Subota, Lipanj 6, 2020
Naslovnica Authors Članci od zkerkez

zkerkez

361 ČLANCI 0 KOMENTARI

0 1412

19. ožujak 2013. godine
“Promicanje socijalne i ekonomske jednakosti”

Profesionalno djelovanje socijalnih radnika utemeljeno je na poštivanju ljudskih prava i socijalne pravde i usmjereno na zaštitu i promicanje ekonomske i društvene jednakosti svake osobe. Ostvarivanje ovih ciljeva stalan je izazov za socijalne radnike u cijelom svijetu.

Dana 19.03.2013. godine obilježen je Svjetski dan socijalnog rada zalaganjem za ciljeve utvrđene Globalnim planom za socijalni rad i socijalni razvoj koji je donesen za razdoblje od 2012. do 2016 godine. Svjetski dan socijalnog rada svake godine se obilježava trećeg utorka u mjesecu ožujku i prigoda je za proaktivno djelovanje i promicanje djelatnosti socijalnog rada u svim sredinama. Zajednička tema ovogodišnjeg Svjetskog dana socijalnog rada bila je „Promicanje socijalne i ekonomske jednakosti„.

U Republici Hrvatskoj Svjetski dan socijalnog rada tradicionalno se obilježio Danom otvorenih vrata u domovima socijalne skrbi i centrima za socijalnu skrb te brojnim stručnim skupovima, tribinama, predavanjima, radionicima, posjetama ustanovama, postavljanjem štandova s promotivnim materijalima na gradskim trgovima i druženjima socijalnih radnika/radnica na lokalnim razinama, s ciljem promicanja prava najosjetljivijih socijalnih skupina, ali i zalaganja za poboljšanje položaja profesije socijalnog rada u društvu.

Kao središnji događaj obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada, Hrvatska udruga socijalnih radnika je u suradnji s Udrugom socijalnih radnika Grada Zagreba i Zagrebačke županije 12.3.2013. u Zagrebu održala javnu tribinu pod nazivom „Profesionalna odgovornost i profesionalni rizici u socijalnom radu – mogućnosti za promjenu“ s ciljem povezivanja socijalnih radnika/radnica na svim razinama i u svim područjima djelovanja oko zajedničkih profesionalnih interesa. Skup je posjetilo oko 250 kolegica i kolega iz svih krajeva Republike Hrvatske.

Održavanje ove tribine podržalo je Ministarstvo socijalne politike i mladih, a podpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić u svom obraćanju sudionicima ukazala je na reformske procese u sustavu socijalne skrbi te iskazala stvarni interes za probleme s kojima se susreće svakodnevna praksa socijalnog rada. Istaknuta je potreba kontinuirane suradnje na svim razinama.

Na skupu je sudjelovala i Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić koja je ukazala na brojne rizike koji otežavaju profesionalno djelovanje socijalnih i drugih stručnih radnika kao i na propuste u području zaštite prava i dobrobiti djece i obitelji pod rizikom.
Prikazan je kratki film pod nazivom „Profesionalni stres…“, autora Antuna Ilijaša, Andreje Radić i Tene Kostanjšek o profesionalnoj odgovornosti, rizicima i profesionalnom sagorjevanju socijalnih radnika/radnica u praksi.

Interaktivno predavanje i radionicu pod nazivom „Socijalni radnici/radnice između profesionalne odgovornosti i profesionalnih rizika“ održala je prof.dr.sc. Marina Ajduković sa svojim suradnicama doc.dr.sc. Oljom Družić Ljubotina i dr.sc. Marijanom Kletečki Radović. Provedena je rasprava među članovima regionalnih udruga s ciljem prikupljanja korisnih prijedloga za poboljšanje položaja profesije socijalnog rada, a time i profesionalnog djelovanja, konkretnih aktivnosti kojima bi se smanjili profesionalni rizici i povećala se profesionalna odgovornost socijalnih radnika/radnica.

Ova tribina je održana s ciljem poticanja na suradnju svih dionika u sustavu socijalne skrbi kako bi se potaknule nužne promjene usmjerene na jačanje osobnih i profesionalnih resursa socijalnih radnika/radnica i drugih stručnjaka u sustavu socijalne skrbi pred kojima su svakoga dana sve veći izazovi i očekivanja.

Poster Međunarodnog dana socijalnog rada 2013.

0 2116

V. međunarodna konferencija socijalnih radnika, pod nazivom „Međugeneracijsko povezivanje i aktivno starenje: izazovi za socijalni rad“, održala se od 10. do 12. listopada 2012. godine u Hotelu Medena, Trogir.

Prateći aktualnosti u području socijalne politike i djelatnosti socijalnog rada ove je godine konferencija socijalnih radnika posvećena temi aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama. Europska unija upravo je 2012. godinu posvetila ovim značajnim procesima koji, između ostalog, prožimaju i praksu socijalnog rada u različitim područjima. To je prilika da svi skupa promislimo o tome da danas u Europi ljudi žive i ostaju zdravi duže nego prije te da sagledamo mogućnosti koje proizlaze iz novih okolnosti. Svjetska zdravstvena organizacija definirala je aktivno starenje kao proces optimalnog ostvarivanja zdravlja, uključenosti u društvo i sigurnosti u cilju povećanja kvalitete života tijekom starenja. Međugeneracijsko povezivanje i solidarnost stupovi su važnih sustava socijalne sigurnosti, ali i osobne dobrobiti pojedinca. Svjedoci smo da ponekad postojeći programi u području socijalne skrbi, ali i drugih javnih sustava, kao što su zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, mirovinsko osiguranje, ne mogu zadovoljiti različite potrebe članova društva. Stoga se osim djelovanja u financijskom smislu često govori i o potrebi planiranja programa socijalne skrbi koji se oslanjaju na međugeneracijske veze. S obzirom na procese demografskog starenja koji direktno utječu na održivost pojedinih sustava temeljenih na međugeneracijskoj solidarnosti sve više dolazi do izražaja potreba osiguravanja izvaninstitucionalnih oblika skrbi i podrške koji se temelje na načelima obiteljskog okruženja, održivosti socijalnih veza, društvene uključenosti i poštivanja dostojanstva pojedinca. Upravo je socijalna kohezivnost potrebna za kvalitetno ostvarivanje takvih programa. Sve ovo ukazuje na važnost resursa međugeneracijske povezanosti i solidarnosti prilikom planiranja i provođenja intervencija u socijalnom radu. Stoga je ova Konferencija bila dobro mjesto za promišljanje i raspravu o još jednoj izazovnoj temi u području socijalnog rada te za prikaz primjera dobre prakse u području međugeneracijske povezanosti i aktivnog starenja, ali i za otvaranje pitanja i izazova koji prate to važno područje.

Konferenciju je organizirala Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije čime je obilježena 2012. godina kao godina aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama proglašena od strane Vijeća Europske unije.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom:

  • Ministarstva socijalne politike i mladih,
  • Splitsko-dalmatinske županije,
  • Grada Zagreba,
  • Grada Splita i
  • Grada Trogira.

Tematske cjeline:

  • Socijalne usluge i servisi za osobe starije životne dobi – institucionalna skrb,
  • Volonterstvo kao mogućnost aktivnog i dostojanstvenog starenja i međugeneracijskog povezivanja,
  • Socijalne usluge i servisi za osobe starije životne dobi – izvaninstitucionalna skrb,
  • Međugeneracijske veze kao izvor socijalne podrške: kako ih podržati i ojačati,
  • Socijalni rizici i socijalna isključenost osoba starije životne dobi,
  • Briga o tjelesnom i mentalnom zdravlju osoba starije životne dobi,
  • Zanemarivanje, zlostavljanje i zaštita ljudskih prava osoba starije životne dobi.

Organiziran je posjet Centru za socijalnu skrb Split gdje je održana jedna radionica i četiri izlaganja.

Na Konferenciji je sudjelovalo 330 stručnjaka iz Republike Hrvatske, Republike Slovenije te Republike Bosne i Hercegovine, zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, zdravstvu, školstvu, pravosuđu i ostalim tijelima državne uprave te regionalne i lokalne samouprave, stručnjaka iz civilnog društva i vjerskih organizacija te studenata dodiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija društveno-humanističkog usmjerenja.

Organizacijski odbor: Helena Bandalović, Vinka Bratulić, Ines Furda, Romana Galić, Meri Gatin, Renata Jurčević, Tatjana Katkić Stanić, Sanja Kuvačić, Ana Bolanča Levačić, Maja Mustapić, Boženka Škare, Ljiljana Vrbić

Programski odbor: Vanja Branica, Gordana Jerčić, Štefica Karačić, Marijana Kletečki Radović, Maja Laklija, Ana Štambuk

ZAKLJUČCI:

Smjernice za unapređenje prakse rada sa starijim osobama
1. U tretiranju fenomena starosti i starenja važan je pomak od koncepta potreba prema konceptu resursa, odnosno konceptu socijalnog kapitala.
2. Socijalni radnici trebaju poticati međugeneracijsko povezivanje kao prevenciju međugeneracijskih sukoba.
3. U suvremenom socijalnom radu razvijeni su primjeri dobre prakse koji predstavljaju važan dio ideja i mogućnosti rada sa starijim ljudima – socijalni rad sa starijim osobama u zajednici u Sloveniji.
4. Međugeneracijski odnosi nerijetko su izvor nerazumijevanja i sukoba, a medijacija je jedan od modela rješavanja sukoba.
5. Promicanje volonterstva ljudi starije životne dobi i vidljivosti djelovanja volontera treba i može biti u cilju prevencije socijalne izolacije, institucionalizacije, smanjenja predrasuda ageizma kao i primjer aktivnog starenja.
6. Volonterski programi trebaju biti prilagođeni osobama starije životne dobi, uključivati njihovu perspektivu.
7. Potreba za boljom umreženošću službi i boljom međusektorskom suradnjom.
8. Razvijati permanentno praćenje potreba za različitom lepezom izvaninstitucionalnih usluga koje trebaju biti alternativa institucijama.
9. Posebno razvijati modele za socijalno ugrožene skupine starijih ljudi te istovremeno raditi na reviziji postojećeg sustava u smislu kategorizacije, standardizacije kvalitete i cijene usluga.
10. Razvijanje zagovaranja i zastupanja korisnika te većeg samozagovaranja i samozastupanja stručnih djelatnika koji rade sa starijim osobama.
11. Izrada Protokola postupanja u slučajevima nasilja nad starijim osobama u obitelji.
12. Senzibilizacija stručnjaka i javnosti za prisutnost nasilja nad starijim osobama i zaštiti integriteta i dostojanstva kao temeljnih ljudskih prava.
13. Ne čekati samo prijavu zlostavljanja nego raditi na ranim intervencijama u obiteljima pod rizikom – siromaštvo, zdravstveni status, nezaposlenost, izoliranost…
14. Treba raditi na osvještavanju stručnjaka o nasilju u okviru socijalnog i zdravstvenog sustava o kojem se malo ili gotovo ništa ne govori (smještaj u višekrevetne sobe?).
15. Razvijati interdisciplinarnu suradnju i edukaciju – liječnika, socijalnih radnika, policajaca, svećenika – u području prijave i procesuiranja nasilja nad starijim osobama, kao dio profesionalne odgovornosti svake pojedine profesije.
16. Važnost mapiranja potreba i usluga za osobe starije životne dobi na različitim razinama unutar lokalne zajednice.
17. Voditi računa o dnevnim rutinama i socijalnim mrežama osoba starije životne dobi.
18. Približiti ulogu i djelatnost centra za socijalnu skrb.
19. Razviti modele cjelovite skrbi u skladu s regionalnim razlikama (multikulturalnost).
20. Promovirati na svim razinama važnost kvalitete provođenja slobodnog vremena (glazba, ples, kazalište, sportske aktivnosti, unutargeneracijski i međugeneracijski susreti).
21. Rezultate provedenih istraživanja (prikazanih na ovoj Konferenciji) koristtiti u svrhu unapređenja modela prakse rada sa starijim osobama, u kampanjama prevencije nasilja nad starijim osobama, stava društva prema starijim osobama, u medijima – vodeći se principima prakse utemeljene na dokazima.

Institucionalni smještaj
1. Izmjena postojeće procedure za prijavu smještaja u dom za starije osobe.
2. Napraviti kategorizaciju postojećih domova po stupnju njege te uskladiti cijene i opis poslova stručnih djelatnika i njihovih prihoda kao i osiguravanje uvjeta za profesionalnim usavršavanjem.
3. Raditi na postupnoj deinstitucionalizaciji mladih osoba s invaliditetom.
4. Potreba socijalnih radnika u domovima za starije, za službom ljudskih resursa (na regionalnoj razini).
5. Pravno regulirati nekretnine koje su korisnici domova ostavili državi.
6. Potreba osnivanja podsekcije socijalnih radnika koji rade sa starijim osobama u okviru HUSR-a.
7. Potreba za uvođenjem profesionalnih radnih terapeuta u domove za starije osobe.

Nova strategija u pristupu starijim osobama
1. Rad na pripremi novih strategija socijalnih politika za starije osobe – specifičnosti novih potreba korisnika i novih usluga – posebno za skupine tzv. ovisnih starijih osoba (osiguranje za slučaj ovisnosti ili uvođenje naknade za njegovatelja).
2. Promicanje novog pristupa životnim razdobljima, ne kao kronoloških nego cikličkih etapa.
3. Isticati pozitivne primjere aktivnog starenja, međugeneracijsku solidarnost i ljudsko pravo na dostojanstven život sve do smrti.

0 1162

20. ožujka 2012. – 26. ožujka 2012.

Hrvatska udruga socijalnih radnika (HUSR) je kao članica Međunarodne organizacije socijalnih radnika (IFSW) obilježila Svjetski akcijski tjedan socijalnog rada koji je započeo 20. ožujka Svjetskim danom socijalnog rada i završio 26. ožujka 2012. godine Danom socijalnog rada Ujedinjenih naroda.

Tijekom Akcijskog tjedna socijalnog rada predstavljen je Globalni program za socijalni rad i socijalni razvoj u razdoblju 2012.-2016. godine. Ovaj dokument nastao je kao rezultat trogodišnje suradničke inicijative tri međunarodne organizacije koje zastupaju praksu socijalnog rada, obrazovanje za socijalni rad i socijalni razvoj.

Ovaj dokument koji ocrtava najvažnija područja za suvremeni socijalni rad proslijeđen je svim nacionalnim vladama i međunarodnim organizacijama kao odgovor na globalnu socijalnu krizu. Akcijski tjedan socijalnog rada bio je prilika da iskažemo našu zainteresiranost za aktualna nacionalna i svjetska pitanja od značaja za socijalni rad i socijalni razvoj te da na primjeren način iniciramo određene aktivnosti kako bi se potaknule potrebne promjene na lokalnoj razini.

Tijekom Akcijskog tjedna socijalnog rada Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s regionalnim udrugama organizirala je različite aktivnosti od značaja za naše korisnike i za djelatnost socijalnog rada (predavanja, tematske tribine, okrugli stolovi, susreti s predstavnicima medija i interaktivne radionica s korisnicima u cilju povezivanja i poticanja socijalnih radnika iz različitih područja djelatnosti i na svim razinama, za promjenu, socijalnu pravdu i univerzalnu primjenu ljudskih prava, korištenjem svih resursa zajednice).

Obzirom na značaj ciljeva i svrhe Akcijskog tjedna socijalnog rada zatražena je podrška i suglasnost Ministarstva socijalne politike i mladih da se razdoblje od 20. do 26. ožujka 2012. godine obilježi kao Tjedan otvorenih vrata u ustanovama socijalne skrbi.

Poster Međunarodnog akcijskog tjedna socijalnog rada 2012.

21. ožujka u Gradskoj skupštini Grada Zagreba održana je Tribina pod nazivom “Socijalni rad i socijalni razvoj – izazovi i mogućnosti” na kojoj je prestavljen Globalni program za socijalni rad i socijalni razvoj, psihologinja Olga Petak je održala predavanje na temu “Stres u psihosocijalnom radu”, a socijalna radnica Anita Džombić je predstavila Inicijativu za plaćanje pripravničkog staža socijalnih radnica i socijalnih radnika.

20. ožujka u Udruzi “Svitanje” organizirana je interaktivna radionica pod nazivom “Zajedno u skrbi za mentalno zdravlje” s ciljem pružanja savjetodavne pomoći osobama s mentalnim teškoćama u ostvarenju prava u sustavu socijalne skrbi te unapređenja kvalitete sadržaja dnevnog centra; na Tribini Grada Zagreba održan je Okrugli stol pod nazivom “Obrazovanje seniora – tajna je dugovječnost” na kojem su predavači bili prof.dr. Milan Matijević s temom “Važnost cjeloživotnog učenja u Europi koja stari”, prof. Jasna Čurin s temom “Sveučilište za treću životnu dob kao model podizanja kvalitete života osoba starije životne dobi” te prof. Božena Lončar s temom “Što znači starjeti aktivno – primjeri iz prakse”.

0 682

Edukacija “Sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje u zaštiti djece i mladih” održala se tijekom 2011. godine u šest gradova Hrvatske: Bjelovaru, Zagrebu, Slavonskom Brodu, Čakovcu, Zadru i Šibeniku.

Ciljevi edukacije:
a) potaknuti sveobuhvatan, jedinstven i pravovremeni model obiteljskog procjenjivanja usmjeren na rane intervencije i podršku obitelji, na obiteljske snage, a ne samo rizike;
b) osigurati socijalnim radnicima pristup suvremenim načelima procjenjivanja obitelji i rada na zaštiti djece i mladih te individualnu podršku u primjeni stečenih vještina;
c) povećati ukupnu kvalitetu pružanja usluga u zaštiti djece i mladih osoba koji odrastaju pod rizicima.
Paralelno s edukacijom odvijala se i njena evaluacija sa slijedećim ciljevima:
a) istražiti doživljaj sudionika edukacije o sadržaju edukacije, metodama podučavanja i rada voditelja,
b) provjeriti da li su se ostvarili postavljeni ciljevi edukacije pod vidom usvajanja novih spoznaja i vještina koji se tiču procjene u obitelji, instrumenata socijalnog rada i izrade sveobuhvatnog obiteljskog procjenjivanja te planiranja sadržaja i metoda mjera pomoći i podrške obiteljima,
c) ispitati da li je došlo od transfera novih spoznaja u praktičan rad.

Evaluacijski izvještaj o provedenoj edukaciji možete vidjeti OVDJE.

0 2378

V. simpozij socijalnih radnika, pod nazivom „Volonterstvo i socijalni rad – zajedno za humanije društvo“, održao se od 10. do 12. listopada 2011. godine u Hotelu Sheraton, Zagreb.

Simpozij je organizirala Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s Udrugom socijalnih radnika Grada Zagreba i Zagrebačke županije čime je obilježena 2011. godina kao Europska godina volontiranja proglašena od strane Vijeća Europske unije.

Simpozij je održan pod pokroviteljstvom:

  • Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi,
  • Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,
  • Zagrebačke županije i
  • Grada Zagreba.

Sponzori: Basler osiguranje Zagreb i Vindija d.d..

Tematske cjeline:

  • Promicanje i razvijanje volonterstva u suvremenom društvu,
  • Volonterstvo kao resurs u radu s pojedinim grupama korisnika,
  • Volonterski menadžment – od ideje do realizacije,
  • Civilno društvo kao (pro)nositelj volonterstva u društvu,
  • Centri za socijalnu skrb kao organizatori volontiranja u zajednici,
  • Volonterski programi u drugim sustavima te
  • Aktualna pitanja i trendovi u socijalnom radu s djecom i obiteljima.

Organiziran je posjet Studijskom centru socijalnog rada na kojem je održan okrugli stol «Diplomski studij socijalnog rada – iskustva učenja i podučavanja dvije generacije» i Dječjoj kući Borovje.

Na Simpoziju je sudjelovalo 422 stručnjaka zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, zdravstvu, školstvu, pravosuđu i ostalim tijelima državne uprave te regionalne i lokalne samouprave, stručnjaka iz civilnog društva i vjerskih organizacija te studenata dodiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija društveno-humanističkog usmjerenja.

Organizacijski odbor: Marijana Dumančić, Andrijana Frljak, Ines Furda, Romana Galić, Meri Gatin, Zorana Uzelac, Ljiljana Vrbić

Programski odbor: Vanja Branica, Olja Družić Ljubotina, Štefica Karačić, Jelena Matančević, Ana Miljenović

Potaknuti proglašenjem 2011. Europskom godinom volontiranja od strane Vijeća Europske unije, smatrali smo važnim zajednički promisliti o odnosu volonterstva i socijalnog rada.

Volonterstvo igra važnu ulogu u profesiji socijalnog rada od njegovih početaka budući da su upravo dobrovoljni angažman i zauzetost istaknutih pojedinaca postavili temelje budućeg razvoja profesije.

Povezanost volonterstva i socijalnog rada posebice dolazi do izražaja u suvremenom društvu, koje karakterizira pojava novih i složenijih socijalnih problema i rastuće nejednakosti koje su produbljene aktualnom ekonomskom krizom. Zbog toga, povećane su potrebe za različitim i individualiziranim oblicima socijalne podrške i skrbi, a uz državne programe sve značajnijima postaju doprinosi drugih društvenih aktera, poput privatnih inicijativa i organizacija civilnog društva. Razumijevajući navedene okolnosti, u suvremenom socijalnom radu se promiču vrijednosti zalaganja za ljudska prava, socijalnu pravdu, jačanje odgovornosti pojedinaca, grupa i zajednica. Volonterstvo, rad za opće dobro, pridonosi tim vrijednostima, izgradnji socijalnog kapitala i jačanju socijalne kohezije u društvu.

Na koji način volonteri mogu doprinijeti misiji organizacija u kojima djeluju socijalni radnici? Koliko je uopće volonterstvo integrirano u profesionalni socijalni rad? Na koje se načine veza volonterstva i socijalnog rada može ojačati?

Ovaj Simpozij bio je prilika za otvaranje dijaloga o ovim i drugim pitanjima, učenje iz dobre prakse te kreiranja zajedničkih preporuka za daljnji razvoj volonterstva i njegov snažniji doprinos praksi socijalnog rada.

ZAKLJUČCI:

  • Donijeti jedinstvenu politiku i razviti pristup na razini cijelog sustava socijalne skrbi prema pravima, obvezama i načinu uključivanja volontera.
  • Razviti protokol uključivanja volontera u sustav socijalne skrbi.
  • Inicirati edukacije u centru za socijalnu skrb o mogućnostima i načinima korištenja kapaciteta volonterskih usluga.
  • Izraditi i ponuditi programe uključivanja volontera od strane centra za socijalnu skrb, a prema njihovim potrebama.
  • Planirati strategiju promicanja volonterskih aktivnosti usmjerenih ka pojedinim kategorijama potencijalnih volontera.
  • Poticati što veću suradnju tijela lokalne zajednice i nevladinog sektora s ciljem promocije, provođenja i financiranja volonterskih aktivnosti.
  • Uvesti model inkluzivnog volontiranja u sustav socijalne skrbi s osnovnim ciljem osnaživanja korisnika kao i dobrobiti za cijelu zajednicu.
  • Organizirati orijentaciju volontera kao integralni i neophodan dio uključivanja volontera u rad ustanove.
  • Prilikom dodjeljivanja zadataka osim motivacije volontera važno je uzeti u obzir profesiju volontera i njegova osobna iskustva.
  • Uključiti temu etičkog odnosa volontera i korisnika u orijentaciju za volontere. Postavljanje granica u njihovom odnosu važno je popratiti u okviru etičkih smjernica u radu korisnika i volontera.
  • Organizirati i provoditi trening komunikacijskih vještina za određene vrste zadataka volontera.
  • Formirati poziciju asistenta koordinatora volontera, s ciljem duljeg održavanja volonterskih programa.
  • Osigurati veću učestalost supervizije u okviru Modela organiziranja volontera u sklopu ustanove socijalne skrbi.
  • Provoditi evaluaciju rada volontera u cilju osiguravanja standarda kvalitete organizacije.
  • Uključiti volontere, kada je to moguće, u politiku razvoja organizacije.
  • Razviti i koristiti postojeće priručnike i publikacije koji će specificirati kvalifikacije i odgovornosti volontera za određene zadatke u sustavu socijalne skrbi, a u tome aktivno trebaju sudjelovati socijalni radnici.
  • Razviti načine nagrađivanja volontera.

0 907

Socijalni radnici diljem svijeta okupili su se 15. ožujka 2011. godine kako bi obilježili Međunarodni dan socijalnog rada. Ovaj događaj, koji se svake godine obilježava trećeg utorka u ožujku, usmjerava se na doprinose socijalnog rada društvu i dio je kontinuiranog dijaloga o tome kako se nositi s izazovima socijalnih uvjeta diljem svijeta.

Tema Međunarodnog dana socijalnog rada 2011. godine bila je «Glas socijalnog rada kao odgovor na globalnu krizu: Zajedno razvijamo plan».

Socijalni radnici svakodnevno daju odgovore na individualne i obiteljske krize – otvaraju vrata korisnicima usluga i nude rješenja za široki spektar problema. Ali socijalni radnici su također vješti i u analiziranju okvira socijalnih uvjeta i znaju kako ih promijeniti da bi potaknuli dostojanstveniji život za sve ljude, u svim zajednicama.

Profesija socijalnog rada pomaže narodima da odgovore na ekonomske i socijalne promjene koje nesrazmjerno djeluju na ranjive skupine ljudi i zajednice. Radeći u partnerstvu s mnogim drugim stručnjacima, socijalni radnici promiču dobrobit pojedinaca, grupa i zajednica te omogućuju socijalnu povezanost u razdobljima promjena, podupirući i štiteći najranjivije članove društva.

Do pravog socijalnog razvoja može doći jedino kroz globalnu interakciju. Iako je socijalna praksa uglavnom lokalna, utjecaj čelništva socijalnog rada je neosporivo međunarodni. Oni koji najviše pate u trenutnoj globalnoj financijskoj krizi su najsiromašniji ljudi u svakoj zemlji – oni za koje je najmanje vjerojatno da će se oporaviti od štete.

«Milijarde su potrošene za spas banaka diljem svijeta. Nepošteno je i nemoralno da za to cijenu plaćaju najsiromašniji i najranjiviji ljudi u svijetu. Npr., dok su milijarde potrošene za stabilizaciju banaka, ukupni budžet svjetskog programa Ujedinjenih naroda za hranu je upola smanjen.» – kaže Gary Bailey, predsjednik Međunarodne udruge socijalnih radnika (IFSW).
IFSW i njezine udruge članice vjeruju da su napori učinjeni za spas banaka rezultirali s vrlo malo financijskih obaveza razvijenog svijeta da dostigne milenijske razvojne ciljeve Ujedinjenih naroda za završetak svjetskog siromaštva.

Na Svjetskoj konferenciji 2010. godine u Hong Kongu, socijalni radnici iz cijelog svijeta su se okupili kako bi započeli proces razvoja «Globalnog plana za socijalni rad i socijalni razvoj» za iduće desetljeće. Tisuće su se okupile u uvjerenju da se svijet može promijeniti na bolje ako se profesija ujedini – zagovarajući dostojanstvo i vrijednost svake osobe i slaveći važnost ljudskih odnosa u zdravoj okolini.

Ovaj «Globalni plan za socijalni rad i socijalni razvoj» izaziva čelnike profesije da:

  • narodima osiguraju mogućnost zadovoljavanja osnovnih ljudska prava na hranu, stanovanje, odjeću i medicinsku njegu za sve ljude,
  • podignu svijest o siromaštvu kao kršenju ljudskih prava u svim zemljama,
  • provode politiku Međunarodne udruge socijalnih radnika o iskorjenjivanju siromaštva,
  • budu nositelji inicijative UN-a o socijalnoj zaštiti koja omogućuje univerzalnu zaštitu prava na zdravlje, obrazovanje, stanovanje i sigurnost, kao što to obvezuje «Opća deklaracija o ljudskim pravima»,
  • prikažu napretke u životima ljudi.

«Plan rada» je zajedničko nastojanje između Međunarodne udruge socijalnih radnika (IFSW), Međunarodne udruge škola za socijalni rad (IASSW) i Međunarodnog Vijeća za socijalnu skrb (ICSW).

Na Međunarodni dan socijalnog rada 2012., «Globalni plan socijalnog rada i socijalnog razvoja» će se dostaviti Generalnom Sekretarijatu Ujedinjenih Naroda. U isto vrijeme, regionalne skupine socijalnih radnika će «Plan rada» dostaviti međunarodnim organizacijama, kao što je Afrička Unija, Europska Unija, Mercosur, ASEAN i drugi. Nacionalne skupine socijalnih radnika će također biti pozvane da svojim vladama dostave «Globalni plan rada».

IFSW poziva svoje članstvo, korisnike usluga, kolege u drugim profesijama, sve one koji brinu o zdravlju lokalnih, nacionalnih i globalnih zajednica da proslave mnoga postignuća profesije na svim kontinentima te da pomognu izgraditi interes da «Globalni plan socijalnog rada i socijalnog razvoja» postane realnost.

U Republici Hrvatskoj ovaj dan je obilježen kao Dan otvorenih vrata svih ustanova socijalne skrbi s ciljem:

  • upoznavanja javnosti s radom ustanova, refomom centara za socijalnu skrb, praksom socijalnog rada, ulogom socijalnog radnika u društvu, inicijativama i alternativnim oblicima skrbi u zajednici,
  • promicanja i zastupanja prava socijalno osjetljivih skupina,
  • pružanja podrške socijalnim radnicima u zastupanju prava korisnika i vlastitih profesionalnih interesa u procesu reforme sustava socijalne skrbi,
  • mijenjanja javne svijesti o djelatnosti socijalne skrbi.

Tom prigodom održane su tribine, radionice, predavanja, izleti, sportski susreti i domjenci, na brojnim gradskim trgovima postavljeni su štandovi s radovima korisnika ustanova socijalne skrbi i promotivnim materijalima, a cjelokupno događanje je i medijski popraćeno.

15. ožujka obilježen je Međunarodni dan socijalnog rada kao Dan otvorenih vrata u svim ustanovama socijalne skrbi u Gradu Sisku i na području Sisačko-moslavačke županije. Dan otvorenih vrata u Gradu Sisku (Centar za socijalnu skrbi Sisak, Obiteljski centar Sisačko-moslavačke županije, Dom za starije i nemoćne osobe Sisak, Centar za rehabilitaciju Komarevo) i Savjetovalištu za djecu i mladež pri Gradskom društvu Crvenog križa Sisak obilježen je pod nazivom “Kava sa socijalnim radnikom”. Svim zainteresiranim građanima omogućen je neposredan kontakt sa socijalnim radnicima od kojih su mogli doznati prava iz sustava socijalne skrbi ili jednostavno popričati uz kavu. U prostorijama sjedišta Udruge, građanima su bili dostupni razni letci o socijalnom radu i ulozi socijalnog radnika u različitim institucijama. Organizirane su i posjete nekolicini korisnika u njihovom domu, udomiteljskoj obitelji i domu socijalne skrbi na području mjesne nadležnosti Centra za socijalnu skrb Petrinja. Navedeni događaj je medijski popraćen (Radio Sisak, Radio Qvirinus, Petrinjski radio, Nezavisna televizija, TV Jabuka, Novi sisački tjednik, Večernji list).