Ponedjeljak, Kolovoz 10, 2020
Naslovnica Authors Članci od zkerkez

zkerkez

367 ČLANCI 0 KOMENTARI

Središnja proslava povodom obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada održala se dana 19. ožujka 2014. godine u prostorijama Doma za djecu i mlađe punoljetne osobe MASLINA u Dubrovniku u vremenu od 10 do 12 sati kada je :

  • Na temu „Ista struka kroz različite aktivnosti – jednaki cilj“ prezentiran rad Doma (Stručni tim Doma – Katarina Surać, dipl. soc. radnica)
  • Održan je igrokaz „Najljepši cvijet“ (djeca u dobi od 7 do 12 godina) – odgajatelji: Denis Sarićem, prof. glazbene kulture i Natalija Aleksić, dipl. soc. radnica
  • Izložba likovnih radova djece u dobi od 7 do 20 godina – odgajateljica i voditelj odjela Katarina Svetac, dipl. soc. radnica
  • i na kraju tratamenat uz druženje

Nazočili su svi kolege i kolegice socijalni radnici sa područja Grada Dubrovnika, a medijski je popraćeno na DU TV istoga dana i dana 20. ožujka 2014. godine na Hrvatskom radiju radio postaja Dubrovnik u emisiji „Zdravi bili“ u vremenu od 9, 30 do 10, 00 sati.

U Domu za starije i nemoćne osobe DUBROVNIK, održao se Dan otvorenih vrata dana 26. ožujka 2014. godine u 11, 30 sati u suradnji sa Obrtničkom školom iz Dubrovnika kada je organizirana revija frizura korisnika i korisnica Doma. Medijski je popraćeno na DU televiziji.
Uprostorijama Doma za starije i nemoćne osobe DOMUS CHRISTI planira se u travnju održati stručno predavanje na temu:
1. Kvaliteta života osoba smještenih u ustanovama socijalne skrbi – predavač gosp. Josip Lopižić, klinički psiholog

Iliana Stojanović,
predsjednica Udruge socijalnih radnika Dubrovnik

0 894

Udruga socijalih radnika ZadarPovodom obilježavanja Svjetskog dana socijalnih radnika 2014.g. na temu: „Socijalne i ekonomske krize- rješenja socijalnog rada“, Udruga socijalnih radnika Zadar je organizirala prigodno predavanje u prostoru Gradske knjižnice Zadar 19.3.2014.g. u 12 sati.

Prigodno predavanje su održali prof. dr. Vladimir Gruden i mag.soc.rada Fani Novković, s temom „Komunikacija kao vještina u prevenciji stresa“. Predavači su sve pozvane upoznali s osnovama verbalne i neverbalne komunikacije, te način na koji komunikacija može pomoći u svakodnevnim stresnim situacijama. Nakon formalnog dijela predavanja, održala se rasprava o stresu u profesionalnoj i osobnoj sferi socijalnih radnika i ostalih pomagaćih profesija.

Za navedeno predavanje upućen je javni poziv u medije, te su upućeni pozivi članovima Udruge socijalnih radnika Zadarske županije, te ustanovama/organizacijama/udrugama s područja Zadra koji su u pomagajućim djelatnostima. Navedeno predavanje Udruga je željela darovati svima koji su izloženi različitim profesionalnim i osobnim izazovima te stresu u kriznim razdobljima.

Predavači su nam dali novi uvid u prevenciji stresa te su nam svojim predavanjem i primjerima pokazali kako da se vlastitim snagama izvučemo iz stresnih situacija i prerađujemo stres kako bi spriječili negativne aspekte manifestiranja na naše cjelokupno zdravlje.

Predavanje je i medijski popraćeno od strane lokalnih medija: 057 info, E zadar i Znet.

Okupljeni su izrazili veliko zadovoljstvo i zahvalu Udruzi socijalnih radnika Zadar na navedenom predavanju i izrazili su potrebu za češćim predavanjima iz područja koja su potrebna za osobni i profesionalni razvoj.

Predsjednica Udruge
Marija Pletikosa

Kao i prijašnjih godina Svjetski dan socijalnog rada 18.03.2014.godine obilježili smo kao dan otvorenih vrata u ustanovama socijalne skrbi. Putem lokalnih medija i tiskovina obavijestili smo javnost o događanjima povodom Dana socijalnog rada (Radio Koprivnica, radio Križevci, Podravski list). Dana 12.03.2014.godine na Radiju Koprivnica održana je emisija u sklopu koje se govorilo o Svjetskom danu socijalnog rada, dana 18.03.2014. emitirana je radio emisija na Radiju Križevci također vezano za obilježavanje dana socijalnog rada.U Koprivnici smo imali štand na kojem smo građane informirali o socijalnom radu i dijelili su se prigodni leci izrađeni za ovu prigodu u organizaciji Doma za starije i nemoćne osobe Koprivnica. Na dan otvorenih vrata odazvale su se institucije sa kojima redovito surađuju ustanove socijalne skrbi. Posjetiteljima su podijeljeni informativni materijali o socijalnom radu.

Zahvaljujem svim kolegicama i kolegama na trudu oko organizacije dana otvorenih vrata i aktivnosti koje su proveli.

mr.sc. Kristina Frtalić, dipl.soc.rad.

0 1116

Ksenija NapanPoštovane kolegice i kolege,

najavljujemo predavanje pod naslovom “Izazovi terenske prakse studenata socijalnog rada – iskustva Novog Zelanda” koje će se održati u petak, 27. lipnja 2014. od 11-13 sati, u dvorani I Studijskog centra socijalnog rada, Nazorova 51.

Predavanje će održati Ksenija Napan, socijalna radnica i izvanredna profesorica na MaaseyUnversity, Auckland, New Zealand, inače bivša nastavnica Studijskog centra socijalnog rada i naša dugogodišnja suradnica te vas ovim putem pozivamo da se odazovete.

Predavanje je prije svega namijenjeno kolegama koji su kao terenski nastavnici sudjelovali u vođenju studenata socijalnog rada na praksi dodiplomskog i diplomskog studija, ali i onima koji su ubuduće zainteresirani za obavljanje uloge terenskih nastavnika. Također ovo je prilika da damo zajednički osvrt na terensku praksu naših studenata i razmijenimo iskustva na tu temu.Predavanje bi bilo bodovano od strane Hrvatske komore socijalnih radnika (obzirom da je Pravilnik o bodovanju u izradi, točan broj bodova bit će dan naknadno).

S veseljem očekujemo vaš dolazak

Prof. dr. sc. Kristina Urbanc
Nositeljica terenske prakse diplomskog studija

Prof. dr. sc. Zoran Šućur
Predstojnik Studijskog centra socijalnog rada

0 1789

Priručnik “Kako kada krene naopako – Vodič kroz usluge centra za socijalnu skrb u zaštiti djece i obitelji” nastao je kroz projekt “Zaštita dječjih prava u tretmanu visoko rizičnih obitelji”, koji je proveden u partnerstvu Udruženja Djeca prva i Centra za socijalnu skrb Zagreb – uredi Dubrava i Sesvete.

Priručnik možete preuzeti klikom na sljedeći link:

Vodič kroz usluge centra za socijalnu skrb u zaštiti djece i obitelji

0 2513

Priručnik za škole i stručnjake socijalnog rada
«LJUDSKA PRAVA I SOCIJALNI RAD»

UJEDINJENI NARODI, Geneva i New York, 1994.

NARUDŽBENICA

Naslovnica - Ljudska pravaDugi niz godina se Centar za ljudska prava Ujedinjenih naroda, razvojem programa osposobljavanja i izvještavanja, bavi promoviranjem i zaštitom ljudskih prava. Ovi su programi posebno namijenjeni onim skupinama koje su na pozicijama da mogu utjecati na ljudska prava na nacionalnoj razini: članovima parlamenta i zakonodavnih tijela, sucima, pravnim zastupnicima, državnim odvjetnicima, policijskom i vojnom osoblju, nastavnicima, medijima i članovima nevladinih organizacija. Nedavno proširenje ovih programa navelo je Centar za širenje fokusa na druge ključne struke uključujući zdravstvene i socijalne radnike.

Programi stručnog osposobljavanja za ljudska prava u Centru vode stručnjaci s priznatim stručnim znanjem (kako praktičnim, tako i teorijskim) u relevantnim područjima. Naglasak je stavljen na kreativne, interaktivne metode poduke koje pružaju najbolje mogućnosti za pružanje aktivnog, angažiranog sudjelovanja onih koji sudjeluju u programu.

Kao dio svojih nastojanja u prilagodbi nastave za sudionike, Centar je u procesu izrade nastavnih priručnika koje mogu koristiti i predavači i sudionici. Svaki priručnik sadrži standarde ljudskih prava koja su relevantna za ciljanu skupinu sudionika, zajedno s detaljnim savjetima prikladnih pedagoških tehnika za prenošenje ovih informacija. Predviđa se da će, osim poticanja provođenja stručnog osposobljavanja Centra, ovi priručnici biti vrijedni izvor za organizacije i pojedince koji se bave edukacijom iz ljudskih prava na svim razinama.

Revidirani Priručnik za škole i stručnjake socijalnog rada (prvi put objavljen 1992) je prvi u ovoj značajnoj seriji i priređen je kao zajednički pothvat Centra za ljudska prava i dvije nevladine organizacije – Međunarodne federacije socijalnih radnika i Međunarodne udruge škola za socijalne radnike. Razrađen je s posebnom svrhom povećanja znanja i razumijevanja ove važne skupine stručnjaka u području svih aspekata ljudskih prava i međunarodnih mehanizama koji su stvoreni da bi ta prava štitili.

Očito je da se puno treba učiniti da bi se informiralo ljude o temeljnim ljudskim pravima koje moraju poštovati kad se radi o drugima i koja i sami imaju. To je velika zadaća koja zahtijeva široka nastojanja i privrženost. Priručnik za škole i stručnjake socijalnog rada je značajan korak u ovom prijeko potrebnom nastojanju.

0 1077

Hrvatska udruga socijalnih radnika poziva osobe stradale u poplavama kojima je potrebna psihosocijalna pomoć i podrška da se jave na telefone Udruge:

  • 01 4550 757 – radnim danom od 08.00 do 12.00 sati
  • 098 229 167 – radnim danom do 18.00 sati

 

 

 

0 2984

Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji sa Udrugom socijalnih radnika grada Zagreba i Zagrebačke županije organizirala je tribinu Alkoholizam bez granica: trajni izazov za socijalni rad“ koja je održana u prostoru Tribina Grada Zagreba, Kaptol 27, Zagreb, 27.svibnja 2014. godine.
Tribinu je vodila predsjednica Udruge socijalnih radnika grada Zagreba i Zagrebačke županije gđa. Meri Gatin.

Na tribini je sudjelovalo preko 40 socijalnih radnika zaposlenih u različitim ustanovama socijalne skrbi, jedinicama lokalne samouprave kao i u državnim tijelima.

Tribinu je otvorila predsjednica HUSR-a Štefica Karačić koja je kratkim obraćanjem sudionicima ukazala na potrebu snažnijeg zalaganja socijalnih radnika u javnosti za prevenciju i tretman alkoholizma i drugih oblika ovisnosti koji generiraju brojne probleme na osobnoj, obiteljskoj i široj društvenoj razini. Istaknula je kako svakodnevna praksa socijalnog rada potvrđuje da se uz alkoholizam redovito vežu najsloženiji problemi i da upravo zbog toga pitanje borbe s alkoholizmom ostaje trajni izazov za našu profesiju.

U nastavku su održana četiri izlaganja.

Prvo izlaganje imala je Ana Štimac, socijalna radnica zaposlena u Obiteljskom savjetovalištu Caritasa zagrebačke nadbiskupije, na temu „Uloga socijalnih radnika u tretmanu ovisnika o alkoholu“ u kojem je govorila o kompetencijama profesije socijalnog rada u području prevencije i tretmana alkoholizma.

Iskustvima vlastite prakse u području gospodarstva, centra za socijalnu skrb , obiteljskog savjetovališta i dugogodišnjeg rada u klubovima liječenih alkoholičara kolegica Štimac potvrđuje značaj i učinke socijalnog rada u borbi s alkoholizmom.

Izlaganjem na temu „ Liječenje ovisnika o alkoholu u kontekstu socijalnog rada „ Ivana Mošić Pražetina, socijalna radnica zaposlena u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice ukazala je na složenost i specifičnosti socijalnog rada s ovisnicima o alkoholu u procesu motiviranja za promjenu i prihvaćanja liječenja, te kroz različite oblike odvikavanja od alkohola uključujući i stručni rad s obiteljima ovisnika.

O „ Alkoholizmu u svijetu rada „ izlagao je Marijan Kotarac, socijalni radnik koji se ovim problemom bavi više od tri desetljeća obavljajući poslove socijalnog radnika u Hrvatskoj pošti. Kolega Kotarac je u svome izlaganju podsjetio prisutne na ulogu naše struke u području prevencije i tretmana alkoholizma od 70-tih godina prošlog stoljeća, kroz razdoblje Hudolinove škole, do danas, kada se pitanju alkoholizma u svijetu rada uglavnom pristupa iz perspektive poslodavca i u kontekstu propisa koji reguliraju rad i radne odnose.

Posljednje izlaganje na temu „ Uloga socijalnih radnika u prevenciji i tretmanu alkoholizma u Hrvatskoj „ održala je socijalna radnica Katarina Radat, predsjednica Društva za socijalnu podršku koja je prezentirala istraživanje o radu Klubova liječenih alkoholičara u Hrvatskoj provedeno u suradnji s Anom Miljenović sa Studija za socijalni rad. Ovo istraživanje je potvrdilo prethodna izlaganja, osobito u pogledu djelovanja socijalnih radnika u klubovima liječenih alkoholičara i potaknulo nas na promišljanje o daljnjim aktivnostima HUSR-a na tom planu.

Nakon vrlo konstruktivne rasprave u kojoj su uz stručnjake sudjelovali i liječeni ovisnici o alkoholu doneseni su zaključci značajni za daljnje profesionalne aktivnosti na području alkoholizma.

  1. Uloga socijalnog radnika u području prevencije i tretmana alkoholizma je nezaobilazna i vrlo značajna . Socijalni radnik ima najveće stručne kompetencije za rad s ovisnicima o alkoholu i članovima njihove obitelji. Od motiviranja korisnika za promjenu životne situacije i psihosocijalne podrške i osnaživanja, kroz pomoć u rješavanju konkretnih životnih problema, posebna vrijednost socijalnog rada ogleda se u postignućima na planu odnosa s okolinom, prihvaćanja novih životnih uloga i odgovornosti korisnika za posljedice vlastitog ponašanja, čime se postiže njegova socijalna integracija.
  2. Poslovi socijalnih radnika zaposlenih u zdravstvenim ustanovama na području liječenja ovisnosti o alkoholu nisu adekvatno vrednovani. U evidenciji usluga, izvješajima o radu, statistikama zdravstvenih ustanova i Zavoda za zdravstveno osiguranje stručni socijalni rad nije vidljiv jer se iskazuje kroz liječničke usluge.
  3. Prevencija alkoholizma u našem društvu je potpuno zanemarena. Iako je sasvim jasno da ona treba započeti u obitelji, od samog rođenja, preko predškolskih i školskih ustanova, sve do akademske razine obrazovanja i javnog zagovaranja apstinencije i promicanja zdravog življenja, osobođenog svake ovisnosti, nažalost u našem društvu još uvijek dominiraju drugačiji interesi.
  4. Potrebna su nam sredstva za provođenje kontinuiranih programa edukacije mladih i njihovih roditelja, te profesionalnog osnaživanja stručnjaka i senzibiliziranje medija i javnosti za problem alkoholizma.
  5. Propadanjem gospodarstva i gašenjem poduzeća od 90-tih godina na dalje postupno se smanjuje broj socijalnih radnika zaposlenih u poduzećima.
  6. To se izravno odražava na kvalitetu zaštite radnika, njihovih međusobnih odnosa i suvočavanje s poteškoćama na radnom mjestu, osobito u slučajevima problema s ovisnosti o alkoholu.
  7. Broj klubova liječenih alkoholičara koji djeluju u poduzećima drastično je smanjen, a uloga socijalnog radnika u okviru službe za „ ljudske resurse „ otvara pitanje identiteta i integriteta naše profesije u gospodarstvu, a time i mogućnosti za rad na ovom složenom problemu u skladu s profesionalnim kodeksom socijalnog rada.
  8. Uključivanjem liječenih alkoholičara u KLA smanjuje se recidivizam
  9. Prema preporuci liječnika tretman u KLA uglavnom traje kroz razdoblje do 5 godina. Međutim, praksa pokazuje da taj tretman treba nastaviti i dalje, što je duže moguće, jer se kroz takvu podršku smanjuje mogućnost recidiva.
  10. KLA su najbrojnije i najučinkovitije organizacije civilnog društva u RH koje rade na resocijalizaciji liječenih alkoholičara. Bazična profesija stručnjaka u Klubovima liječenih alkoholičara je profesija socijalnog rada.
  11. Za daljnji rad KLA potrebno je razviti mrežu financiranja (ujednačenost članarina, izvori financiranja) kao i mrežu suradnje KLA s drugim sustavima (zdravstvo, socijalna skrb, pravosuđe).
  12. Za daljnji kvalitetniji rad Klubova potrebno je standardzirati rad – ujednačiti standarde rada (broj članova, trajanje susreta, uključenost u izvanklupske aktivnosti, pijenje tetidisa, održavanje sastanka praznik/blagdan)
  13. U okviru tretmanskog rada sa liječenim alkoholičarima u okviru samih klubova potrebno je razviti rad s pojedinim kategorijama članova (osobe kojima je izrečena obveza liječenja).
  14. Stručnjacima u okviru KLA potrebno je osigurati stručnu podršku (supervizija, dodatne edukacije) te za uspostavu kvalitetnijeg rada potrebno je licenciranje rada u KLA.
  15. U tretmanu alkoholizma u Klubovima potrebito je razvijati obiteljski pristup u radu KLA (dolazak sa članom obitelji).
  16. Uzimajući profesionalne kompetencije socijalnih radnika možemo zaključiti da je profesija socijalnog rada vodeća profesija u izvanbolničkom tretmanu alkoholizma, ali i u području njegove prevencije.
  17. Predlaže se u okviru HUSR-a osnivanje Sekcije socijalnih radnika koji se bave alkoholzmom

 

0 1098

Poplave u istočnoj Slavoniji i susjednim zemljama teško su pogodile stanovnike ovih područja . Mnoge obitelji su ostale bez svojih domova i svega što su imali. Apel za pomoć povezao je ljude diljem zemlje u humanitarne i druge akcije pomoći stradalnicima.

Hrvatska udruga socijalnih radnika pozvala je svoje članove da se u svojim radnim i životnim sredinama angažiraju u humanitarnim i drugim akcijama. Resornom ministarstvu i kolegama na poplavljenim područjima iskazali smo spremnost za volonterski rad na terenu kroz pružanje psihosocijalne podrške stradalnicima i druge oblike pomoći.

Dana 24.svibnja 2014. godine članovi Hrvatske udruge socijalnih radnika zajedno sa studentima socijalnog rada i grupom profesora Studija za socijalni rad obišli su poplavljena područja , uručili stradalima prikupljenu pomoć i volontiranjem u prihvatnim centrima iskazali svoju solidarnost i podršku ljudima koje je zadesila ova teška nevolja.

Prema ranijem dogovoru s odgovornim osobama na poplavljenom području posjetili smo pet prihvatilišta: Cerna, Gradište, Otok , Lipovac i Nijemci .

Osim razvrstavanja i podjele humanitarne pomoći dio volontera taj dan je proveo u neposrednom kontaktu i radu s različitim skupinama stradalnika.

Naši budući kolege- studenti socijalnog rada su ovom sjajnom akcijom pokazali iznimnu socijalnu osjetljivost i snažan osjećaj za zajedništvo, te su dokazali da razumiju značaj javnoga djelovanja u socijalnom radu .

Bravo za studente i njihove nastavnike. Bila nam je čast sudjelovati s vama u ovoj akciji.

0 3326

ZAPISNIK SA OKRUGLOG STOLA I ZAKLJUČCI

Povodom obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji sa Hrvatskom komorom socijalnih radnika organizirala je Okrugli stol pod nazivom „Socijalni rad u zdravstvu danas“.

Okrugli stol vodila je predsjednica HUSR-a Štefica Karačić. Održan je 21.03.2014 godine, u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska cesta 16, Zagreb.

Na Okruglom stolu prisustovalo je oko 60-tak socijalnih radnika kao i dio gostiju.

Prisutne je pozdravio dr. Zvonimir Šostar koji je u pozdravnoj riječi istaknuo kako često rad socijalnih radnika nije valoriziran te je istaknuo žaljenje zbog degradacije u okviru sustava zdravstva. Podsjetio je da su socijalni radnici u zdravstvu neraskidivo povezani sa raznim segmentima zdravlja, a ne samo s psihijatrijom. Potaknuo nas je da se udružimo, da stalno budemo u „centru“ te da budemo jedinstveni u reguliranju našeg statusa. Upozorio je da je dio odgovornosti i na samim poslodavcima te je istaknuo primjer Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u kojem je on ravnatelj, gdje je izjednačio rad i plaću zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, dakle i socijalnih radnika. Završio je pozivanjem na daljnju suradnju sve prisutne, HUSR-a i HKSR-a sa ZJZ „Dr. Andrija Štampar“ i „otvorio“ vrata Zavoda nove akcije.

Okrugli stol: Socijalni rad u zdravstvu danasU nastavku su održana četiri izlaganja. Prvo izlaganje održala je Marija Žunec Cahunek gdje je govorila o aktualnom stanju socijalnih radnika u zdravstvu. Zatim je Dušan Borić, predstavio rad socijalnih radnika u psihijatriji i prikazao njihov opsežan djelokrug rada. Dragica Topolko je predstavila istraživanje u kojem je prikazana uloga socijalnih radnika u zdravstvu, timski rad i međuinstitucionalna suradnja. Posljednje izlaganje umjesto prof.dr.sc. Mladena Kneževića imala je Marijana Dumančić koja je podsjetila na značajke socijalnog rada u zdravstvu.

Uslijedila je rasprava, u kojoj su se javile: kolegice iz PB Ugljan, zatim kolegica Jurčec, ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe, kolegica Trobić sa Klinike za psihijatriju Vrapče te kolegica Svetić iz Poliklinike Suvag i kolegica iz Županijske bolnice Čakovec i istaknule probleme s kojima se susreću u radu. Ipak čuli smo i pozitivne primjere iz prakse, kolegica u KB Merkur radi na odjelu za MPO, a kolegica Šimec dio je tima u palijativnoj skrbi.

Kako smo bili vremenski limitirani u korištenju dvorane ZJZ-a, Okrugli stol smo završili oko 15 sati usprkos velikom broju pitanja i interesu kolegica za ovu temu.

Smatram važnim istaknuti kako osim predstavnika Grada Zagreba, Gradskog ureda za soc. zaštitu i osobe s invaliditetom te predstavnice Upravnog odjela za socijalnu skrb Splita, na Okruglom stolu nije bilo predstavnika Ministarstava, nadležnih Zavoda ili medija.

Iz sveg navedenog uslijedilo je nekoliko zaključaka:

  1. u sustavu zdravstva nedostaje novozaposlenih socijalnih radnika; 
  2. sustav zdravstva unazad nekoliko desetljeća smanjuje broj zaposlenih socijalnih radnika u zdravstvu, te nerijetko na ta mjesta zapošljava druge nezdravstvene djelatnike; 
  3. najveći broj socijalnih radnika u zdravstvu radi u neurološko-psihijatrijskim odjelima i u psihijatrijskim bolnicama i savjetovalištima;
  4. poslovi socijalnih radnika u zdravstvu nisu prepoznati od strane HZZO-a, čime naš rad nije priznat kao stručni rad;
  5. opis poslova socijalnih radnika u zdravstvu nejednak je stoga će ga u dogledno vrijeme uskladiti Komora koja će uz to izraditi katalog kompetencija;
  6. temeljem Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova socijalni radnici imaju niži koeficijent od drugi nezdravstvenih djelatnika u zdravstvu stoga će Komora i Hrvatska udruga socijalnih radnika zastupati socijalne radnike u zdravstvu i raditi na ujednačavanju koeficijenata te podizanju svijesti u važnosti socijalnog rada u području zdravstva 
  7. rad socijalnih radnika u zdravstvu smanjuje troškove liječenja posebno kod kompleksnih socijalnih situacija s kojima pacijenti dolaze u bolnicu zbog našeg brzog rješavanja aktualne problematike; 
  8. rad socijalnog radnika u zdravstvu dovodi do smanjenja broja rehospitalizacije pacijenata;
  9. socijalni radnici u zdravstvu teže ostvaruju i čine vidljivim identitet struke socijalnog rada nego što je to u području socijalne skrbi; 
  10. nužna je kvalitetna suradnja sa kolegama iz drugih područja društva;
  11. potrebno je povećati broj socijalnih radnika u političkom djelovanju i sukreiranju socijalnih politika;
  12. socijalni radnici trebaju biti jedinstveni u svojim nastojanjima da se „izbore za struku“ te trebaju svoje napore ulagati kroz Sekciju Komore socijalnih radnika.
  13. Nužno je da se socijalni radnici u zdravstvu kontinuirano usavršavaju – kroz seminare, edukacije, savjetovanje..

Ivana Mošić Pražetina
Cvita Šimić

ožujak 2014., Zagreb