Petak, Listopad 18, 2019
Naslovnica Authors Članci od zkerkez

zkerkez

313 ČLANCI 0 KOMENTARI

0 218

24.rujna 2019.godine predsjednica HUSR-a Štefica Karačić zajedno s glavnom tajnicom ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vedranom Stecca, predsjednicom sindikata Jadrankom Dimić, predsjednikom HKSR Antunom Ilijaš i Borisom Hudina aktivno je sudjelovala na Okruglom stolu “Jačanje sektorskog dijaloga u području socijalne skrbi”.

Skup je organiziran u okviru EU projekta “Jačanja socijalnog dijaloga” čiji nositelj je Sindikat zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi a Hrvatska udruga socijalnih radnik partner.

Projekt se financira iz sredstava Europskog socijalnog fonda i provodi se od 29.3.2018 do 29.9.2019.godine.

Predsjednica HUSR-a je istaknula značaj provođenja projekata koji su usmjereni na aktualno stanje sustava, njegove uzroke i izazove, te naglasila važnost kontinuiranog dijaloga u svrhu prepoznavanja značaja sustava socijalne skrbi koji je zbog niza reformi i preopterećenost stvorio negativnu percepciju u javnosti.

0 174

Poštovani,

pozivamo vas na izbornu sjednicu Skupštine Hrvatske udruge socijalnih radnika koja će se održati dana 9. listopada 2019. godine u hotelu Sheraton u Zagrebu s početkom u 17 sati.

DNEVNI RED

  1. Otvorenje Skupštine
  2. Izbor Radnog predsjedništva, zapisničara, ovjerovatelja zapisnika i verifikacijskog povjerenstva
  3. Izvještaj Verifikacijskog povjerenstva/utvrđivanje kvoruma Skupštine
  4. Usvajanje predloženog dnevnog reda
  5. Izvješće o radu HUSR-a u proteklom razdoblju ( predsjednica HUSR-a)
  6. Financijsko izvješće HUSR-a u proteklom razdoblju i predstavljanje financijskog plana za 2020.godinu (tajnica HUSR-a)
  7. Izvješće Nadzornog odbora ( predsjednica Nadzornog odbora)
  8. Izvješće Etičkog povjerenstva ( predsjednica Etičkog povjerenstva)
  9. Izvješće regionalnih udruga o aktivnostima u proteklom razdoblju
  10. Rasprava i usvajanje izvješća, programa rada i financijskog plana
  11. Donošenje odluke o pristupanju Udruge socijalnih radnika Vukovarsko-srijemske županije u HUSR
  12. Davanje razrješnice tijelima HUSR-a
  13. Izbor Izbornog povjerenstva
  14. Utvrđivanje liste kandidata za tijela HUSR-a
  15. potvrđivanje članova Upravnog odbora u skladu s Statutom
  16. Predstavljanje kandidata za Nadzorni odbor i Etičko povjerenstvo
  17. Predstavljanje kandidata za Likvidatora
  18. Predstavljanje kandidata za predsjednika uz utvrđivanje postojanja plana i programa rada i podrške 3 regionalne udruge članice u skladu sa člankom 28. Statuta HUSR-a
  19. Izbor kandidata za tijela HUSR-a
  20. Izvješće Izbornog povjerenstva o rezultatima glasovanja
  21. Potvrđivanje izabranih kandidata
  22. Riječ novoizabrane predsjednika/ice HUSR-a
  23. Razno
  24. Zatvaranje Skupštine

 

PREDSJEDNICA HUSR-a
Štefica Karačić, dipl.soc.radnica

POZIV

0 123

Poštovani,

Upravni odbor Hrvatske udruge socijalnih radnika je na sjednici održanoj dana 8.7.2019. godine, donio odluku o sazivanju Izborne skupštine HUSR-a dana 9. listopada 2019. godine u HOTELU Sheraton, Ulica kneza Borne 2, Zagreb, s početkom u 17 sati.

Na Izbornoj skupštini će se birati Upravni odbor, predsjednik, 5 članova Nadzornog odbora i 5 članova Etičkog povjerenstva HUSR-a.

Nadalje, pozivamo članove Udruge da se kandidiraju za tijela HUSR-a, te da u skladu sa Statutom HUSR-a svoju prijavu sa životopisom dostave Hrvatskoj udruzi socijalnih radnika najkasnije 8 dana prije održavanja Skupštine.

Napominjemo, da su kandidati za predsjednika HUSR-a uz životopis dužni dostaviti i Program rada HUSR-a u sljedećem mandatnom razdoblju kao i pismenu podršku kandidature svoje matične udruge i još najmanje dvije udruge članice HUSR-a.

Kandidati za članove Nadzornog odbora i Etičkog povjerenstva dužni su dostaviti svoju kandidaturu i životopis, te pisanu preporuku svoje matične udruge.

Članovi svih tijela biraju se za mandatno razdoblje u trajanju od četiri godine odnosno do listopada 2023.godine.

Molimo da dokumentaciju dostavite isključivo putem maila na ovu adresu: husr@husr.hr.

Nepotpune i nepravovremeno dostavljene prijave neće se uvažavati.

S očekivanjem da ćete se odazvati ovom pozivu i time iskazati spremnost i želju za aktivnim sudjelovanjem u radu naše profesionalne udruge.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA HUSR-a
Štefica Karačić, dipl. socijalna radnica

POZIV NA KANDIDATURU

0 82

Poštovani,

čast mi je, u ime Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, pozvati Vas da nam se pridružite na 3. UNICEF-ovoj humanitarnoj utrci Mliječna staza koja će se održati 8. rujna 2019. godine u centru Zagreba. UNICEF i Ministarstvo zdravstva ovogodišnjim izdanjem utrke žele prikupiti sredstva te mobilizirati različite dionika za promicanje i dodatno unaprjeđenje uvjeta za sve novorođene djevojčice i dječake, uključujući i najranjivije skupine djece i majki, opremanjem svih nacionalnih rodilišta, njih 31.

Sredstva koja će se prikupiti bit će uložena u nabavku opreme koja je od rodilišta prepoznata kao prioritetna. Dio sredstava uložit će se i u dodatnu edukaciju zdravstvenog osoblja, osnažujući ih u namjeri da uspostave i održe podržavajuće okruženje u rodilištima.

Utrka Mliječna staza 2019., pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, održat će se u nedjelju, 8. rujna. Dječja utrka će se održati na Trgu kralja Tomislava u 10.00 sati, dok će se utrke na 5 i 10 kilometara za rekreativne i profesionalne trkače održati u 18.30 sati na Trgu Eugena Kvaternika. Više informacija o utrci dostupno je na www.mlijecnastaza.hr.

U skladu s Vašim mogućnostima, rado ćemo Vas i Vaše suradnike dočekati na jutarnjem i/ili večernjem događanju utrke Mliječna staza. Također Vas ljubazno molim da poziv na sudjelovanje u utrci podijelite s Vašim djelatnicima (trkačima, hodačima), a prijaviti se mogu na www.mlijecnastaza.hr.

Ukoliko imate bilo kakva pitanja, ljubazno Vas molim da se obratite kolegici Andrei Miljković Kosovac na amiljkovickosovac@unicef.org ili +385 1 3031 620,  +385 91 612 2356

Dobra utrka treba dobar start – pobrinimo se zajedno da sva djeca u Hrvatskoj krenu u život s podrškom koju zaslužuju.

U nadi da ćete prihvatiti ovaj poziv, primite moje srdačne pozdrave.

 

Regina M. Castillo
Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku

0 279

Na poziv ministrice Vesne Bedeković dana 23. kolovoza 2019. godine u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku održan je sastanak s predsjednicom HUSR- a Šteficom Karačić. Uz ministricu sastanku su nazočile državna tajnica Marija Pletikosa i načelnica Sektora za koordinaciju politika i unapređenje stručnog rada centara za socijalnu skrb Tatjana Katkić Stanić.

Sastanak je organiziran u cilju međusobnog upoznavanja i dogovora o daljnjoj suradnji strukovne organizacije socijalnih radnika s resornim ministarstvom u provođenju započetih i planiranih aktivnosti od zajedničkog interesa za struku i djelatnost socijalne skrbi

Tom prilikom ministrica je upoznata s ključnim izazovima djelatnosti socijalnog rada i socijalne skrbi i aktivnostima HUSR-a u procesu razvoja i unapređenja profesije socijalnog rada i djelatnosti socijalne skrbi, te bolje zaštite prava ranjivih socijalnih skupina. Posebno je istaknuta uloga HUSR-a i drugih strukovnih organizacija socijalnih radnika u zaštiti digniteta struke i poboljšanju položaja socijalnih radnika .

Svjesna složenosti sustava na čijem je čelu kao i društvenog konteksta koji pred djelatnost socijalne skrbi stalno postavlja ozbiljne izazove ministrica je istaknula da će nastaviti započete projekte i poslove vezane za donošenje novih zakona, kao i sve potrebne aktivnosti usmjerene prema realizaciji dogovora definiranih na sastanku predstavnika struke s predsjednikom Vlade RH koji je održan nakon ubojstva naših kolega u Đakovu.

To se prvenstveno odnosi na bolju tehničku zaštitu zaposlenih u CZSS , reguliranje statusa službene osobe stručnjacima u socijalnoj skrbi, nova zapošljavanja stručnjaka u skladu s financijskim mogućnostima sustava, te zalaganje ministrice i drugih nositelja politika za ravnopravnu poziciju sustava socijalne skrbi na međuresornoj razini.

Posebna tema sastanka bila je posvećena značaju i mogućnostima suradnje u organiziranju kontinuiranih edukacija stručnjaka i njihovog profesionalnog i osobnog osnaživanja kroz stjecanje vještina za neposredan rad s korisnicima, ujednačavanje prakse i standardiziranje djelatnosti primjenom definiranih procedura i postupaka od početnog prepoznavanja rizika, do procjene potreba, planiranja i nužne evaluacije učinaka socijalnih usluga.

Uvažavajući aktualnu situaciju na terenu i opravdani strah stručnjaka za vlastitu sigurnost u obavljanju svakodnevnih poslova dogovoreno je da se osim tehničke zaštite stručnjacima u djelatnosti socijalne skrbi žurno organizira i adekvatna edukacija u cilju smanjenja i prevladavanja profesionalnog stresa i traume i uspješnije samopomoći pomagača.

U razgovoru je prepoznat značaj suradnje i zajedničkog djelovanja resornog ministarstva i struke u unapređenju djelatnosti i promjeni percepcije socijalne skrbi i socijalnog rada u društvu.

Stručnjaci u sustavu socijalne skrbi nisu i ne žele više biti unaprijed određeni krivci za svaki osobni ili obiteljski  problem izložen javnosti, niti žrtve neprimjerene, a često i potpuno neosnovane medijske kritike i javnih napada. U cilju zaštite vlastitog digniteta i sigurnosti javna komunikacija socijalnih radnika u ovakvim situacijama ubuduće treba biti otvorena, konkretna i pravovremena, a svaki linč i neopravdana optužba stručnjaka prijavljen i procesuiran.

Ministrica je zamolila za razumijevanje što zbog brojnih obaveza sada nije u mogućnosti održati sastanke sa predstavnicima svih strukovnih organizacija koje ovim putem poziva na suradnju i zajedničko djelovanje u aktivnostima od međusobnog značaja.

0 129

Interes stručne i opće javnosti za temu otuđenja i emocionalnog zlostavljanja djece u razvodu roditelja raste iz dana u dan, čemu svjedoči izvrstan odaziv na predavanje Karen i Nick Woodalla održano početkom srpnja 2019. u Zagrebu u organizaciji Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mlade. Nakon njihovog predavanja pod nazivom „Razumijevanje i rad s djecom i obiteljima pogođenim otuđenjem od roditelja: Slušanje autentičnog glasa djece i interveniranje za pomoć oporavku” javili su nam se brojne kolege i roditelji, ističući da ono o čemu podučavaju svjetski priznati autoriteti, ono što kaže zakon i međunarodni propisi te ono što proizlazi iz tisuće znanstvenih radova, nema pravu praktičnu primjenu u Hrvatskoj.

Kao prilog uspostavi dobre prakse u Hrvatskoj, saželi smo 28 zaključaka odžanog predavanja te ga kao Google dokument upućujemo stručnoj i zaintersiranoj javnost na potpis podrške. Dokument sa prikupljenim potpisima dostavit ćemo svim relevantnim institucijama i nadležnim ministarstvima, kako bismo svi zajedno nastavili graditi put bolje prakse za zaštitu djece u Hrvatskoj. Ove su zaključke svojim potpisom podržali dr. Karen Woodall i Nick Woodall, a na ovom linku ih možete podržati svojim potpisom.

28 ISTINA STRUKE
U ZAŠTITI DJECE OD EMOCIONALNOG ZLOSTAVLJANJA U RAZVODU RODITELJA:
USPOSTAVA DOBRE PRAKSE U HRVATSKOJ

U srpnju 2019. u organizaciji Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mlade održano je predavanje „Razumijevanje i rad s djecom i obiteljima pogođenim otuđenjem od roditelja: Slušanje autentičnog glasa djece i interveniranje za pomoć oporavku”. Predavači su bili Karen i Nick Woodall, međunarodno priznati autoriteti u području otuđenja, partneri u Family Separation Clinic u Londonu, koji se svakodnevno u uskoj suradnji sa sustavima socijalne skrbi, zdravstva i pravosuđa bave problematikom otuđenja.

Povodom ovog predavanja, kojeg je uživo u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar te putem video-prijenosa na Facebooku i YouTube-u Poliklinike, dosad pogledalo više od 3000 stručnjaka različitih profila i zainteresiranih laika, te povodom toga što je Svjetska zdravstvena organizacija 27. svibnja 2019. godine prihvatila nacrt idućeg izdanja MKB-a (MKB-11) koji sadržava šifru otuđenja QE.52 (pod dijagnostičkom kategorijom Caregiver-Child Relationship Problem), sastavljamo ovaj dokument s glavnim zaključcima o otuđenju i prijedlozima razvoja pozitivne prakse u Hrvatskoj. Zaključci su temeljeni na kliničkoj praksi, modelima dobre prakse u svijetu i Europi te na rezultatima više od tisuću znanstvenih radova.

Ako imate neka pitanja ili komentare koje ne biste željeli javno iznijeti, obratite se na mail: mia.roje@poliklinika-djeca.hr

Uz potpisnike Karen i Nick Woodalla kao predavača te prof.dr.sc. Gordanu Buljan Flander i dr.sc. Lanu Peto Kujundžić kao organizatora predavanja, pozivamo sve stručnjake koji se slažu s navedenim zaključcima da svojim potpisom pruže podršku zaštiti djece i u ovom području:

  1. Dijete ima potrebu za oba roditelja i važno je osigurati mu uključenost oba roditelja u život (osim u slučajevima kad bi to predstavljalo prijetnju djetetovom životu, zdravlju i/ili sigurnosti; u narednim točkama ovaj se uvjet podrazumijeva).
  2. U najboljem interesu djeteta je osigurati mu približno jednaku uključenost oba roditelja u život i odgoj, što nije nužno 50% vremena sa svakim od njih – procjena se vrši ovisno o konkretnim okolnostima i potreba pojedinačnog djeteta, procijenjenima od strane stručnjaka (sustav socijalne skrbi i/ili zdravstva i/ili pravosuđa).
  3. Rod odnosno spol roditelja ne određuje roditeljske kompetencije.
  4. Jedna od glavnih roditeljskih kompetencija u slučaju razdvojenog roditeljstva je kapacitet roditelja da aktivno osnažuje odnos djeteta s drugim roditeljem.
  5. Otuđenje predstavlja javnozdravstveni problem i treba mu pristupati iz pozicije zaštite zdravlja djeteta i djetetovih prava.
  6. Otuđenje može, ali ne mora proizlaziti iz visokokonfliktnog razvoda roditelja. U većini slučajeva do pravog otuđenja dolazi uz minimalne mogućnosti utjecaja otuđenog roditelja.
  7. Izloženost djeteta kroničnom i dugotrajnom roditeljskom sukobu sa ili bez utvrđenih otuđujućih ponašanja roditelja predstavlja emocionalno zanemarivanje, a ponekad i emocionalno zlostavljanje djeteta.
  8. Otuđujuća ponašanja (bilo koja ponašanja koja narušavaju odnos djeteta s drugim roditeljem, aktivna ili pasivna) te nemogućnost razdvajanja roditeljske i partnerske uloge predstavljaju neprimjeren emocionalni pritisak na dijete.
  9. Neprimjeren emocionalni pritisak na dijete predstavlja rizik od emocionalnog zlostavljanja djeteta; u slučaju da je kontinuiran i/ili intenzivan te se ne korigira pod utjecajem stručnjaka, predstavlja emocionalno zlostavljanje djeteta.
  10. Sumnju na emocionalno zlostavljanje djeteta svaki građanin RH zakonski je dužan prijaviti nadležnom CZSS, po potrebi policiji, žurno i bez odgode, što se može učiniti i anonimno.
  11. Sumnju na emocionalno zlostavljanje djeteta svaki stručnjak koji radi s djecom zakonski je dužan prijaviti nadležnom CZSS, po potrebi policiji, žurno i bez odgode.
  12. Otuđenje je emocionalno zlostavljanje djeteta, bez obzira na to je li aktualno blago, umjereno ili ozbiljno.
  13. Glavni znak otuđenja kod djeteta je psihološki splitting, odnosno nedostatak ambivalencije prema roditeljima.
  14. Svi stručnjaci koji rade s djecom iz svih sektora dužni su međusobno komunicirati i izmjenjivati informacije u interesu zaštite djeteta.
  15. Pravo djeteta da izrazi svoju volju, želju i mišljenje (čl. 12 Konvencije o pravima djeteta) treba se tumačiti s razumijevanjem uz Opći komentar na čl. 12.
  16. Direktno pitanje djeteta s kim želi živjeti jedno je od emocionalno zlostavljajućih ponašanja, bez obzira na to tko ga postavlja.
  17. Ono što dijete kaže, ne predstavlja nužno autentičnu volju i želju djeteta, što može procijeniti posebno educirani stručnjak mentalnog zdravlja u slučaju potrebe.
  18. Svi pravni postupci trebaju se odvijati što brže, a dijete treba razgovarati sa što manje moguće različitih stručnjaka u što manje moguće različitih navrata na okolnosti predmeta.
  19. Za vrijeme trajanja sudskih postupaka nužno je da postoji privremeno rješenje ili privremena mjera od strane sustava socijalne skrbi i pravosuđa.
  20. Nužna je intenzivna suradnja i komunikacija stručnjaka mentalnog zdravlja, sustava socijalne skrbi i pravosuđa za vrijeme trajanja sudskog postupka.
  21. Sudac u slučajevima otuđenja roditeljima treba oduzeti moć manipulacije djetetom i sustavom, a sve uključene strane, uključujući druge stručnjake, trebaju se dosljedno i pravovremeno ponašati u skladu s odredbama suda, u protivnom biti sankcionirani.
  22. Kad se radi o otuđenju, osobito o težim oblicima, nužno je privremeno prekidanje svakog kontakta djeteta i otuđujućeg roditelja te smještanje djeteta kod drugog roditelja, instituciju ili udomiteljsku obitelj (ovisno o procjeni sustava socijalne skrbi).
  23. Terapija s djetetom je kontraindicirana dok je u kontaktu s otuđujućim roditeljem.
  24. Kod otuđenja su generičke terapije kontraindicirane jer se radi o zlostavljanju djeteta.
  25. Svi članovi obitelji u slučajevima otuđenja trebaju biti uključeni u terapijski rad sukladno smjernicama sustava zdravstva i socijalne skrbi.
  26. Ovisno o napretcima kod otuđujućeg roditelja i djeteta, sustav zdravstva i socijalne skrbi predlažu ponovno uspostavljanje kontakta otuđujućeg roditelja i djeteta.
  27. Svi stručnjaci koji rade s djecom i obiteljima dužni su se trajno i sustavno obrazovati u području otuđenja i razvoda roditelja uopće.
  28. Zlostavljanje je zlostavljanje – pred strukom i zakonom. Osobna i profesionalna dužnost svih nas kao stručnjaka i ljudi je štititi djecu. Prava djeteta su iznad prava roditelja.

 

0 4699

Poštovane kolegice i kolege, suradnici i prijatelji,

Pozivamo Vas na sudjelovanje u radu X. konferencije socijalnih radnika koja će se održati u Zagrebu od 9. do 11. listopada 2019. godine. Ovogodišnju konferenciju posvetit ćemo temi različitosti kojih smo na individualnoj, društvenoj i globalnoj razini sve više svjesni. U posljednjih nekoliko godina Europa se suočava s intenzivnim migracijama stanovništva koje dolazi izvan njezinih granica, što dovodi temu različitosti u fokus politike, gospodarstva i općenito međuljudskih odnosa. Osim kulturoloških razlika koje su s migracijama postale izrazitije, sve više se počelo pridavati pažnje i drugim različitostima među ljudima kao što su nacionalna, etnička i vjerska pripadnost, dobne, spolne, rodne i reproduktivne različitosti, socioekonomske, različitosti, razlike u zdravstvenom statusu i druge. Različitosti navedenih manjinskih grupa ponekad kod većinske skupine mogu izazvati osjećaje straha od drugačijeg i nepoznatog, osjećaj nesigurnosti te kod nekih osjećaj netrpeljivosti. Upravo zato je o temi različitosti važno govoriti, raspravljati i učiti kako živjeti s njima.

Profesija socijalnog rada nije vrijednosno neutralna, već vrlo jasno promiče pravo na različitosti. Jedna od ključnih vrijednosti navedenih u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika Republike Hrvatske je poštivanje individualnih i grupnih različitosti u načinu života i drugih obilježja različitih pojedinaca i grupa s kojima socijalni radnici/e rade. U skladu s tim su i druge vrijednosti profesije socijalnog rada poput poštivanja dostojanstva i vrijednosti svakog pojedinca, poštivanja načela samoodređenja i promicanja humanizma. U svakodnevnom profesionalnom radu socijalni radnici se također susreću s izazovima koji su rezultat rada na rješavanju problema korisnika koji dijelom proizlaze iz njihove različitosti. Socijalni rad s tim problemima zahtijeva djelovanje na više razina, od rada s pojedincem, grupama, zajednicom i širim društvenim kontekstom.

Stoga ćemo konferenciju Drugi i drugačiji posvetiti temi različitosti koja je jedna od globalnih tema današnjeg društva, te iako oduvijek prisutna u profesiji socijalnog rada, u sadašnjem trenutku donosi nove stručne izazove o kojima ćemo imati priliku zajedno raspraviti. Konferencija je namijenjena domaćim i inozemnim stručnjacima te svima onima koji se u svome profesionalnom djelovanju dotiču teme različitosti među ljudima – „drugih i drugačijih“.

TEMATSKA PODRUČJA

  1. Kulturni identiteti i kulturalna kompetentnost

Tematsko područje bavi se promišljanjem obilježja kulturne pripadnosti, uočavanjem kulturnih različitosti, dimenzijama kulturnog identiteta te različitim strategijama kako se ljudi nose s kulturnim razlikama. Posebno će biti značajno u okviru ovog područja progovoriti o kulturalnoj kompetentnosti socijalnih radnika te kompetentnosti institucija koje integriraju kulturalno osjetljivu praksu.

  1. Diskriminacija, predrasude i stavovi prema drugima i drugačijima

U okviru tematskog područja pozivaju se autori da predlože radove koji se bave stavovima, stereotipima i predrasudama prema različitim društvenim skupinama. Posebno su dragocjena iskustva iz prakse kao i podaci empirijskih istraživanja i analize statističkih pokazatelja te radovi koji daju uvid u iskustva i doživljaje pripadnika društvenih skupina kroz kvalitativan pristup.

  1. Praksa socijalnog rada koja uvažava različitosti

Socijalni rad svojom praksom pridonosi senzibilizaciji društva i profesije za različite društvene skupine te promiče ljudska prava. Radovima u ovom tematskom području želimo potaknuti razmjenu primjera dobre prakse, promociju djelotvornih metoda i tehnika te inovativnih pristupa koji će promovirati i osnaživati socijalni rad osjetljiv na društvene i kulturne različitosti.

  1. Politike prema drugima i drugačijima

U okviru tematskog područja promišljati će se o javnim politikama i zakonskim okvirima, njihovom značaju za položaj različitih društvenih grupa te mogućnostima zagovaračke prakse u socijalnom radu. Javne politike i zakonski propisi mogu biti izvor diskriminacije bilo kroz sadržaj samih propisa, bilo kroz praksu da se zakoni ne provode na ravnopravnoj i pravednoj osnovi. S druge strane, zagovaračka praksa i promjene pravnog okvira na međunarodnoj, nacionalnoj ili lokalnoj razini mogu u značajnoj mjeri unaprijediti ljudska i socijalna prava. Autori su pozvani da svojim sudjelovanjem daju kritički doprinos, promiču zagovaračke prakse u kojima sudjeluju ili naglase pozitivne trendove javnih politika.

NAČIN SUDJELOVANJA

Aktivno sudjelovanje na konferenciji moguće je kroz:

  1. izlaganje (20 minuta),
  2. radionicu (90 minuta),
  3. poster prezentaciju.

 

UPUTE ZA PISANJE SAŽETAKA
Prijava sažetka treba sadržavati:

  • ime i prezime autora i koautora, naziv i adresu ustanove, e-mail adresu prvog autora
  • naznaku tematskog područja
  • naznaku načina prezentacije (izlaganje, radionica ili poster prezentacija)
  • naslov rada
  • tri do pet ključnih riječi
  • za izlaganje ili poster prezentaciju potrebno je navesti kratak sadržaj izlaganja s naznačenim jasnim ciljem, najvažnije uvide i/ili rezultate te zaključke koji će biti prezentirani (do 250 riječi)
  • za radionicu je potrebno navesti cilj i svrhu radionice s kratkim prikazom teme i sadržaja aktivnosti (do 250 riječi). Uz sažetak radionice potrebno je poslati i opis planiranog programa aktivnosti/hodogram (do 150 riječi) te napisati predviđeni broj sudionika radionice.
  • prilikom svih oblika izlaganja potrebno je da se autori drže zadanih tematskih područja odnosno teme konferencije

Ukoliko se radi o radu u koautorstvu molimo Vas da podcrtate ime i prezime osobe koja će izlagati rad.

Maksimalna dimenzija postera je: 1,20×1,20 cm

Način slanja sažetaka je isključivo putem e-maila na adresu: husr@husr.hr

NAPOMENA: Sudjelovanje i objava u knjizi sažetaka nije moguća bez uplaćene kotizacije.

Službeni jezik konferencije je hrvatski.

VAŽNI DATUMI

  • Rok za zaprimanje sažetaka je 1.7. 2019. godine. Radovi zaprimljeni nakon tog roka neće se razmatrati.
  • Rok za odgovore Programskog odbora je 15.7. 2019.
  • Rok za prijavu sudionika i rezervaciju smještaja je najkasnije do 1. listopada 2019.

OSOBA ZA KONTAKT
Cvita Šimić
Tajnica Hrvatske udruge socijalnih radnika
tel: 01 4550 758
mob: 098 229 167
e-mail: husr@husr.hr

KOTIZACIJA
Svi se sudionici trebaju prijaviti i uplatiti kotizaciju. Stoga Vas molimo da se pridržavate rokova za prijave.
U cijenu kotizacije uključeni su: materijali konferencije, zbornik sažetaka, svečana večera, sokovi i kava u stankama.

Iznos kotizacije s PDV-om:

Uplate do 15.9.2019. Članovi HUSR-a Ostali Studenti preddiplomskih i diplomskih studija/umirovljenici/nezaposleni/vježbenici
S izlaganjem 1.100,00 kn 1.400,00 kn Bez kotizacije
Bez izlaganja 1.300,00 kn 1.600,00 kn Bez kotizacije

 

Uplate od 16.9.2019. Članovi HUSR-a Ostali Studenti prediplomskih i diplomskih studija/umirovljenici/nezaposleni/vježbenici
S izlaganjem 1.300,00 kn 1.600,00 kn Bez kotizacije
Bez izlaganja 1.600,00 kn 1.900,00 kn Bez kotizacije

 

Jednodnevna kotizacija 800,00 kn

 

Jednodnevna kotizacija ne uključuje sudjelovanje na svečanoj večeri.
Uplate idu na račun HUSR-a otvoren u Zagrebačkoj banci, IBAN: HR4323600001101561472

ORGANIZATOR
Hrvatska udruga socijalnih radnika

PROGRAMSKI ODBOR
Vanja Branica, Gordana Daniel, Olja Družić Ljubotina, Marijana Dumančić, Tatjana Katkić Stanić, Marijana Kletečki Radović, Nataša Koražija, Ana Opačić

ORGANIZACIJSKI ODBOR
Snježana Bubenik, Meri Gatin, Štefica Karačić, Vjeka Marijan Avakumović, Snježana Puškadija, Cvita Šimić, Ljiljana Vrbić

MJESTO ODRŽAVANJA
Hotel Sheraton, Zagreb

REZERVACIJA SMJEŠTAJA
A.T.I. d.o.o.
Zadarska 15, 52 000 Pula
fax: +385 (0)52 217 644
tel: +385 (0)52 223 400
mob: +385 (0)91 444 00 46
e-mail: natasa@ati.hr

OBRAZAC ZA REZERVACIJU SMJEŠTAJA PREUZMITE OVDJE
Za sve eventualne upite u vezi smještaja molimo da se obratite na navedene kontakte agencije.

OBRAZAC ZA PRIJAVU PREUZMITE OVDJE
Popunjeni obrazac molimo poslati na adresu HUSR-a:
HUSR, Draškovićeva 27, 10 000 Zagreb
fax:+385 (0)1 4550 757
e-mail: husr@husr.hr
IBAN: HR4323600001101561472

 

 

 

0 223

Duboko smo potreseni tragičnim događajem u Centru za socijalnu skrb Đakovo te smo zgroženi činom njihovog korisnika.

Radnici Centra za socijalnu skrb Koprivnica svom poslu pristupaju odgovorno i savjesno, međutim, izrazito smo uznemireni jer u posljednje vrijeme radimo u atmosferi javnog prozivanja na odgovornost i straha za vlastitu sigurnost. Smatramo da odgovorne osobe, nadležno Ministarstvo, moraju odreagirati na način da isto oštro osude i zaustave, a kako ne bi došlo do novih tragedija.

Ministrica nam je u svom obraćanju poručila: „Ne budimo malodušni, naš poziv uključuje davanje drugima, pomaganje slabijima, razumijevanje tuđih teškoća i po tome smo jedinstveni. Nije to samo profesija, to je i naš način života, života uz one kojima smo mi kao struka potrebni.“ Mi nismo malodušni, svjesni smo izbora svoje profesije, ali to ne podrazumijeva ugrozu vlastitih života. Odgovorno tražimo da nas se kao struku i pojedince zaštiti od verbalnih i fizičkih napada, medijskog linča i govora mržnje.

Trenutno ozračje je posljedica nepovjerenja u sustav kako od strane korisnika tako i onih koji upravljaju tim sustavom, a što je posljednjih mjeseci posebno naglašeno kroz podršku raznim udrugama umjesto da povjerenje prvenstveno bude iskazano stručnim radnicima, pozivanjem javnosti da kritizira rad stručnjaka, prozivanjem radnika Centara za socijalnu skrb na odgovornost čak i onda kada realno ne mogu biti odgovorni.

Tražimo od nadležnih institucija:

  1. Da se radnicima iz sustava socijalne skrb prizna status službene osobe.
  2. Da se koordinira suradnja na razini ministarstava socijalne skrbi, zdravstva, unutarnjih poslova, pravosuđa, obrazovanja, rada, kako odgovornost ne bi spala na jednog čovjeka koji je dužan raditi direktno s rizičnim korisnikom bez odgovarajuće podrške sustava.
  3. Da se izmjeni Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama na način da sustav socijalne skrbi bude uključen u svrhu zaštite najboljeg interesa pacijenata i njihovih obitelji (razmjena nužnih informacija o zdravstvenom stanju pacijenta, uvažavanje procjene stručnjaka o opaženoj promjeni u svakodnevnom funkcioniranju pacijenta/njegove obitelji i odgovarajuća i žurna reakcija zdravstvenih radnika/policije).
  4. Da javne objave i obraćanja Ministarstva u kriznim situacijama na jasan način zaštite radnike socijalne skrbi, a ne da ih se automatski proziva i utvrđuje njihova odgovornost.
  5. Da se Centar za socijalnu skrb ne gleda samo kroz prizmu socijalnog radnika. Sustav socijalne skrbi čine socijalni radnici, pravnici, psiholozi, socijalni pedagozi, administrativni radnici, računovodstveni radnici, vozači, spremačice…
  6. Da se provede najavljeno ukidanje skrbništva po službenoj dužnosti.
  7. Da se uvede beneficirani radni staž prema Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
  8. Da se primarno vodi računa o sigurnosti zaposlenika Centara za socijalnu skrb (zaštitarske službe na svim lokacijama, uvođenje skenera metala na ulazu i osiguravajućih kamera, mogućnost tonskog zapisa telefonskih razgovora upućenih na telefonsku liniju Centra, mogućnost uvođenja tihog alarma u kancelarije zaposlenika).
  9. Uređivanje Protokola o postupanju tijekom pripravnosti stručnih radnika CZSS-a i policije (osigurati sigurnost stručnih radnika CZSS-a uz pratnju policijskog službenika), a kako bi se osigurala zaštita dežurnih stručnih radnika.
  10. Da se ujednačeno osiguraju svim Centrima resurse za rad (dovoljan broj zaposlenih, službena vozila nužna za terenski rad, adekvatan prostor za rad…).

Dosadašnja višegodišnja obraćanja radnika iz sustava socijalne skrbi nadležnom Ministarstvu nisu urodila plodom.

U ovom nesigurnom vremenu u kojem se od nas traži da preuzmemo odgovornost za svaki propust koji se dogodi unutar obiteljskog okruženja, očekuje se da preuzmemo odgovornost i za procjenu i predvidimo sve buduće pogreške i događaje, čak i one za koje nemamo prethodnih informacija, mi od osnivača u najmanju ruku očekujemo da preuzme odgovornost za živote svojih radnika.

Radnici Centra za socijalnu skrb Koprivnica

Udruga socijalnih radnika Koprivničko-Križevačke županije i ovim putem izražava sućut obitelji, rodbini, prijateljima i kolegama smrtno stradale socijalne radnice Blaženke Poplašen, te pružamo podršku i molimo za ozdravljenje i oporavak stradalog pravnika Ivana Pavića.

Nakon svega ostaje tuga, razočarenje i strah. Nezaštićeni smo u obavljanju posla koji ima ogromne odgovornosti i rizike, a javnost nas doživljava kao neprijatelje i osobe koje su tu radi sebe, a ne radi korisnika. Obavljamo posao koji nam je država delegirala, te moramo poštivati zakone. Umjesto da budemo partneri sa korisnicima i državom, svoje kapacitete trošimo dokazujući da nismo „uhljebi“, te da želimo pomoći i raditi svoj posao. Žalosno je da sve što se događa ide na štetu onih najslabijih, kojima najviše treba pomoć.

Kao strukovna udruga osuđujemo svaki govor mržnje i bilo kakvo poticanje na nasilje!

Mišljenja smo da je potrebno tražiti odgovornost pojedinca za svoje postupke prije svega. Također je bitna i uloga obitelji koja se svakako zanemaruje (npr. član obitelji može odbiti biti skrbnik, dok socijalni radnik mora prihvatiti ulogu skrbnika po službenoj dužnosti).

Ministarstvo za demografiju, obitelj i socijalnu politiku mora početi vjerovati svojim stručnjacima i štititi ih, kako bi nam i javnost počela vjerovati.

I na kraju, krajnje vrijeme je da se sustav unaprijedi, da se akumulirani problemi počnu rješavati, a ne trpati pod tepih, te da se barem pokušaju prevenirati ovakve tragedije.

Sa poštovanjem,

 

UDRUGA SOCIJALNIH RADNIKA
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE