . Mnoge obitelji su ostale bez svojih domova i svega što su imali. Apel za pomoć povezao je ljude diljem zemlje u humanitarne i druge akcije pomoći stradalnicima.

Hrvatska udruga socijalnih radnika pozvala je svoje članove da se u svojim radnim i životnim sredinama angažiraju u humanitarnim i drugim akcijama. Resornom ministarstvu i kolegama na poplavljenim područjima iskazali smo spremnost za volonterski rad na terenu kroz pružanje psihosocijalne podrške stradalnicima i druge oblike pomoći.

Dana 24.svibnja 2014. godine članovi Hrvatske udruge socijalnih radnika zajedno sa studentima socijalnog rada i grupom profesora Studija za socijalni rad obišli su poplavljena područja , uručili stradalima prikupljenu pomoć i volontiranjem u prihvatnim centrima iskazali svoju solidarnost i podršku ljudima koje je zadesila ova teška nevolja.

Prema ranijem dogovoru s odgovornim osobama na poplavljenom području posjetili smo pet prihvatilišta: Cerna, Gradište, Otok , Lipovac i Nijemci .

Osim razvrstavanja i podjele humanitarne pomoći dio volontera taj dan je proveo u neposrednom kontaktu i radu s različitim skupinama stradalnika.

Naši budući kolege- studenti socijalnog rada su ovom sjajnom akcijom pokazali iznimnu socijalnu osjetljivost i snažan osjećaj za zajedništvo, te su dokazali da razumiju značaj javnoga djelovanja u socijalnom radu .

Bravo za studente i njihove nastavnike. Bila nam je čast sudjelovati s vama u ovoj akciji.

0 3478

ZAPISNIK SA OKRUGLOG STOLA I ZAKLJUČCI

Povodom obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji sa Hrvatskom komorom socijalnih radnika organizirala je Okrugli stol pod nazivom „Socijalni rad u zdravstvu danas“.

Okrugli stol vodila je predsjednica HUSR-a Štefica Karačić. Održan je 21.03.2014 godine, u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska cesta 16, Zagreb.

Na Okruglom stolu prisustovalo je oko 60-tak socijalnih radnika kao i dio gostiju.

Prisutne je pozdravio dr. Zvonimir Šostar koji je u pozdravnoj riječi istaknuo kako često rad socijalnih radnika nije valoriziran te je istaknuo žaljenje zbog degradacije u okviru sustava zdravstva. Podsjetio je da su socijalni radnici u zdravstvu neraskidivo povezani sa raznim segmentima zdravlja, a ne samo s psihijatrijom. Potaknuo nas je da se udružimo, da stalno budemo u „centru“ te da budemo jedinstveni u reguliranju našeg statusa. Upozorio je da je dio odgovornosti i na samim poslodavcima te je istaknuo primjer Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u kojem je on ravnatelj, gdje je izjednačio rad i plaću zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, dakle i socijalnih radnika. Završio je pozivanjem na daljnju suradnju sve prisutne, HUSR-a i HKSR-a sa ZJZ „Dr. Andrija Štampar“ i „otvorio“ vrata Zavoda nove akcije.

Okrugli stol: Socijalni rad u zdravstvu danasU nastavku su održana četiri izlaganja. Prvo izlaganje održala je Marija Žunec Cahunek gdje je govorila o aktualnom stanju socijalnih radnika u zdravstvu. Zatim je Dušan Borić, predstavio rad socijalnih radnika u psihijatriji i prikazao njihov opsežan djelokrug rada. Dragica Topolko je predstavila istraživanje u kojem je prikazana uloga socijalnih radnika u zdravstvu, timski rad i međuinstitucionalna suradnja. Posljednje izlaganje umjesto prof.dr.sc. Mladena Kneževića imala je Marijana Dumančić koja je podsjetila na značajke socijalnog rada u zdravstvu.

Uslijedila je rasprava, u kojoj su se javile: kolegice iz PB Ugljan, zatim kolegica Jurčec, ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe, kolegica Trobić sa Klinike za psihijatriju Vrapče te kolegica Svetić iz Poliklinike Suvag i kolegica iz Županijske bolnice Čakovec i istaknule probleme s kojima se susreću u radu. Ipak čuli smo i pozitivne primjere iz prakse, kolegica u KB Merkur radi na odjelu za MPO, a kolegica Šimec dio je tima u palijativnoj skrbi.

Kako smo bili vremenski limitirani u korištenju dvorane ZJZ-a, Okrugli stol smo završili oko 15 sati usprkos velikom broju pitanja i interesu kolegica za ovu temu.

Smatram važnim istaknuti kako osim predstavnika Grada Zagreba, Gradskog ureda za soc. zaštitu i osobe s invaliditetom te predstavnice Upravnog odjela za socijalnu skrb Splita, na Okruglom stolu nije bilo predstavnika Ministarstava, nadležnih Zavoda ili medija.

Iz sveg navedenog uslijedilo je nekoliko zaključaka:

  1. u sustavu zdravstva nedostaje novozaposlenih socijalnih radnika; 
  2. sustav zdravstva unazad nekoliko desetljeća smanjuje broj zaposlenih socijalnih radnika u zdravstvu, te nerijetko na ta mjesta zapošljava druge nezdravstvene djelatnike; 
  3. najveći broj socijalnih radnika u zdravstvu radi u neurološko-psihijatrijskim odjelima i u psihijatrijskim bolnicama i savjetovalištima;
  4. poslovi socijalnih radnika u zdravstvu nisu prepoznati od strane HZZO-a, čime naš rad nije priznat kao stručni rad;
  5. opis poslova socijalnih radnika u zdravstvu nejednak je stoga će ga u dogledno vrijeme uskladiti Komora koja će uz to izraditi katalog kompetencija;
  6. temeljem Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova socijalni radnici imaju niži koeficijent od drugi nezdravstvenih djelatnika u zdravstvu stoga će Komora i Hrvatska udruga socijalnih radnika zastupati socijalne radnike u zdravstvu i raditi na ujednačavanju koeficijenata te podizanju svijesti u važnosti socijalnog rada u području zdravstva 
  7. rad socijalnih radnika u zdravstvu smanjuje troškove liječenja posebno kod kompleksnih socijalnih situacija s kojima pacijenti dolaze u bolnicu zbog našeg brzog rješavanja aktualne problematike; 
  8. rad socijalnog radnika u zdravstvu dovodi do smanjenja broja rehospitalizacije pacijenata;
  9. socijalni radnici u zdravstvu teže ostvaruju i čine vidljivim identitet struke socijalnog rada nego što je to u području socijalne skrbi; 
  10. nužna je kvalitetna suradnja sa kolegama iz drugih područja društva;
  11. potrebno je povećati broj socijalnih radnika u političkom djelovanju i sukreiranju socijalnih politika;
  12. socijalni radnici trebaju biti jedinstveni u svojim nastojanjima da se „izbore za struku“ te trebaju svoje napore ulagati kroz Sekciju Komore socijalnih radnika.
  13. Nužno je da se socijalni radnici u zdravstvu kontinuirano usavršavaju – kroz seminare, edukacije, savjetovanje..

Ivana Mošić Pražetina
Cvita Šimić

ožujak 2014., Zagreb

0 1700

U mjesecima koji su prethodili, mediji su učestalo pisali i govorili o profesiji socijalnog rada i sustavu socijalne skrbi općenito. Primjećeno je da su medijima najzanimljivi slučajevi odabrani upravo između onih najtežih, koji su ujedno emocionalno najobojeniji, a za čije je rješavanje uvijek potrebno uključivanje čitavog niza stručnjaka različitih profesija.

Negativni konteksti u kojima su novinari predstavljali našu struku potiče na samopropitivanje kako o vlastitoj profesionalnoj ulozi i zadacima tako i o posljedicama stvorene negativne slike u društvu u našem svakodnevnom radu s korisnicima prava iz sustava socijalne skrbi – s ljudima koje poštujemo i čije poštovanje očekujemo.

Slijedom navedenog, u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika, dana 03. srpnja 2006. god. održan je Okrugli stol pod nazivom “Tko može i kako spriječiti nasilje u obitelji?” tijekom kojeg je iznijeta sva težina i kompleksnost bavljenja problematikom nasilja u obitelji.

Pozivu su se odazvali:

  • Romana Galić – Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje
  • Dorica Nikolić – Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
  • Ksenija Bauer – Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
  • Ines Vrban – Hrvatska udruga socijalnih radnika, moderatorica
  • Gordana Buljan Flander – Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba
  • Marija Pavić – Udruga ravnatelja centara za socijalnu skrb
  • Gordana Lukač Koritnik – pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
  • Suzana Kulović – Autonomna ženska kuća Zagreb
  • Mila Jelavić – pravobraniteljica za djecu
  • Vlasta Grgec Petroci – Centar za socijalnu skrb Zagreb
  • Tatjana Katkić Stanić – Hrvatska udruga socijalnih radnika, predsjednica

U radu Okruglog stola sudjelovali su i djelatnici centara za socijalnu skrb iz nekoliko hrvatskih gradova (Zagreb, Split, Novi Marof), djelatnici drugih ustanova iz sustava socijalne skrbi (sklonište za djecu i žene žrtve nasilja iz Osijeka) te drugi zainteresirani građani.

Na samom početku dr. sc. Gordana Buljan Flander obavijestila je prisutne da već ove jeseni Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba zbog premalog broja stručnjaka i prevelikog broja obitelji koje preko centara za socijalnu skrb dolaze na obradu više neće moći raditi na način kao što je to bilo do sada, što otvara sljedeća pitanja:

  1. Kamo s tim obiteljima?
  2. Na koji način senzibilizirati nadležne o potrebi ekipiranja timova stručnjaka u sklopu centara za socijalnu skrb?

Romana Galić iz Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje navela je da je u tijeku osnivanje Ustanove za smještaj žena i djece žrtava nasilja – DUGA kao i izrada Zagrebačke strategije za borbu protiv nasilja.

Ksenija Bauer iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi informirala je prisutne da će Ministarstvo uskoro započeti s kontinuiranim edukacijama djelatnika centara za socijalnu skrb. Međutim, za sada ostaje neriješeno pitanje kroničnog nedostatka supervizije djelatnika socijalne skrbi, posebice socijalnih radnika kao djelatnika koji su uvijek prvi na udaru kako stranaka tako i medija.

ZAKLJUČCI:

  1. Posao djelatnika u sustavu socijalne skrbi ne smije se više raditi bez supervizije.
  2. Nužno je uspostavljanje i održavanje dobre koordinacije između svih resora unutar sustava socijalne skrbi (ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i druga nadležna ministarstva, centri za socijalnu skrb, jedinice lokalne samouprave, sudovi, policija, nevladine udruge…).
  3. Potrebno je definirati djelokrug rada svakog pojedinog resora kako bi se uspostavila što kvalitetnija međuresorna suradnja.
  4. Nužno je definirati i pridržavati se pravila ponašanja kako reagirati na medijske napise (primjer dobre prakse Njemačka i Belgija) – Javnost mora znati što je profesionalna tajna!
  5. Struka mora izlaziti u javnost na stručan način jer će se takve situacije nastaviti pojavljivati – odrediti predstavnika struke u javnosti (glasnogovornik).
  6. Prilikom svakog istupa u medijima s drugim službama dogovoriti zajednički stav i prije istupa provjeriti sve relevantne informacije o pojedinom slučaju.
  7. Kontinuirano jačati status Hrvatske udruge socijalnih radnika kao strukovne udruge i štititi dignitet struke.
  8. Detaljnije razraditi Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji posebice vezano uz postupak izdvajanja žrtve iz obitelji.
  9. Definirati materijalnu, kaznenu i osobnu odgovornost svih organizacija i pojedinaca koji u javnost izlaze s neistinitim navodima, pri čemu idu na štetu drugih dijelova sustava s kojima bi prvenstveno trebali surađivati.
  10. U nadležnom ministarstvu osigurati bolje uvjete rada socijalnih radnika u centrima za socijalnu skrb – do kraja provesti kompjuterizaciju, umrežavanje centara, osigurati pristup internetu; oformiti specijalizirane timove u centrima za socijalnu skrb imajući u vidu sadašnju preveliku odgovornost pojedinca s obzirom na složenost problematike.
  11. Češće održavati ovakve tematske susrete.