Subota, Rujan 21, 2019
Naslovnica Authors Članci od zkerkez

zkerkez

302 ČLANCI 0 KOMENTARI

0 160
Srijeda, 9.10.2019. od 12.00 do 17.00
10.00 – 12.00 PRIJAVA SUDIONIKA
12.00 – 13.00 SVEČANO OTVORENJE KONFERENCIJE uz prigodan program i obilježavanje 65 godina rada UdrugeVelika dvorana
13.00 – 13.30 PAUZA ZA KAVU
13.30 – 14.15 PLENARNO PREDAVANJE (Moderatorica: Nataša Koražija)

Tvrtko Barun
Suradnja vladinog i nevladinog sektora kao jedini učinkovit model integracije osoba s međunarodnom zaštitom

14.15 – 14.30 PAUZA
14.30 – 16.00 PLENARNA PANEL RASPRAVA (Moderatorica: Tatjana Katkić Stanić)

„DRUGI I DRUGAČIJI“ IZ PERSPEKTIVE RAZLIČITIH POMAGAČKIH PROFESIJA

Sudionici: Štefica Karačić, Lora Vidović, Herman Vukušić, Nataša Jokić Begić, Đordana Barbarić

16.00 – 16.15 PAUZA
16.15 – 17.00 PREDSTAVLJANJE POSTERA (Predvorje)

Josipa Lada Car i Gordana Stolfa
Grupe dosjećanja “Ćakule”Maja Delač, Vendi Keserica i Jakov Radalj
Prikaz evaluacijskog istraživanja na preventivnom programu Modifikacija ponašanja putem igre – MPPI

Krasanka Glamuzina, Hana Crnogorac, Andrijana Kovačić Dedić, Ana Lipša Kocmanić, Andreja Mihatović i Kristina Mitrović
Ekonomsko zlostavljanje starijih poraz društvene savjesti

Doris Ivanković i Ana Rumak
Starenje kao nova prilika

Lidija Koletić, Dragica Topolko, Blanka Kern, Gordana Poljak i Tanja Grabovac Šljubura
„Moje drugo ja”

Iva Kutle, Smilja Matijašević i Vesna Protulipac
„Stereotipi o starijim osobama“

Ružica Pandža
Rastimo zajedno i dalje – podrška roditeljstvu očeva djece predškolske dobi u kontekstu razdvojenog roditeljstva kroz razvoj i implementaciju nove socijalne usluge u sustavu

Martina Prokl Predragović
Program preseljenja izbjeglica – međunarodna solidarnost i izazovi integracije

Andrea Šutić
Život u zajednici i primjeri dobre prakse socijalne uključenosti osoba s intelektualnim teškoćama

Prezentacija kratkometražnih filmova na temu „Drugi i drugačiji“ (Velika dvorana)
17.00 IZBORNA SKUPŠTINA HUSR-a (Velika dvorana)
Četvrtak, 10.10.2019. od 9.00 do 17.30
9.00 – 10.30 Velika dvorana, sekcija B (Moderatorica: Tatjana Katkić Stanić)

„Kako drugačije?” – zakonodavne inicijative za poboljšanje i unapređenje sustava socijalne skrbi i značaja profesije socijalnog rada te sigurnosti i budućnosti profesije

10.30 – 11.00 PAUZA ZA KAVU
11.00 – 12.30 TEMATSKI SIMPOZIJ, PARALELNE SEKCIJE I RADIONICE
Velika dvorana, sekcija B 
TEMATSKI SIMPOZIJ PROFESIONALNI IDENTITET SOCIJALNIH RADNIKA U CENTRIMA ZA SOCIJALNU SKRB (Moderatorica: Ana Opačić)

Marko Buljevac i Jelena Ogresta
Doživljaj profesionalne kompetentnosti iz perspektive socijalnih radnika zaposlenih u Centrima za socijalnu skrb

Ana Opačić i Martina Podobnik
Kako socijalni radnici doživljavaju sebe kao stručnjake?: Analiza diskursa socijalnih radnika u Centrima za socijalnu skrb

Martina Podobnik i Antun Ilijaš
Ustrojstvo i uvjeti rada u Centrima za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj

Velika dvorana, sekcija A 
SEKCIJA 1. Praksa socijalnog rada koja uvažava različitosti
(Moderatorica: Vanja Branica)

Martina Prokl Predragović
Oni i(ili) mi – mediji kao odraz društvene i političke situacije te instrument kreiranja stavova o izbjeglicama i migracijama

Alen Minić
I drugačiji imaju pravo biti jednaki

Kasandra Mijatović
Rad Centra za socijalnu skrb i uloga posebnog skrbnika u postupanjima prema djeci bez pratnje

Blaženka Klarić
I jednaki i različiti u programu „Rastimo zajedno i mi“

DVORANA (1 kat) Opatija/Pula 
RADIONICA 1.

Glorija Matić, Marko Štavalj i Andreja Balaž Gilja

Razmjena djelotvornih (drugačijih) metoda i tehnika rada te praksi u području socijalne skrbi

DVORANA (1 kat)
Split/Dubrovnik

RADIONICA 2.

Nataša Bijelić
“Igra – univerzalni jezik i terapijska tehnika”

12.30 – 13.30 PAUZA Velika dvorana, sekcija B
Prezentacija kratkometražnih filmova na temu „Drugi i drugačiji“
13.30 – 15.00 PARALELNE SEKCIJE I RADIONICE
Velika dvorana, sekcija B 
SEKCIJA 3. Djeca u praksi socijalnog rada koja uvažava različitosti (Moderatorica: Gordana Daniel)

Jelena Ogresta, Ines Rezo, Petra Kožljan i Marijana Kletečki Radović
Tko i zbog čega napušta srednju školu? Poznavanje rizika kao prilika za intervencijeIvana Brkljačić i Sofija Mastelica Stokuća
Jesmo li dovoljno drugačiji?

Mihaela Petrović i Nikolina Lipak
Izazovi posvojenja petero djece u jednoj obitelji – primjer iz prakse

Nina Pećnik
Ostvarivanje univerzalnog prava na podršku u roditeljstvu kroz ciljani program Rastimo zajedno i mi

Velika dvorana, sekcija A
SEKCIJA 4. Stavovi i predrasude prema drugima i drugačijima
(Moderatorica: Olja Družić Ljubotina)

Andreja Balaž Gilja, Marta Radoš
Biljana Stanković
Moj alkohol, moja stigma?

Olja Družić Ljubotina i Mile Mrvalj
Što nam poručuju drugi i drugačiji: kako je biti beskućnik u Hrvatskoj?

Iva Jovović
Stavovi o seksualnom radu u našem društvu

Kristina Bušljeta
Pogledi korisnika na usluge stručne podrške u roditeljstvu

Dvorana (1 kat)
Opatija/Pula
RADIONICA 4.

Marko Buljevac i
Zdravka Leutar
Koliko su osobe s invaliditetom zapravo drugačije? Rad na osvještavanju vlastitih stavova predrasuda i diskriminatornih ponašanja

Dvorana (1 kat)
Split/Dubrovnik

RADIONICA 5.

Nataša Jelača
Uloga socijalnog radnika u promicanju kulture poštivanja različitosti i primjene načela jednakog pristupa za sve korisnike

15.00 – 15.30 PAUZA
15.30 – 17.00 TEMATSKI SIMPOZIJ I PARALELNE SEKCIJE
Velika dvorana, sekcija B
TEMATSKI SIMPOZIJ MIGRANTI I OSOBE POD MEĐUNARODNOM ZAŠTITOM (Moderatorica: Vanja Branica)

Dragana Knezić
Integracijske politike i prakse u Hrvatskoj: između solidarnosti i predrasuda

Mirna Varga i Katarina Perić
Potrebe i prepreke na putu integracije mladih izbjeglica u europskim društvima

Ivan Jazvić
Uloga Centra za socijalnu skrb u radu sa osobama s međunarodnom zaštitom

Branko Orišković i Lana Vučinić
Uloga Hrvatskog Crvenog križa u zbrinjavanju i pružanju podrške tražiteljima međunarodne zaštite i osobama pod međunarodnom zaštitom u RH

Velika dvorana, sekcija A
SEKCIJA 5.
Starije osobe u praksi socijalnog rada koja uvažava različitosti (Moderatorica: Nataša Koražija)

Melanija Paradi, Marina Zupančić i Štefica Karačić
Stari i stariji, drugi i drugačiji

Lidija Kramar
Dobna diskriminacija: Položaj starijih osoba u društvu

Ines Vrban, Dorijan Vahtar i Marina Zeman
Prava starijih osoba i dostojanstveno starenje u Gradu Zagrebu – kvantitativno i kvalitativno istraživanje

Ljiljana Vrbić, Marijana Pećnik,
Maja Matić i Marijana Lukšić Puljak
Siniša – drugačiji, ali ipak isti

Karla Silić
Doživljaj psihološke dobrobiti socijalnih radnika u ustanovama socijalne skrbi

DVORANA (1 kat) Opatija/Pula
RADIONICA 6.

Dunja Pačirski
Integriranje metodike refleksivne prakse u superviziju i profesionalni razvoj stručnjaka socijalnog rada

DVORANA (1 kat) Split/Dubrovnik
RADIONICA 7.

Daniela Đurak
Dragana Vasović

Djeca su samo jednom mala i brzo odrastu – roditeljstvo iz zatvoreničke perspektive

20.00 SVEČANA VEČERA
Petak, od 9.30 – 16:00
9.30 – 11.00 TEMATSKI SIMPOZIJ I PARALELNE SEKCIJE
Velika dvorana, sekcija B 
TEMATSKI SIMPOZIJNACIONALNE MANJINE – NA KOJI NAČIN SU DRUGE I DRUGAČIJE? (Moderatorica: Olja Družić Ljubotina)

Klaudija Kregar Orešković
Drugi i drugačiji – biti Rom u RH

Renata Sever
Afirmativni pristup psihosocijalnom radu s korisnicima pripadnicima romske etničke manjine

Tatjana Dragičević
Slični i drugačiji: Srbi u Hrvatskoj, njihovi problemi i prava

Zdenka Pantić
Drugi i drugačiji? iskustva rehabilitacijskog centra za stres i traumu

Velika dvorana, sekcija A
SEKCIJA 6. Praksa socijalnog rada koja uvažava različitosti (Moderatorica: Kristina Urbanc)

Nikolina-Nina Andreis i Gorana Depolo

Primjer dobre prakse CZSS Korčula: Prevencija institucionalizacije osoba s invaliditetom

Marko Grgurević, Jadranka Vlatko
Mira Šejtanić i Kate Bendeviš
Prikaz razvoja programa „Udruge Lukjernica“ od njenog osnutka do danas

Branka Brčić-Crnković i Ivana Ćurčić
Zelena „OZANA“ – spašavanje vune i stvaranje nove vrijednosti u zajedništvu korisnika „OZANE“, osoba s intelektualnim teškoćama, i učenika osnovnih škola

Kristina Urbanc, Dunja Pačirski
Tatjana Vlašić i Maja Laklija

Iskustva primjene elemenata mindfulnessa u superviziji studenata

DVORANA (1 kat) Opatija/Pula
RADIONICA 8.

Martina Podobnik, Zdenka Maltar i Antun IlijašUloga socijalnog radnika na odjelu novčanih naknada – moćni ili nemoćni?

DVORANA (1 kat) Split/Dubrovnik
RADIONICA 9.

Jakov Radalj, Maja Delač i Vendi KesericaPrikaz radionice programa „Modifikacija ponašanja putem igre“ kroz iskustveno učenje

11.00 – 11.30 PAUZA ZA KAVU
11.30 – 13.00 TEMATSKI SIMPOZIJ I PARALELNE SEKCIJE
Velika dvorana, sekcija B 
TEMATSKI SIMPOZIJ
LICE I NALIČJE SKRBNIČKE ZAŠTITE ZA ODRASLE OSOBE: MOŽE LI DRUGAČIJE?(Moderatorica: Marijana Kletečki Radović)

Mira Pekeč Knežević
Podrška u odlučivanju kao alternativa skrbničkoj zaštiti
Sonja Patrčević
Skrbništvo po službenoj dužnosti – kako dalje?

Ksenija Kapelj i Vlatka Ročić Petak
Udruga Ludruga – pionir u pružanju peer potpore osobama s teškoćama mentalnog zdravlja u Hrvatskoj

Velika dvorana, sekcija A
RADIONICA 10.

Mirjana Zvekić Pohanić i Anka Đurić
Nastojanja politike u zaštiti ranjivih skupina kao izvor strukturalnog nasilja

DVORANA (1 kat) Opatija/Pula
RADIONICA 11.

Ina Delić i Zlata Rakošec
Pogled na sebe iz više perspektive

DVORANA (1 kat) Split/Dubrovnik
RADIONICA 12.

Branka Brčić-Crnković
Radionica filcanja: posveta prirodi kroz sliku od vune s motivom iz jedne od bajki naše spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić, s ekološkom porukom

13.00 – 13.30 PAUZA
13.30 – 15.00 Velika dvorana, sekcija B
SEKCIJA 7. Stavovi i predrasude prema drugima i drugačijima (Moderatorica: Marijana Dumančić)

Marko Grgurević, Jadranka VlatkoMira Šejtanić i Kate Bendeviš
Stavovi o osobama s mentalnim oštećenjem iz pozicije korisnika, stručnjaka, građana i medija

Snježana Šalamon, Jelena Žunić i Mirjana Orban
Osjećaj nepravde kod klijenata i pacijenata službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Danijela Đurak
Hiperinflacija psihijatrijskih dijagnoza otežana resocijalizacija bivših zatvorenika i ovisnika

Ivana Dragoslavić Baraba i Ivana Šuša
Predrasude djelatnika pravnih osoba prema osuđenicima na izvršavanju sankcije rad za opće dobro

DVORANA Opatija/Pula (1 kat)
RADIONICA 13.

Nataša Bijelić
“Joga i relaksacija – most do zdravlja u socijalnom radu”

DVORANA Split/Dubrovnik (1 kat)
RADIONICA 14.

Dubravka Smolić i Tamara Kotarski
Projekti međuresorne suradnje i transgeneracijske solidarnosti kao primjer dobre prakse u radu sa specifičnim kategorijama korisnika

15.00 – 15.30 ZAKLJUČCI I ZATVARANJE KONFERENCIJE (Velika dvorana, sekcija B)

 

0 79

Poštovani,

pozivamo vas na izbornu sjednicu Skupštine Hrvatske udruge socijalnih radnika koja će se održati dana 9. listopada 2019. godine u hotelu Sheraton u Zagrebu s početkom u 17 sati.

DNEVNI RED

  1. Otvorenje Skupštine
  2. Izbor Radnog predsjedništva, zapisničara, ovjerovatelja zapisnika i verifikacijskog povjerenstva
  3. Izvještaj Verifikacijskog povjerenstva/utvrđivanje kvoruma Skupštine
  4. Usvajanje predloženog dnevnog reda
  5. Izvješće o radu HUSR-a u proteklom razdoblju ( predsjednica HUSR-a)
  6. Financijsko izvješće HUSR-a u proteklom razdoblju i predstavljanje financijskog plana za 2020.godinu (tajnica HUSR-a)
  7. Izvješće Nadzornog odbora ( predsjednica Nadzornog odbora)
  8. Izvješće Etičkog povjerenstva ( predsjednica Etičkog povjerenstva)
  9. Izvješće regionalnih udruga o aktivnostima u proteklom razdoblju
  10. Rasprava i usvajanje izvješća, programa rada i financijskog plana
  11. Donošenje odluke o pristupanju Udruge socijalnih radnika Vukovarsko-srijemske županije u HUSR
  12. Davanje razrješnice tijelima HUSR-a
  13. Izbor Izbornog povjerenstva
  14. Utvrđivanje liste kandidata za tijela HUSR-a
  15. potvrđivanje članova Upravnog odbora u skladu s Statutom
  16. Predstavljanje kandidata za Nadzorni odbor i Etičko povjerenstvo
  17. Predstavljanje kandidata za Likvidatora
  18. Predstavljanje kandidata za predsjednika uz utvrđivanje postojanja plana i programa rada i podrške 3 regionalne udruge članice u skladu sa člankom 28. Statuta HUSR-a
  19. Izbor kandidata za tijela HUSR-a
  20. Izvješće Izbornog povjerenstva o rezultatima glasovanja
  21. Potvrđivanje izabranih kandidata
  22. Riječ novoizabrane predsjednika/ice HUSR-a
  23. Razno
  24. Zatvaranje Skupštine

 

PREDSJEDNICA HUSR-a
Štefica Karačić, dipl.soc.radnica

POZIV

0 64

Poštovani,

Upravni odbor Hrvatske udruge socijalnih radnika je na sjednici održanoj dana 8.7.2019. godine, donio odluku o sazivanju Izborne skupštine HUSR-a dana 9. listopada 2019. godine u HOTELU Sheraton, Ulica kneza Borne 2, Zagreb, s početkom u 17 sati.

Na Izbornoj skupštini će se birati Upravni odbor, predsjednik, 5 članova Nadzornog odbora i 5 članova Etičkog povjerenstva HUSR-a.

Nadalje, pozivamo članove Udruge da se kandidiraju za tijela HUSR-a, te da u skladu sa Statutom HUSR-a svoju prijavu sa životopisom dostave Hrvatskoj udruzi socijalnih radnika najkasnije 8 dana prije održavanja Skupštine.

Napominjemo, da su kandidati za predsjednika HUSR-a uz životopis dužni dostaviti i Program rada HUSR-a u sljedećem mandatnom razdoblju kao i pismenu podršku kandidature svoje matične udruge i još najmanje dvije udruge članice HUSR-a.

Kandidati za članove Nadzornog odbora i Etičkog povjerenstva dužni su dostaviti svoju kandidaturu i životopis, te pisanu preporuku svoje matične udruge.

Članovi svih tijela biraju se za mandatno razdoblje u trajanju od četiri godine odnosno do listopada 2023.godine.

Molimo da dokumentaciju dostavite isključivo putem maila na ovu adresu: husr@husr.hr.

Nepotpune i nepravovremeno dostavljene prijave neće se uvažavati.

S očekivanjem da ćete se odazvati ovom pozivu i time iskazati spremnost i želju za aktivnim sudjelovanjem u radu naše profesionalne udruge.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA HUSR-a
Štefica Karačić, dipl. socijalna radnica

POZIV NA KANDIDATURU

0 46

Poštovani,

čast mi je, u ime Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, pozvati Vas da nam se pridružite na 3. UNICEF-ovoj humanitarnoj utrci Mliječna staza koja će se održati 8. rujna 2019. godine u centru Zagreba. UNICEF i Ministarstvo zdravstva ovogodišnjim izdanjem utrke žele prikupiti sredstva te mobilizirati različite dionika za promicanje i dodatno unaprjeđenje uvjeta za sve novorođene djevojčice i dječake, uključujući i najranjivije skupine djece i majki, opremanjem svih nacionalnih rodilišta, njih 31.

Sredstva koja će se prikupiti bit će uložena u nabavku opreme koja je od rodilišta prepoznata kao prioritetna. Dio sredstava uložit će se i u dodatnu edukaciju zdravstvenog osoblja, osnažujući ih u namjeri da uspostave i održe podržavajuće okruženje u rodilištima.

Utrka Mliječna staza 2019., pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, održat će se u nedjelju, 8. rujna. Dječja utrka će se održati na Trgu kralja Tomislava u 10.00 sati, dok će se utrke na 5 i 10 kilometara za rekreativne i profesionalne trkače održati u 18.30 sati na Trgu Eugena Kvaternika. Više informacija o utrci dostupno je na www.mlijecnastaza.hr.

U skladu s Vašim mogućnostima, rado ćemo Vas i Vaše suradnike dočekati na jutarnjem i/ili večernjem događanju utrke Mliječna staza. Također Vas ljubazno molim da poziv na sudjelovanje u utrci podijelite s Vašim djelatnicima (trkačima, hodačima), a prijaviti se mogu na www.mlijecnastaza.hr.

Ukoliko imate bilo kakva pitanja, ljubazno Vas molim da se obratite kolegici Andrei Miljković Kosovac na amiljkovickosovac@unicef.org ili +385 1 3031 620,  +385 91 612 2356

Dobra utrka treba dobar start – pobrinimo se zajedno da sva djeca u Hrvatskoj krenu u život s podrškom koju zaslužuju.

U nadi da ćete prihvatiti ovaj poziv, primite moje srdačne pozdrave.

 

Regina M. Castillo
Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku

0 167

Na poziv ministrice Vesne Bedeković dana 23. kolovoza 2019. godine u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku održan je sastanak s predsjednicom HUSR- a Šteficom Karačić. Uz ministricu sastanku su nazočile državna tajnica Marija Pletikosa i načelnica Sektora za koordinaciju politika i unapređenje stručnog rada centara za socijalnu skrb Tatjana Katkić Stanić.

Sastanak je organiziran u cilju međusobnog upoznavanja i dogovora o daljnjoj suradnji strukovne organizacije socijalnih radnika s resornim ministarstvom u provođenju započetih i planiranih aktivnosti od zajedničkog interesa za struku i djelatnost socijalne skrbi

Tom prilikom ministrica je upoznata s ključnim izazovima djelatnosti socijalnog rada i socijalne skrbi i aktivnostima HUSR-a u procesu razvoja i unapređenja profesije socijalnog rada i djelatnosti socijalne skrbi, te bolje zaštite prava ranjivih socijalnih skupina. Posebno je istaknuta uloga HUSR-a i drugih strukovnih organizacija socijalnih radnika u zaštiti digniteta struke i poboljšanju položaja socijalnih radnika .

Svjesna složenosti sustava na čijem je čelu kao i društvenog konteksta koji pred djelatnost socijalne skrbi stalno postavlja ozbiljne izazove ministrica je istaknula da će nastaviti započete projekte i poslove vezane za donošenje novih zakona, kao i sve potrebne aktivnosti usmjerene prema realizaciji dogovora definiranih na sastanku predstavnika struke s predsjednikom Vlade RH koji je održan nakon ubojstva naših kolega u Đakovu.

To se prvenstveno odnosi na bolju tehničku zaštitu zaposlenih u CZSS , reguliranje statusa službene osobe stručnjacima u socijalnoj skrbi, nova zapošljavanja stručnjaka u skladu s financijskim mogućnostima sustava, te zalaganje ministrice i drugih nositelja politika za ravnopravnu poziciju sustava socijalne skrbi na međuresornoj razini.

Posebna tema sastanka bila je posvećena značaju i mogućnostima suradnje u organiziranju kontinuiranih edukacija stručnjaka i njihovog profesionalnog i osobnog osnaživanja kroz stjecanje vještina za neposredan rad s korisnicima, ujednačavanje prakse i standardiziranje djelatnosti primjenom definiranih procedura i postupaka od početnog prepoznavanja rizika, do procjene potreba, planiranja i nužne evaluacije učinaka socijalnih usluga.

Uvažavajući aktualnu situaciju na terenu i opravdani strah stručnjaka za vlastitu sigurnost u obavljanju svakodnevnih poslova dogovoreno je da se osim tehničke zaštite stručnjacima u djelatnosti socijalne skrbi žurno organizira i adekvatna edukacija u cilju smanjenja i prevladavanja profesionalnog stresa i traume i uspješnije samopomoći pomagača.

U razgovoru je prepoznat značaj suradnje i zajedničkog djelovanja resornog ministarstva i struke u unapređenju djelatnosti i promjeni percepcije socijalne skrbi i socijalnog rada u društvu.

Stručnjaci u sustavu socijalne skrbi nisu i ne žele više biti unaprijed određeni krivci za svaki osobni ili obiteljski  problem izložen javnosti, niti žrtve neprimjerene, a često i potpuno neosnovane medijske kritike i javnih napada. U cilju zaštite vlastitog digniteta i sigurnosti javna komunikacija socijalnih radnika u ovakvim situacijama ubuduće treba biti otvorena, konkretna i pravovremena, a svaki linč i neopravdana optužba stručnjaka prijavljen i procesuiran.

Ministrica je zamolila za razumijevanje što zbog brojnih obaveza sada nije u mogućnosti održati sastanke sa predstavnicima svih strukovnih organizacija koje ovim putem poziva na suradnju i zajedničko djelovanje u aktivnostima od međusobnog značaja.

0 88

Interes stručne i opće javnosti za temu otuđenja i emocionalnog zlostavljanja djece u razvodu roditelja raste iz dana u dan, čemu svjedoči izvrstan odaziv na predavanje Karen i Nick Woodalla održano početkom srpnja 2019. u Zagrebu u organizaciji Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mlade. Nakon njihovog predavanja pod nazivom „Razumijevanje i rad s djecom i obiteljima pogođenim otuđenjem od roditelja: Slušanje autentičnog glasa djece i interveniranje za pomoć oporavku” javili su nam se brojne kolege i roditelji, ističući da ono o čemu podučavaju svjetski priznati autoriteti, ono što kaže zakon i međunarodni propisi te ono što proizlazi iz tisuće znanstvenih radova, nema pravu praktičnu primjenu u Hrvatskoj.

Kao prilog uspostavi dobre prakse u Hrvatskoj, saželi smo 28 zaključaka odžanog predavanja te ga kao Google dokument upućujemo stručnoj i zaintersiranoj javnost na potpis podrške. Dokument sa prikupljenim potpisima dostavit ćemo svim relevantnim institucijama i nadležnim ministarstvima, kako bismo svi zajedno nastavili graditi put bolje prakse za zaštitu djece u Hrvatskoj. Ove su zaključke svojim potpisom podržali dr. Karen Woodall i Nick Woodall, a na ovom linku ih možete podržati svojim potpisom.

28 ISTINA STRUKE
U ZAŠTITI DJECE OD EMOCIONALNOG ZLOSTAVLJANJA U RAZVODU RODITELJA:
USPOSTAVA DOBRE PRAKSE U HRVATSKOJ

U srpnju 2019. u organizaciji Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mlade održano je predavanje „Razumijevanje i rad s djecom i obiteljima pogođenim otuđenjem od roditelja: Slušanje autentičnog glasa djece i interveniranje za pomoć oporavku”. Predavači su bili Karen i Nick Woodall, međunarodno priznati autoriteti u području otuđenja, partneri u Family Separation Clinic u Londonu, koji se svakodnevno u uskoj suradnji sa sustavima socijalne skrbi, zdravstva i pravosuđa bave problematikom otuđenja.

Povodom ovog predavanja, kojeg je uživo u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar te putem video-prijenosa na Facebooku i YouTube-u Poliklinike, dosad pogledalo više od 3000 stručnjaka različitih profila i zainteresiranih laika, te povodom toga što je Svjetska zdravstvena organizacija 27. svibnja 2019. godine prihvatila nacrt idućeg izdanja MKB-a (MKB-11) koji sadržava šifru otuđenja QE.52 (pod dijagnostičkom kategorijom Caregiver-Child Relationship Problem), sastavljamo ovaj dokument s glavnim zaključcima o otuđenju i prijedlozima razvoja pozitivne prakse u Hrvatskoj. Zaključci su temeljeni na kliničkoj praksi, modelima dobre prakse u svijetu i Europi te na rezultatima više od tisuću znanstvenih radova.

Ako imate neka pitanja ili komentare koje ne biste željeli javno iznijeti, obratite se na mail: mia.roje@poliklinika-djeca.hr

Uz potpisnike Karen i Nick Woodalla kao predavača te prof.dr.sc. Gordanu Buljan Flander i dr.sc. Lanu Peto Kujundžić kao organizatora predavanja, pozivamo sve stručnjake koji se slažu s navedenim zaključcima da svojim potpisom pruže podršku zaštiti djece i u ovom području:

  1. Dijete ima potrebu za oba roditelja i važno je osigurati mu uključenost oba roditelja u život (osim u slučajevima kad bi to predstavljalo prijetnju djetetovom životu, zdravlju i/ili sigurnosti; u narednim točkama ovaj se uvjet podrazumijeva).
  2. U najboljem interesu djeteta je osigurati mu približno jednaku uključenost oba roditelja u život i odgoj, što nije nužno 50% vremena sa svakim od njih – procjena se vrši ovisno o konkretnim okolnostima i potreba pojedinačnog djeteta, procijenjenima od strane stručnjaka (sustav socijalne skrbi i/ili zdravstva i/ili pravosuđa).
  3. Rod odnosno spol roditelja ne određuje roditeljske kompetencije.
  4. Jedna od glavnih roditeljskih kompetencija u slučaju razdvojenog roditeljstva je kapacitet roditelja da aktivno osnažuje odnos djeteta s drugim roditeljem.
  5. Otuđenje predstavlja javnozdravstveni problem i treba mu pristupati iz pozicije zaštite zdravlja djeteta i djetetovih prava.
  6. Otuđenje može, ali ne mora proizlaziti iz visokokonfliktnog razvoda roditelja. U većini slučajeva do pravog otuđenja dolazi uz minimalne mogućnosti utjecaja otuđenog roditelja.
  7. Izloženost djeteta kroničnom i dugotrajnom roditeljskom sukobu sa ili bez utvrđenih otuđujućih ponašanja roditelja predstavlja emocionalno zanemarivanje, a ponekad i emocionalno zlostavljanje djeteta.
  8. Otuđujuća ponašanja (bilo koja ponašanja koja narušavaju odnos djeteta s drugim roditeljem, aktivna ili pasivna) te nemogućnost razdvajanja roditeljske i partnerske uloge predstavljaju neprimjeren emocionalni pritisak na dijete.
  9. Neprimjeren emocionalni pritisak na dijete predstavlja rizik od emocionalnog zlostavljanja djeteta; u slučaju da je kontinuiran i/ili intenzivan te se ne korigira pod utjecajem stručnjaka, predstavlja emocionalno zlostavljanje djeteta.
  10. Sumnju na emocionalno zlostavljanje djeteta svaki građanin RH zakonski je dužan prijaviti nadležnom CZSS, po potrebi policiji, žurno i bez odgode, što se može učiniti i anonimno.
  11. Sumnju na emocionalno zlostavljanje djeteta svaki stručnjak koji radi s djecom zakonski je dužan prijaviti nadležnom CZSS, po potrebi policiji, žurno i bez odgode.
  12. Otuđenje je emocionalno zlostavljanje djeteta, bez obzira na to je li aktualno blago, umjereno ili ozbiljno.
  13. Glavni znak otuđenja kod djeteta je psihološki splitting, odnosno nedostatak ambivalencije prema roditeljima.
  14. Svi stručnjaci koji rade s djecom iz svih sektora dužni su međusobno komunicirati i izmjenjivati informacije u interesu zaštite djeteta.
  15. Pravo djeteta da izrazi svoju volju, želju i mišljenje (čl. 12 Konvencije o pravima djeteta) treba se tumačiti s razumijevanjem uz Opći komentar na čl. 12.
  16. Direktno pitanje djeteta s kim želi živjeti jedno je od emocionalno zlostavljajućih ponašanja, bez obzira na to tko ga postavlja.
  17. Ono što dijete kaže, ne predstavlja nužno autentičnu volju i želju djeteta, što može procijeniti posebno educirani stručnjak mentalnog zdravlja u slučaju potrebe.
  18. Svi pravni postupci trebaju se odvijati što brže, a dijete treba razgovarati sa što manje moguće različitih stručnjaka u što manje moguće različitih navrata na okolnosti predmeta.
  19. Za vrijeme trajanja sudskih postupaka nužno je da postoji privremeno rješenje ili privremena mjera od strane sustava socijalne skrbi i pravosuđa.
  20. Nužna je intenzivna suradnja i komunikacija stručnjaka mentalnog zdravlja, sustava socijalne skrbi i pravosuđa za vrijeme trajanja sudskog postupka.
  21. Sudac u slučajevima otuđenja roditeljima treba oduzeti moć manipulacije djetetom i sustavom, a sve uključene strane, uključujući druge stručnjake, trebaju se dosljedno i pravovremeno ponašati u skladu s odredbama suda, u protivnom biti sankcionirani.
  22. Kad se radi o otuđenju, osobito o težim oblicima, nužno je privremeno prekidanje svakog kontakta djeteta i otuđujućeg roditelja te smještanje djeteta kod drugog roditelja, instituciju ili udomiteljsku obitelj (ovisno o procjeni sustava socijalne skrbi).
  23. Terapija s djetetom je kontraindicirana dok je u kontaktu s otuđujućim roditeljem.
  24. Kod otuđenja su generičke terapije kontraindicirane jer se radi o zlostavljanju djeteta.
  25. Svi članovi obitelji u slučajevima otuđenja trebaju biti uključeni u terapijski rad sukladno smjernicama sustava zdravstva i socijalne skrbi.
  26. Ovisno o napretcima kod otuđujućeg roditelja i djeteta, sustav zdravstva i socijalne skrbi predlažu ponovno uspostavljanje kontakta otuđujućeg roditelja i djeteta.
  27. Svi stručnjaci koji rade s djecom i obiteljima dužni su se trajno i sustavno obrazovati u području otuđenja i razvoda roditelja uopće.
  28. Zlostavljanje je zlostavljanje – pred strukom i zakonom. Osobna i profesionalna dužnost svih nas kao stručnjaka i ljudi je štititi djecu. Prava djeteta su iznad prava roditelja.

 

0 169

Duboko smo potreseni tragičnim događajem u Centru za socijalnu skrb Đakovo te smo zgroženi činom njihovog korisnika.

Radnici Centra za socijalnu skrb Koprivnica svom poslu pristupaju odgovorno i savjesno, međutim, izrazito smo uznemireni jer u posljednje vrijeme radimo u atmosferi javnog prozivanja na odgovornost i straha za vlastitu sigurnost. Smatramo da odgovorne osobe, nadležno Ministarstvo, moraju odreagirati na način da isto oštro osude i zaustave, a kako ne bi došlo do novih tragedija.

Ministrica nam je u svom obraćanju poručila: „Ne budimo malodušni, naš poziv uključuje davanje drugima, pomaganje slabijima, razumijevanje tuđih teškoća i po tome smo jedinstveni. Nije to samo profesija, to je i naš način života, života uz one kojima smo mi kao struka potrebni.“ Mi nismo malodušni, svjesni smo izbora svoje profesije, ali to ne podrazumijeva ugrozu vlastitih života. Odgovorno tražimo da nas se kao struku i pojedince zaštiti od verbalnih i fizičkih napada, medijskog linča i govora mržnje.

Trenutno ozračje je posljedica nepovjerenja u sustav kako od strane korisnika tako i onih koji upravljaju tim sustavom, a što je posljednjih mjeseci posebno naglašeno kroz podršku raznim udrugama umjesto da povjerenje prvenstveno bude iskazano stručnim radnicima, pozivanjem javnosti da kritizira rad stručnjaka, prozivanjem radnika Centara za socijalnu skrb na odgovornost čak i onda kada realno ne mogu biti odgovorni.

Tražimo od nadležnih institucija:

  1. Da se radnicima iz sustava socijalne skrb prizna status službene osobe.
  2. Da se koordinira suradnja na razini ministarstava socijalne skrbi, zdravstva, unutarnjih poslova, pravosuđa, obrazovanja, rada, kako odgovornost ne bi spala na jednog čovjeka koji je dužan raditi direktno s rizičnim korisnikom bez odgovarajuće podrške sustava.
  3. Da se izmjeni Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama na način da sustav socijalne skrbi bude uključen u svrhu zaštite najboljeg interesa pacijenata i njihovih obitelji (razmjena nužnih informacija o zdravstvenom stanju pacijenta, uvažavanje procjene stručnjaka o opaženoj promjeni u svakodnevnom funkcioniranju pacijenta/njegove obitelji i odgovarajuća i žurna reakcija zdravstvenih radnika/policije).
  4. Da javne objave i obraćanja Ministarstva u kriznim situacijama na jasan način zaštite radnike socijalne skrbi, a ne da ih se automatski proziva i utvrđuje njihova odgovornost.
  5. Da se Centar za socijalnu skrb ne gleda samo kroz prizmu socijalnog radnika. Sustav socijalne skrbi čine socijalni radnici, pravnici, psiholozi, socijalni pedagozi, administrativni radnici, računovodstveni radnici, vozači, spremačice…
  6. Da se provede najavljeno ukidanje skrbništva po službenoj dužnosti.
  7. Da se uvede beneficirani radni staž prema Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
  8. Da se primarno vodi računa o sigurnosti zaposlenika Centara za socijalnu skrb (zaštitarske službe na svim lokacijama, uvođenje skenera metala na ulazu i osiguravajućih kamera, mogućnost tonskog zapisa telefonskih razgovora upućenih na telefonsku liniju Centra, mogućnost uvođenja tihog alarma u kancelarije zaposlenika).
  9. Uređivanje Protokola o postupanju tijekom pripravnosti stručnih radnika CZSS-a i policije (osigurati sigurnost stručnih radnika CZSS-a uz pratnju policijskog službenika), a kako bi se osigurala zaštita dežurnih stručnih radnika.
  10. Da se ujednačeno osiguraju svim Centrima resurse za rad (dovoljan broj zaposlenih, službena vozila nužna za terenski rad, adekvatan prostor za rad…).

Dosadašnja višegodišnja obraćanja radnika iz sustava socijalne skrbi nadležnom Ministarstvu nisu urodila plodom.

U ovom nesigurnom vremenu u kojem se od nas traži da preuzmemo odgovornost za svaki propust koji se dogodi unutar obiteljskog okruženja, očekuje se da preuzmemo odgovornost i za procjenu i predvidimo sve buduće pogreške i događaje, čak i one za koje nemamo prethodnih informacija, mi od osnivača u najmanju ruku očekujemo da preuzme odgovornost za živote svojih radnika.

Radnici Centra za socijalnu skrb Koprivnica

Udruga socijalnih radnika Koprivničko-Križevačke županije i ovim putem izražava sućut obitelji, rodbini, prijateljima i kolegama smrtno stradale socijalne radnice Blaženke Poplašen, te pružamo podršku i molimo za ozdravljenje i oporavak stradalog pravnika Ivana Pavića.

Nakon svega ostaje tuga, razočarenje i strah. Nezaštićeni smo u obavljanju posla koji ima ogromne odgovornosti i rizike, a javnost nas doživljava kao neprijatelje i osobe koje su tu radi sebe, a ne radi korisnika. Obavljamo posao koji nam je država delegirala, te moramo poštivati zakone. Umjesto da budemo partneri sa korisnicima i državom, svoje kapacitete trošimo dokazujući da nismo „uhljebi“, te da želimo pomoći i raditi svoj posao. Žalosno je da sve što se događa ide na štetu onih najslabijih, kojima najviše treba pomoć.

Kao strukovna udruga osuđujemo svaki govor mržnje i bilo kakvo poticanje na nasilje!

Mišljenja smo da je potrebno tražiti odgovornost pojedinca za svoje postupke prije svega. Također je bitna i uloga obitelji koja se svakako zanemaruje (npr. član obitelji može odbiti biti skrbnik, dok socijalni radnik mora prihvatiti ulogu skrbnika po službenoj dužnosti).

Ministarstvo za demografiju, obitelj i socijalnu politiku mora početi vjerovati svojim stručnjacima i štititi ih, kako bi nam i javnost počela vjerovati.

I na kraju, krajnje vrijeme je da se sustav unaprijedi, da se akumulirani problemi počnu rješavati, a ne trpati pod tepih, te da se barem pokušaju prevenirati ovakve tragedije.

Sa poštovanjem,

 

UDRUGA SOCIJALNIH RADNIKA
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

0 81

Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež (USZM), povodom napada na stručnjake  Centra za socijalnu skrb Đakovo, koji je doveo do smrtnog ishoda, kolegice, socijalne radnice, Blaženke Poplašen te ozljeđivanja pravnika Ivana Pavića, želimo izraziti sućut te solidarnost sa čitavom strukom socijalnog rada.

Socijalni radnici su iznimno važan dio sustava u pomoći najugroženijem djelu građana, a posebno  u slučajevima u kojima su djeca i mladi te bez njihovog profesionalnog stručnog doprinosa u radu s djecom, niti jedan sustav, a pogotovo sustav pravosuđa ne može funkcionirati.

Smatramo nedopustivim da je struka socijalnog rada sustavno preopterećena i potplaćena te učestalo izložena napadima u javnosti bez podrške i zaštite sustava. USZM podržava prijedloge komore socijalnih radnika. U sustavu socijalne skrbi uz socijalne radnike su i stručnjaci, socijalni pedagozi, psiholozi i pravnici koji timski rade na slučajevima zaštite i pomoći pa stoga sagledavanje svih osoba i profesija bilo bi nužno postaviti  definiciju službene osobe u kazneno pravo.

Kao nevladina organizacija sudaca, pravnika, ali i svih stručnjak za djecu i mlade pa time i socijalnih radnika vrlo rado ćemo pomoći ili podržati u ostvarivanja Vaših zahtjeva pri nadležnim institucijama i upravnim tijelima. Primite naše izraze iskrene sućuti za socijalnu radnicu Blaženku Poplašen te izražavamo želje za brz oporavak pravnika Ivana Pavića.

S poštovanjem,

Dr.sc.Lana Petö Kujundžić, sutkinja
predsjednica USZM-a

0 142

Poštovani članovi,

povodom tragičnog događaja u CZSS Đakovo, 10.srpnja 2019.god. održan je na inicijativu premijera Andreja Plenkovića sastanak u Vladi RH kojem su prisustvovali ministrica Nada Murganić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić, predsjednica Sindikata socijalne skrbi Jadranka Dimić, predsjednik Komore socijalnih radnika Antun Ilijaš i drugi.

Na sastanku je Premijer upoznat sa stanjem u sustavu socijalne skrbi, te sa rizicima kojima se zaposlenici u sustavu socijalne skrbi svakodnevno susreću.

Nakon konstruktivnog razgovora svih sudionika doneseni su slijedeći zaključci:

  1. Žurna izmjena Kaznenog zakona i stjecanje statusa službenih osoba za stručne djelatnike u sustavu socijalne skrbi. U tijeku je izmjena Kaznenog zakona stoga konkretne akcije možemo očekivati u bližoj budućnosti.
  2. Poboljšanja u sustavu fizičke zaštite djelatnika u Centrima za socijalnu skrb.
  3. Poboljšanja komunikacije i suradnje drugih sustava sa sustavom socijalne skrbi. Sustav socijalne skrbi nije jedini odgovoran za rješavanje društvenih problema. Suradnja svih sustava je jedini put!
  4. Rasterećenje Centara za socijalnu skrb u pogledu javnih ovlasti.

Zahvaljujemo Premijeru na spremnosti da sudjeluje i pomogne u rješavanju problema koji dugi niz godina muče sustav socijalne skrbi.