Četvrtak, Lipanj 4, 2020
Naslovnica Authors Članci od zkerkez

zkerkez

361 ČLANCI 0 KOMENTARI

0 7332

VI_Konferencija_

VI Konferencija socijalnih radnika pod nazivom „Socijalni rad u vrijeme socijalne i ekonomske krize“ u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika i pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva socijalne politike i mladih i Grada Zagreba održana je od 15. -17. listopada 2014 godine u Hotelu Antunović u Zagrebu.

Temeljne vrijednosti profesije socijalnog rada od najranijih početaka profesionalnog razvoja promiču ideju socijalne pravednosti, služenja humanizmu, dostojanstva i vrijednosti svakog pojedinca, te vrijednosti pozitivne društvene promjene. Nastala na ideji pružanja podrške pojedincima, grupama i zajednicama u sprječavanju, suočavanju i nadilaženju kriznih situacija profesija socijalnog rada u svim svojim ključnim aspektima tretira krizu kao nezaobilazni dio povijesti, sadašnjosti i budućnosti svakog ljudskog bića. U tom kontekstu suvremeni socijalni rad kontinuirano traži odgovore koji će doprinijeti temeljnim načelima , ciljevima i daljnjem razvoju profesije.

Ova konferencija je omogućila razmjenu iskustava dobre prakse i dijalog o važnim profesionalnim pitanjima koje suvremeni oblici kriznih situacija, s kojima se suočava gotovo cijeli svijet, stavlja pred socijalni rad kao posve nove izazove.

Plenarna izlaganja održali su poznati stručnjaci iz područja socijalnog rada i ekonomije: Dr.sc. Michael Lavalette , Liverpool Hope University, Department of Social Work , Care and Justice , United Kingdom, prof. dr. sc. Mladen Knežević , umirovljeni redoviti profesor Studijskog centra socijalnog rada Pravnog Fakulteta u Zagrebu i Dr. Dubravka Jurlina Alibegović , Ekonomski institut u Zagrebu.

Osim toga, tijekom Konferencije održan je 1 okrugli stol, 25 izlaganja , 7 radionica i 6 poster prezentacija u okviru najvažnijih tematskih cjelina kao što su:

  • Izazovi za profesiju socijalnog rada u vrijeme socijalne i ekonomske krize
  • Podrška osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja u vrijeme socijalne i ekonomske krize
  • Obitelj u vrijeme socijalne i ekonomske krize
  • Potreba za specifičnim znanjima socijalnih radnika o siromaštvu i traumi u vrijeme socijalne i ekonomske krize
  • Problem alkoholizma u kontekstu socijalne i ekonomske krize
  • Djeca i mladi u sustavu socijalne skrbi u vrijeme socijalne i ekonomske krize
  • Rad s osobama starije životne dobi u vrijeme socijalne i ekonomske krize

Interes za ovaj skup je bio iznimno velik . Sudjelovalo je oko 450 stručnjaka, prvenstveno socijalnih radnika, ali i psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora, pravnika i drugih stručnjaka zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu, tijelima državne uprave, regionalne i lokalne samouprave, akademskoj zajednici, civilnim društvima, vjerskim organizacijama i drugim područjima socijalnog rada.

Na otvorenju Konferencije su uz izaslanicu Predsjednika RH gđa. Zrinku Vrabec Mojzeš, sudjelovali i Gradonačelnik Grada Zagreba gosp. Milan Bandić, zamjenica ministrice socijalne politike i mladih gđa. Maja Sporiš, zamjenik župana Zagrebačke županije gosp. Rudolf Vujević , predstojnik Studijskog centra socijalnog rada u Zagrebu gosp. Zoran Šućur i drugi uzvanici.

U kratkim govorima uzvanika istaknuta je važnost ovog skupa za profesiju socijalnog rada koji se u vremenu krize svakodnevno suočava s posljedicama koje ona donosi na razini pojedinca, skupina i zajednica, ali i cijelog sustava socijalne skrbi koji je pozvan odgovoriti na potrebe građana i osigurati zaštitu prava i socijalnu sigurnost svake osobe.

Konferenciju su obogatila i djeca iz SOS Dječjeg sela Lekenik predstavom „Mali princ „ i Zbor „ Optimist „ koji je na otvorenju uz ostalo otpjevao i himnu „Lijepa naša domovino“.

Radnu verziju zaključaka VI konferencije socijalnih radnika možete preuzeti OVDJE.
Molimo sve zainteresirane da svoje primjedbe, komentare i nadopune na zaključke dostave na mail adresu husr@zg.t-com.hr

0 1332

Pozivamo Vas na konferenciju „Kriza i izazovi socijalne države“ koja će se održati 17. listopada 2014. godine u Vijećnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Konferencija je organizirana povodom 20. godišnjice izlaženja časopisa Revija za socijalnu politiku (1994.–2014.). Cilj je konferencije da se kroz izlaganja i rasprave rasvijetle utjecaji krize na pojedine sustave socijalne politike i na socijalnu državu u cjelini u zemljama jugoistočne Europe (bivše Jugoslavije), koje su imale zajedničko nasljeđe i nalaze se pred sličnim izazovima.

Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite do 13.10.2014. godine putem emaila: marina@ceraneo.hr

Za sve dodatne informacije možete se obratiti Marini Vugec Dimić, također na gore navedeni email.

S poštovanjem,

Glavni i odgovorni urednik Revije za socijalnu politku
prof. dr. sc. Zoran Šućur

POZIV

PROGRAM KONFERENCIJE

0 5381

1. UVOD

Socijalni rad je profesija koja se zasniva na humanističkim idealima i ljudskim pravima kako su ona koncipirana u najvažnijim međunarodnim dokumentima. Socijalni rad je praktično utemeljena profesija i znanstvena disciplina koja promiče socijalne promjene i razvoj, socijalnu koheziju, te osnaživanje ljudi za njihovo samostalno i slobodno djelovanje. Ostvarivanje socijalne pravde, poštivanje ljudskih prava, društvene odgovornosti i društvenih različitosti su ključna načela socijalnog rada. Praksa socijalnog rada uključuje rad s ljudima i društvenim strukturama kako bi se odgovorilo na njihove izazove i povećala njihova dobrobit. Takav rad temelji se na znanjima i teorijama socijalnog rada i društveno-humanističkih znanosti, te znanjima koja proizlaze iz kulturoloških specifičnosti različitih društava.

  • Uslijed sve složenije problematike i rastuće potrebe za snalaženjem u nepredvidivim profesionalnim situacijama, socijalnim radnicama i socijalnim radnicima su potrebna sveobuhvatna znanja i vještine koje im omogućuju:
  • pružanje kvalitetne stručne potpore i poticanje korisnika i korisnica da iskoriste sve svoje preostale sposobnosti pri rješavanju nastalih teškoća;
  • podizanje standarda i dostupnosti određenih oblika socijalnih usluga i pomoći;
  • djelovanje na pravno uređenje i razvoj socijalne politike u cijelosti.

Socijalni rad je zasnovan na profesionalnim vrijednostima koje proizlaze iz opće tradicije socijalnog rada, ali su također i odraz specifičnih obilježja društvene sredine u kojoj se socijalni rad odvija. Svojim vrijednosnim određenjem socijalni rad se pristrano odnosi prema kršenju ljudskih prava, socijalnoj nepravdi i nejednakostima kao i svim oblicima diskriminacije te nastoji osigurati promjenu u društvu putem intervencija na različitim razinama (pojedinca, obitelji, grupa i zajednica).
Profesionalne vrijednosti predstavljaju osnovu za određivanje skupa načela koja određuju ponašanje socijalnih radnica i socijalnih radnika u obavljanju njihove profesionalne funkcije. Etički kodeks socijalnih radnica i socijalnih radnika u djelatnosti socijalnog rada temeljem tih vrijednosti upućuje na standarde kojih su se dužni pridržavati dok obavljaju svoju djelatnost.

 

Vrijednosti socijalnog rada

Dostojanstvo i vrijednost svakog pojedinca

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su poštivati dostojanstvo i vrijednost svake osobe bez obzira na njegovo porijeklo, nacionalnost, vjersku pripadnost, boju kože, spol, seksualnu orijentaciju ili bilo koje drugo obilježje kao i bez obzira na njegov trenutni životni položaj ili status.
  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika pristupati svakom čovjeku kao osobi koja ima puno ljudsko dostojanstvo i vrijednost samom činjenicom što je ljudsko biće.

Pravo na poštovanje, privatnost i povjerljivost

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su svakoj osobi jamčiti poštovanje u profesionalnom i privatnom odnosu.
  • Profesionalni odnos socijalnih radnica i socijalnih radnika i njihovih korisnika i korisnica treba se zasnivati na osnovama zajamčene privatnosti i povjerljivosti.

Pravo pojedinca, obitelji i članova zajednice na samoodređenje

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su omogućiti svojim korisnicima i korisnicama pravo na informirani izbor intervencije koja će dovesti do pozitivne promjene u njihovom životu ili pravo na izbor odbijanja intervencije ukoliko to ne ugrožava druge ili njega samoga.

Pravo na sudjelovanje

  • Socijalne radnice i socijalni radnici svojim djelovanjem trebaju promicati punu uključenost i sudjelovanje korisnika i korisnica u procesu donošenja odluka i postupaka koji utječu na njihove živote.

Vrijednost zajednice i života u zajednici

  • Socijalne radnice i socijalni radnici svojim djelovanjem promiču pozitivne vrijednosti zajednice i života ljudi u zajednici.

Zaštita onih koji su u riziku od zanemarivanja, iskorištavanja i nasilja

  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju poduzeti sve raspoložive aktivnosti i iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi zaštitili ljude koji su zlostavljani ili to mogu postati na bilo koji način, kao i ljude koji su u riziku od iskorištavanja po bilo kojoj osnovi. Jednako tako dužnost je socijalnim radnicama i socijalnim radnicima poduzeti odgovarajuće profesionalne intervencije s osobama koje bi mogle izvršiti nasilje nad drugima ili nad samima sobom.

Socijalna pravda

  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika zalagati se za pravednu raspodjelu resursa u društvu.
  • Svojim intervencijama na različitim razinama djelovanja socijalne radnice i socijalni radnici trebaju promicati osobito ideje ravnopravnosti, izjednačavanja mogućnosti i socijalne kohezije.

Promicanje humanizma

  • Svaka aktivnost socijalnih radnica i socijalnih radnika treba biti obilježena vjerom u sposobnost svakog čovjeka i promicanjem vrijednosti ljudskih bića bez obzira na njihova različita obilježja i životne prilike.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju poticati korisnike i korisnice na razvoj samopomoći kad god je to moguće.

Promicanje pozitivnih socijalnih promjena

  • Socijalne radnice i socijalni radnici svojim djelovanjem trebaju promicati pozitivne socijalne promjene koje će pridonijeti umanjivanju nepovoljnih situacija na razini društva, osobito na korist onih koji su u društvu najugroženiji i obesnaženi.

Poštivanje individualnih i grupnih različitosti

  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika poštivati različitosti u načinu života te u drugim obilježjima različitih pojedinaca i grupa s kojima rade.

Promicanje snaga i potencijala

  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju se usredotočiti na prednosti, snage i potencijale svih korisnika i korisnica, grupa i zajednica te na taj način promicati njihovo osnaživanje.

Osobni i profesionalni integritet

  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju nastojati u što je moguće većoj mjeri profesionalne vrijednosti socijalnog rada integrirati u privatni život.

Razvoj profesionalnih kompetencija

  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika kontinuirano razvijati vlastitu kompetenciju kroz osobni rast i razvoj, profesionalnu izobrazbu i cjeloživotno obrazovanje.

Važnost međuljudskih odnosa

  • Socijalne radnice i socijalni radnici razumiju važnost kvalitetnih međuljudskih odnosa te ih svojim djelovanjem nastoje unaprijediti.

Prenošenje znanja i vještina drugima

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su na svaki način nastojati prenijeti svoja znanja i iskustva stečena kroz profesionalni razvoj svojim kolegicama i kolegama, korisnicima i korisnicama, zajednici i društvu.

Predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja

  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika uvažavati visoke standarde u svojem osobnom i profesionalnom ponašanju.

Polazeći od gore navedenih vrijednosti te spoznaja o suvremenom socijalnom radu, mi socijalne radnice i socijalni radnici prihvaćamo slijedeći Etički kodeks socijalnih radnica i socijalnih radnika u djelatnosti socijalnog rada.

 

2. TEMELJNE ODREDBE

ODNOS PREMA KORISNICIMA I KORISNICAMA

Poštovanje integriteta i dostojanstva korisnika i korisnica

  • U procesu pružanja pomoći korisnicima i korisnicama, socijalne radnice i socijalni radnici trebaju zaštititi dostojanstvo, privatnost, autonomiju i individualnost korisnika i korisnica.
  • Poštovanje integriteta i dostojanstva korisnika i korisnica uključuje:
    • omogućiti korisnicima i korisnicama dobivanje uvida u sve relevantne podatke koji su vezani uz njegovu poteškoću, a sukladno pozitivnim pravnim propisima;
    • razgovarati s korisnicima i korisnicama u skladu s pravilima struke i načelima kvalitetnog komuniciranja, kao i profesionalno korektno razgovarati s kolegama i kolegicama na stručnim timovima, u drugim stručnim kontaktima i odnosima s javnošću o korisnicima i korisnicama koji nisu prisutni;
    • štititi sve aspekte privatnosti korisnika i korisnica;
    • štititi identitet korisnika i korisnica u postupcima prikupljanja, analize i objave podataka koje socijalne radnice i socijalni radnici koriste u istraživačke ili druge akademske i profesionalne svrhe.

Povjerenje

  • Profesionalni odnos socijalnih radnica i socijalnih radnika te korisnika i korisnica treba se zasnivati na međusobnom povjerenju i poštovanju.

Profesionalna tajna

  • Socijalne radnice i socijalni radnici raspolažu vrlo povjerljivom informacijama o ljudima i sudjeluju u rješavanju osjetljivih životnih situacija te su dužni štititi sve tajne podatke kao profesionalnu tajnu.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su iskoristiti informacije koje su prikupili u povjerljivom razgovoru s korisnicima i korisnicama kada je potrebno zaštititi treću stranu ili spriječiti nastanak veće štete. Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika da s tom svojom etičkom obavezom unaprijed upoznaju korisnike i korisnice.

Neosuđivanje korisnika i korisnica

  • Socijalne radnice i socijalni radnici ne smiju osuđivati bilo koji aspekt života ili ponašanja svojih korisnika i korisnica.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju pružati socijalne usluge kojima će uvažavati različitosti korisnika i korisnica s obzirom na etnicitet, porijeklo, rasu, spol, seksualnu orijentaciju, dob, bračni status, političko uvjerenje, religijsku pripadnost,zdravstveni status, mentalne ili tjelesne sposobnosti.

Govorenje istine korisnicima i korisnicama

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su reći punu istinu svojim korisnicima i korisnicama o svim važnim aspektima njihovog profesionalnog odnosa.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su informirati korisnike i korisnice o svim činjenicama važnim za profesionalni odnos s njima, osim u situacijama kad bi to moglo ozbiljno naštetiti dobrobiti drugih osoba.

Prvenstvo interesa

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su pažljivo, u skladu s pravilima profesije procijeniti čiji interes prvenstveno treba zastupati u obavljanju svoje profesionalne dužnosti. To je osobito važno u situacijama kada socijalne radnice i socijalni radnici imaju na raspolaganju ograničene ljudske, prostorne, vremenske ili druge resurse.

Granice u profesionalnom odnosu

  • Socijalne radnice i socijalni radnici uspostavljaju s korisnicima i korisnicama profesionalne odnose postavljajući jasne, prikladne i kulturalno osjetljive granice.
  • Socijalnim radnicama i socijalnim radnicima zabranjeno je ulaziti u intimne i seksualne odnose sa svojim korisnicima i korisnicama.
  • Socijalnim radnicama i socijalnim radnicima nije dozvoljeno primanje materijalnih darova ili usluga u profesionalnom odnosu.

Profesionalno znanje i prava korisnika i korisnica

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su iskoristiti u potpunosti svoje profesionalno znanje kako bi u najboljoj mogućoj mjeri zadovoljili potrebe korisnika i korisnica.

Sukobljene obveze i očekivanja

  • Socijalnim radnicama i socijalnim radnicima dužnost je razmotriti i razjasniti korisnicima i korisnicama moguće neusklađenosti između zakonskih obveza i pravila profesionalnog postupanja s jedne strane te različitih očekivanja korisnika i korisnica s druge strane.

Sukob interesa

  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju izbjeći svaku mogućnost ulaženja u sukob interesa tijekom provođenja profesionalne djelatnosti.
  • Pravo je i obveza socijalnih radnica i socijalnih radnika da o mogućem sukobu interesa obavijeste svoje nadređene te zatraže izuzeće iz profesionalnog odnosa s korisnicima i korisnicama.

Informirani pristanak

  • Socijalne radnice i socijalni radnici imaju dužnost pribaviti pristanak korisnika i korisnica za svaku planiranu intervenciju osim u onim slučajevima kad bi to moglo ozbiljno naštetiti interesima treće strane ili je intervencija uvjetovana nužnom provedbom zakona.
  • Pristanak korisnika i korisnica mora biti pribavljen temeljem prethodno kvalitetno pružene informacije o planiranoj intervenciji.

ODNOS PREMA PROFESIONALNOJ SREDINI

Usklađenost obrazovanja, teorije i prakse socijalnog rada

  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju nastojati u svojem radu integrirati teorijska znanja i praktična iskustva.

Kolegijalni pristup i timski rad

  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su odnositi se prema suradnicima i suradnicama s poštovanjem i nastojati unapređivati suradnju s njima kao i sa svima s kojima surađuju izvan ustanove u kojoj rade.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici potiču i podržavaju sve oblike timskog rada u svom profesionalnom radu.
  • Obveza je socijalnih radnica i socijalnih radnika informirati ostale stručnjake o znanjima, vještinama i vrijednostima profesije socijalnog rada te ih jasno upoznati sa specifičnostima njihove uloge u timu, kao i njihovim obvezama i ograničenjima djelovanja.

Odnos prema neadekvatnom djelovanju ostalih kolega i kolegica i poslodavca

  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika ukazati na neodgovarajući rad svojih kolega i kolegica u slučajevima kad takav rad šteti postizanju ciljeva u profesionalnom odnosu s korisnicima i korisnicama na način da razgovara s onima s kojima surađuje i svima koji mogu ili su obavezni pomoći da se poteškoće riješe.
  • Dužnost je socijalnih radnica i socijalnih radnika ukazati na neodgovarajuće postupke kolegica i kolega, poslodavaca i osnivača u profesionalnom odnosu prema suradnicima.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su ukazati na svako kršenje etičkih pravila na način da se u vezi s tim obrate etičkom povjerenstvu ustanove, udruge ili Komore socijalnih radnica i socijalnih radnika.


ODGOVORNOST PREMA ŠIREM DRUŠTVENOM OKRUŽENJU

Pristup društvenim resursima

  • Socijalne radnice i socijalni radnici imaju odgovornost predlagati, unaprjeđivati i činiti dostupnima različita dobra i usluge najvećem mogućem broju korisnica i korisnika, bez obzira na njihova osobna obilježja (spol, dob, etničko porijeklo, vjersku pripadnost, seksualnu orijentaciju i dr.)
  • Socijalne radnice i socijalni radnici aktivno se uključuju u razvoj svih segmenata društva čime nastoje omogućiti jednak pristup i ravnomjernu raspodjela resursa za sve građane, kako bi sve socijalno osjetljive skupine društva imale jednaku priliku za rast i razvoj.

Utjecaj na političko – pravno društveno uređenje

  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju predlagati i poduzimati inicijative u području zakonodavstva i socijalne politike koje su u interesu korisnika i korisnica i profesionalne zajednice.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju predlagati i poduzimati socijalne akcije usmjerene na promicanje prava i interesa korisnika i korisnica, grupa i zajednica u društvu, posebno onih obesnaženih, kao i profesionalne zajednice.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su javno upozoriti na svaku praksu i politiku koja odstupa od načela socijalne pravednosti, diskriminira članove društva na temelju njihovih obilježja, sprječava ili otežava pristup društvenim resursima i uslugama.

Odnos s javnošću

Socijalni radnici i socijalne radnice dužni su štititi svoje korisnike i korisnice od neodgovarajućih postupaka i zloupotreba u medijima i javnosti. Pri davanju informacija potrebno je posebno voditi računa o zaštiti privatnosti i interesa korisnika i korisnica. U slučaju takvih zloupotreba, socijalne radnice i socijalni radnici su dužni javno upozoriti i reagirati na njih.

  • Socijalne radnice i socijalni radnici nastoje u široj društvenoj javnosti prezentirati svoju djelatnost kroz sudjelovanje na javnim skupovima i tribinama, stručnim i znanstvenim skupovima, pisanjem i objavom stručnih i znanstvenih radova kao i drugim oblicima informiranja građana putem različitih medija


ODGOVORNOST PREMA VLASTITOM PROFESIONALNOM RAZVOJU

Kontinuirani profesionalni razvoj

  • Socijalne radnice i socijalni radnici imaju dužnost razvijati profesionalne kompetencije kako bi mogli pružiti najbolju uslugu svojim korisnicima i korisnicama.
  • Profesionalni razvoj socijalnih radnica i socijalnih radnika podrazumijeva kontinuirano sudjelovanje u procesima cjeloživotnog obrazovanja, uključujući formalne i neformalne oblike obrazovanja te supervizije i druge oblike profesionalne podrške.
  • Vlastiti profesionalni razvoj socijalne radnice i socijalni radnici osiguravaju i putem aktivnog sudjelovanja na stručnim i znanstvenim skupovima, praćenjem stručne literature te sudjelovanjem u istraživačkim i stručnim projektima.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici trebaju poduprijeti sve aktivnosti koje pridonose obrazovanju, znanstvenim spoznajama i razvijanju praktičnih metoda socijalnog rada.

3. ZAVRŠNE ODREDBE

  • Poštivanje odredbi ovog Kodeksa obvezno je za sve socijalne radnice i socijalne radnike u djelatnosti socijalnog rada.
  • U slučajevima kada se pod vodstvom socijalnih radnica i socijalnih radnika u praksu socijalnog rada uključuju i druge osobe bez odgovarajuće izobrazbe na području socijalnog rada (volonteri, studenti na praksi, stručnjaci drugih struka) socijalne radnice i socijalni radnici su odgovorni upoznati ih s obvezom postupanja u skladu s etičkim kodeksom.
  • Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su odbiti svaku radnju koja je u suprotnosti s odredbama iznesenim u Kodeksu. Hrvatska udruga socijalnih radnika obvezna je pružiti pravnu i stručnu podršku svim svojim članicama i članovima koji se uslijed dosljednog poštivanja odredbi ovog Kodeksa nađu u situacijama koje nisu u mogućnosti osobno razriješiti.
  • Kodeks stupa na snagu nakon što ga prihvati Skupština Hrvatske udruge socijalnih radnika te ga objavi na svojim službenim web stranicama.
  • Ovaj Kodeks mora biti dostupan svima onima koji se profesionalno bave socijalnim radom, u svim ustanovama i organizacijama koje zapošljavaju ili školuju socijalne radnice i socijalne radnike te mora biti dostupan svim korisnicima i javnosti.

0 1182

Regionalne udruge socijalnih radnika
-delegati Skupštine HUSR-a –

Pozivamo Vas na redovnu godišnju sjednicu Skupštine Hrvatske udruge socijalnih radnika koja će se održati dana 15.10.2014. u 18.00 sati u Hotelu Antunović, Zagreb. Predlažemo sljedeći

D N E V N I    R E D

  1. Otvaranje Skupštine
  2. Izbor Radnog predsjedništva, zapisničara, ovjerovitelja zapisnika i verifikacijskog povjerenstva
  3. Izvještaj Verifikacijskog povjerenstva / utvrđivanje kvoruma Skupštine
  4. Usvajanje predloženog dnevnog reda
  5. Izvješće o radu HUSR-a u proteklom razdoblje ( predsjednica HUSR-a)
  6. Financijsko izvješće HUSR-a u proteklom razdoblju ( tajnica HUSR-a)
  7. Izvješće Nadzornog odbora HUSR-a ( predsjednica Nadzornog odbora )
  8. Izvješće Etičkog povjerenstva ( predsjednica povjerenstva )
  9. Izvješća regionalnih udruga o aktivnostima u proteklom razdoblju
  10. Rasprava i usvajanje izvješća
  11. Usvajanje Pravilnika o dodjeli nagrada za socijalni rad
  12. Odluka o raspodjeli članarina
  13. Razno
  14. Zatvaranje Skupštine

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA HUSR-a
Štefica Karačić, dipl socijalna radnica

0 1483

Novi Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 75/2014) koji stupa na snagu 01.09.2014. godine, donosi značajne novine u hrvatski pravni sustav, koje su rezultat znanstvnih i stručnih nastojanja unaprjeđenja obiteljskopravnih instituta na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Bitne novine predstavljaju: novi koncept razvoda braka, plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, pravila komunikacije i odlučivanja roditelja u vezi s djetetom, nova pravila ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, novine određivanja uzdržavanja za djecu, redefiniranje mjera za zaštitu djece, novine u postupku posvojenja, lišenja poslovne sposobnosti i skrbništva, redefiniranje postupka posredovanja kroz nove institute obveznog savjetovanja i obiteljske medijacije.

Obiteljskim sudskim postupcima koji podrazumjevaju koncentraciju obiteljskopravnih procesnih odredbi, u novom su Obiteljskom zakonu sadržane u posebnom dijelu i predstavljaju cjelovit i sveobuhvatan pristup ovoj vrsti sudovanja.

V. znanstveno i stručno interdisciplinarno savjetovanje iz područja obiteljskog prava u organizaciji Pravnog fakulteta u Osijeku pod naslovom „Suvremene teme obiteljskog prava i postupka“ , pružit će stručnjacima koji primjenjuju Obiteljski zakon dvodnevno upoznavanje s bitnim zakonskim novinama kao i širok prostor za interdisciplinarnu stručnu raspravu.

Program konferencije, obrazac za prijavu i informacije o smještaju mogu se pronaći na web stranicama Pravnog fakulteta u Osijeku i HUPZO-a:

http://www.pravos.unios.hr/hupzo/
http://www.pravos.unios.hr/pfo/node/1138

0 2428

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
PRAVNI FAKULTET U ZAGREBU
STUDIJSKI CENTAR SOCIJALNOG RADA

raspisuje

N A T J E Č A J

za upis polaznika

II. generacije studenata na Poslijediplomski specijalistički studij „Obiteljska medijacija“ u listopadu 2014. godine.

1. Uvjeti za upis
Pravo upisa ima osoba koja ima završen diplomski studij socijalnog rada ili socijalne politike, prava, psihologije ili edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti i stečeno zvanje magistra struke odnosno završeni sveučilišni studij socijalnog rada, prava, psihologije ili edukacijsko rehabilitacijskih znanosti i stečeno zvanje diplomiranog socijalnog radnika, diplomiranog pravnika, profesora psihologije ili profesora defektologije (edukatora-rehabilitatora, socijalnog pedagoga, logopeda). Iznimno, studij mogu upisati i osobe koje su završile drugi sveučilišni studij pod uvjetima utvrđenim Pravilnikom o poslijediplomskim studijima. Od pravnika, psihologa i edukatora/rehabilitatora se prije početka drugog semestra očekuje polaganje ispita razlike.

Polaznik mora imati aktivno znanje engleskog jezika i tri godine radnog iskustva (iznimno manje uz preporuku jednog sveučilišnog nastavnika i posebno obrazloženje u eseju).

2. Broj upisnih mjesta
Broj upisnih mjesta je: 32
U slučaju većeg broja kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete i budu uspješni na intervjuu, prednost imaju polaznici s višom prosječnom ocjenom te više radnog iskustva relevantnog za područje studija. Ako se upiše manje od 16 studenata studij zadržava pravo odgode početka nastave do upisa dovoljnog broja studenata.

3. Školarina
Školarina iznosi 8.500,00 kuna po semestru.

4. Rokovi za prijavu na natječaj
Prijava na natječaj podnosi se najkasnije do 15. srpnja 2014. na adresu: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Nazorova 51, 10000 Zagreb s naznakom: za poslijediplomski studij „Obiteljska medijacija

Uz prijavu obvezno priložiti:

  1. Izvornik ili ovjerenu presliku diplome ili potvrdu o završenom studiju
  2. Ispis kolegija i ocjena postignutih tijekom studija
  3. Životopis s opisom stručne aktivnosti
  4. Esej do 2500 znakova (obrazloženje interesa za upis i ciljevi profesionalnog razvoja)
  5. Izjavu o prihvaćanju uvjeta studiranja propisanih Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i uvjeta navedenih u studijskom programu.

5. Upis
Nakon odabira polaznika što uključuje razgovor u cilju procjene motiviranosti i komunikacijskih vještina nužnih za daljnje obrazovanje rezultat natječaja će biti dostupan na mrežnim stranicama specijalističkog studija u rujnu 2014.

6. Informacije o studiju
Studijski program i informacije o studiju dostupni su na mrežnim stranicamate putem telefona broj: 01/4895 806 i e-mail adrese: obiteljska.medijacija@pravo.hr

 

Natječaj je objavljen na mrežnim stranicama Pravnog fakulteta u Zagrebu, te u Večernjem listu od 10.6.2014. g.

0 3556

1. Primjena:

Ovaj se Protokol odnosi na postupanje u situacijama neistinitog i pristranog prikazivanja socijalnih radnika u medijima, neetičkog postupanja državnih, regionalnih i lokalnih službenika, te novinara u odnosu na socijalne radnike i struku socijalnog rada, nepoštivanje pravila sigurnosti i zaštite socijalnih radnika na radnom mjestu od strane poslodavca, te sve vrste diskreditiranja socijalnih radnike od strane korisnika ili drugih osoba, udruga , službi i sl.

Protokolom se određuju osnovna pravila o izvješćivanju javnosti u situacijama u kojima se provodi postupak utvrđivanja povrede prava, ujednačavanja digniteta i zaštite dostojanstva socijalnih radnika ili etičkog kodeksa socijalnog rada.

2. Postupci u situacijama koje zahtijevaju reakciju Udruge:

  • uvid i analiza objavljenog teksta, elektroničkog priopćenja ili izjave koja traži reakciju
  • uvid u ostalu dokumentaciju
  • razgovor sa osobama ili timovima uključenim u konkretan slučaj
  • konzultacije s Hrvatskom Komorom socijalnih radnika, Studijskim centrom socijalnog rada
  • izrada izvješća
  • timski rad i donošenje odluke radne skupine
  • izvještavanje HUSR-a
  • izrada priopćenja za javnost
  • izvještavanje javnosti

3. Pravni temelji u situacijama koje zahtijevaju reakciju Udruge:

Objavljivanje i postupanje s podacima podliježe slijedećim zakonima :

  • Zakonu o zaštiti tajnosti podataka („NN“ 79/07 i 86/12)
  • Zakon o sigurnosnim provjerama („NN“ 86/12)
  • Zakon o zaštiti osobnih podatak („NN“106/12)
  • Zakon o medijima (NN 59/04, NN 84/11, NN 81/13)
  • Zakon o elektroničkim medijima (NN 153/09, 84/11, 94/13, 136/13)
  • Zakona o socijalnoj skrbi (NN 33/12)
  • Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12, 73/13)
  • Etički kodeks HUSR-a

4. Osobe koje postupaju po ovom Protokolu

Svaka regionalna udruga socijalnih radnika dužna je formirati Radnu skupinu za zaštitu digniteta struke socijalnog rada.

Svaka radna skupina broji pet članova, od kojih je jedna osoba zadužena za kontakt sa HUSR-om. HUSR je dužan imenovati Radnu skupinu za zaštitu digniteta struke socijalnog rada u sastavu od 5 članova, te osobu zaduženu za kontakt sa regionalnim udrugama.

Rok za formiranje radnih skupina HUSR-a i regionalnih udruga je 15 dana od prihvaćanja ovog Protokola od strane Upravnog odbora HUSR-a.

Radne skupine dužne su usko surađivati sa sudovima časti i etičkim povjerenstvima regionalnih udruga, te su sudovi časti i etička povjerenstva dužni obavijestiti Radnu skupinu o svakom postupku koji predstavlja narušavanje digniteta struke socijalnog rada i socijalnih radnika, kao i Etičko povjerenstvo HUSR-a, te su ujedno dužni na zahtjev Radnih skupina dati ocjenu i mišljenje o kršenju pravila etičkog kodeksa socijalnog rada.

5. Rokovi:

Sva postupanja po ovom Protokolu su hitna.

Radi hitnosti donošenja odluka koristiti će se komunikacija telefonom, elektroničkom poštom, poštom i komunikacija putem interneta, tj. ostalih Zakonom prihvaćenih oblika komunikacije.

Po primljenoj dojavi ili saznanju Radna skupina u najkraćem mogućem roku (3 dana), donosi odluku o postupanju po Protokolu

6. Nadležnost Radnih skupina po Protokol o postupanju i suradnji regionalnih udruga socijalnih radnika i HUSR-a u zaštiti digniteta struke socijalnog rada

Radne skupine u smislu ovog Protokola dužne su postupati u slijedećim situacijama:

  • objava vijesti u medijima koja se odnosi na rad socijalnih radnika ili socijalne službe a koja je sastavljena pristrano, neistinito ili nije postupano u skladu sa načelima profesionalnog etičkog kodeksa
  • kršenje odredbi nekog od gore navedenih zakona, a što je dovelo do objavljivanja neprimjerenih informacija u vezi profesionalnog postupanja socijalnih radnika
  • kršenja Konvencije o pravima djece i Obiteljskog zakona , Zakona o socijalnoj skrbi ili nekog drugog relevantnog propisa
  • neprimjereni istupi državnih i javnih dužnosnika ili službenika u javnosti vezanih uz rad socijalnih radnika i socijalnih službi
  • neprimjereni, uvredljivi i štetni postupci korisnika ili drugih osoba prema socijalnim radnicima ili struke socijalnog rada

7. Postupanje Radnih skupina

Po zaprimljenoj informaciji ili prijavi člana regionalne udruge socijalnih radnika, druge udruge, korisnika, socijalnih radnika koji nisu članovi lokalne ili strukovne udruge socijalnih radnika, novinara, korisnika , kao i saznanja o situaciji u kojoj je narušen dignitet struke socijalnog rada, Radna skupina žurno, u što kraćem roku, saziva sjednicu i o prijavi obavještava etičko povjerenstvo ili sud časti sa svim dobivenim podacima.

Radna skupina na sjednici donosi odluku o postupanju po ovom Protokolu, te donosi odluku o daljnjim aktivnostima.

Ukoliko donosi odluku o daljnjim aktivnostima, Radna je skupina dužna donijeti zaključak u kojem navodi pojedinačno aktivnosti, osobe zadužene za provođenje aktivnosti, kao i rokove izvršenja, te odluku o novoj sjednici za koju će se pripremiti izvješće.

Nova sjednica se saziva u roku od 3 radna dana, ukoliko je potrebno prikupiti opsežniju dokumentaciju ili saznanja, 5 radnih dana.

Donošenje konačne odluke o postupanju Radna skupina temelji na izrađenom i usvojenom izvješću. Konačna odluka o daljnjim koracima sastavlja se u obliku prijedloga koji se šalje Radnoj skupini za zaštitu digniteta HUSR-a

U prijedlogu se navode moguće aktivnosti:

  • izrada priopćenja za javnost
  • zahtjev za objavom ispravka netočnog navoda
  • otvoreno pismo
  • sazivanje konferencije za tisak
  • zahtjev za gostovanje na radijskoj ili TV postaji
  • neki drugi oblik reakcije

Izvješće o utvrđenim činjenicama se dostavlja Radnoj skupini za zaštitu digniteta HUSR-a, osobi određenoj za kontakt

Radna skupina HUSR-a može tražiti dodatne podatke ili dokumentaciju ukoliko je to potrebno za donošenje odluke.

HUSR je dužan dostaviti povratnu informaciju o postupanju svim regionalnim udrugama članicama HUSR-a u roku od 3 dana od dana zaprimanja obavijesti od regionalne udruge koja je dostavila prijedlog postupanja.

U svrhu utvrđivanja činjenica Radna skupina regionalne udruge socijalnih radnika kao i HUSR može konzultirati druge i nadležne institucije, udruge, tijela lokalne uprave, ministarstva, kao i visokoškolske ustanove.

Na temelju zajedničkog dogovora radnih skupina regionalne udruge i HUSR-a provesti će se odgovarajuće aktivnosti na području na kojem je došlo do kršenja dostojanstva struke socijalnog rada. Aktivnosti mogu biti neke od ranije navedenih ili dodatne poput:

  • podizanja prekršajne ili kaznene prijave
  • prijava sudu časti novinarskog društva
  • prijava domaćim ili međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava
  • prijava međunarodnim organizacijama socijalnog rada
  • neke druge aktivnosti sukladno procjeni događaja i potrebe

8. Završne odredbe:

Ovaj Protokol stupa na snagu u roku od 15 dana od dana prihvaćanja Upravnog odbora HUSR-a.

 

0 3287

Na temelju članka 13 Zakona o udrugama (Narodne novine 74/14) i  prijedloga Upravnog odbora Hrvatske udruge socijalnih radnika od 9.listopada 2015. godine  Skupština Hrvatske udruge socijalnih radnika, na sjednici održanoj 14.listopada 2015 godine  donijela je

          

S  T   A   T   U  T

HRVATSKE  UDRUGE  SOCIJALNIH  RADNIKA

 

I  OPĆE  ODREDBE

 

Članak 1.

Ovim Statutom uređuje se naziv i sjedište Udruge, članstvo, prava i obaveze članova, zastupanje, ciljevi i djelatnosti, obavljanje gospodarske djelatnosti, izgled pečata udruge, tijela udruge, njihov sastav, izbor, opoziv, ovlasti, način odlučivanja i trajanje mandata, udruživanje i članstvo u međunarodnim udrugama, područje na kojem udruga djeluje, imovina udruge, način rješavanja sporova  unutar udruge, stegovna odgovornost članova, ibor i opoziv likvidatora udruge, prestanak rada udruge, postupak s imovinom u slučaju prestanka rada i druga pitanja od značaja za Udrugu.

 

Izrazi koji se koriste u ovome Statutu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

 

Članak 2.

Naziv udruge glasi HRVATSKA UDRUGA SOCIJALNIH RADNIKA  u daljnjem tekstu skraćeno HUSR.

Engleski naziv udruge je CROATIAN ASSOCIATION OF SOCIAL WORKERS.

Sjedište HUSR-a je u Zagrebu, Nova cesta 1, a odluku o promjeni adrese sjedišta donosi Upravni odbor HUSR.

HUSR-a djeluje na području Republike Hrvatske.

Udruga ima svojstvo pravne osobe.

 

Članak 3.

HUSR ima pečat okruglog oblika, promjera 25 mm, a sadrži naziv: HRVATSKA UDRUGA SOCIJALNIH RADNIKA. U sredini se nalazi sjedište HUSR-a, ZAGREB.

Pečat čuva i ovlašten je koristiti predsjednik HUSR-a i drugi članovi koje on ovlasti.

 

Članak 4.

Hrvatska udruga socijalnih radnika /HUSR/ je zajednica  Udruga socijalnih radnika osnovanih na području županija i /ili gradova u Republici Hrvatskoj.

Udruge socijalnih radnika županija i /ili gradova se dragovoljno udružuju u HUSR temeljem odluke o udruživanju. Udruge članice HUSR-a su samostalne pravne osobe.

 

Članak 5.

HUSR predstavlja i zastupa Predsjednik udruge te potpisuje sve dokumente udruge. U odsutnosti Predsjednika HUSR-a, zamjenjuje ga njegov zamjenik kojega Predsjednik ovlasti, iz redova članova Upravnog odbora  HUSR-a.

 

Članak 6.

HUSR-a je neovisna, nevladina i neprofitna organizacija i ima prava i obveze utvrđene Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o udrugama i ovim Statutom.  Može biti članicom i promatračem međunarodnih organizacija i udruženja profesionalnih socijalnih radnika.

 

II  CILJEVI I DJELATNOSTI

 

Članak 7.

Ciljevi HUSR su:

  • unapređenje i zaštita interesa profesije socijalnog rada,
  • zaštita i promicanje profesionalnih prava i ljudskih sloboda socijalnih radnika u Hrvatskoj,
  • poboljšanje kvalitete i razvoj djelatnosti  socijalnog rada u postojećim područjima prakse te promicanje razvoja novih područja prakse,
  • poboljšanje uvjeta rada socijalnih radnika,
  • reguliranje i podizanje razine profesionalonih standarda socijalnog rada ,
  • razvijanje i poboljšanje kvalitete socijalnih usluga,
  • promicanje načela profesionalne etike socijalnog rada reguliranih Etičkim kodeksom socijalnih radnika i socijalnih radnica Republike Hrvatske,
  • promicanje prava i interesa socijalno osjetljih skupina, pojedinaca i zajednica,
  • promicanje društvenih promjena u cilju poboljšanja kvalitete života u zajednici,
  • razvoj  civilnog društva i jačanje uloge djelatnosti socijalnog rada u civilnom društvu

 

 

Članak 8.

U svrhu ostvarenja ciljeva iz članka 7. ovoga Statuta, HUSR surađuje i obavlja slijedeće djelatnosti:

  • potiče i pomaže socijalne radnike u njihovom stručnom usavršavanju i profesionalnom napredovanju i razvoju,
  • surađuje s nadležnim državnim tijelima , Hrvatskom komorom socijalnih radnika i drugim strukovnim organizacijama i udrugama,
  • razmatra i daje stručna mišljenja, primjedbe i prijedloge na propise iz područja socijalnog rada i socijalne politike, te aktulne društvene  događaje od značaja za djelatnost socijalnog rada,
  • organizira konferencije, simpozije, savjetovanja, predavanja, seminare, kongrese, tribine, radionice i druge stručne skupove u cilju osobnog i profesionalnog osnaživanja socijalnih radnika i poboljšanja njihovog strukovnog položaja,
  • surađuje sa visokoškolskim i znanstvenim institucijama radi izrade i provedbe znanstvenih projekata u svrhu praćenja, evaluacije i unapređenja djelatnosti socijalnog rada,
  • objavljuje stručne i znanstvene publikacije iz područja djelatnosti socijalnog rada,
  • organizira i provodi  aktivnosti u cilju promicanja i prezentiranja djelatnosti socijalnoga rada u javnosti,
  • samostalno ili u partnerstvu s drugim dionicima provodi aktivnosti u cilju zaštite prava i interesa socijalno osjetljivih skupina i pojedinaca,
  • sudjeluje u radu međunarodnih profesionalnih udruženja socijalnih radnika,
  • surađuje sa javnim službama, humanitarnim i drugim organizacijama , te pruža stručnu savjetodavnu pomoć i volontersku podršku  u rješavanju problema iz područja djelatnosti socijalnog rada,
  • radi na poboljšavanju kvalitete života u zajednici kroz  iniciranje, organiziranje  i provođenje programa, psihosocijalne podrške za djecu i mlade, te odrasle osobe u riziku od socijalne isključenosti,
  • potiče i pomaže organiziranje građana u  svrhu samopomoći i samozastupanja,
  • organizira priredbe, koncerte, izložbe i humanitarne akcije u svrhu osnaživanja socijalno osjetljivih skupina i pojedinaca,
  • sudjeluje na domaćim i međunarodnim skupovima i seminarima,
  • provodi  i druge aktivnosti  koje pridonose razvoju djelatnosti socijalnog rada

 

Članak 9.

Pored djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi utvrđeni Statutom, HUSR obavlja  gospodarske djelatnosti sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti.

HUSR obavlja slijedeće gospodarske djelatnosti:

  • organizira edukacije, simpozije, tribine, konferencije uz mogućnost naplate kotizacije,
  • prodaja materijala koji su izrađeni iz sredstava Udruge (majice, brošure, podložak za miš, USB, Rokovnik….
  • prodaja knjiga,
  • izdavalaštvo

Gospodarske djelatnosti HUSR ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju gospodarske djelatnosti HUSR ostvari višak prihoda nad rashodima sredstva će se isključivo koristiti za ostvarivanje ciljeva koji su predviđeni Statutom HUSR-a.

 

 

III JAVNOST RADA HUSR-a

 

Članak 10.

Rad HUSR-a i njenih tijela je javan.

Javnost rada HUSR-a  ostvaruje se kroz vlastitu izdavačku djelatnost ili sudjelovanje u srodnim glasilima, održavanje tematskih  kongresa i konferencija, održavanjem javnih tribina, organiziranjem  konferencija za medije, uređivanjem vlastite web stranice, te oglašavanjem kroz javna glasila u Republici Hrvatskoj.

O radu HUSR-a članovi se obavještavaju dostavom pisanih materijala, elektroničkom poštom, putem web stranice i putem sjednica tijela HUSR-a.

 

 

IV ČLANSTVO

 

Članak 11.

Članice HUSR-a mogu biti sve Udruge socijalnih radnika županija i gradova u Republici Hrvatskoj koje su upisane u Registar udruga Republike Hrvatske.

Odluku o prijemu u članstvo i isključenju iz članstva navedenih udruga donosi Skupština HUSR-a na prijedlog Upravnog  odbora  HUSR-a.

 

Članak 12.

HUSR-a ima počasne članove koji se mogu  imenovati iz redova socijalnih radnika  i drugih profesija, a  koji su svojim stručnim ili znanstvenim radom osobito  doprinijeli ili doprinose razvoju i afirmaciji profesije socijalnog rada. O pozivu i učlanjenju počasnih članova odlučuje Upravni odbor HUSR-a.

 

Članak 13.

Prava i obveze članica HUSR-a su da :

  • da biraju i budu birani u tijela HUSR-a,
  • da aktivno sudjeluju u radu HUSR-a,
  • da budu informirani o radu HUSR-a,
  • doprinose ugledu i napredovanju profesionalnog socijalnog rada,
  • da poštuju Statut, Etički kodeks i opće akte HUSR-a, te druge pozitivne propise,
  • da plaćaju članarinu prema odlukama HUSR-a

 

Članak 14.

Članstvo u HUSR prestaje:

istupanjem iz članstva, neplaćanjem članarine za tekuću godinu, isključenjem zbog nepoštivanja odredbi Statuta i drugih akata HUSR-a , te prestankom rada HUSR-a.

 

Članak 15.

Članici HUSR-a koja svojim djelovanjem ne postupa sukladno ovom Statutu, te narušava ugled HUSR-a, može se izreći opomena, opomena pred isključenje ili ju se može isključiti, ovisno o težini učinjene povrede .

Odluku o isključenju donosi Skupština na prijedlog Upravnog odbora HUSR-a .

 

Članak 16.

HUSR vodi evidenciju članova u elektroničkom obliku koji sadrži naziv člana, OIB, datum pristupanja udruzi, kategoriju članstva kao i datum prestanka članstva.

Knjigu članstva popunjava i čuva Tajnik Udruge.

 

V  USTROJSTVO I  UDRUŽIVANJE

 

Članak 17.

Sve Udruge članice HUSR-a, kao zajednice Udruga socijalnih radnika županija i gradova, zadržavaju  status pravne osobe.

Udruge članice HUSR-a dužne su svoj Statut uskladiti s odredbama Statuta HUSR-a i djelovati sukladno svom Statutu i Statutu HUSR-a.

 

Članak 18.

HUSR može osnovati svoje stručne sekcije za pojedina područja djelovanja, koje ne mogu imati status pravne osobe. Osnivanje i način rada stručnih sekcija regulira se odlukom koju donosi Upravni odbor.

 

Članak 19.

Stručne, administrativne, financijske i druge poslove HUSR može ugovarati sa fizičkim i pravnim osobama sukladno zakonu, brinući o obimu i trajanju tih poslova o čemu odluke donosi Upravni odbor HUSR-a.

 

VI    UPRAVLJANJE I TIJELA  HUSR-a

 

Članak 20.

Udruge članice sudjeluju u radu HUSR-a  neposredno preko izabranih predstavnika u  tijelima  HUSR-a.

 

Članak 21.

Tijela HUSR-a su:

  • Skupština
  • Upravni odbor
  • Predsjednik
  • Nadzorni odbor
  • Etičko povjerenstvo
  • Izvršni odbor
  • Tajnik

Za svoj rad Upravni odbor, Predsjednik, Nadzorni odbor, Etičko povjerenstvo odgovaraju Skupštini HUSR-a.

Izvršni odbor i tajnik HUSR-a za svoj rad odgovaraju Upravnom odboru HUSR-a.

 

 

SKUPŠTINA

 

Članak 22.             

Skupština je najviše tijelo HUSR-a koju čine izabrani  predstavnici članica – udruženih Udruga socijalnih radnika županija i gradova.

Svaka članica HUSR-a,  na svakih započetih 10 članova svoje udruge daje po jednog predstavnika u Skupštinu HUSR-a.

 

Članak 23.

Skupština HUSR radi u sjednicama. Sjednice Skupštine mogu biti redovite, izvanredne i izborne.

Redovite sjednice Skupštine saziva Upravni odbor, a održavaju se najmanje jednom godišnje Izvanredne sjednice Skupštine mogu se sazvati na zahtjev Nadzornog odbora ili na zahtjev 25 % članova Skupštine.

Izborne sjednice Skupštine održavaju se svake četiri godine.

Sjednicom Skupštine HUSR-a rukovodi Predsjednik HUSR-a, koji predlaže Radno predsjedništvo, što potvrđuje Skupština.

Predsjednik , te članovi Upravnog odbora, Nadzornog odbora i Etičkog povjerenstva su po svojoj funkciji članovi  Skupštine HUSR-a.

 

Članak 24.

Skupštinu saziva Upravni odbor najkasnije u roku od 30 dana prije održavanja Skupštine. Pozivi za sjednicu Skupštine  moraju se dostaviti članovima i na odgovarajući način javno objaviti najkasnije sedam dana prije njenog održavanja.

Poziv za Skupštinu sadržava podatke o mjestu i vremenu održavanja sjednice , te prijedlog dnevnog reda. Uz poziv se dostavljaju i materijali o pitanjima koja su na dnevnom redu.

Sjednice Skupštine HUSR-a se mogu održati ako je prisutna natpolovična većina svih članova Skupštine. Odluke Skupštine su  pravovaljane ako ih donese natpolovična većina nazočnih članova Skupštine.

Iznimno, odluku o promjeni Statuta i prestanku rada HUSR-a donosi Skupština dvotrećinskom većinom  nazočnih članova.

 

Članak 25.

Skupština HUSR na svojim sjednicama:

  • donosi Poslovnik o radu Skupštine HUSR-a,
  • donosi Statut, izmjene i dopune Statuta, te druge akte od opće važnosti za HUSR-a,
  • utvrđuje Program rada i financijski plan za narednih godinu dana,
  • donosi odluke o prijemu novih članica  i prestanku članstva u HUSR-u,
  • bira i razrješava članove tijela HUSR-a,
  • razmatra izvješća o radu tijela HUSR-a,
  • usvaja izvješća o radu tijela HUSR-a, te financijsko izvješće za prethodno razdoblje,
  • odlučuje o organizacijskim i statusnim promjenama i prestanku rada HUSR-a,
  • donosi  odluku o visini članarine,
  • odlučuje o prigovorima protiv odluka Upravnog odbora,
  • odlučuje o udruživanju HUSR-a u  nacionalne  i inozemne  organizacije ili istupanju iz njih,
  • obavlja i druge poslove predviđene Statutom HUSR-a

 

 

UPRAVNI ODBOR

 

Članak 26.

Upravni odbor sastoji se od predstavnika članica HUSR-a.

Broj članova Upravnog odbora utvrđuje se odlukom Skupštine, a ovisi o trenutnom broju udruženih članica HUSR-a.

Članice HUSR-a imenuju svoje predstavnike u Upravnom odboru HUSR-a.

Potvrđivanje izbora članova Upravnog odbora obavlja se na Skupštini HUSR-a tako da svaka udružena članica ima najmanje jednog svoga predstavnika.

Udružena članica HUSR-a koja ima više od 100 članova, predlaže  još jednog predstavnika u Upravni odbor HUSR-a na svakih daljnjih započetih 100 članova.

Pravni fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada imenuje jednoga predstavnika ,  socijalnog radnika u Upravni odbor HUSR-a.

Mandat članovima Upravnog odbora traje 4 godine.

Rad Upravnog odbora odvija se prema Poslovniku o radu Upravnog odbora.

Predsjednik HUSR-a je po svojoj funkciji član Upravnog odbora i njime predsjedava.

 

Članak 27.

Predstavnik Udruge socijalnih radnika, koja se pridruži članstvu HUSR-a između dvije skupštine, postaje članom Upravnog odbora,  a njegovo imenovanje potvrđuje se na prvoj  sjednici Skupštine.

Člana Upravnog odbora razrješava Skupština na svojoj prvoj sjednici, a na temelju prijedloga  Udruge članice iz koje je delegiran, ili prijedloga Etičkog povjerenstva HUSR-a. Na istoj sjednici Skupština imenuje  novoga člana Upravnog odbora, a mandat mu traje do isteka mandata Upravnog odbora čiji je član.

Mandat članu Upravnog odbora prestaje : istekom mandata, opozivom Skupštine, ostavkom ili smrću.

Ukoliko bude opozvan cijeli Upravni odbor, novoizabranom Upravnom odboru mandat traje 4 godine od dana izbora.

 

Članak 28.

Sjednice Upravnog odbora saziva i njima rukovodi Predsjednik HUSR-a. Sjednice može sazvati i  natpolovična većina članova Upravnog odbora. Sjednice se održavaju  po potrebi,  a  najmanje 2 puta godišnje.

Upravni odbor punovažno odlučuje ako je prisutna natpolovična većina članova Upravnog odbora. Odluke su punovažne ako ih donosi natpolovična većina prisutnih članova Upravnog odbora.

 

Članak 29.

Upravni odbor HUSR-a:

  • upravlja HUSR-om sukladno Zakonu, Statutu i drugim općim aktima,
  • izvršava odluke Skupštine,
  • predlaže Skupštini Statut, te njegove izmjene i dopune,
  • priprema godišnji program rada, financijski plan, te izvještaje o prethodnom razdoblju,
  • brine o unapređenju rada HUSR-a,
  • brine o imovini i novčanim sredstvima HUSR-a,
  • donosi odluku o izboru članova Izvršnog odbora,
  • donosi Poslovnik o radu Upravnog odbora HUSR-a,
  • donosi Poslovnik o radu Izvršnog odbora,
  • donosi druge interne akte važne za kvalitetan i nesmetan rad HUSR-a,
  • daje prijedloge Skupštini vezane uz prijem i isključenje iz članstva,
  • odlučuje o promjeni sjedišta HUSR-a,
  • brine o informiranju članstva i javnosti,
  • potiče, provodi i prati aktivnosti utvrđene programom rada HUSR-a,
  • obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom kao i poslove koji su od važnosti za HUSR između dvije Skupštine, o čemu obavještava prvu narednu Skupštinu HUSR-a

 

IZVRŠNI ODBOR

 

Članak 30.

Izvršni odbor je izvršno tijelo Upravnog odbora .

Članove izvršnog odbora bira Upravni odbor na prijedlog Predsjednika HUSR-a.

Izvršni odbor može imati 5 ili 7 članova.

U Izvršni odbor može biti izabran svaki  član HUSR-a koji ne mora biti član Upravnog odbora. Predsjednik HUSR-a je po položaju Predsjednik Izvršnog odbora.

Mandat članova Izvršnog odbora traje 4 godine i članovi mogu biti ponovno birani.

 

Članak 31.

Izvršni odbor se sastaje po potrebi na poziv Predsjednika HUSR-a.

Djelokrug rada Izvršnog odbora utvrđuje Upravni odbor HUSR-a.

Rad Izvršnog odbora se regulira Poslovnikom o radu Izvršnog odbora koji donosi Upravni odbor.

 

 

PREDSJEDNIK  HUSR-a

Članak 32.

Predsjednika HUSR-a bira  Skupština na svojoj Izbornoj sjednici u skladu s odredbama Statuta i Poslovnika o radu Skupštine.

Kandidat za Predsjednika je dužan dostaviti svoju kandidaturu, program rada HUSR-a za mandatno razdolje i pismenu podršku svoje matične Udruge i još najmanje dvije udruge članice HUSR-a , najkasnije 8 dana prije održavanja Skupštine.

Udruga članica može dati pismenu podršku samo jednom kandidatu za Predsjednika HUSR-a.

Predsjednik HUSR-a se bira na 4 godine, a može biti ponovno  biran.

 

Članak 33.

Predsjednik HUSR-a  ujedno je i Predsjednik Upravnog odbora i Izvršnog odbora.

 

Članak 34.

Predsjednik HUSR-a :

  • rukovodi radom Udruge sukladno Zakonu i Statutu , te općim aktima HUSR-a.
  • provodi odluke Skupštine , Upravnog odbora i Nadzornog odbora HUSR-a
  • upravnom odboru podnosi izvješća , prezentira zaključke i stavove Izvršnog odbora,
  • odgovoran je za zakonitost rada HUSR-a,
  • provodi odluke i preporuke Etičkog povjerenstva HUSR-a,
  • podnosi izvješće Skupštini o svom radu između dviju sjednica,
  • predlaže Skupštini Program rada HUSR-a za mandatno i jednogodišnje razdoblje i brine o njegovom provođenju,
  • predstavlja Udrugu,
  • izvršava i druge zadatke koje mu povjeri Skupština

Predsjednika HUSR-a zamjenjuje član Upravnog odbora kojega Predsjednik ovlasti.

 

Članak 35.

Predsjednik HUSR-a može biti razriješen dužnosti i prije isteka roka na koji je izabran:

  • na vlastiti zahtjev,
  • ako ne postupa u skladu s odlukama Skupštine HUSR-a,
  • ako djeluje protivno zakonu ili Statutu HUSR-a.
  • ako svojim istupanjem i djelovanjem šteti ugledu HUSR-a,
  • ako zbog promijenjenih okolnosti ne može više obavljati svoju dužnost .

Odluku o razrješenju Predsjednika HUSR-a može donijeti  Skupština, na prijedlog Upravnog odbora ili 25% članova Skupštine.

 

 

NADZORNI ODBOR

 

Članak 36.

Nadzorni odbor HUSR-a   ima 5 članova koje bira Skupština  na svojoj Izbornoj sjednici između kandidiranih članova HUSR-a .

Kandidati za članove Nadzornog odbora HUSR-a dužni su dostaviti svoju kandidaturu i životopis, te pismenu preporuku svoje matične  udruge socijalnih radnika najkasnije 8 dana prije održavanja Skupštine.

Članovi Nadzornog odbora biraju se na četiri godine , a mogu biti ponovno birani.

 

Članak 37.

Članovi Nadzornog odbora između sebe biraju Predsjednika Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor donosi Poslovnik o svom radu.

Sjednice Nadzornog odbora saziva i njima rukovodi Predsjednik.

Sjednice se održavaju po potrebi, a najmanje dva puta godišnje.

Nadzorni odbor punovažno odlučuje ako je prisutna natpolovična većina članova.

 

Članak 38.

Nadzorni odbor postupa po svakoj predstavci ili primjedbi bilo koje udružene članice HUSR

Nadzorni odbor nadzire :

  • poštivanje zakona, Statuta  i  drugih akata HUSR-a,
  • provođenje donesenih odluka Skupštine i drugih tijela HUSR-a,
  • raspolaganje imovinom HUSR-a i  materijalno-financijsko poslovanje,
  • zakonitost  rada svih tijela,
  • na temelju utvrđenih činjenica ukazuje na nepravilnosti u radu HUSR-a i predlaže mjere za njihovo otklanjanje.

 

Članak 39.

Nadzorni odbor o svojim aktivnostima podnosi izvješće Skupštini HUSR-a.

Nadzorni odbor ima pravo zatražiti i dobiti uvid u dokumentaciju i sve podatke o radu i poslovanju HUSR-a.

Predsjednik, Upravni odbor, Izvršni odbor , tajnik i svaki član HUSR-a dužan je bez odgađanja omogućiti uvid u zatraženu dokumentaciju i podatke te dati tražene obavijesti.

Članovi Nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednicama Upravnog odbora, ali bez prava odlučivanja.

Nadzorni odbor može zatražiti sazivanje sjednica , Upravnog odbora i Izvanredne Skupštine, ako utvrdi nepravilnosti u financijskom ili drugom poslovanju HUSR-a ili povrede Statuta i drugih općih akata HUSR-a.

 

Članak 40.

Član Nadzornog odbora, koji ne izvršava svoje obaveze određene Statutom može biti opozvan prije isteka mandata od 4 godine a na zahtjev najmanje 25% članova Skupštine . Na istoj sjednici Skupštine bira se novi član Nadzornog odbora do isteka mandata  koji je imao član umjesto kojega je izabran.

 

ETIČKO POVJERENSTVO

 

Članak 41.

Etičko povjerenstvo HUSR-a sastoji se od 5 članova, a bira ga Skupština HUSR-a.

Članovi Etičkog povjerenstva se biraju na mandat od 4 godine i mogu biti ponovno birani.

Kandidati za članove Etičkog povjerenstva dužni su dostaviti svoju kandidaturu, životopis i pismenu podršku svoje matične udruge najkasnije 8 dana prije održavanja Izborne sjednice Skupštine .

Udruge članice trebaju voditi računa da za člana Etičkog povjerenstva podrže one osobe koje su svojim radom, stručnošću, odgovornošću i osobnim dignitetom, doprinijele ugledu struke i profesije socijalnog radnika.

 

Članak 42.

Članovi Etičkog povjerenstva biraju među sobom Predsjednika na prvoj sjednici povjerenstva.

Etičko povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.

Etičko povjerenstvo punovažno odlučuje ako Sjednici prisustvuje natpolovična većina članova.

 

Članak 43.

Etičko povjerenstvo rukovodi se općim načelima zakonitosti te načelima Etičkog kodeksa HUSR-a.

Etičko povjerenstvo priprema i predlaže Skupštini na usvajanje Etički kodeks HUSR-a, te brine o poštivanju Kodeksa od strane svojih članova.

Članovi Etičkog povjerenstva dužni su razmotriti svaku prijavu vezanu uz kršenje etičkih načela profesionalnog socijalnog rada.

Etičko povjerenstvo nakon razmotrene prijave ili na vlastitu inicijativu može predložiti Upravnom odboru poduzimanje sankcija prema članu HUSR-a koji je povrijedio Etički kodeks.

 

 

TAJNIK

 

Članak 44.

Izbor tajnika vrši i potvrđuje Upravni odbor HUSR-a.

Uvjeti, opseg, sadržaj i način obavljanja poslova tajnika reguliraju se općim aktom kojeg donosi Upravni odbor HUSR-a.

Upravni odbor HUSR-a može razriješiti tajnika ako prekorači svoja ovlaštenja ili ne izvršava povjerene  obveze.

 

Članak 45.

Tajnik HUSR-a obavlja:

administrativne i izvršne poslove, osnovne računovodstvene poslove, čuva arhivu i pečat, sudjeluje u prikupljanju sredstava za rad HUSR-a, brine o vođenju registra članova, članarinama i financijama, vodi blagajnu, sastavlja godišnje financijsko izvješće, priprema sjednice i vodi zapisnike sa sjednica Skupštine, Upravnog odbora i Izvršnog odbora, organizira i koordinira provođenje edukacija, sudjeluje u pisanju projekata i prikupljanju projektne dokumentacije, sastavlja narativna i financijska izvješća za projekte , te sva ostala potrebna izvješća, vodi korespondenciju telefonskim i elektronskim putem, uređuje web stranicu HUSR-a, brine o održavanju prostorija HUSR-a i nabavci uredskog materijala, te obavlja druge  poslove za koje ga zaduži  predsjednik  i Upravni odbor HUSR-a.

 

 

LIKVIDATOR

 

Članak 46.

Likvidatora udruge bira i opoziva Skupština HUSR-a.

Likvidator je ujedno i osoba ovlaštena za zastupanje udruge u vrijeme njezina djelovanja.

 

Članak 47.

Likvidator udruge zastupa udrugu u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz registra udruga. (čl. 50)

 

 

VII  PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE

 

Članak 48.

HUSR prestaje sa svojim radom iz sljedećih razloga:

  1. Skupština HUSR-a donese odluku o prestanku rada Udruge,
  2. HUSR provede postupak pripajanja drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom, podjela udruge razdvajanjem,
  1. ukoliko protekne dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne    sjednice skupštine, a ona nije održana,
  1. pravomoćnom odlukom suda o ukidanju udruge,
  2. pokretanjem stečajnog postupka,
  3. na zahtjev člana, ako je broj članova pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno tijelo nije u roku od godine dana od nastupanja te činjenice, donijelo odluku o primanju novih članova.

U slučaju iz stavka 1. točke 1. i 5. ovog članka, likvidator je dužan nadležnom uredu podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge uz registar udruga u roku od 8 (osam) dana od dana donošenja odluke o prestanku udruge, odnosno pokretanju stečajnog postupka.

U slučaju prestanka postojanja temeljem odluke Skupštine, ista donosi odluku o prestanku postojanja Udruge dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja članova Skupštine Udruge.

 

 

VIII    IMOVINA HUSR-a

 

Članak 49.

Imovinu HUSR-a čine novčana sredstva, nekretnine, pokretne stvari i druga imovinska prava.

HUSR stječe imovinu uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima, donacijama, uplatom namjenskih sredstava iz državnog i/ili lokalnog proračuna, kotizacijom, obavljanjem zakonom dopuštenih djelatnosti, izdavačkom djelatnosti, te prihodima imovine, imovinskih prava i drugih prihoda sukladno zakonu.

 

Članak 50.

HUSR odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Dobit koju HUSR ostvari obavljanjem zakonom dopuštene djelatnosti, upotrijebit će za unapređenje rada i stvaranje boljih uvjeta rada.

HUSR upravlja imovinom u skladu s propisima o materijalnom i financijskom poslovanju neprofitnih organizacija.

HUSR je dužan voditi poslovne knjige i sastavljati financijsko izvješće prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.

 

Članak 51.

U slučaju prestanka rada HUSR-a imovina HUSR-a dijeli se Udrugama članicama, proporcionalno njihovom članstvu, a odluku o tome donosi Skupština HUSR-a.

 

 

IX RJEŠAVANJE SPOROVA I SUKOBA INTERESA UNUTAR UDRUGE

 

Članak 52.

Spor/sukob interesa u udruzi postoji ukoliko se radi o pravima i interesima članova udruge o kojima članovi mogu slobodno raspravljati a koji utječu na rad udruge u cjelini odnosno ako se ona odnosi na pitanja od zajedničkog interesa za članove.

Za rješavanje spora/sukoba interesa, Skupština HUSR-a imenuje arbitražno vijeće između članova udruge. Sastav, mandat, način odlučivanja vijeća uređuje se pravilnikom koji donosi Skupština HUSR-a. Arbitražno vijeće u svom radu na odgovarajući način primjenjuje odredbe Zakona o mirenju.

Odluka arbitražnog vijeća je konačna.  Ukoliko spor/sukob interesa nastane oko pitanja o kojima se podnosi zahtjev za upis promjena u registar udruga o čemu odlučuje nadležni ured, nezadovoljni član najprije se obraća udruzi da riješi spor/sukob interesa. Po konačnosti odluke arbitražnog vijeća, udruga podnosi nadležnom uredu zahtjev za upis promjena u registar udruga zajedno s odlukom arbitražnog vijeća.

 

 

X  FINANCIJSKO POSLOVANJE UDRUGE

 

Članak 53.

HUSR  je dužn voditi poslovne knjige  i sastavljati financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način financijskog poslovanja i vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.

 

 

XI NADZOR

 

Članak 54.

Članovi udruge sami nadziru rad udruge.

Ako član udruge smatra da je udruga povrijedila statuti ili drugi opći akt udruge, ovlaštena je na to upozoriti nadležno tijelo udruge, te zahtijevati da se nepravilnosti uklone.

Ako se upozorenje ne razmotri u roku od 30 dana od dana dostavljenog pisanog zahtjeva i po zahtjevu ne postupi i nepravilnosti ne otklone u daljnjem roku od 30 dana, član može podnijeti tužbu općinskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge .

 

 

XII   STATUT I DRUGI OPĆI AKTI

 

Članak 55.

Statut je temeljni opći akt HUSR-a i svi drugi opći akti moraju biti u skladu s odredbama Statuta. Statut donosi Skupština HUSR-a na prijedlog Upravnog odbora HUSR-a.

Nacrt prijedloga Statuta ili Izmjena i dopuna Statuta priprema i utvrđuje Upravni odbor  HUSR-a , te ga upućuju na raspravu svim članicama HUSR-a .

Upravni odbor HUSR-a donosi Prijedlog Statuta ili Prijedlog izmjena i dopuna Statuta i dostavlja ga na usvajanje   Skupštini HUSR-a.

Sva unutarnja pitanja HUSR-a, kao i druga pitanja koja nisu uređena Statutom, biti će uređena općim aktima.

 

 

XIII  PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 56.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja,  a primjenjivat će se od dana upisa u Registar  Udruga.

U roku od šest mjeseci od dana upisa u Registar  Udruga Upravni odbor HUSR-a donijeti će opće  akte  u skladu s ovim Statutom.

 

                

                                                                                              Predsjednica HUSR-a

                                                                                  Štefica Karačić, dipl. socijalna radnica

 

 

0 1870

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje djelatnosti socijalnog rada, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada te nad provođenjem djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre socijalnog rada i magistre socijalne politike primjenjuju se i na diplomirane socijalne radnike i diplomirane inženjere socijalnog rada.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na sveučilišne prvostupnike socijalnog rada primjenjuju se i na socijalne radnike sa završenom višom školom za socijalne radnike.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Članak 2.

Socijalni rad je profesija koja se zasniva na suvremenim znanstvenim teorijama i činjenicama, principima i vrijednostima koje su koncipirane u najvažnijim međunarodnim dokumentima vezanim uz zaštitu i promicanje ljudskih prava i dokumentima Međunarodne federacije socijalnih radnika.

Djelatnost socijalnog rada obuhvaća primjenu profesionalnih metoda koje se pružaju u obliku preventivnog ili tretmanskog postupka. Temeljna djelatnost socijalnog rada odvija se s pojedincima, grupama i zajednicama, a može obuhvaćati i rad s organizacijama, aktivnosti usmjerene samoj profesiji te aktivnosti usmjerene utjecanju na šire nacionalne i međunarodne odnose u području socijalne politike.

Glavna metodska područja u profesionalnom obavljanju djelatnosti socijalnog rada su:
– socijalni rad s pojedincem,
– socijalni rad s grupom,
– socijalni rad u zajednici te s njima povezana područja,
– socijalno planiranje,
– istraživanja u socijalnom radu.

Ciljevi obavljanja djelatnosti socijalnog rada su: osnaživanje pojedinaca, grupa i zajednica i razvoj njihovih sposobnosti za samopomoć, poticanje socijalnih promjena, razvoj kvalitetnih i dostupnih socijalnih usluga, promicanje socijalne kohezije, zastupanje zapostavljenih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima te koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život.
Djelatnost socijalnog rada obuhvaća:

Informiranje – postupak pripremanja i pružanja relevantnih informacija iz područja socijalnog rada koje su od važnosti za korisnike, širu javnost i druge stručnjake s kojima socijalni radnici surađuju.

Istraživanje i procjenjivanje – sustavni procesi prikupljanja i obrade podataka o korisnicima ili nekoj pojavi koja je relevantna za njihov položaj, a koji se koriste za opis ili poboljšanje položaja korisnika ili opis i poboljšanje neke društveno relevantne pojave.
Savjetovanje – komunikacijski proces kojim socijalni radnik u direktnom kontaktu s korisnikom potiče razvoj novih mogućnosti sagledavanja uzroka i načina rješavanja problema.

Organiziranje i razvojne aktivnosti – procesi stvaranja organiziranih oblika suočavanja korisnika socijalnog rada s teškoćama, pri čemu socijalni radnici mogu imati ulogu pokretača, voditelja, supervizora i slično. Razvojne aktivnosti odnose se na procese poticanja, vođenja ili usmjeravanja aktivnosti u životima korisnika koji pridonose pojavi novih mogućnosti u svladavanju teškoća s kojima se korisnici suočavaju.

Zastupanje, zagovaranje i osnaživanje – procesi rada s korisnicima ili u njihovo ime kako bi dobili uslugu ili neki drugi oblik pomoći koja im bez toga ne bi bila omogućena. Isto tako, uključuje zalaganje za bolju socijalnu politiku i bolje socijalno zakonodavstvo.

Krizne intervencije – tehnike i vještine kojima socijalni radnici interveniraju u situacijama koje su obilježene neočekivanim događajima te koje izazivaju iznenadnu i značajnu opasnost za dobrobit korisnika. Cilj kriznih intervencija je ponovna uspostava korisnikovog zadovoljavajućeg funkcioniranja.

Upravljanje sukobima – proces planiranja izbjegavanja nastajanja sukoba kad je to moguće te rješavanje sukoba u početnoj fazi i što moguće uspješnije. Pri tome socijalni radnici koriste svoja znanja iz interpersonalne i drugih vrsta komunikacija, vještine individualnog savjetovanja, rada s grupama, organizacijama i zajednicama.

Stvaranje novih i mobiliziranje postojećih resursa – procesi kreiranja i korištenja psihosocijalnih i materijalnih mogućnosti kojima socijalni radnici omogućavaju svojim korisnicima svladavanje teškoća s kojima se susreću. Psihosocijalni resursi mogu biti različiti oblici usluga, kao što je savjetovanje, ili drugi oblici pružanja podrške, dok se materijalni resursi odnose na novčana i druga materijalna davanja koja se korisnicima mogu staviti na raspolaganje.

Umrežavanje, koordiniranje i suradnja – aktivnosti stvaranja veza i povezanosti između dionika koji su relevantni za provođenje socijalnog rada na različitim razinama.

Osobno usmjereno planiranje – proces osnaživanja osoba s invaliditetom koji je usmjeren na njihove potrebe kroz omogućavanje da imaju glavnu riječ u određivanju vlastitog života. Time osobno usmjereno planiranje dovodi do veće uključenosti korisnika u život zajednice.

Socijalno mentorstvo – aktivnost kojom socijalni radnik, koristeći svoje stručno znanje, pomaže korisniku da dođe do neke usluge koju sam korisnik svojim znanjem i aktivnostima ne bi bio u stanju ostvariti.

Socijalni management – funkcija socijalnih radnika na poslovima upravljanja ustanovama, udrugama i drugim pravnim osobama, koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, kao i u privatnoj praksi i kada obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost.

Pri tome socijalni radnici koriste vještine upravljanja i rukovođenja kako bi unaprijedili rad ustanova, udruga i drugih pravnih osoba kojima upravljaju koristeći se pri tome metodama timskog rada i organizacijskog upravljanja.
Socijalno dijagnosticiranje – kompleksni proces istraživanja socijalnih fenomena s ciljem utvrđivanja, detektiranja i proučavanja veza između uzroka i posljedica te odnosa koji obilježavaju neko stanje u kojem se korisnici usluga nalaze, te planiranje trendova budućeg razvoja.

Psihosocijalno i psihoterapijsko savjetovanje (i aktivnosti) – komunikacijski proces kojim socijalni radnici pomažu korisnicima u oblikovanju njihovog osobnog interpersonalnog funkcioniranja u različitim fazama života s fokusom na emocionalnim, socijalnim, obrazovnim, zdravstvenim, razvojnim, organizacijskim ili drugim aspektima života.

Superviziju i organizacijsko savjetovanje – proces kojim ovlašteni socijalni radnik, koristeći specifična znanja i iskustvo, radi s drugim stručnjacima kako bi zajedno unaprijedili određene organizacijske, profesionalne ili osobne aspekte funkcioniranja, što treba utjecati na povećanje kvalitete u pružanju usluga socijalnog rada.

Vještačenje i izradu stručnih mišljenja – korištenje stručnih znanja socijalnih radnika s ciljem izrade prijedloga, nalaza i mišljenja o tome koja je vrsta ili oblik usluge najprimjerenija za korisnika.

Vođenje i izradu dokumentacije – tehnički proces upravljanja i provođenja administrativnih aktivnosti u skladu s pozitivnim propisima i stručnim standardima u socijalnom radu.

Evaluacijske aktivnosti – procesi sistematskog prikupljanja i procjenjivanja informacija koje trebaju omogućiti korisnu povratnu informaciju o nekom aspektu rada socijalnih radnika.

Obiteljsku medijaciju – komunikacijski proces kojim socijalni radnik omogućava korisnicima u sporu ili sukobu da putem komunikacije i pregovora sagledaju mogućnosti dolaženja do zajedničkih odluka vezanih uz obiteljske odnose, primjerice razvod, odnose s djecom, financijska pitanja i drugo.

Suradnju s nadležnim ministarstvom na unapređivanju mjera socijalne politike – aktivnosti kojima se socijalni radnici uključuju u procese kreiranja socijalne politike kao vanjski suradnici nadležnog ministarstva, članovi radnih skupina ili kao neovisni inicijatori mjera i aktivnosti usmjerenih unapređivanju socijalne politike.

Socijalne akcije – procesi poticanja i organiziranja grupnih i kolektivnih aktivnosti s ciljem promjene socijalnih ili ekonomskih uvjeta u zajednici ili društvu.

Rad s javnošću – sustavna aktivnost prikupljanja, sistematiziranja i širenja informacija koje su od interesa za socijalni rad i korisnike socijalnog rada, s ciljem informiranja korisnika i građana ili motiviranja za suradnju na određenim zajedničkim poslovima u zajednici.

Razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima – procesi razvijanja profesionalne karijere socijalnih radnika i drugih stručnjaka s ciljem poboljšanja individualne, grupne i organizacijske efikasnosti.

Obrazovanje o socijalnim temama – aktivnosti kojima socijalni radnici prenose znanja o različitim socijalnim pitanjima prema korisnicima, drugim stručnjacima i široj javnosti.

Članak 3.

Opći cilj socijalnog rada je pomoć i podrška pojedincima, grupama i zajednici aktiviranjem njihovih snaga i mogućnosti i osiguravanjem zaštite i skrbi u svrhu podizanja kvalitete života.
Djelatnost socijalnog rada provodi se u području socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, obitelji i međugeneracijske solidarnosti, civilnog društva, vjerskih i humanitarnih zajednica, u drugim djelatnostima te kao samostalna profesionalna djelatnost.

II. UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA
Članak 4.

Pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada imaju magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada koji su upisani u Imenik Hrvatske komore socijalnih radnika te imaju odobrenje za samostalan rad (licencija).

Sveučilišni prvostupnik socijalnog rada može samostalno obavljati osnovne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada, osim najsloženijih poslova vođenja skrbi, organiziranja, upravljanja, osmišljavanja i vođenja projekata, analitičkih poslova, poslova socijalnog planiranja i koordinacije.

Magistar socijalnog rada može samostalno obavljati sve stručne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada posebice najsloženije poslove vođenja skrbi, organiziranja, upravljanja, osmišljavanja i vođenja projekata, analitičke poslove, poslove socijalnog planiranja i koordinacije.

Magistar socijalne politike sa završenim preddiplomskim studijem socijalnog rada može obavljati sve stručne poslove iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 5.

Opći uvjeti za obavljanje djelatnosti socijalnog rada jesu:
– završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij za socijalni rad i diplomski sveučilišni studij socijalne politike u Republici Hrvatskoj ili nostrificirana diploma inozemnog fakulteta,
– položen stručni ispit,
– državljanstvo Republike Hrvatske,
– znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu,
– upis u Imenik Hrvatske komore socijalnih radnika,
– odobrenje za samostalan rad.

Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, stranci mogu obavljati djelatnost socijalnog rada u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Hrvatska komora socijalnih radnika u postupku davanja odobrenja za samostalan rad.

Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluge socijalnog rada i položiti stručni ispit sukladno propisima Republike Hrvatske.

III. PRESTANAK PRAVA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA
Članak 6.

Magistru socijalnog rada, magistru socijalne politike i sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada prestaje pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada ako:
1. izgubi hrvatsko državljanstvo,
2. izgubi poslovnu sposobnost,
3. postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje djelatnosti socijalnog rada,
4. mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti socijalnog rada,
5. je disciplinskom kaznom tijela Hrvatske komore socijalnih radnika izgubio pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada.

IV. ODOBRENJE ZA SAMOSTALAN RAD
Članak 7.

Magistru socijalnog rada, magistru socijalne politike i sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada koji su upisani u Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike odnosno Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika daje odobrenje za samostalan rad.

Odobrenjem za samostalan rad dokazuje se stručna osposobljenost magistra socijalnog rada, magistra socijalne politike, odnosno sveučilišnog prvostupnika socijalnog rada za samostalno obavljanje djelatnosti socijalnog rada na području Republike Hrvatske.

O davanju odobrenja iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska komora socijalnih radnika odlučuje rješenjem protiv kojega nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor.

Magistrima socijalnog rada i magistrima socijalne politike i sveučilišnim prvostupnicima socijalnog rada – strancima Hrvatska komora socijalnih radnika daje odobrenje za samostalan rad na vrijeme određeno propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

Članak 8.

Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada imaju pravo i obvezu stručnog usavršavanja, stalnim obnavljanjem stečenih znanja i usvajanjem novih znanja i vještina, u skladu s najnovijim dostignućima i saznanjima iz područja socijalnog rada.

Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj komori socijalnih radnika radi obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima djelatnosti socijalnog rada.

Uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada propisuje općim aktom Hrvatska komora socijalnih radnika.

Članak 9.

Trajno stručno usavršavanje provodi se sudjelovanjem na stručnim seminarima, tečajevima i stručnim skupovima.
Poslodavac je obvezan omogućiti magistru socijalnog rada i magistru socijalne politike, odnosno sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada stručno usavršavanje u opsegu potrebnom za obnavljanje odobrenja za samostalan rad.
Sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja magistara socijalnog rada i magistara socijalne politike, odnosno sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada općim aktom propisuje Hrvatska komora socijalnih radnika.

Članak 10.

Brisan.

Članak 11.

Brisan.

VI. ORGANIZACIJA I OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA
Članak 12.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada može obavljati djelatnost socijalnog rada u radnom odnosu samostalnom profesionalnom djelatnošću ili u privatnoj praksi.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada u radnom odnosu obavljaju djelatnost socijalnog rada u ustanovama socijalne skrbi, zdravstva, znanosti, odgoja i obrazovanja pravosuđa te udrugama civilnog društva i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.

Više magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu mogu se udružiti u zajedničku privatnu praksu.

Uvjete za osnivanje grupne zajedničke prakse iz stavka 3. ovoga članka uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore socijalnih radnika pravilnikom propisuje ministar.

Članak 13.

Privatnu praksu može samostalno obavljati magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada pod sljedećim uvjetima:
– da ima obrazovanje propisano ovim Zakonom,
– da ima položen stručni ispit,
– da ima odobrenje za samostalan rad,
– da je državljanin Republike Hrvatske,
– da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse,
– da je potpuno poslovno sposoban,
– da raspolaže odgovarajućim prostorom,
– da raspolaže odgovarajućom opremom.

Zahtjev za obavljanje privatne prakse magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada podnosi Ministarstvu.

Ministar rješenjem odlučuje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje privatne prakse iz stavka 1. ovoga članka.

Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Uvjete za obavljanje privatne prakse magistra socijalnog rada, magistra socijalne politike i sveučilišnog prvostupnika socijalnog rada glede prostora i opreme uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore socijalnih radnika pravilnikom propisuje ministar.

Državljani država članica Europske unije mogu obavljati privatnu praksu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izuzevši uvjete iz podstavka 4., te moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluga socijalnog rada.

Stranci mogu obavljati privatnu praksu prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izuzevši uvjete iz podstavka 4. istoga stavka te moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluga socijalnog rada.

Članak 14.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada koji obavlja privatnu praksu može privremeno obustaviti rad.

Rad se može privremeno obustaviti zbog bolesti, vojne obveze, ako je magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada izabran ili imenovan na stalnu dužnost u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću ili ako se zaposli u konzularnom ili diplomatskom predstavništvu ili zbog drugoga opravdanog razloga. O toj je činjenici magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike ili sveučilišni prvostupnik socijalnog rada obvezan obavijestiti Hrvatsku komoru socijalnih radnika, ako je odsutan više od 30 radnih dana neprekidno u tijeku godine.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada obvezan je podnijeti zahtjev za privremenom obustavom rada najkasnije u roku od osam dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio.

Privremena obustava rada može trajati najdulje četiri godine.

Ministar rješenjem odlučuje o privremenoj obustavi rada.

Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Članak 15.

Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:
– odjavom,
– po sili zakona,
– i rješenjem ministra.

Članak 16.

O prestanku obavljanja privatne prakse odjavom rješenjem odlučuje ministar.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Članak 17.

Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad:
1. umre,
2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova,
3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično,
4. izgubi odobrenje za samostalan rad,
5. počne obavljati drugu samostalnu djelatnost,
6. zasnuje radni odnos, odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 14. ovoga Zakona,
7. izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno opremom,
8. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora u trajanju od najmanje jedne godine, a nije primijenjena uvjetna osuda ili joj je izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti socijalnog rada u trajanju duljem od jednog mjeseca do jedne godine.

O prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona rješenjem odlučuje ministar.
Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Članak 18.

Ministar rješenjem odlučuje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako se utvrđeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku određenom rješenjem nadležnog tijela.

Ministar može rješenjem odlučiti o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse magistru socijalnog rada, magistru socijalne politike odnosno sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada ako:
1. ne postupi u skladu s člankom 14. ovoga Zakona,
2. prestane s radom bez odobrenja ministra,
3. ne obavlja poslove osobno.

Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Članak 19.

Najnižu cijenu rada privatnih magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada određuje Hrvatska komora socijalnih radnika.

Hrvatska komora socijalnih radnika odobrava i pojedinačnu cijenu usluga socijalnog rada svakom magistru socijalnog rada, magistru socijalne politike odnosno sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada koji obavlja privatnu praksu.

Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, kada se cijena usluge naplaćuje iz sredstava osiguranih u državnom proračunu, određuje se u skladu s pravilnikom ministra iz članka 233. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 33/12.).

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu moraju u prostoru obavljanja djelatnosti istaknuti cjenik svojih usluga na dostupnom i vidljivom mjestu.

Članak 20.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada obvezni su u odnosu prema korisniku usluga socijalnog rada postupati primjenjujući i poštujući odredbe Etičkog kodeksa za djelatnost socijalnog rada.

Članak 21.

Sve što magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada u obavljanju djelatnosti socijalnog rada saznaju o korisniku usluga socijalnog rada obvezni su čuvati kao profesionalnu tajnu.

Podatke iz stavka 1. ovoga članka obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih djelatnosti.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezne su podatke koje su saznale o korisniku usluga socijalnog rada priopćiti na zahtjev Ministarstva, ministarstva nadležnog za zdravstvo, drugih tijela državne uprave u skladu s posebnim propisima ili sudbene vlasti.

Članak 22.

Način vođenja, čuvanja, prikupljanja i raspolaganja dokumentacijom iz djelatnosti socijalnog rada pravilnikom će propisati ministar.

Članak 23.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada slobodan je u izboru i primjeni pristupa, metoda i intervencija socijalnog rada uvažavajući propise na području socijalnog rada i Etički kodeks za djelatnost socijalnog rada.

VII. HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA
Članak 24.

Hrvatska komora socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komora) jest samostalna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe koja ima javne ovlasti.

Komora predstavlja i zastupa interese magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada.

Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada koji obavljaju djelatnost socijalnog rada obvezno se udružuju u Komoru.

Komora ima svoj grb, znak, pečat i žigove.

Sjedište Komore je u Zagrebu.

Komora se upisuje u sudski registar.

Članak 25.

Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:
– rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– vodi Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike te Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u Republici Hrvatskoj,
– vodi Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike te Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj,
– obavlja stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada.
– propisuje uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalni rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– određuje najnižu cijenu rada magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu ili samostalnu profesionalnu djelatnost,
– odobrava pojedinačnu cijenu usluga socijalnog rada magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu ili samostalnu profesionalnu djelatnost.

Način provođenja stručnog nadzora iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost ministra, općim aktom propisuje Komora.

Članak 26.

Osim javnih ovlasti iz članka 25. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedeće poslove:
– prati, proučava i stručno nadzire obavljanje djelatnosti socijalnog rada,
– utvrđuje standarde i normative za djelatnost socijalnog rada,
– propisuje način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– donosi Etički kodeks za djelatnost socijalnog rada,
– prati i nadzire provođenje profesionalne etike socijalnog rada i poduzima mjere, a posebno u slučajevima pritužbi na rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– daje stručno mišljenje tijekom pripreme propisa od utjecaja na razvoj struke socijalnog rada,
– zastupa članove Komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa,
– sudjeluje u utvrđivanju i verifikaciji programa stručnog usavršavanja magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– propisuje sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore,
– surađuje s drugim strukovnim udrugama, stručnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu,
– surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadaća djelatnosti socijalnog rada,
– utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radnih dužnosti magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– provodi disciplinski postupak i izriče mjere za disciplinske povrede dužnosti magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,
– brine za pravnu pomoć svojim članovima,
– surađuje s nadležnim inspekcijama,
– obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, Statutom i drugim propisima Komore.

Članak 27.

Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena Statutom.
Ustrojstvo i tijela Komore te njihov, sastav, način izbora, prava i dužnosti uređuju se Statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 27.a

Skupština Komore je najviše tijelo odlučivanja i čine je svi članovi Komore.

Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore.

Skupština Komore većinom od ukupno nazočnih članova Komore donosi Statut Komore, program rada Komore, godišnji proračun, račun, odluku o visini članarine, opće akte kojima se uređuju javne ovlasti Komore i druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.

Članak 27.b

Predsjednika Komore iz reda svojih članova bira Skupština Komore.

Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i Statutom Komore.

Skupština Komore iz reda svojih članova bira i zamjenika predsjednika Skupštine koji zamjenjuje predsjednika Skupštine u slučaju njegove spriječenosti.

Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine.

Članak 27.c

Upravni odbor Komore je izvršno tijelo koje vodi poslovanje Komore, brine se za izvršenje programa rada Komore i izvršenje akata Skupštine, a ima i druga prava i obveze određene Statutom Komore.

Upravni odbor Komore čine predsjednik Komore i zamjenik predsjednika Komore te sedam članova koje izabere Skupština na vrijeme od četiri godine, s tim da mogu biti ponovno izabrani.

Predsjednik Komore obavlja dužnost predsjednika Upravnog odbora Komore, saziva njegove sjednice, predsjeda im i potpisuje akte Upravnog odbora.

Članak 27.d

Nadzorni odbor Komore ima predsjednika i dva člana koje Skupština Komore bira na četiri godine.

Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi Upravnog odbora i drugih tijela koje bira ili imenuje Skupština Komore ili Upravni odbor.

Nadzorni odbor nadzire provođenje Statuta Komore i drugih općih akata Komore, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova Komore, materijalno i financijsko poslovanje Komore, a može obavljati i druge povremene poslove koje mu povjeri Skupština Komore ili Upravni odbor.

Članak 27.e

Skupština Komore može razriješiti predsjednika, zamjenika predsjednika, člana Upravnog i Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:
– predsjednik i zamjenik Komore to osobno zatraže,
– krše propise i opće akte Komore,
– ne provode odluke tijela Komore,
– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroče Komori veću štetu.

Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti Statutom Komore

Članak 28.

Komora ima Statut.

Statut je temeljni opći akt Komore koji donosi Skupština Komore.

Na Statut Komore suglasnost daje ministar.

Statut Komore mora sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu, području na kojem Komora djeluje, unutarnjem ustrojstvu, tijelima Komore, njihovom sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju mogućom dobiti, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima, obvezama i disciplinskoj odgovornosti članova, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore i odredbe kojima se pobliže razrađuju i druga pitanja važna za rad Komore.

Za donošenje Statuta i izbor tijela Komore potrebna je većina nazočnih članova na Skupštini Komore.

Članak 29.

Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi Ministarstvo.

U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke.

Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti ministru u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih nije u mogućnosti dostaviti.

Komora je obvezna ministru podnijeti godišnje izvješće o radu do 1. ožujka iduće godine, za prethodnu godinu.

Članak 30.

Komora obavješćuje Ministarstvo, druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, samoinicijativno ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima u struci socijalnog rada i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja struke socijalnog rada.

Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju problema u struci socijalnog rada.

Komora odlučuje o suradnji s drugim komorama, visokim učilištima, srednjoškolskim ustanovama, udrugama te drugim ustanovama i organizacijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

Članak 31.

Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva:
– od upisnine,
– od članarine i
– iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.

Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova iz članka 25. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona koje Komora obavlja na temelju javnih ovlasti.

Članak 32.

Komora vodi Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike i Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u Republici Hrvatskoj te Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike i Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj te druge evidencije određene zakonom i Statutom.

Članak 33.

Članovi Komore obvezni su uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.

Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore.

Članak 34.

Osnivač Hrvatske komore socijalnih radnika jest Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatska udruga socijalnih radnika.

VIII. STRUČNI NADZOR
Članak 35.

Komora obavlja stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u svim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalnog rada u dijelu koji se odnosi na djelatnost socijalnog rada.

Komora provodi stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju djelatnost socijalnog rada u privatnoj praksi i kod privatnog poslodavca.

Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja djelatnosti socijalnog rada te kakvoće i opsega izvršenih usluga socijalnog rada.

Komora je obvezna provesti stručni nadzor i na prijedlog fizičke ili pravne osobe kada za to postoje opravdani razlozi.

Postupak i način provođenja stručnog nadzora uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora.

Članak 36.

Stručni nadzor provodi Povjerenstvo za stručni nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) koje imenuje Komora.
Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka obavlja sljedeće poslove:
1. donosi stručna mjerila za provođenje stručnog nadzora,
2. izrađuje godišnji plan stručnog nadzora,
3. vodi evidenciju o provedenom stručnom nadzoru i predloženim, odnosno poduzetim mjerama,
4. izrađuje godišnje izvješće o stručnom nadzoru,
5. obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom i općim aktima Komore.

Članak 37.

Za provođenje stručnog nadzora može se imenovati magistar socijalnog rada i magistar socijalne politike s odobrenjem za samostalan rad i s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

IX. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 38.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada ako:
1. obavlja djelatnost socijalnog rada protivno članku 4. ovoga Zakona,
2. obavlja privatnu praksu protivno članku 13. ovoga Zakona,
3. ne ispuni obvezu čuvanja profesionalne tajne (članak 21. stavak 1.),
4. onemogući ili ometa provođenje stručnog nadzora (članak 35.),
5. ne otkloni nedostatke utvrđene stručnim nadzorom.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 39.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatska udruga socijalnih radnika osnovat će Hrvatsku komoru socijalnih radnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Komora je obvezna u roku od šest mjeseci od dana osnivanja donijeti Statut.

Članak 40.

Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada koji po osnovi ugovora o radu s ustanovama ili drugim pravnim ili fizičkim osobama obavljaju poslove socijalnog rada ili samostalno obavljaju djelatnost socijalnog rada mogu i dalje obavljati djelatnost socijalnog rada pod uvjetom da u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona steknu odobrenje za samostalan rad sukladno ovome Zakonu.

Socijalni radnici koji imaju položen stručni ispit ili su oslobođeni obveze polaganja stručnog ispita ili nisu bili obvezni polagati stručni ispit prema važećim propisima, mogu se upisati u Imenik Komore u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona koja će im nakon upisa izdati odobrenje za samostalan rad.

Članak 41.

Pravilnike za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 42.

Opće akte za čije je donošenje ovlaštena ovim Zakonom Komora će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 43.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 550-03/11-01/02
Zagreb, 21. listopada 2011.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 120/12

Članak 13.

Upravni odbor Hrvatske komore socijalnih radnika u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pripremit će prijedlog Statuta Hrvatske komore socijalnih radnika u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Statut iz stavka 1. ovoga članka donosi Skupština Komore.

Na Skupštini Komore iz stavka 2. ovoga članka mogu sudjelovati osobe koje su članovi Komore.

Hrvatska komora socijalnih radnika dužna je pribaviti suglasnost ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi na Statut.

Nakon pribavljanja suglasnosti ministra, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika u roku od 30 dana sazvat će Skupštinu Komore na kojoj će se izabrati tijela Hrvatske komore socijalnih radnika sukladno Statutu.

Članak 14.

Hrvatska komora socijalnih radnika će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti opće akte za donošenje kojih je ovlaštena ovim Zakonom.

Članak 15.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 550-03/12-01/01
Zagreb, 19. listopada 2012.
HRVATSKI SABOR

Dana 19. ožujka 2013. godine, povodom Međunarodnog dana socijalnog rada, u dvorani Centra za socijalnu skrb Split HUSR ŽSD je organizirao i održao okrugli stol pod nazivom “Profesionalni stres i mentalno zdravlje pomagača”. Gost izlagač prim.mr.sc. Časlav Lončar, spec. psihijatar, održao je predavanje pod nazivom “Stres“.

Proveden je „Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu (dpp)“ čije rezultate je prezentirala predsjednica HUSR ŽSD-a Renata Jurčević, dipl. soc. radnica tijekom izlaganja na temu “Profesionalni stres i mentalno zdravlje pomagača”. Okruglom stolu prisustvovali su članovi HUSR ŽSD, gosti iz sustava socijalne skrbi, ureda pravobraniteljice za djecu, zdravstva, pravosuđa, MUP-a te ostalih relevantnih institucija s područja lokalne zajednice.