Nedjelja, Lipanj 7, 2020
Naslovnica Authors Članci od zkerkez

zkerkez

361 ČLANCI 0 KOMENTARI

0 757

Poštovane kolegice i kolege, suradnici i prijatelji,

pozivamo Vas na sudjelovanje u radu XI. konferencije socijalnih radnika koja će se održati u Šibeniku, od 14. do 16. listopada 2020. godine. Ovogodišnju konferenciju želimo posvetiti temi važnosti međuljudskih odnosa u kontekstu naše profesije.

Socijalni rad se u svakom svom segmentu temelji na promicanju kvalitetnih međuljudskih odnosa, kako u odnosu između korisnika, stručnjaka i korisnika, tako i unutar same profesije. Dobri međuljudski odnosi iznimno su važni za očuvanje mentalnog zdravlja korisnika i stručnjaka.

Nalazimo se u vremenima kada je više nego ikad potrebno promicati kvalitetne međuljudske odnose. Nikad do sad viđena globalna zdravstvena kriza u obliku pandemije koronavirusa ljude je ponovno okrenula jedne ka drugima, gdje je postalo više nego ikad vidljivo koliko je međuljudska pomoć i podrška nezamjenjiva i životno važna. Ova krizna i izvanredna situacija pokrenula je cijeli niz pozitivnih inicijativa usmjerenih na promicanje dobrih međuljudskih odnosa, solidarnosti, konkretne uzajamne pomoći, promicanja različitih načina brige za mentalno zdravlje i nošenja sa stresom i dr. S druge strane, dugotrajna izolacija i neizvjesnost od budućnosti, kao i egzistencijalna ugroženost zbog gubitaka radnih mjesta dovode do narušenog mentalnog zdravlja u obliku veće podložnosti stresu, tjeskobi, depresivnosti i niže tolerancije na frustraciju. Vrijeme krize je izazovno za sve ljude i profesije, no, socijalnim radnicima je rad u krizi i s krizom „prirodan“, jer se svakodnevno susreću s različitim kriznim situacijama. Ipak, zdravstvena kriza koja je zahvatila cijeli svijet i suočila ljude sa sasvim novim obrascima ponašanja i brige za zdravlje, donosi neke nove izazove i za našu profesiju.

No, ova konferencija neće biti usmjerena samo na promicanje važnosti međuljudskih odnosa u vremenu globalne pandemije, već i na široj razini. Profesija socijalnog rada je jedna od najpozvanijih profesija u progovaranju o važnosti ulaganja u dobre međuljudske odnose. Socijalni radnici svojim radom u praksi svjedoče koliko je to ulaganje „isplativo“ i u kojoj mjeri utječe na živote svojih korisnika. Ponekad u usmjerenosti i brizi prema korisnicima, manje ulažemo u kvalitetne međustručnjačke odnose, čemu ćemo posvetiti posebnu pažnju na ovoj konferenciji. Teme koje ćemo također otvoriti odnose se na važnost promicanja međuljudskih odnosa u kontekstu: društvene i profesionalne odgovornosti socijalnih radnika, važnosti ulaganja u kvalitetan timski rad, brige o mentalnom zdravlju korisnika i stručnjaka, upravljanja i djelovanja u kriznim okolnostima, politika koje kreiraju socijalni rad, uloge medija i međusektorske suradnje u promicanju kvalitetnih odnosa, etike socijalnog rada, inovativnih i dobrih modela prakse koji se temelje na promicanju kvalitetnih međuljudskih odnosa itd.

Nadamo se da ćemo ovim temama i brojnim drugim pitanjima pokrenuti raspravu unutar naše profesije i odgovoriti na izazove koje nam donosi današnje vrijeme u kontekstu promicanja važnosti međuljudskih odnosa. XI. Konferencija socijalnih radnika namijenjena je domaćim i inozemnim stručnjacima te svima onima koji se u svome profesionalnom djelovanju dotiču teme važnosti promicanja međuljudskih odnosa.

TEMATSKA PODRUČJA

  1. Socijalni rad u promicanju ljudskih odnosa: društvena i profesionalna odgovornost
  2. Timski rad i organizacijska suradnja u promicanju međuljudskih odnosa
  3. Briga o sebi i mentalnom zdravlju u funkciji promicanja međuljudskih odnosa
  4. Politike koje kreiraju socijalni rad: birokratske, profesionalne, posvećene odnosima
  5. Siromaštvo i socijalna isključenost: etičko ponašanje i humanistički stav
  6. Socijalni rad u doba COVIDa-19: postupci i odnosi
  7. Međusektorska suradnja i promicanje dobrih odnosa
  8. Medijska uloga socijalnog rada u promicanju solidarnosti i humanizma
  9. Etika socijalnog rada i međuljudski odnosi u praksi, obrazovanju i istraživanjima
  10. Inovativni modeli prakse za održiv razvoj i rast svih korisnika

NAČIN SUDJELOVANJA

Aktivno sudjelovanje na konferenciji moguće je kroz:

  1. izlaganje (20 minuta),
  2. radionicu (90 minuta),
  3. poster prezentaciju.

UPUTE ZA PISANJE SAŽETAKA

Prijava sažetka treba sadržavati:

  • ime i prezime autora i koautora, naziv i adresu ustanove, e-mail adresu prvog autora
  • naznaku tematskog područja
  • naznaku načina prezentacije (izlaganje, radionica ili poster prezentacija)
  • naslov rada
  • tri do pet ključnih riječi
  • za izlaganje ili poster prezentaciju potrebno je navesti kratak sadržaj izlaganja s naznačenim jasnim ciljem, najvažnije uvide i/ili rezultate te zaključke koji će biti prezentirani (do 250 riječi)
  • za radionicu je potrebno navesti cilj i svrhu radionice s kratkim prikazom teme i sadržaja aktivnosti (do 250 riječi). Uz sažetak radionice potrebno je poslati i opis planiranog programa aktivnosti/hodogram (do 150 riječi) te napisati predviđeni broj sudionika radionice.
  • prilikom svih oblika izlaganja potrebno je da se autori drže zadanih tematskih područja odnosno teme konferencije

Ukoliko se radi o radu u koautorstvu molimo Vas da podcrtate ime i prezime osobe koja će izlagati rad.
Maksimalna dimenzija postera je: 1,20×1,20 cm

  • Način slanja sažetaka je isključivo putem e-maila na adresu: husr@husr.hr

NAPOMENA: Sudjelovanje i objava u knjizi sažetaka nije moguća bez uplaćene kotizacije.

  • Službeni jezik konferencije je hrvatski.

VAŽNI DATUMI

  • Rok za zaprimanje sažetaka je 1.7.2020.godine
  • Radovi zaprimljeni nakon tog roka neće se razmatrati.
  • Rok za odgovore Programskog odbora je 15.7.2020.
  • Rok za prijavu sudionika i rezervaciju smještaja je najkasnije do 1. listopada 2020.

OSOBA ZA KONTAKT
Marija Biočić
tajnica Hrvatske udruge socijalnih radnika
tel: 01 4550 758
mob: 098 229 167
e-mail: husr@husr.hr

KOTIZACIJA
Svi se sudionici trebaju prijaviti i uplatiti kotizaciju. Stoga Vas molimo da se pridržavate rokova za prijave.

U cijenu kotizacije uključeni su: materijali konferencije, zbornik sažetaka, svečana večera, sokovi i kava u stankama.

Iznos kotizacije s PDV-om:

Uplate do 15.9.2020. Članovi HUSR-a Ostali Studenti preddiplomskih i diplomskih studija/umirovljenici/nezaposleni/vježbenici
S izlaganjem 1.100,00 kn 1.400,00 kn Bez kotizacije
Bez izlaganja 1.300,00 kn 1.600,00 kn Bez kotizacije

 

Uplate od 16.9.2020. Članovi HUSR-a Ostali Studenti prediplomskih i diplomskih studija/umirovljenici/nezaposleni/vježbenici
S izlaganjem 1.300,00 kn 1.600,00 kn Bez kotizacije
Bez izlaganja 1.600,00 kn 1.900,00 kn Bez kotizacije

 

Jednodnevna kotizacija 800,00 kn

Jednodnevna kotizacija ne uključuje sudjelovanje na svečanoj večeri.
Uplate idu na račun HUSR-a otvoren u Zagrebačkoj banci, IBAN: HR4323600001101561472

ORGANIZATOR:
Hrvatska udruga socijalnih radnika

PROGRAMSKI ODBOR:
Gordana Berc
Snježana Bubenik
Gordana Daniel
Sunčica Dominiković Šafranić
Olja Družić Ljubotina
Milica Gregurić Prugovečki
Marijana Kletečki Radović

ORGANIZACIJSKI ODBOR:
Andreja Baus
Marija Biočić
Meri Gatin
Tomislav Glavnik
Štefica Karačić
Nataša Koražija
Helena Majerić
Ante Puče
Cvita Šimić
Ljiljana Vrbić

MJESTO ODRŽAVANJA:
Amadria Park, Hoteli Solaris 86, 22 000 Šibenik

REZERVACIJA SMJEŠTAJA:
A.T.I d.o.o. Turistička agencija
Zadarska 15, 52100 Pula
tel: +385(0)52 223-400
e-mail: husr@ati.hr
OBRAZAC ZA REZERVACIJU SMJEŠTAJA PREUZMITE OVDJE.

Za sve eventualne upite u vezi smještaja molimo da se obratite na navedene kontakte agencije.

OBRAZAC ZA PRIJAVU PREUZMITE OVDJE.

 

Nakon pripreme sadržaja i radnih materijala definiran je plan provedbe edukacija na 8 lokacija u RH na način da se  ova aktivnost provede od ožujka do rujna 2020. godine, te je utvrđen raspored izvoditelja po pojedinim lokacijama.

Kako bi se potpuno uskladio pristup  i na vrijem otklonili mogući nedostatci ili prepreke u provedbi edukacija dogovoreno je da se prva edukacija organizira u Zagrebu , te da na njoj sudjeluju i prate njenu provedbu svi izvoditelji ( prema modulima u kojima sudjeluju).

Edukacija u trajanju od tri dana provedena je u prostoru  Doma za starije osobe Sveti Josip u Zagrebu, Dunjevac 17.

U edukaciji je sudjelovalo 22 stručnjaka centara za socijalnu skrb sa područja Zagreba i Zagrebačke županije od kojih je većina imenovana koordinatorima  za rad s osobama pod međunarodnom zaštitom. Bilo je uključeno 9 izvoditelja edukacije na način da je 6 izvoditelja održalo planirana predavanja, a ostali su sudjelovali u provođenju interaktivnih radionica, bilježili tijek rada i važne detalje temeljem kojih će se napraviti određene manje korekcije za nastavak projekta. Također je provedena je početna i završna evaluacija edukacije.

Sudionici su iskazali veliki interes za ovu temu, aktivno su sudjelovali u radu, postavljali pitanja, komentirali i razmjenjivali iskustva vlastite prakse u radu s osobama pod međunarodnom zaštitom.

Ova edukacija je prepoznata kao prilika da se unaprijedi i uskladi pristup sustava socijalne skrbi u ovom području rada obzirom da je postojeća praksa jako  neujedenačena.

Uključeni izvoditelji ocijenili su da pripremljeni sadržaji i materijali u potpunosti odgovaraju vremenskom okviru edukacije, da ima dovoljno prilike za diskusije, rasprave i aktivno sudjelovanje polaznika koji su se o tome pohvalno osvrnuli na završetku edukacije.

Sudionicima su uručeni pisani materijali (prezentacije) s preporukom da ih koriste u daljnjem radu, te kontakti ukoliko za to budu imali potrebu.

Za projektni tim:
Štefica Karačić

Privitak:
1.Program edukacije
2.Potpisa lista  sudionika
3.Potpisna lista izvoditelja
4.Evaluacijske liste  sudionika i izvoditelja                        

PROGRAM

0 79

Poštovane  kolegice i kolege,

Zabrinuti i uznemireni   informacijama o širenju zaraze korona virusom u nekoliko domova  za starije i nemoćne  osobe u našoj zemlji  upućujemo  svima  osobnu i profesionalnu podršku  u ovoj  iznimno  teškoj i stresnoj situaciji.

Uvjereni,  da  su u  ovim ustanovama  kao i u cijelom  sustavu socijalne skrbi  na vrijeme i  s punom odgovornošću poduzete  sve propisane i  moguće mjere   kako bi  se spriječila zaraza  korisnika i djelatnika  svjesni  smo činjenice da od  ove  bolesti  još uvijek   nema  potpune zaštite i  da  se ona može dogoditi  svima.  Stoga su naše  misli i  dobre želje  ovih dana  uz  vas.

Poznato je da  krizna vremena  vape za „dežurnim  krivcima „. Svjedoci  smo  kako se danima kroz medije nameću pitanja  odgovornosti za zarazu u Domu za starije osobe  Split,  što značajno  utječe na negativnu percepciju  cijelog  sustava socijalne skrbi  kao  djelatnosti  koja  za razliku od drugih  nije dorasla svojim društvenim ulogama.

Obzirom da je  stanje  u našoj  praksi bitno drugačije duboko  smo nezadovoljni  ovakvim odnosom te s pravom  očekujemo  brzu i  potpunu  informaciju  odgovornih  o djelovanju sustava socijalne  skrbi,  a osobito  domova za starije  osobe u  vremenu  epidemije.

U ovoj  iznimno teškoj i  potpuno  novoj situaciji djelatnici  zaposleni  u sustavu socijalne  skrbi  nisu  „hladni  pogon„. Potrebe naših korisnika  ne  prepoznaju  epidemiju  kao  razlog  odgode našeg djelovanja , nego  zahtijevaju pojačani rad svake zaposlene osobe.

To  podrazumijeva maksimalno zalaganje i predanost poslu uz visoku razinu profesionalne i  osobne odgovornosti.  Kreativnim i inovativnim pristupom  brojni stručnjaci  sada mijenjaju vlastitu praksu kako bi svojim korisnicima osigurali  adekvatne i  pravovremene   socijalne usluge pri čemu su često i sami  izloženi  rizicima od zaraze.

U tom kontekstu  želim da  ova poruka  bude izraz  ohrabrenja i  zahvale  svim radnicima  domova socijalne skrbi  pogođenih epidemijom koji  sada nose najveći teret ove krize, ali  i   svim socijalnim radnicama i socijalnim radnicima u djelatnosti  socijalne skrbi, zdravstva, pravosuđa, obrazovanja, vjerskih organizacija i organizacija civilnog društva,  kao i u području  lokalne, regionalne  i državne uprave koji  u ovom kriznom  vremenu  ponovno  potvrđuju snagu i vrijednost  profesije  socijalnog rada  u životu  ranjivih socijalnih skupina  i  cijele zajednice.

S nadom da će ova epidemija  uskoro proći  veselim se daljnjoj profesionalnoj  suradnji  u prevladavanju  novih  izazova  koji  nas nakon toga  očekuju, te upućujem svima  izraze dubokog poštovanja i zahvalnosti.

Zagreb, 24.04.2020.

Predsjednica  HUSR-a
Štefica Karačić, dipl.soc.radnica

0 174

Hrvatska udruga socijalnih radnika ove godine organizira XI. Konferenciju socijalnih radnika u Šibeniku u periodu od 14. –  16. listopada 2020. godine.

Konferencija će se održati pod nazivom „Promicanje međuljudskih odnosa u socijalnom radu“.

Upravni odbor  HUSR-a donio je odluku da organizacijski i programski odbor djeluju u sastavu:
Organizacijski odbor: Štefica Karačić, Meri Gatin, Ljiljana Vrbić, Nataša Koražija, Tomislav Glavnik, Cvita Šimić, Andreja Baus Ante Puče i Helena Majerić.
Programski odbor: Olja Družić Ljubotina, Marijana Kletečki Radović, Gordana Daniel, Sunčica Dominiković Šafranić, Snježana Bubenik, Milica Gregurić Prugovečki i Gordana Berc

Uskoro više informacija.

 

0 151
Epidemija koronavirusa u Hrvatskoj proglašena je prije više od mjesec dana, a mjere tzv. Kriznog stožera i potres u Zagrebu promijenili su kako privatnu, tako i profesionalnu svakodnevnicu građana. Uz zdravstvene djelatnike na prvoj liniji bojišnice, među profesijama koje je zadesio veći opseg posla su i socijalni radnici. Njima je tek nakon javnog apela, 20 dana od aktiviranja mjera tzv. Kriznog stožera, omogućena provjera statusa samoizolacije korisnika u centrima za socijalnu skrb, čime je reducirana mogućnost ‘terenske’ zaraze među tom populacijom državnih službenika. Kako oni rade u doba koronavirusa?

Hrvatska komora socijalnih radnika (HKSR), kao krovna strukovna organizacija, nedavno je otvorenim pismom upozorila da nepravednom smatra najavu Vlade o mogućem snižavanju plaća u javnim službama s obzirom na velik pritisak na socijalne radnike, dodatno povećan zbog epidemije i potresa. Socijalni radnici ne rade samo u sustavu socijalne skrbi, već i u pravosuđu te zdravstvu, obrazovnom sustavu, privatnim socijalnim ustanovama i neprofitnim organizacijama te su u svakodnevnom kontaktu s pacijentima. Zbog masovnih otkaza i oštećenja od potresa zatrpani su novim zahtjevima za novčanim i pomoćima u naravi.

Nela Pamuković, glasnogovornica HKSR-a, kaže za tportal da se novčana pomoć sada intenzivnije distribuira uglavnom na zagrebačkom području, na kojem su ljudi ostali bez krova nad glavom.

‘Povećan je broj zahtjeva za jednokratnom pomoći, doplatcima za pomoć i njegu, osobnim invalidninama… Svi oblici novčanih pomoći su u porastu. Jednokratna pomoć, predviđena Zakonom o socijalnoj skrbi, za samca iznosi maksimalno 2500 kuna na godišnjoj razini, a za obitelji do 3500 kuna. Takva pomoć može se isplatiti jednokratno ili u više obroka u godinu dana. Postoji i mogućnost za uvećanom jednokratnom pomoći, za koju nadležni centar za socijalnu skrb traži suglasnost, uz dokaznu dokumentaciju, i nadležnog ministarstva, a koja u izvanrednim okolnostima može iznositi i do 10.000 kuna’, podsjeća Pamuković.

Socijalni radnici u centrima za socijalnu skrb, poput ostalih djelatnika na radnim mjestima u razdoblju epidemije, po kriznim uputama podijeljeni su u dva tima koji rade po 14 dana, s tim da oni koji ostaju kod kuće također rade i u stalnoj su korespondenciji s korisnicima i kolegama u uredima.

Prema posebnim uputama Civilnog stožera i nadležnog ministarstva radi se u ustanovama i udomiteljskim obiteljima. Pritom, s obzirom na to da je u potresu teško oštećena zgrada Centra za socijalnu skrb – podružnica Donji grad u Haulikovoj ulici kod Svačićeva trga, djelatnici su privremeno smješteni u glavni ured Centra za socijalnu skrb Zagreb u obližnjoj Kumičićevoj ulici i trenutno je najhitnije riješiti njihov prostor za rad u suradnji s nadležnim ministarstvom i Gradom Zagrebom jer na sadašnjoj lokaciji nema dovoljno mjesta pa sjede i po tri djelatnika u jednoj prostoriji.

‘Redovni očevidi, dakle obilasci korisnika koji su u stalnom tretmanu, odnosno u situacijama koje nisu hitne, trenutno su obustavljeni, a s tim korisnicima u kontaktu smo telefonom i e-mailom. Na terenu se i dalje rade svi hitni slučajevi, poput obiteljskog nasilja, smještaja nemoćnih i teško bolesnih osoba u odgovarajuće ustanove i izdvajanja djece iz obitelji’, nabraja glasnogovornica HKSR-a, dodajući da se na teren ide s rukavicama i maskama. Zaštitne opreme u početku nije bilo, a trenutne količine zadovoljavaju potrebe.

Centri za socijalnu skrb bilježe porast slučajeva obiteljskog nasilja i sukoba prvenstveno kada su u fokusu sukobi razvedenih roditelja oko viđanja djece.

‘Roditelji koji imaju sudska rješenja inzistiraju na viđanju djece na takav način, iako je izdana preporuka da se kontakti dogovorno riješe u smislu manje mogućnosti zaraze te da se češće koriste online kontakti, čime se ugrožava i zdravlje djeteta. Povećan je broj takvih upita, unatoč preporuci da se djeca na 14 dana zadrže u jednoj roditeljskoj sredini. Pojedine europske države potpuno su zabranile odlazak djece iz sredina u kojima su se zatekla u vrijeme proglašenja kriznih mjera, a mi smo preporučili online kontakte i dogovor roditelja. U slučaju da to ne funkcionira, roditelji mogu predati sudu prijedlog za izmjenu kontakata, no to nije rješenje u sadašnjoj situaciji zbog dugotrajnosti postupka’, objašnjava Pamuković.

Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika (HUSR), napominje za tportal da socijalni radnici, suočeni s izazovima epidemije koronavirusa, kao i uvijek dosad, ostaju uz svoje korisnike, svjesni da su im upravo sada potrebne pojačana podrška, pomoć i zaštita.

‘Krizna vremena zahtijevaju krizne intervencije i mjere. Neke od tih mjera direktno utječu na našu profesionalnu praksu i nameću prilagodbe u neposrednom radu s korisnicima kako bi se smanjili rizici i sačuvalo zdravlje korisnika, ali i pomagača. Radi se o potpuno novim, nepoznatim i neizvjesnim situacijama za koje nismo pripremljeni, o kojima nismo učili i koje od nas zahtijevaju kreativna rješenja, veću odgovornost i hrabrost’, navodi Karačić, ujedno ravnateljica Doma za starije osobe Centar u Klaićevoj ulici.

Socijalni rad podrazumijeva neposredan kontakt s korisnikom, uvid u njegove životne prilike i intervencije na terenu, tamo gdje osoba živi, a u uvjetima ograničenih kretanja i zadane socijalne distance intervencije postaju sve složenije.

‘U neposrednom radu s korisnicima socijalni radnici pridržavaju se propisanih mjera zaštite kako u pogledu distance – primjerena udaljenost – tako i korištenjem zaštitnih maski, rukavica i sredstava za dezinfekciju. Organizacija rada socijalnih radnika u sustavu socijalne skrbi prilagođena je uputama za suzbijanje epidemije. Međutim socijalni radnici nisu ‘hladni pogon’, nego su i sada dostupni korisnicima kroz organizirana dežurstva u ustanovama ili kroz druge oblike rada i komunikacije’, ističe Karačić.

Unatoč rizicima za vlastito zdravlje, brojni socijalni radnici i u uvjetima epidemije svakodnevno rade na terenu, procjenjuju potrebe korisnika i poduzimaju adekvatne mjere zaštite, kažu predsjednica HUSR-a. Aktualni rad prvenstveno se odnosi na zaštitu djece od zanemarivanja i zlostavljanja, zaštitu starih i nemoćnih osoba i osoba s invaliditetom, osoba stradalih u potresu te brigu o socijalno isključenim i osobama koje žive u siromaštvu.

S obzirom na povećan broj zahtjeva za pomoć, ima li dovoljno sredstava za sve?

‘Osiguravaju se novčane pomoći, usluge kriznog smještaja, usluge psihosocijalne podrške i savjetovanja kako bi prevladali poteškoće s kojima se suočavaju. Važno je istaknuti da se sva prava na novčanu pomoć, uključujući priznavanje jednokratnih naknada, za sada izvršavaju redovito i bez dodatnih ograničavanja’, kaže Karačić.

Iako je broj prijava obiteljskog nasilja nešto manji, ovaj društveni fenomen nije nestao pojavom epidemije; na svaku dojavu ili sumnju o nasilju u obitelji socijalni radnici odgovaraju adekvatnom intervencijom, tvrdi ona, dodajući da se u suradnji s policijom obavljaju izvidi na terenu i provode odgovarajuće mjere zaštite. Kada je potrebno, žrtvama nasilja osigurava se adekvatan siguran smještaj, materijalna pomoć ili druge socijalne usluge.

Žurne intervencije 24 sata dnevno

‘Predanim radom u ustanovama socijalne skrbi, u kojima se usluge pružaju bez odgode, 24 sata dnevno, socijalni radnici i drugi pomagači trude se zaštititi svoje korisnike od infekcije te ih istovremeno psihosocijalnom podrškom nastoje osnažiti da prihvate i izdrže ograničenja što su značajno promijenila njihov i život njihovih najbližih.

Kao odgovorne osobe u sustavu socijalne skrbi i drugim područjima socijalnog rada, mnogi socijalne radnice i socijalni radnici zahvaljujući svojim znanjima i vještinama vođenja i kriznog upravljanja uspješno organiziraju rad i život u ustanovama, čime uvelike doprinose kvaliteti socijalnih usluga, što i u ovim teškim vremenima ostaje naš prioritet’, poručuje Karačić, dodajući da je zalaganjem Hrvatske komore socijalnih radnika sada i pomoću aplikacije SocSkrb moguće dobiti podatak o osobama u samoizolaciji, a međusobno povezivanje i podrška stručnjaka još su više došli do izražaja te pokazali pravu vrijednost u svakodnevnoj praksi socijalnog rada.

0 68

Poštovane  kolegice  i kolege,

suočeni  s  izazovima epidemije korona virusa, kao i  u mnogim ranijim  kriznim vremenima  socijalni radnici  ostaju uz svoje  korisnike svjesni da je najranjivijim  socijalnim skupinama  upravo sada potrebna  pojačana  podrška, pomoć i zaštita.

Krizna vremena zahtijevaju  krizne  intervencije i  mjere. Neke od tih mjera direktno utječu na našu profesionalnu praksu i nameću prilagodbe u neposrednom radu s korisnicima kako bi se smanjili rizici i sačuvalo zdravlje  korisnika, ali i pomagača.

Radi se o potpuno novim, nepoznatim  i neizvjesnim situacijama  za  koje  nismo pripremljeni, o kojima nismo učili  i  koje od nas zahtijevaju  kreativna rješenja,  veliku odgovornost  i hrabrost.

Znamo da socijalni rad  podrazumijeva  neposredan  kontakt s korisnikom, uvid u njegove životne prilike i intervencije na terenu, tamo gdje osoba živi. U uvjetima ograničenih kretanja i  propisane socijalne distance naše intervencije sada postaju sve složenije. Mnogi socijalni radnici nesebično se tome predaju kako bi bili oslonac, a ponekad i jedina podrška onima koji su sami, izolirani,  siromašni,  bolesni, a ponekad i  zaboravljeni od drugih.

Predanim radom u ustanovama socijalne skrbi gdje se usluge  pružaju bez odgode, 24 sata dnevno socijalni radnici  i drugi pomagači  trude se zaštiti  svoje  korisnike  od infekcije, te ih istovremeno osnažiti da prihvate  i izdrže ograničenja koja  su značajno promijenila njihov život i život njihovih najbližih.

Kao odgovorne osobe u sustavu socijalne skrbi i drugim područjima socijalnog rada mnoge socijalni radnice i socijalni radnici zahvaljujući svojim znanjima i vještinama vođenja i kriznog  upravljanja  uspješno  organiziraju rad   i  život  u  ustanovama  čime uvelike  doprinose  kvaliteti  socijalnih usluga  koja i u  ovim  teškim vremenima ostaje naš prioritet.

Međusobno povezivanje i sustručnjačka podrška koju oduvijek prakticiramo  sada  je  još više  došla do izražaja i  pokazala pravu  vrijednost  u svakodnevnoj praksi socijalnog rada.

S velikim  zadovoljstvom  i ponosom ovim putem zahvaljujem  svima  na  profesionalnom i  odgovornom radu i  empatiji  kojom  dijelimo tešku stvarnost s našim korisnicima i međusobno.

Ujedno  koristim priliku  zaželjeti svima  sretan i blagoslovljen  Uskrs!

Štefica  Karačić,
predsjednica  HUSR-a

 

0 107

Hrvatska udruga socijalnih radnika čestita svim socijalnim radnicama i socijalnim radnicama Svjetski dan socijalnog rada koji ove godine  obilježavamo 17. ožujka pod zajedničkom temom „Promicanje važnosti ljudskih odnosa„.

Pandemija nove bolesti koja je ovih dana zahvatila gotovo cijeli svijet snažno se odražava na socijalne odnose i kvalitetu života svih građana, te povećava rizike za socijalnu isključenost posebno osjetljivih socijalnih skupina.

Zbog toga je profesija socijalnog rada u ovom neizvjesnom vremenu ponovno suočena s brojnim izazovima. Djelovanje socijalnih radnika  sada je primarno usmjereno na skrb o ranjivim skupinama uz puno  uvažavanje njihovog dostojanstva i zaštitu njihovih prava, ali i na  jačanje solidarnosti u zajednici.

Zalaganjem za dobre i kvalitetne odnose među ljudima, za zdrave i socijalno osjetljive zajednice, za društvo u kojem različitost nije teret, nego bogatstvo socijalni radnici ostaju vjerni promotori zajedništva i socijalne kohezije koja nam je upravo u ovako teškim vremenima itekako  potrebna.

SOCIJALNIM RADOM IZ RAZLIČITOSTI  U JEDNAKOST

0 167

Povodom obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada upućujem u ime Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora i u svoje osobno ime najiskreniju čestitku i zahvalu Hrvatskoj udruzi socijalnog rada i Vama predsjednici Udruge, na svom trudu i nesebičnom zalaganju koje požrtvovno ulažete ne samo u brizi za one najranjivije u našem društvu, nego i kao promotori Vaše struke i profesije.   

Dobro nam je poznato koliko je značajna profesionalna grupacija socijalnih radnika, u sveukupnom životu te stvaranju boljih uvjeta i poboljšanja kvalitete života onima kojima je to najpotrebnije, a Svjetski dan socijalnog rada je prigoda da se još jednom ukaže na važnost socijalnog rada i ulogu socijalnih radnika u našem društvu.

Prisutnost struke socijalnih radnika i djelatnosti socijalnog rada svakim je danom sve više potrebna u društvu i nameću joj se sve viši kriteriji. Nedostatak stručnjaka svih profila ogleda se i u preopterećenosti za one koji obavljaju ovu djelatnost, a Vaša je djelatnost ujedno i pod posebnim povećalom javnosti. Upravo zato ne smijemo zaboraviti na nesebičnost i požrtvovnost svih onih koji se svojim radom posebno zalažu za profesiju i čiji je rad prepoznat kao opće dobro i od posebnog značaja za društvo u cjelini! 

Žao mi je da se zbog trenutačne situacije s koronavirusnom pandemijom neće moći održati Vaša svečanost i Dani otvorenih vrata, ali bit će još prilike da na adekvatan način obilježimo ovaj Vaš dan! Stoga, sa željom za daljnji uspjeh u Vašem radu i daljnjem promicanju stručnosti i humanosti, još jednom Vas srdačno pozdravljam!

Čestitam Vam Vaš dan!

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

 

0 131

Hrvatska udruga socijalnih radnika čestita  svim socijalnim radnicama i socijalnim radnicama Svjetski dan socijalnog rada.

Socijalni radnici širom svijeta obilježavaju 17. ožujka 2020. godine Svjetski dan socijalnog rada pod zajedničkom nazivom „Promicanje važnosti ljudskih odnosa“.

Usmjeren na čovjeka i njegove potrebe socijalni rad djeluje tamo gdje se odvijaju odnosi među ljudima i zalaže se za promjene koje mogu povećati dobrobit „slabijih„ i ukupnu kvalitetu života u nekom društvu.

Svojim djelovanjem u zajednici socijalni radnici trajno propituju društvene odnose i promiču socijalnu pravdu kao temeljno načelo profesije pri čemu nailaze na stalna ograničenja i traže saveznike na tom putu.

Iako je svečanost planirana povodom Svjetskog dana socijalnog rada zbog aktualne situacije u zemlji odgođena pozivamo sve socijalne radnike/ce da svojim djelovanjem pridonesu boljoj zaštiti najugroženijih i na taj način prigodno obilježe Svjetski dana socijalnog rada.

0 155

Poštovani,

obavještavamo Vas da se skup koji se planirao održati povodom Svjetskog dana socijalnog rada – Promicanje važnosti ljudskih odnosa, 17. ožujka 2020. godine u hotelu Panorama, Trg Krešimira Ćosića 9, OTKAZUJE prema uputama Zdravstvenog stožera sigurnosti.

O novom terminu održavanja svečanosti biti ćete pravovremeno informirani.

Hvala na razumijevanju!