Utorak, Kolovoz 11, 2020
Naslovnica Authors Članci od zkerkez

zkerkez

367 ČLANCI 0 KOMENTARI

    0 755

    Jowl sausage shank venison pork loin chuck chicken salami. Tail chuck capicola pancetta, bresaola jerky boudin shankle venison andouille turducken.

    Turkey ham hock swine, capicola sirloin pig ball tip. Meatloaf corned beef flank, drumstick leberkas sirloin ground round. Swine shankle ground round jowl ham. Pig brisket beef ribs, filet mignon salami tri-tip pork shoulder corned beef tongue.

    Doner shoulder pork belly ball tip meatloaf flank leberkas pork chop pancetta tri-tip jowl tenderloin spare ribs filet mignon.

    Turkey ham hock swine, capicola sirloin pig ball tip. Meatloaf corned beef flank, drumstick leberkas sirloin ground round. Swine shankle ground round jowl ham. Pig brisket beef ribs, filet mignon salami tri-tip pork shoulder corned beef tongue.

    Jowl sausage shank venison pork loin chuck chicken salami. Tail chuck capicola pancetta, bresaola jerky boudin shankle venison andouille turducken.

    0 1233

    THE ECONOMIZATION OF SOCIAL WORK: DIFFERENT APPROACHES IN RESPOND TO CHALLENGES”.

    19-21 June 2014, Kaunas, Lithuania

    The conference aims to bring together researchers, social work practitioner, students, representatives of helping professions to discuss responds to the challenges of social work’s economization.

    The conference Organizing Committee is inviting to submit abstracts to present the results of the research or reflected experience. Abstracts are invited for oral presentation.

     

    Conference themes:

    1. Social work in the context of changing society and economization.
    2. Social work professionalization: case management vs. helping process
    3. Interprofessional cooperation: sharing ideas how to cope with challenges.

    Conference language: English

     

    Important dates:

    Opening date for abstract submission 31 March
    Closing date for abstract submission   31 May
    Closing date for early registration        25 April
    Closing date for registration                 10 June

     

    Guidelines for Abstracts:

    The abstracts should be submitted to the Conference by e-mail to conference coordinator Vilma Ražanauskaitė: v.razanauskaite@sgi.vdu.lt

    The content of the abstracts should answer the subjects of the Conference.

    The abstract should be written in English.

    The abstract (including the title and the authors’ names) shouldn’t contain more than 4000 symbols, including the spaces. The texts should be written using the Program MS Word for Windows beginning with 6.0 and font type Times New Roman, 12-point, single-spaced, justified. You can include images and tables made with Microsoft Word and Microsoft Excel.

     

    Registration fee

    Participants* Early registration Standard (from April 25th)
    Teachers 90 € 130 €
    Researchers 90 € 130 €
    Practitioners 90 € 130 €
    Students 50 € 75 €

    Participants from Lithuania are kindly invited to contact coordinator about the conference fee

    The conference registration fee includes:  lunches, coffee breaks, welcome reception, conference bag, conference sessions, and conference certificate.

    N.B. Conference fee is not refundable.

    Banking information for registration fee:

    Beneficiary’s Bank: AB SEB bank
    BIC code CBVILT2X
    Beneficiary’s account: LT67 7044 0600 0344 4235
    Name of beneficiary: Senamiescio vaiku dienos centras
    Code of Beneficiary: ID 135632740

    When transferring conference fee, indicate your name, surname and code of payment:

    “Conference Social work economization”.

    Conference coordinator: Vilma Ražanauskaitė email: v.razanauskaite@sgi.vdu.lt

    “THE ECONOMIZATION OF SOCIAL WORK: DIFFERENT APPROACHES IN RESPOND TO CHALLENGES”.

    19-21 June 2014, Kaunas Lithuania

    Participant registration form

    Family Name, Name
    Position
    Email:
    Institution
    Address
    Phone number
    Presentation title (in English)
    Participation in traditional meals dinner on own expenses Approximately 10 -15 euros*
    • Please write down if you prefer vegetarian meals
    • Alcohol drinks are not included
    Your questions and offers for organizers.

     

    0 1485

    18.ožujka 2014. godine proslavljen je Svjetski dan socijalnog rada zalaganjem za ciljeve utvrđene globalnim planom za socijalni rad i socijalni razvoj (2012.-2016.godine.)

    Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana socijalnog rada bila je “Socijalne i ekonomske krize- Odgovori socijalnog rada ”
    U Republici Hrvatskoj svjetski dan socijalnog rada tradicionalno se obilježava Danom otvorenih vrata u domovima socijalne skrbi i centrima za socijalnu skrb te različitim aktivnostima regionalnih udruga socijalnih radnika, koje na svom lokalnom području organiziraju stručne skupove, javne tribine, radionice i druge prigodne programe usmjerene na promicanje temeljnih načela naše profesije.

    Kao središnji događaj obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada Hrvatska udruga socijalnih radnika je u suradnji s Udrugom socijalnih radnika Grada Zagreba i Zagrebačke županije 18.ožujka 2014. godine u Zagrebu održala tribinu i javni skup pod nazivom “Socijalne i ekonomske krize- Odgovori socijalnog rada”.

    Tribina je održana u prostorijama Europskog doma s ciljem poticanja dijaloga o važnim profesionalnim pitanjima u razdoblju krize koja snažno obilježava društveni kontekst i pred našu profesiju stavlja brojne izazove.

    Tribinu su podržali Predsjednik Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ivo Josipović, Ministarstvo socijalne politike i mladih uz prisustvo potpredsjednice Vlade i ministrice Milanke Opačić i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić. Svi uzvanici su se kratkim govorom obratili sudionicima ističući reformske procese u sustavu socijalne skrbi iskazujući stvarni interes za probleme sa kojima se susreće svakodnevna praksa socijalnog rada, kao i potrebu kontinuirane suradnje na svim razinama.
    Na tribini je sudjelovalo oko 200 kolegica i kolega iz svih krajeva Republike Hrvatske.

    Pod istim nazivom održan je i javni skup na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, Zrinjevac, gdje su prolaznici imali priliku upoznati se s ulogom naše profesije u zaštiti prava svih ljudi, promicanju pravednosti, solidarnosti, uvažavanju različitosti i aktivnom sudjelovanju svake osobe u procesu željenih promjena.

    Program je bio upotpunjen bubnjarskom radionicom, predstavom, pjesmom i plesom.

    Udruga socijalnih radnika Varaždinske županije organizirala je druženje svih socijalnih radnika s područja Varaždinske županije i svih naših suradnika. Pozvani su svi stručnjaci koji s nama brinu o našim korisnicima i doprinose poboljšanju kvalitete života ranjivih skupina u društvu.

    USRVZ Svjetski dan socijalnog rada 2014Poziv za druženje upućen je i svim našim suradnicima u provođenju projekta Udruge: „Tribina utorkom – socijalne teme i život zajednice“, svima koji su kao dionici u zajednici sudjelovali na našim tribinama i onima koji su nam pomogli u provođenju projekta, prije svega predstavnicima Varaždinske županije i Grada Varaždina.

    Ovakav način obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada imao je za cilj druženje socijalnih radnika i svih naših suradnika u neformalnom okruženju, kratkotrajni odmak od svakodnevnih obveza i poslova kojima su socijalni radnici prenatrpani, ali i mogućnost još boljeg povezivanja i na taj način stvaranje uvjeta za još kvalitetniju međusobnu suradnju nakon povratka na radna mjesta.

    0 1098

    Donošenjem Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivu radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, Vlada Republike Hrvatske stavlja socijalne radnike zaposlene u zdravstvenom sustavu u diskriminirajući položaj u odnosu na druge stručnjake humanističkih struka. Navedenom Uredbom mjesto socijalnog radnika nije navedeno te mu pripada koeficijent od 1,445 dok se svi ostali stručnjaci taksativno navode te svrstavaju pod koeficjent 1,571.

    Povodom toga HUSR u suradnji sa kolegama/icama zaposlenim u zdravstvenom sustavu je reagirala uputivši dopis Vladi Republike Hrvatske kao i resornim Ministarstvima koji u cjelosti možete pročitati OVDJE.

    Osim dopisa HUSR-a poslan je i dopis od strane Odjela socijalne skrbi, Klinike za psihijatriju Vrapče koji možete pročitati OVDJE.

    0 2170

    Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s Udrugom socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije organizirala je VI. Simpozij socijalnih radnika pod nazivom “Profesija socijalnog rada: identitet, integritet i realitet“. Simpozij je se održao u Tuheljskim toplicama od 16. do 18. listopada 2013. godine.

    Prezentirana su 2 plenarna izlaganja, 2 okrugla stola, 27 izlaganja, 7 poster prezentacija i 4 radionice.

    Na Simpoziju je sudjelovalo oko 300 stručnaka zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, zdravstvu, školstvu, pravosuđu i ostalim tijelima državne uprave te regionalne i područne samouprave, stručnjaka iz civilnog društva, vjerskih organizacija te studenata dodiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija društveno humanistčkih znanosti.

    Osim predavanja i radionica sudionici su mogli sudjelovati u organiziranom posjetu ustanovi Lobor, svetištu Marije Bistrice kao i posjetiti muzej Krapinskog pračovjeka

    Simpozij je održan pod pokroviteljstvom:

    • Predsjednika Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ive Josipovića,
    • Ministarstva socijalne politike i mladih,
    • Krapinsko-zagorske županije,
    • Grada Zagreba,
    • Grada Krapine,
    • Grada Zaboka,
    • Općine Tuhelj.

    Organizacijski odbor: Ines Furda, Meri Gatin, Antun Ilijaš, Marija Kahlina, Josipa Kamenečki Leljak, Štefica Karačić. Ksenija Krivec- Jurek, Karolina Martinuš, Andreja Ninić, Željko Postonjski, Verica Sugnetić, Jelena Tepeš- Mihanović
    Programski odbor: Vanja Branica, Olja Družić Ljubotina, Marijana Dumančić, Kristina Duvančić, Marijana Kletečki Radović

    ZAKLJUČCI:

    – Društvene funkcije socijalnog rada su bitno reducirane u odnosu na ono što socijalni rad kao profesija može i treba ponuditi. One ne otkrivaju pravu prirodu i misiju socijalnog rada.
    – Socijalni rad je profesija koja se treba dodatno profilirati u smjeru zaštite i razvoja ljudskih prava.
    – Provedeno istraživanje na području Grada Zagreba pokazuje kako su socijalni radnici svjesni svojih mogućnosti, ali i potrebnih uvjeta za to kako bi mogli utjecati na društvene promjene.
    – Socijalni rad pokriva široku lepezu aktivnosti i utjecanje na socijalne promjene je preduvjet za ispunjavanje profesionalnih ciljeva.
    – Istraživanje provedeno na području Grada Dubrovnika pokazuje da socijalni radnici smatraju kako Republika Hrvatska nema smislenu socijalnu politiku. Tome pridonose česte promjene zakona, neuvažavanje struke i neprepoznavanje mogućnosti struke.
    – Potrebno je provesti suštinsku reformu koja će dovesti do kvalitativnih promjena u sustavu socijalne skrbi.
    – Identitet socijalni radnici stječu svojim obrazovanjem, a integritet postupanjem u skladu s pravilima struke i spremnošću da se suprotstave očekivanjima i nalozima svojih poslodavaca kad se oni kose sa tim pravilima.
    – Realitet socijalnog rada značajno odstupa od sadržaja profesionalnog identiteta i integriteta.
    – Socijalni rad je u opasnosti da inzistiranje na formi i proceduri nadvlada sadržaj te je zadatak socijalnih radnika da u fokus vrate sadržaj profesionalnog postupanja te da forma bude samo okvir za kvalitetan sadržaj.
    – Utjecati na porast osviještenosti i informiranosti javnosti o poslovima socijalnog radnika – javnost upoznavati o poslovima socijalnog radnika – kroz tiskane materijale, medijske nastupe, sudjelovanje na tribinama, okruglim stolovima
    – Zalagati se za zapošljavanje većeg broja socijalnih radnika unutar različitih sustava (unutar sustava socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja i dr.)
    – Poticati povezivanje i organiziranje studenata i škola socijalnog rada kroz regionalne kongrese i druga okupljanja
    – Utjecati na donošenje odluka o proširenju socijalnih usluga namijenjenih integraciji starijih osoba i osoba s invaliditetom
    – Osvijestiti važnost cjeloživotnog usavršavanja i zalagati se za definiranje uloge poslodavca u financiranju sudjelovanja u seminarima, edukacijama, poslijediplomskim programima i drugim oblicima stručnog usavršavanja
    – Donošenje akata o normativima rada i standardima kvalitete treba biti u suradnji sa strukom
    – Pojačati suradnju i povezivanje s drugim strukama – jačati međusektorsku suradnju
    – Uvođenje kontinuirane supervizije i drugih oblika stručne podrške stručnjacima u sustavu („anti-stres“ programe, teambuilding…)
    – Utjecati na izmjene zakonske regulative i uskladiti postojeće zakone i pravilnike (značaj Komore i strukovne udruge)
    – Uspostaviti programe evaluacije uspješnosti, provedbe i učinaka aktivnosti
    – Zahtijevati povratnu informaciju od MSPM o izvještajima uvođenja standarda kvalitete socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi
    – Donijeti Pravilnik o standardima kvalitete u što kraćem roku
    – Tražiti i zalagati se za bolju ažuriranost podataka iz baza drugih institucija (Porezna uprava, MUP i dr.)
    – Uključiti volontere, vježbenike i studente u stvaranje baze podataka
    – Oformiti nagradu za poseban doprinos u sustavu socijalne skrbi (prijedlog je da nosi ime tragično preminulog socijalnog radnika Jakova Kudrića)
    – Predložiti i zastupati strukturne promjene u centrima za socijalnu skrb
    – Snažnije povezivanje, udruživanje i angažiranje socijalnih radnika kroz strukovne organizacije
    – Formalizirati suradnju, odnosno obavljanje terenske prakse u ustanovama socijalne skrbi sklapanjem ugovora, a tome će prethoditi zajednički sastanak predstavnika Studijskog centra socijalnog rada, predstavnika Komore socijalnih radnika i stručnjaka iz sustava socijalne skrbi koji će uputiti zajednički zahtjev Ministarstvu socijalne politike i mladih za formaliziranjem ovog oblika suradnje
    – Svake godine informirati terenske nastavnike o ishodu studentske evaluacije kako bi dobili povratnu informaciju koja bi im pomogla u budućem radu sa studentima
    – Oformiti kriterije za odabir terenskih nastavnika (interes, stručnost, pristupačnost, iskustvo) i donijeti pravilnik o ocjenjivanju stručnosti za ulogu terenskog nastavnika i davanje licence za ulogu terenskog nastavnika
    – Zakazan je zajednički sastanak predstavnika centra za socijalnu skrb Zagreb (Božena Horvat Alajbegović, Đurđa Petran) i Studijskog centra socijalnog rada za 11. mjesec kada će se dogovoriti detalji oko zajedničkog dopisa Ministarstvu socijalne politike i mladih u vezi formaliziranja suradnje oko terenske prakse
    – Na zajedničkom sastanku dogovorit će se o mogućnostima gratifikacije terenskih nastavnika u čemu će biti ključna uloga Komore socijalnih radnika, koja će podržati ova nastojanja.
    – Sustavno unapređivati suradnju akademske zajednice i sustava socijalne skrbi kroz provođenje zajedničkih sastanaka, razmjenu iskustava, ideja, planiranje i dogovaranje oko pitanja koja se tiču suradnje, praćenja i evaluacije
    – Razmotriti mogućnosti poboljšanja uvjeta u kojima se praksa odvija
    – Uskladiti teorijska znanja i znanstveni pristup s praksom, plan prakse s aktualnom organizacijom rada u centru kako bi zadaci studenata na praksi bili provedivi
    – Uključivanje stručnjaka iz prakse u znanstveno-istraživački rad
    – Evidentna je potreba za socijalnim radnicima u obrazovanju, na to ukazuju istraživanja provedena u školama te iskustva stručnjaka iz prakse. Na probleme u ponašanju i razvoju u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj dobi možemo utjecati kako bi se u budućnosti spriječili negativni ishodi i opterećenje na sustav socijalne skrbi, pravosudni sustav i zdravstveno osiguranje sveobuhvatnim pristupom koji bi uključivao i ulogu socijalnog radnika u školi
    – Predlaže se da Hrvatska udruga socijalnih radnika, Ministarstvo socijalne politike i mladih i Studijski centar socijalnog rada formuliraju zajednički zahtjev prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta da se izmjeni Pravilnik o odgoju i obrazovanju kojim su socijalni radnici izuzeti kao stručni suradnici u školama.

    0 1469

    19. ožujak 2013. godine
    “Promicanje socijalne i ekonomske jednakosti”

    Profesionalno djelovanje socijalnih radnika utemeljeno je na poštivanju ljudskih prava i socijalne pravde i usmjereno na zaštitu i promicanje ekonomske i društvene jednakosti svake osobe. Ostvarivanje ovih ciljeva stalan je izazov za socijalne radnike u cijelom svijetu.

    Dana 19.03.2013. godine obilježen je Svjetski dan socijalnog rada zalaganjem za ciljeve utvrđene Globalnim planom za socijalni rad i socijalni razvoj koji je donesen za razdoblje od 2012. do 2016 godine. Svjetski dan socijalnog rada svake godine se obilježava trećeg utorka u mjesecu ožujku i prigoda je za proaktivno djelovanje i promicanje djelatnosti socijalnog rada u svim sredinama. Zajednička tema ovogodišnjeg Svjetskog dana socijalnog rada bila je „Promicanje socijalne i ekonomske jednakosti„.

    U Republici Hrvatskoj Svjetski dan socijalnog rada tradicionalno se obilježio Danom otvorenih vrata u domovima socijalne skrbi i centrima za socijalnu skrb te brojnim stručnim skupovima, tribinama, predavanjima, radionicima, posjetama ustanovama, postavljanjem štandova s promotivnim materijalima na gradskim trgovima i druženjima socijalnih radnika/radnica na lokalnim razinama, s ciljem promicanja prava najosjetljivijih socijalnih skupina, ali i zalaganja za poboljšanje položaja profesije socijalnog rada u društvu.

    Kao središnji događaj obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada, Hrvatska udruga socijalnih radnika je u suradnji s Udrugom socijalnih radnika Grada Zagreba i Zagrebačke županije 12.3.2013. u Zagrebu održala javnu tribinu pod nazivom „Profesionalna odgovornost i profesionalni rizici u socijalnom radu – mogućnosti za promjenu“ s ciljem povezivanja socijalnih radnika/radnica na svim razinama i u svim područjima djelovanja oko zajedničkih profesionalnih interesa. Skup je posjetilo oko 250 kolegica i kolega iz svih krajeva Republike Hrvatske.

    Održavanje ove tribine podržalo je Ministarstvo socijalne politike i mladih, a podpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić u svom obraćanju sudionicima ukazala je na reformske procese u sustavu socijalne skrbi te iskazala stvarni interes za probleme s kojima se susreće svakodnevna praksa socijalnog rada. Istaknuta je potreba kontinuirane suradnje na svim razinama.

    Na skupu je sudjelovala i Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić koja je ukazala na brojne rizike koji otežavaju profesionalno djelovanje socijalnih i drugih stručnih radnika kao i na propuste u području zaštite prava i dobrobiti djece i obitelji pod rizikom.
    Prikazan je kratki film pod nazivom „Profesionalni stres…“, autora Antuna Ilijaša, Andreje Radić i Tene Kostanjšek o profesionalnoj odgovornosti, rizicima i profesionalnom sagorjevanju socijalnih radnika/radnica u praksi.

    Interaktivno predavanje i radionicu pod nazivom „Socijalni radnici/radnice između profesionalne odgovornosti i profesionalnih rizika“ održala je prof.dr.sc. Marina Ajduković sa svojim suradnicama doc.dr.sc. Oljom Družić Ljubotina i dr.sc. Marijanom Kletečki Radović. Provedena je rasprava među članovima regionalnih udruga s ciljem prikupljanja korisnih prijedloga za poboljšanje položaja profesije socijalnog rada, a time i profesionalnog djelovanja, konkretnih aktivnosti kojima bi se smanjili profesionalni rizici i povećala se profesionalna odgovornost socijalnih radnika/radnica.

    Ova tribina je održana s ciljem poticanja na suradnju svih dionika u sustavu socijalne skrbi kako bi se potaknule nužne promjene usmjerene na jačanje osobnih i profesionalnih resursa socijalnih radnika/radnica i drugih stručnjaka u sustavu socijalne skrbi pred kojima su svakoga dana sve veći izazovi i očekivanja.

    Poster Međunarodnog dana socijalnog rada 2013.

    0 2182

    V. međunarodna konferencija socijalnih radnika, pod nazivom „Međugeneracijsko povezivanje i aktivno starenje: izazovi za socijalni rad“, održala se od 10. do 12. listopada 2012. godine u Hotelu Medena, Trogir.

    Prateći aktualnosti u području socijalne politike i djelatnosti socijalnog rada ove je godine konferencija socijalnih radnika posvećena temi aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama. Europska unija upravo je 2012. godinu posvetila ovim značajnim procesima koji, između ostalog, prožimaju i praksu socijalnog rada u različitim područjima. To je prilika da svi skupa promislimo o tome da danas u Europi ljudi žive i ostaju zdravi duže nego prije te da sagledamo mogućnosti koje proizlaze iz novih okolnosti. Svjetska zdravstvena organizacija definirala je aktivno starenje kao proces optimalnog ostvarivanja zdravlja, uključenosti u društvo i sigurnosti u cilju povećanja kvalitete života tijekom starenja. Međugeneracijsko povezivanje i solidarnost stupovi su važnih sustava socijalne sigurnosti, ali i osobne dobrobiti pojedinca. Svjedoci smo da ponekad postojeći programi u području socijalne skrbi, ali i drugih javnih sustava, kao što su zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, mirovinsko osiguranje, ne mogu zadovoljiti različite potrebe članova društva. Stoga se osim djelovanja u financijskom smislu često govori i o potrebi planiranja programa socijalne skrbi koji se oslanjaju na međugeneracijske veze. S obzirom na procese demografskog starenja koji direktno utječu na održivost pojedinih sustava temeljenih na međugeneracijskoj solidarnosti sve više dolazi do izražaja potreba osiguravanja izvaninstitucionalnih oblika skrbi i podrške koji se temelje na načelima obiteljskog okruženja, održivosti socijalnih veza, društvene uključenosti i poštivanja dostojanstva pojedinca. Upravo je socijalna kohezivnost potrebna za kvalitetno ostvarivanje takvih programa. Sve ovo ukazuje na važnost resursa međugeneracijske povezanosti i solidarnosti prilikom planiranja i provođenja intervencija u socijalnom radu. Stoga je ova Konferencija bila dobro mjesto za promišljanje i raspravu o još jednoj izazovnoj temi u području socijalnog rada te za prikaz primjera dobre prakse u području međugeneracijske povezanosti i aktivnog starenja, ali i za otvaranje pitanja i izazova koji prate to važno područje.

    Konferenciju je organizirala Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije čime je obilježena 2012. godina kao godina aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama proglašena od strane Vijeća Europske unije.

    Konferencija je održana pod pokroviteljstvom:

    • Ministarstva socijalne politike i mladih,
    • Splitsko-dalmatinske županije,
    • Grada Zagreba,
    • Grada Splita i
    • Grada Trogira.

    Tematske cjeline:

    • Socijalne usluge i servisi za osobe starije životne dobi – institucionalna skrb,
    • Volonterstvo kao mogućnost aktivnog i dostojanstvenog starenja i međugeneracijskog povezivanja,
    • Socijalne usluge i servisi za osobe starije životne dobi – izvaninstitucionalna skrb,
    • Međugeneracijske veze kao izvor socijalne podrške: kako ih podržati i ojačati,
    • Socijalni rizici i socijalna isključenost osoba starije životne dobi,
    • Briga o tjelesnom i mentalnom zdravlju osoba starije životne dobi,
    • Zanemarivanje, zlostavljanje i zaštita ljudskih prava osoba starije životne dobi.

    Organiziran je posjet Centru za socijalnu skrb Split gdje je održana jedna radionica i četiri izlaganja.

    Na Konferenciji je sudjelovalo 330 stručnjaka iz Republike Hrvatske, Republike Slovenije te Republike Bosne i Hercegovine, zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, zdravstvu, školstvu, pravosuđu i ostalim tijelima državne uprave te regionalne i lokalne samouprave, stručnjaka iz civilnog društva i vjerskih organizacija te studenata dodiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija društveno-humanističkog usmjerenja.

    Organizacijski odbor: Helena Bandalović, Vinka Bratulić, Ines Furda, Romana Galić, Meri Gatin, Renata Jurčević, Tatjana Katkić Stanić, Sanja Kuvačić, Ana Bolanča Levačić, Maja Mustapić, Boženka Škare, Ljiljana Vrbić

    Programski odbor: Vanja Branica, Gordana Jerčić, Štefica Karačić, Marijana Kletečki Radović, Maja Laklija, Ana Štambuk

    ZAKLJUČCI:

    Smjernice za unapređenje prakse rada sa starijim osobama
    1. U tretiranju fenomena starosti i starenja važan je pomak od koncepta potreba prema konceptu resursa, odnosno konceptu socijalnog kapitala.
    2. Socijalni radnici trebaju poticati međugeneracijsko povezivanje kao prevenciju međugeneracijskih sukoba.
    3. U suvremenom socijalnom radu razvijeni su primjeri dobre prakse koji predstavljaju važan dio ideja i mogućnosti rada sa starijim ljudima – socijalni rad sa starijim osobama u zajednici u Sloveniji.
    4. Međugeneracijski odnosi nerijetko su izvor nerazumijevanja i sukoba, a medijacija je jedan od modela rješavanja sukoba.
    5. Promicanje volonterstva ljudi starije životne dobi i vidljivosti djelovanja volontera treba i može biti u cilju prevencije socijalne izolacije, institucionalizacije, smanjenja predrasuda ageizma kao i primjer aktivnog starenja.
    6. Volonterski programi trebaju biti prilagođeni osobama starije životne dobi, uključivati njihovu perspektivu.
    7. Potreba za boljom umreženošću službi i boljom međusektorskom suradnjom.
    8. Razvijati permanentno praćenje potreba za različitom lepezom izvaninstitucionalnih usluga koje trebaju biti alternativa institucijama.
    9. Posebno razvijati modele za socijalno ugrožene skupine starijih ljudi te istovremeno raditi na reviziji postojećeg sustava u smislu kategorizacije, standardizacije kvalitete i cijene usluga.
    10. Razvijanje zagovaranja i zastupanja korisnika te većeg samozagovaranja i samozastupanja stručnih djelatnika koji rade sa starijim osobama.
    11. Izrada Protokola postupanja u slučajevima nasilja nad starijim osobama u obitelji.
    12. Senzibilizacija stručnjaka i javnosti za prisutnost nasilja nad starijim osobama i zaštiti integriteta i dostojanstva kao temeljnih ljudskih prava.
    13. Ne čekati samo prijavu zlostavljanja nego raditi na ranim intervencijama u obiteljima pod rizikom – siromaštvo, zdravstveni status, nezaposlenost, izoliranost…
    14. Treba raditi na osvještavanju stručnjaka o nasilju u okviru socijalnog i zdravstvenog sustava o kojem se malo ili gotovo ništa ne govori (smještaj u višekrevetne sobe?).
    15. Razvijati interdisciplinarnu suradnju i edukaciju – liječnika, socijalnih radnika, policajaca, svećenika – u području prijave i procesuiranja nasilja nad starijim osobama, kao dio profesionalne odgovornosti svake pojedine profesije.
    16. Važnost mapiranja potreba i usluga za osobe starije životne dobi na različitim razinama unutar lokalne zajednice.
    17. Voditi računa o dnevnim rutinama i socijalnim mrežama osoba starije životne dobi.
    18. Približiti ulogu i djelatnost centra za socijalnu skrb.
    19. Razviti modele cjelovite skrbi u skladu s regionalnim razlikama (multikulturalnost).
    20. Promovirati na svim razinama važnost kvalitete provođenja slobodnog vremena (glazba, ples, kazalište, sportske aktivnosti, unutargeneracijski i međugeneracijski susreti).
    21. Rezultate provedenih istraživanja (prikazanih na ovoj Konferenciji) koristtiti u svrhu unapređenja modela prakse rada sa starijim osobama, u kampanjama prevencije nasilja nad starijim osobama, stava društva prema starijim osobama, u medijima – vodeći se principima prakse utemeljene na dokazima.

    Institucionalni smještaj
    1. Izmjena postojeće procedure za prijavu smještaja u dom za starije osobe.
    2. Napraviti kategorizaciju postojećih domova po stupnju njege te uskladiti cijene i opis poslova stručnih djelatnika i njihovih prihoda kao i osiguravanje uvjeta za profesionalnim usavršavanjem.
    3. Raditi na postupnoj deinstitucionalizaciji mladih osoba s invaliditetom.
    4. Potreba socijalnih radnika u domovima za starije, za službom ljudskih resursa (na regionalnoj razini).
    5. Pravno regulirati nekretnine koje su korisnici domova ostavili državi.
    6. Potreba osnivanja podsekcije socijalnih radnika koji rade sa starijim osobama u okviru HUSR-a.
    7. Potreba za uvođenjem profesionalnih radnih terapeuta u domove za starije osobe.

    Nova strategija u pristupu starijim osobama
    1. Rad na pripremi novih strategija socijalnih politika za starije osobe – specifičnosti novih potreba korisnika i novih usluga – posebno za skupine tzv. ovisnih starijih osoba (osiguranje za slučaj ovisnosti ili uvođenje naknade za njegovatelja).
    2. Promicanje novog pristupa životnim razdobljima, ne kao kronoloških nego cikličkih etapa.
    3. Isticati pozitivne primjere aktivnog starenja, međugeneracijsku solidarnost i ljudsko pravo na dostojanstven život sve do smrti.

    0 1214

    20. ožujka 2012. – 26. ožujka 2012.

    Hrvatska udruga socijalnih radnika (HUSR) je kao članica Međunarodne organizacije socijalnih radnika (IFSW) obilježila Svjetski akcijski tjedan socijalnog rada koji je započeo 20. ožujka Svjetskim danom socijalnog rada i završio 26. ožujka 2012. godine Danom socijalnog rada Ujedinjenih naroda.

    Tijekom Akcijskog tjedna socijalnog rada predstavljen je Globalni program za socijalni rad i socijalni razvoj u razdoblju 2012.-2016. godine. Ovaj dokument nastao je kao rezultat trogodišnje suradničke inicijative tri međunarodne organizacije koje zastupaju praksu socijalnog rada, obrazovanje za socijalni rad i socijalni razvoj.

    Ovaj dokument koji ocrtava najvažnija područja za suvremeni socijalni rad proslijeđen je svim nacionalnim vladama i međunarodnim organizacijama kao odgovor na globalnu socijalnu krizu. Akcijski tjedan socijalnog rada bio je prilika da iskažemo našu zainteresiranost za aktualna nacionalna i svjetska pitanja od značaja za socijalni rad i socijalni razvoj te da na primjeren način iniciramo određene aktivnosti kako bi se potaknule potrebne promjene na lokalnoj razini.

    Tijekom Akcijskog tjedna socijalnog rada Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s regionalnim udrugama organizirala je različite aktivnosti od značaja za naše korisnike i za djelatnost socijalnog rada (predavanja, tematske tribine, okrugli stolovi, susreti s predstavnicima medija i interaktivne radionica s korisnicima u cilju povezivanja i poticanja socijalnih radnika iz različitih područja djelatnosti i na svim razinama, za promjenu, socijalnu pravdu i univerzalnu primjenu ljudskih prava, korištenjem svih resursa zajednice).

    Obzirom na značaj ciljeva i svrhe Akcijskog tjedna socijalnog rada zatražena je podrška i suglasnost Ministarstva socijalne politike i mladih da se razdoblje od 20. do 26. ožujka 2012. godine obilježi kao Tjedan otvorenih vrata u ustanovama socijalne skrbi.

    Poster Međunarodnog akcijskog tjedna socijalnog rada 2012.

    21. ožujka u Gradskoj skupštini Grada Zagreba održana je Tribina pod nazivom “Socijalni rad i socijalni razvoj – izazovi i mogućnosti” na kojoj je prestavljen Globalni program za socijalni rad i socijalni razvoj, psihologinja Olga Petak je održala predavanje na temu “Stres u psihosocijalnom radu”, a socijalna radnica Anita Džombić je predstavila Inicijativu za plaćanje pripravničkog staža socijalnih radnica i socijalnih radnika.