Subota, Svibanj 25, 2019
Naslovnica Authors Članci od zkerkez

zkerkez

278 ČLANCI 0 KOMENTARI

0 9

IFSW EUROPEAN CONFERENCE

“Social Protection and Human Dignity”

8 -11 September 2019
Vienna, Austria

Register now to take advantage of Early Bird Rate 

www.ifsw2019.com

 

We are delighted to announce that registration for the conference is open! Register before 14th of June 2019 to get the ‘early bird’ rate. 

More information and links to the booking form are available from ourregistration page.

Looking forward meeting you in Vienna!

0 21

Udruga „Na drugi način“ u partnerstvu s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika i Forumom za slobodu odgoja  uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj mlade i socijalnu politiku provela je edukaciju pod nazivom „Procjena podobnosti i prikladnosti za posvojenje“.

Edukacija se provela u okviru  projekta „Priprema za posvojenje – podrška posvojiteljskim obiteljima“  koji ima za cilj usvajanje osnovnih vještina i znanja potrebnih za rad stručnjaka s potencijalnim posvojiteljima i posvojiteljskim obiteljima, poznavanje i razumijevanje glavnih teorijskih postavki posvojenja te pridonošenje boljem razumijevanju problematike posvojenja i potreba posvojene djece, kao i stvaranje uvjeta za pravilan psihofizički, socijalni i emocionalni razvoj posvojene djece i povećanje kompetentnosti stručnjaka koji se bave djecom i obiteljima.

Voditeljice edukacije bile su Mirjana Marčetić Kapetanović, prof. psiholog,  Vlasta Grgec-Petroci  mag. act. soc. i dr.sc. Branka Sladović Franz.

Na edukaciji koja je održana od 07. do 09. svibnja 2019. godine sudjelovalo je oko 30 stručnjaka koji rade s posvojiteljskim obiteljima.

Sudionici su kroz model iskustvenoga učenja imali priliku aktivno sudjelovati i razvijati svoje znanje i vještine kroz radioničke grupe.

Sudjelovanje na edukaciji bilo je besplatno te je edukacija prijavljena Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj psihološkoj komori za bodovanje.

0 283

Poštovane kolegice i kolege, suradnici i prijatelji,

Pozivamo Vas na sudjelovanje u radu X. konferencije socijalnih radnika koja će se održati u Zagrebu od 9. do 11. listopada 2019. godine. Ovogodišnju konferenciju posvetit ćemo temi različitosti kojih smo na individualnoj, društvenoj i globalnoj razini sve više svjesni. U posljednjih nekoliko godina Europa se suočava s intenzivnim migracijama stanovništva koje dolazi izvan njezinih granica, što dovodi temu različitosti u fokus politike, gospodarstva i općenito međuljudskih odnosa. Osim kulturoloških razlika koje su s migracijama postale izrazitije, sve više se počelo pridavati pažnje i drugim različitostima među ljudima kao što su nacionalna, etnička i vjerska pripadnost, dobne, spolne, rodne i reproduktivne različitosti, socioekonomske, različitosti, razlike u zdravstvenom statusu i druge. Različitosti navedenih manjinskih grupa ponekad kod većinske skupine mogu izazvati osjećaje straha od drugačijeg i nepoznatog, osjećaj nesigurnosti te kod nekih osjećaj netrpeljivosti. Upravo zato je o temi različitosti važno govoriti, raspravljati i učiti kako živjeti s njima.

Profesija socijalnog rada nije vrijednosno neutralna, već vrlo jasno promiče pravo na različitosti. Jedna od ključnih vrijednosti navedenih u Etičkom kodeksu socijalnih radnica i socijalnih radnika Republike Hrvatske je poštivanje individualnih i grupnih različitosti u načinu života i drugih obilježja različitih pojedinaca i grupa s kojima socijalni radnici/e rade. U skladu s tim su i druge vrijednosti profesije socijalnog rada poput poštivanja dostojanstva i vrijednosti svakog pojedinca, poštivanja načela samoodređenja i promicanja humanizma. U svakodnevnom profesionalnom radu socijalni radnici se također susreću s izazovima koji su rezultat rada na rješavanju problema korisnika koji dijelom proizlaze iz njihove različitosti. Socijalni rad s tim problemima zahtijeva djelovanje na više razina, od rada s pojedincem, grupama, zajednicom i širim društvenim kontekstom.

Stoga ćemo konferenciju Drugi i drugačiji posvetiti temi različitosti koja je jedna od globalnih tema današnjeg društva, te iako oduvijek prisutna u profesiji socijalnog rada, u sadašnjem trenutku donosi nove stručne izazove o kojima ćemo imati priliku zajedno raspraviti. Konferencija je namijenjena domaćim i inozemnim stručnjacima te svima onima koji se u svome profesionalnom djelovanju dotiču teme različitosti među ljudima – „drugih i drugačijih“.

TEMATSKA PODRUČJA

  1. Kulturni identiteti i kulturalna kompetentnost

Tematsko područje bavi se promišljanjem obilježja kulturne pripadnosti, uočavanjem kulturnih različitosti, dimenzijama kulturnog identiteta te različitim strategijama kako se ljudi nose s kulturnim razlikama. Posebno će biti značajno u okviru ovog područja progovoriti o kulturalnoj kompetentnosti socijalnih radnika te kompetentnosti institucija koje integriraju kulturalno osjetljivu praksu.

  1. Diskriminacija, predrasude i stavovi prema drugima i drugačijima

U okviru tematskog područja pozivaju se autori da predlože radove koji se bave stavovima, stereotipima i predrasudama prema različitim društvenim skupinama. Posebno su dragocjena iskustva iz prakse kao i podaci empirijskih istraživanja i analize statističkih pokazatelja te radovi koji daju uvid u iskustva i doživljaje pripadnika društvenih skupina kroz kvalitativan pristup.

  1. Praksa socijalnog rada koja uvažava različitosti

Socijalni rad svojom praksom pridonosi senzibilizaciji društva i profesije za različite društvene skupine te promiče ljudska prava. Radovima u ovom tematskom području želimo potaknuti razmjenu primjera dobre prakse, promociju djelotvornih metoda i tehnika te inovativnih pristupa koji će promovirati i osnaživati socijalni rad osjetljiv na društvene i kulturne različitosti.

  1. Politike prema drugima i drugačijima

U okviru tematskog područja promišljati će se o javnim politikama i zakonskim okvirima, njihovom značaju za položaj različitih društvenih grupa te mogućnostima zagovaračke prakse u socijalnom radu. Javne politike i zakonski propisi mogu biti izvor diskriminacije bilo kroz sadržaj samih propisa, bilo kroz praksu da se zakoni ne provode na ravnopravnoj i pravednoj osnovi. S druge strane, zagovaračka praksa i promjene pravnog okvira na međunarodnoj, nacionalnoj ili lokalnoj razini mogu u značajnoj mjeri unaprijediti ljudska i socijalna prava. Autori su pozvani da svojim sudjelovanjem daju kritički doprinos, promiču zagovaračke prakse u kojima sudjeluju ili naglase pozitivne trendove javnih politika.

NAČIN SUDJELOVANJA

Aktivno sudjelovanje na konferenciji moguće je kroz:

  1. izlaganje (20 minuta),
  2. radionicu (90 minuta),
  3. poster prezentaciju.

 

UPUTE ZA PISANJE SAŽETAKA
Prijava sažetka treba sadržavati:

  • ime i prezime autora i koautora, naziv i adresu ustanove, e-mail adresu prvog autora
  • naznaku tematskog područja
  • naznaku načina prezentacije (izlaganje, radionica ili poster prezentacija)
  • naslov rada
  • tri do pet ključnih riječi
  • za izlaganje ili poster prezentaciju potrebno je navesti kratak sadržaj izlaganja s naznačenim jasnim ciljem, najvažnije uvide i/ili rezultate te zaključke koji će biti prezentirani (do 250 riječi)
  • za radionicu je potrebno navesti cilj i svrhu radionice s kratkim prikazom teme i sadržaja aktivnosti (do 250 riječi). Uz sažetak radionice potrebno je poslati i opis planiranog programa aktivnosti/hodogram (do 150 riječi) te napisati predviđeni broj sudionika radionice.
  • prilikom svih oblika izlaganja potrebno je da se autori drže zadanih tematskih područja odnosno teme konferencije

Ukoliko se radi o radu u koautorstvu molimo Vas da podcrtate ime i prezime osobe koja će izlagati rad.

Maksimalna dimenzija postera je: 1,20×1,20 cm

Način slanja sažetaka je isključivo putem e-maila na adresu: husr@husr.hr

NAPOMENA: Sudjelovanje i objava u knjizi sažetaka nije moguća bez uplaćene kotizacije.

Službeni jezik konferencije je hrvatski.

VAŽNI DATUMI

  • Rok za zaprimanje sažetaka je 1.7. 2019. godine. Radovi zaprimljeni nakon tog roka neće se razmatrati.
  • Rok za odgovore Programskog odbora je 15.7. 2019.
  • Rok za prijavu sudionika i rezervaciju smještaja je najkasnije do 1. listopada 2019.

OSOBA ZA KONTAKT
Cvita Šimić
Tajnica Hrvatske udruge socijalnih radnika
tel: 01 4550 758
mob: 098 229 167
e-mail: husr@husr.hr

KOTIZACIJA
Svi se sudionici trebaju prijaviti i uplatiti kotizaciju. Stoga Vas molimo da se pridržavate rokova za prijave.
U cijenu kotizacije uključeni su: materijali konferencije, zbornik sažetaka, svečana večera, sokovi i kava u stankama.

Iznos kotizacije s PDV-om:

Uplate do 15.9.2019. Članovi HUSR-a Ostali Studenti preddiplomskih i diplomskih studija/umirovljenici/nezaposleni/vježbenici
S izlaganjem 1.100,00 kn 1.400,00 kn Bez kotizacije
Bez izlaganja 1.300,00 kn 1.600,00 kn Bez kotizacije

 

Uplate od 16.9.2019. Članovi HUSR-a Ostali Studenti prediplomskih i diplomskih studija/umirovljenici/nezaposleni/vježbenici
S izlaganjem 1.300,00 kn 1.600,00 kn Bez kotizacije
Bez izlaganja 1.600,00 kn 1.900,00 kn Bez kotizacije

 

Jednodnevna kotizacija 800,00 kn

 

Jednodnevna kotizacija ne uključuje sudjelovanje na svečanoj večeri.
Uplate idu na račun HUSR-a otvoren u Zagrebačkoj banci, IBAN: HR4323600001101561472

ORGANIZATOR
Hrvatska udruga socijalnih radnika

PROGRAMSKI ODBOR
Vanja Branica, Gordana Daniel, Olja Družić Ljubotina, Marijana Dumančić, Tatjana Katkić Stanić, Marijana Kletečki Radović, Nataša Koražija, Ana Opačić

ORGANIZACIJSKI ODBOR
Snježana Bubenik, Meri Gatin, Štefica Karačić, Vjeka Marijan Avakumović, Snježana Puškadija, Cvita Šimić, Ljiljana Vrbić

MJESTO ODRŽAVANJA
Hotel Sheraton, Zagreb

REZERVACIJA SMJEŠTAJA
A.T.I. d.o.o.
Zadarska 15, 52 000 Pula
fax: +385 (0)52 217 644
tel: +385 (0)52 223 400
mob: +385 (0)91 444 00 46
e-mail: natasa@ati.hr

OBRAZAC ZA REZERVACIJU SMJEŠTAJA PREUZMITE OVDJE
Za sve eventualne upite u vezi smještaja molimo da se obratite na navedene kontakte agencije.

OBRAZAC ZA PRIJAVU PREUZMITE OVDJE
Popunjeni obrazac molimo poslati na adresu HUSR-a:
HUSR, Draškovićeva 27, 10 000 Zagreb
fax:+385 (0)1 4550 757
e-mail: husr@husr.hr
IBAN: HR4323600001101561472

 

 

 

0 31

Hrvatska udruga socijalnih radnika uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku održala je edukaciju pod nazivom „Nasilje u obitelji s naglaskom na nasilje nad starijm osobama i osobama s invaliditetom“.

Edukaciju su provele članice Hrvatske udruge socijalnih radnika Ljiljana Vrbić, univ.spec.act.soc. i Štefica Karačić, dipl. socijalna radnica, te Branka Žigante Živković, dipl. pravnica, sutkinja Visokog prekršajnog suda u Zagrebu.

Edukacija u trajanju od dva dana (ukupno 14 sati) provedena je dana 10. i 11. travnja 2019. godine u prostorijama Doma za odgoj djece i mladeži, Vukovarska 49 u Rijeci.

Svrha edukacij je unapređenje zaštite osoba starije životne dobi i osoba s invaliditeom žrtava obiteljskog nasilja u sustavu socijalne skrbi.

Cilj edukacije je jačanje kapaciteta stručnjaka centra za socijalnu skrb i domova socijalne skrbi za pravovremeno prepoznavanje, procjenu rizika, zaštitu i zaustavljanje nasilja u obitelji nad osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom.

Sadržaj edukacije obuhvatio je sljedeća tematska  područja:

  • Nasilje u obitelji: uzroci, vrste, dimanika i posljedice
  • Pravna regulativa: zakoni,  protokoli , smjernice i  njihova  primjena  u praksi
  • Starost i starenje: fenomen dugovječnosti i njegove posljedice
  • Specifičnosti nasilja nad osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom: prepoznavanje zlostavljanja i zanemarivanja,  rizici, istraživanja, preporuke
  • Uloga centra za socijalnu skrb u prevenciji i suzbijanju nasilja i zaštiti žrtava nasilja u obitelji: nadležnost, intervencije, plan sigurnosti,  rad s počiniteljima
  • Kompetencije stručnjaka u radu s žrtvama obiteljskog nasilja s naglaskom na nasilje nad  vulnerabilnim  skupinama
  • Socijalna prava i usluge u zajednici: integrirani pristup u suzbijanju obiteljskog nasilja
  • Međuresorna suradnja  u području prevencije i zaustavljanja nasilja u obitelji
  • Strategije pomoći i samopomoći – zaštita pomagača

 

U edukaciji je ukupno sudjelovalo 30 stručnjaka sa područja Karlovačke, Primorsko-goranske i Istarske  županije.

Od ukupnog broja sudionika bilo je 23 socijalna radnika, 4 psihologa i 3 pravnice. Većina sudionika radi u Odjelu za odrasle osobe centra za socijalnu skrb.

Edukacija je bila primarno usmjerena na prvi kontakt socijalnog radanika sa žrtvom i počiniteljem nasilja, procjenu sigurnosti žrtve, specifičnosti stručnog rada s osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom, njihovim potrebama i nadležnostima centra za socijalnu skrb u radu s ovim korisnicima. Sudjelovanjem u radionicama polaznici su imali priliku upoznati se sa protokolom i procedurama postupanja CZSS u slučaju obiteljskog nasilja, instrumentima socijalnog rada (Plan sigurnosti za žrtvu nasilja), kompetencijama stručnjaka u radu na ovoj problematici.

Sudionicima su uručene potvrdnice o sudjelovanju koje je prijavljeno Hrvatskoj komori  socijalnih  radnika  i Hrvatskoj psihološkoj komori radi bodovanja stručnog usavršavanja.

Po završetku edukacije sudionici su iskazali svoje zadovoljstvo prezentiranim sadržajima, organizacijom edukacije i  uključivanjem  socijalnih radnika koji rade na poslovima zaštite žrtava obiteljskog nasilja starije  životne dobi i osoba s invaliditetom, te drugim  poslovima zaštite odraslih osoba u centru za socijalnu skrb.

 

0 29

Hrvatska udruga socijalnih radnika je dana 22.03.2019. godine u Slavonskom Brodu organizirala održavanje edukativne radionice na temu „U potrazi za profesionalnim integritetom“. Radionica  je održana povodom Međunarodnog dana i tjedna socijalnog rada na temu „Promicanje važnosti ljudskih odnosa“. Na radionici je sudjelovalo 19 socijalnih radnika zaposlenih u CZSS Slavonski Brod, Uredu državne uprave, općoj bolnici i dr.

Voditeljice edukativne radionice bile su izv.prof.dr.sc. Olja Družić Ljubotina i doc.dr.sc. Marijana Kletečki Radović, socijalne radnice sa Studijskog centra socijalnog rada, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na radionici se problematiziralo koliko su socijalni radnici u današnjem vremenu svjesni svog profesionalnog identiteta te koliko su u mogućnosti djelovati u skladu s njime i njegovati vrijednosti na kojima on počiva. Kroz interaktivan rad, povela se diskusija o tome koje bi bile karakteristike socijalnog radnika s jasnim profesionalnim integritetom, koji su elementi profesionalnog integriteta, na kojoj je razini naše profesionalno samopouzdanje i samopoštovanje te u kojoj mjeri socijalni radnici u današnjem vremenu obavljaju profesionalnu praksu (ili mogu obavljati profesionalnu praksu) u skladu sa svojim profesionalnim vrijednostima te aktivno i slobodno zastupaju interese profesije, kao i interese svojih korisnika. Brze društvene promjene, nepouzdani zakonski okviri, nesuglasje između socijalnih politika usmjerenih na osobe s invaliditetom, djecu, mlade, siromašne, odnosno specifičnih nacionalnih strategija s jedne strane te zakonskih okvira i (ne)realnih mogućnosti/resursa u zajednici usmjerenih na podršku korisnicima, stavljaju socijalne radnike poziciju propitivanja osnovnih vrijednosti socijalnog rada i onog što bi profesionalna praksa socijalnog rada trebala biti. Stoga je ova edukativna radionica imala za svrhu i cilj propitati mogućnosti izgradnje profesionalnog identiteta i integriteta u zadanim društvenim okolnostima i osnažiti socijalne radnike za profesionalno zastupanje.

0 35

Institut za razvoj tržišta rada u suradnji s Hrvatskom Udrugom socijalnih radnika održao je 2 modula edukacije iz socijalnog mentorstva na kojima je sudjelovalo 25 stručnjaka iz područja Republike Hrvatske.

1 modul edukacije održan je 20. i 21. veljače 2019.godine ,dok je drugi održan 7.i 8.ožujka 2019.godine u hotelu  Picok u Đurđevcu. Hrvatska  udruga  socijalnih radnika  kao partner na projektu osigurala je predavače na prvom danu edukacije u oba modula.

Cilj edukacije je osnažiti stručnjake za pružanje usluge socijalnog mentorstva te primjena novih znanja u svome radu s nezaposlenima i socijalno isključenim osobama.

Projekt pod nazivom m-Aktiv-mentorstvom i aktivacijom do integracije financiran je iz sredstva Europske unije iz Europskog socijalnog fonda a ima za cilj ublažavanje  negativnih posljedica nezaposlenosti i socijalne isključenosti korisnika  prava na  Zajamčenu  minimalnu  naknadu kao i jačanje  kapaciteta  stručnjaka  koji rade  s nezaposlenim  osobama  u svrhu unaprjeđenja usluga  povezanih s pristupom tržištu rada  i socijalnim  uključivanjem.

0 76

Građanska inicijativa „Spasi me“ kroz inicijativu za unapređenjem zaštite  žrtava od nasilja u obitelji, je nažalost potakla i  javno objavljivanje i komentare na društvenim mrežama o radu stručnjaka u centrima za socijalnu skrb koji se bave prevencijom i tretmanom obiteljskog nasilja, a koji dovode u pitanje funkcioniranje sustava socijalne skrbi i zaštitu najosjetljivijih skupina korisnika.

Sustav socijalne skrbi ima osobiti položaj u društvu,  kako zbog specifičnosti potreba korisnika o kojima skrbi, tako i zbog karaktera poslova kojima se bavi. Iako sprečavanje nasilja zahtjeva kritičan i aktivan odnos i djelovanje svih u zajednici,  od građana do nadležnih tijela, oči javnosti najčešće su usmjerene na centre za socijalnu skrb i socijalne radnike kao temeljnu profesiju u sustavu socijalne skrbi.

Centri za socijalnu skrb izloženi su svakodnevnim, često ishitrenim pritiscima javnosti i medijskim natpisima u kojima se prozivaju za nehumanost,  ne postupanje, nedovoljnu senzibiliziranost za potrebe žrtve, neprepoznavanje rizika i sl., a na što zbog čuvanja profesionalne tajne nisu u mogućnosti odgovoriti i iznijeti sve činjenice temeljem kojih su napravili procjene i stručna mišljenja.

U javnosti ostavljaju dojam da nisu postupili na najbolji mogući način, čime se stvara ozračje nepovjerenja koje u znatnoj mjeri otežava, umjesto da unapređuje zaštitu žrtava, a osobito najosjetljivijih skupina; djece, osoba sa invaliditetom i starijih osoba.

Radi punog razumijevanja problematike obiteljskog nasilja, a osobito narušenih bračnih/partnerskih odnosa u situacijama razdvojenog i konfliktnog roditeljstva, a zbog čega se djelatnici centara za socijalnu skrb najčešće prozivaju,  ističemo da su nadležnost, odgovornost i djelovanje socijalne službe regulirani zakonskim propisima i standardima stručnog rada.

 Stručne procjene i prijedlozi temelje se na primjeni  instrumentarija utemeljenog na suvremenim znanstvenim spoznajama,  u kojem se procjenjuju rizici, potrebe i resursi, a temeljem kojih se određuje plan intervencija i poduzimanje adekvatnih mjera zašite, Sve odluke u području zaštite od nasilja u obitelji i zaštite djece donosi  stručni tim centra za socijalnu skrb u suradnji sa svih drugim relevantnim stručnjacima, za svaku pojedinu situaciju.

Jednostrano, neutemeljeno i neobjektivno mišljenje jedne od strana u sukobu često dovodi do iskrivljene slike u javnosti, a djelatnici centara za socijalnu skrb, ma kako stručni bili, izloženi su kritikama i optužbama jedne ili obje sukobljene strane, osobito u području zaštite djece.

U izrazito konfliktnim odnosima roditelji nisu u mogućnosti, niti žele čuti stručnu procjenu i mišljenje, niti preuzeti odgovornost, te se međusobno  optužuju za nasilno ponašanje, čime otežavaju ili onemogućavaju  poduzimanje intervencija sa ciljem zaštite djece. Kako djelatnici centra za socijalnu skrb u svom postupanju moraju prije svega voditi računa o najboljem interesu djeteta ili djece u situacijama razdvojenog i/ili konfliktnog roditeljstva, često su predloženi planovi intervencija i poduzete mjere suprotne željama jednog, a ponekad i oba roditelja.

Djelovanje nestručnjaka i aktivizam na društvenim mrežama koje je direktno usmjeren na rješavanje i preispitivanje konkretnih slučajeva u praksi, ukazuje na suštinsko nepoznavanje problema i nikako nije  djelotvoran niti konstruktivan način unapređenja zaštite žrtava nasilja u obitelji.

Jedino integriranim pristupom, međusobnim uvažavanjem, koordiniranim i žurnim djelovanjem svih resora, uz dovoljan broj multidisciplinarnih stručnjaka, senzibilizaciju  povjerenje građana možemo utjecati na pozitivne promjene u području prevencije i zaustavljanja nasilja u obitelji.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku podržava svaku građansku  inicijativu za unapređenje rada sustava  socijalne skrbi u zaštiti žrtava obiteljskog nasilja kroz zajednički dijalog, no ne prihvaća intervencije, preispitivanja,  pokušaja procjene, definiranja standarda i miješanja u stručni rad socijalnih radnika i drugih stručnjaka u sustavu socijalne skrbi od strane osoba bez stručnih kompetencija.

Unatoč brojnim ograničenjima vezanim za potrebne resurse, uvredama, prijetnjama i pritiscima kojima su sada još pojačano izloženi stručni radnici u centrima za socijalnu skrb predano i odgovorno u skladu sa standardima struke obavljaju sve poslove.

Pozivamo kolege u sustavu da budu aktivni parteri ministarstva u zaštiti digniteta stručnjaka i djelatnosti socijalne skrbi kroz zajednički dijalog i preuzimanje profesionalne odgovornosti za svoje postupanje pri čemu imaju punu podršku resornog ministarstva koje će poduzeti sve potrebne mjere u zaštiti djelatnosti i promjenama koje će prije svega biti usmjerene na učinkoviti sustav socijalne skrbi usmjeren na potrebe korisnika.

0 152

Potaknuti brojnim komentarima i objavama na društvenim mrežama o djelovanju socijalnih radnika u slučajevima obiteljskog nasilja dužni smo ukazati na rizike i moguće posljedice ishitrenih inicijativa (spasime) s namjerom da se stanje promijeni/popravi, ali koje pokazuju suštinsko nepoznavanje sustavu socijalne skrbi i dostignutih standarda zaštite posebno osjetljivih socijalnih skupina.

Hrvatska udruga socijalnih radnika oštro se protivi pristranom i subjektivnom komentiranju rada centara za socijalnu skrb u slučaju obiteljskog nasilja. Javne prosudbe o „lošem„ radu socijalnih radnika utemeljene na anonimnim i jednostranim komentarima, te osobnoj netrpeljivosti pojedinih osoba iz javnog života ne mogu i neće doprinijeti boljoj zaštiti žrtava obiteljskog nasilja, nego samo osobnoj promidžbi nekih pojedinaca. Pri tome svakako treba imati u vidu da„ borba„ protiv nasilja nasilnom komunikacijom nije uvjerljiva i ne može postići dobre učinke.

Poznato je da sustav socijalne skrbi zajedno s drugim službama (policija, zdravstvo, pravosuđe, obrazovanje, civilni sektor) ima važnu ulogu u prevenciji i tretmanu žrtava nasilja. Nadležnost, odgovornost i djelovanje socijalne službe u slučaju obiteljskog nasilja jasno je definirana pozitivnim propisima i standardima stručnog rada utemeljenim na suvremenim znanstvenim spoznajama. Protokoli o postupanju u slučaju nasilja u obitelji godinama su implementirani u našu stručnu praksu, a izrada Plana sigurnosti ili smještaj u sklonište kada je to potrebno sastavni su dio neposrednog rada sa žrtvama nasilja. Ograničenja i prepreka u ovom kao i drugim područjima djelatnosti je puno i s njima se suočavamo godinama (nedovoljan broj stručnjaka, loši uvjeti rada, nedostatni resursi zaštite )

Međutim, unatoč tome stručnjaci centra za socijalnu skrb predano i odgovorno pomažu svakoj osobi koja je izložena obiteljskom nasilju ili nekom drugom obliku zlostavljanja. O tome jasno govore dostupni podaci o broju prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji i opsegu i vrstama poduzetih intervencija u centrima za socijalnu skrb koje se odnose na ove korisnike.

Fenomen obiteljskog nasilja, njegov opseg i oblici vrlo je složen i težak problem za svaku osobu, obitelj i cijelo društvo. Zato je važno da zajedno, svako iz svoje perspektive učinimo najviše što možemo i što je potrebno da se nasilje spriječi a žrtve adekvatno zaštite i što je jednako važno da se počinitelji nasilja brzo i primjereno sankcioniraju ali i da im pomognemo da usvoje nenasilne oblike ponašanja. Za to je potreban integriran pristup, koordinirano i brzo djelovanje svih resora i dovoljan broj stručnjaka za rad u ovom iznimno osjetljivom i izazovnom  području djelatnosti, ali i  podrška  i  povjerenje  naših građana .

Napadi, uvrede, optužbe i hajka na socijalne radnike kao „dežurne krivce„ za neka loša rješenja u ovom području djelatnosti ne mogu unaprijediti zaštitu žrtava nasilja, ali snažno utječu na lošu  percepciju  centra za socijalnu skrb u javnosti.

Hrvatska udruga socijalnih radnika podržava svaku dobru inicijativu koja može doprinijeti poboljšanju zaštite žrtava obiteljskog nasilja ili promijeniti stavove javnosti prema ovom fenomenu, kao i  konstruktivnu kritiku na naš rad.

Međutim, nikako ne prihvaćamo direktno miješanje nestručnjaka u stručni rad socijalnih radnika. Očekivanja i namjere osoba koje nemaju stručne kompetencije da kao članovi radnih skupina i na druge načine kreiraju djelovanje sustava socijalne skrbi ponižavajuće je i apsolutno neprihvatljivo za svakog socijalnog radnika. Prihvaćanje takvih prijedloga na najvišim razinama izaziva zabrinutost i nezadovoljstvo cijele profesionalne zajednice koja s pravom očekuje pojašnjenja odgovornih i jasan odgovor na pitanja: Tko će i kako ubuduće definirati standarde stručnog  rada  u djelatnosti socijalne skrbi? Hoćemo li  postati statisti  u vlastitom filmu?

Uvjereni kako je to naš zajednički interes pozivamo resorno ministarstvo i druge nositelje vlasti da žurno poduzmu potrebne mjere u cilju zaštite digniteta profesije socijalnog rada i cijele djelatnosti socijalne skrbi.

predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić

0 282

Štefica Karačić, dipl. soc. radnica
Hrvatska  udruga socijalnih radnika
Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi

  1. podskupina – organizacijske i strukturne promjene

 III.  podskupina – socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi

Prijedlozi :

I. Ustroj sustava socijalne skrbi

1.Zavod  za socijalni rad – na nacionalnoj razini

U cilju decentralizacije sustava i razdvajanja višestrukih uloga ministarstva predlažemo osnivanje Zavoda za socijalni rad koji bi preuzeo jedan dio stručnih poslova ministarstva (i dio zaposlenih), te dio poslova centara za socijalnu skrb vezanih uz razvoj ustanova, prevenciju, usavršavanje stručnjaka, širenje opsega i standarde kvalitete socijalnih usluga itd.

2.Centri za socijalni rad s podružnicama (predlažemo promjenu naziva ustanove obzirom da je djelatnost centra znatno šira od pojma „skrb“)

Ova ustanova i dalje treba biti  ustrojena prema sadašnjem teritorijalnom modelu i zadržati javne ovlasti u području zaštite posebno osjetljivih socijalnih skupina kroz : prepoznavanje i trijažu, informiranje i savjetovanje, procjenjivanje potreba, individualno planiranje, priznavanje prava,  vođenje slučaja, preventivne mjere, socijalno planiranje i međuresornu suradnju u lokalnoj zajednici.

Donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi prilika je da se provede nužna transformacija ove ustanove na način da se dio nadležnosti CZSS prenese na  Zavod, dio na druge pružatelje usluga (obiteljske centre, centre za pružanje usluga u zajednici, centre za posebno skrbništvo, JLU, OCD) a jedan dio poslova  treba usmjeriti na druge resore (rad i mirovinski sustav, pravosuđe, obrazovanje, zdravstvo).

Na taj način centar za socijalnu skrb može se i treba rasteretiti od brojnih poslova koje stručnjaci centra obavljaju po zahtjevu drugih službi vezano uz postupke pokrenute pred tim službama pri čemu je važno naglasiti da sudjelovanje CZSS u tim postupcima ne utječe na njihov ishod.

Radi se o postupcima koji se u CZSS provode radi davanja različitih izvješća o socijalnim  prilikama i preporuka vezano za: uključivanje u vrtić, školsku prehranu, dnevni boravak, stambeno zbrinjavanje, humanitarnu pomoć, socijalne ankete, probaciju, ostvarivanje različitih drugih prava na razini regionalne/lokalne uprave, zdravstva, pravosuđa, obrazovanja itd.

Primjerice, pravo na prehranu u pučkoj blagovaonici utemeljeno je na ostvarenom pravu na ZMN o čemu CZSS redovito izvještava JLS ( popis korisnika) koja osigurava prehranu u pučkoj blagovaonici. Međutim u praksi se postupak za ostvarivanje ovog oblika pomoći provodi  u CZSS koji  izdaje  uputnicu  za  Pučku blagovaonicu i dostavlja ju  službi u JLS.

Još  veće nelogičnosti  vidimo u činjenici  da Sud  traži od CZSS  izradu Socijalne ankete za osuđenika koji često  puta  nije u evidenciji  CZSS ili se već nalazi na izvršavanju kazne zatvora, nedostupan je socijalnom radniku centra itd..  Radi se o nepotrebnom trošenju  ionako ograničenih resursa CZSS. Jednako je i u slučaju sudjelovanja CZSS u postupcima ispisa iz hrvatskog državljanstva  i mnogim drugim postupcima.

Ove i slične poslove bez dodatnih troškova ili štete za korisnika  mogu preuzeti Centri za probaciju, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova i drugi koji već imaju zaposlene  stručne radnike kompetentne za  navedena podučja.

3.Centri za socijalni rad u Gradu Zagrebu – potrebno je u Gradu Zagrebu organizirati

6-8 CZSS na lokalnoj razini na način kako su  te ustanove ustrojene u cijeloj zemlji. Time će se omogućiti učinkovitije djelovanje i razvoj ovih ustanova (sadašnjih podružnica) na području Zagreba. Poznato je da  postojeći model organizacije CZSS Zagreb u proteklih 20 godina  nije  opravdao  očekivanja  nego je  usporio  razvoj djelatnosti  socijalne skrbi na području Grada . U kontekstu  rukovođenja,  ugovaranja, kadrovskih, financijskih i stručnih poslova zagrebački Uredi / Podružnice stavljeni su  u nepovoljan položaj  u odnosu na znatno manje, ali samostalne CZSS u Hrvatskoj. Ograničene ovlasti Ureda / podružnica i težnja uprave CZSS Zagreb da se teret poslovanja ravnomjerno rasporedi na sve organizacijske jedinice ove ustanove postala je ozbiljan izazov zbog kojeg sadašnji ustroj zahtijeva promjenu.

U cilju smanjenja troškova poslovanja zagrebačkih Centara Zakon može dopustiti sklapanje ugovora između različitih centara za obavljanje nekih zajedničkih poslova u  jednoj ustanovi (npr: da jedan centar obavlja računovodstvene  poslove za svoj i druge centre)

4.Obiteljski centri – samostalne  ustanove na  županijskoj  razini – s podružnicama

Obiteljski centri trebaju preuzeti dio poslova centra za socijalnu skrb (usluge u području prevencije i tretmana djece, mladih i obitelji u riziku) čime će se smanjiti konflikt uloga koji je snažno prisutan  obzirom na višestruke nadležnosti Centra (pomažuća, kontrolna,  itd.)

5.Centri   za posebno skrbništvo  – na regionalnoj  razini, ali s adekvatnim resursima (stručni tim). Centar za posebno skrbništvo trebao bi dobiti status  ustanove socijalne skrbi i  preuzeti dio poslova CZSS  u području skrbničke zaštite djece i odraslih osoba uključujući stručnu podršku ovim osobama.

6.Centri za pružanje usluga u zajednici (transformirane  ustanove) također bi trebale  preuzeti  dio poslova  CZSS  (prevencija  smještaja, stručni  tretman, izvaninstitucijska  skrb)

7.Domovi socijalne  skrbi (različite vrste  i različitih osnivača, prema  mreži  koju utvrđuje  Zavod)

8.Drugi pružatelji  socijalnih usluga u zajednici

  • Udomiteljske obitelji (s promjenama u  području udomiteljstva za  starije osobe)
  • Organizacije civilnog društva (u mreži)
  • Vjerske, humanitarne i druge organizacije  (u mreži)
  • Privatni pružatelji (domovi , savjetovališta i sl.)
  • Jedinice lokalne i regionalne uprave   (prihvatilišta, prenoćišta, skloništa, pučke kuhinje  i dr.)

Obiteljske  domove u  sadašnjem  obliku  obavezno treba   ugasiti   –  uz mogućnost  da u zadanom  roku ( npr: 1 godina  ) se registriraju  kao  privatne  ustanove socijalne skrbi  za odrasle  osobe  prema  utvrđenim  kriterijima  i standardima   za pružanje socijalnih usluga.

 

II    Prava/ naknade u sustavu socijalne skrbi 

Imajući u vidu  činjenicu da je od  stupanja na snagu važećeg Zakona  sustav socijalne  skrbi  informatiziran i povezan međusobno,  a velikom dijelom  i međuresorno  stvorena je mogućnost  brzog  dohvata i razmjene   podataka o korisniku, a time i  administriranja  prava  u ovoj djelatnosti.

Poznato je  da  centar za socijalnu skrb  kao  ključna ustanova  u djelatnosti   trpi  stalne  kritike  i prigovore  korisnika, ali  i ukupne  javnosti i da nitko nije  zadovoljan  radom ove ustanove.  Prigovori se uglavnom  odnose na   sporost sustava,  administriranje  prava,   niske  novčane  naknade,  način njihove isplate, stalna  dugotrajna   preispitivanja  prava, nedovoljan  broj stručnjaka , nejednaku  dostupnost socijalnih usluga i sl.  što je velikim  dijelom  posljedica  zakonskih i organizacijskih  okvira na  kojima  se temelji  rad Centra.

Stoga  bi novi Zakon  o socijalnoj skrbi trebao donijeti  promjene  koje će omogućiti da  CZSS postane  moderna  socijalna  ustanova,  prilagođena  vremenu , novim  tehnologijama, boljem  korištenju  resursa sustava  i  očekivanjima  naših korisnika.

Redefiniranje  postojećih prava  u sustavu  socijalne skrbi  u  vidu  njihovog objedinjavanja   mogući je  početak tog procesa. (Jednako kako  se uz  pravo na  dugotrajan  smještaj  priznaje  i dodatak  za  osobne  potrebe korisnika)

Pravo na  troškove stanovanja,  ogrijeva, naknade ugroženog kupca energenata   i dr. novčane  naknade   koje se ostvaruju na  temelju priznatog prava  na Zajamčenu  minimalnu naknadu  treba  objediniti i priznati korisniku u postupku priznavanja  prava na  ZMN.  Na isti način treba  objediniti sa ZMN  i  prava na   pomoć za školovanje.

Pravo na  Zajamčenu  minimalnu naknadu  radno sposobnih  korisnika  potrebno je  vremenski  ograničiti  (najviše 1 godina)  uz  poticanje  radne  aktivacije  na  način da se pomoć isplaćuje  još  3 mjeseca  nakon  zapošljavanja.

Potrebno je  osigurati  pravedniju   zaštitu (veće  iznose ZMN / odnosno veće postotke)   obiteljima  s  djecom na  način da  se uzme u obzir broj djece, životna  dob svakog djeteta,  obrazovne i   druge specifične  potrebe djece.  Obiteljima s velikim  brojem djece  treba osigurati  pravo na ZMN  u iznosu  koji im po Zakonu pripada  (bez  limitiranja i vezanja uz minimalnu /  prosječnu plaću  ili neke druge  iznose)

Radno  nesposobni samci,  beskućnici,  trudnice,  žrtve  nasilja,  jednoroditeljske obitelji, azilanti i druge  najosjetljivije  socijalne  skupine  trebale  bi  zbog  specifičnih  potreba  imati uvećane  iznose ZMN.

Zalažemo se za  povećanje osnovice za  priznavanje  prava na  Zajamčenu  minimalnu naknadu koji će omogućiti  bolju kvalitetu života osoba koje  žive u  siromaštvu ili u riziku  od siromaštva.

Također   predlažemo da se  promijeni  naziv ovog prava. Novčana  pomoć  socijalno ugroženim  građanima nije zamjena  za  sredstva  koja su oni   trenutno izgubili  (npr:  naknada za bolovanje, naknada za  nezaposlenost  ili naknada  za neku pretrpljenu materijalnu  štetu)  nego  novčana  pomoć za  podmirivanje  osnovnih  životnih potreba. Predlažem da vratimo naziv Pomoć za  uzdržavanje  i da u tu pomoć  ugradimo  i druga  novčana  prava  koja se korisniku  mogu odobriti  za  podmirivanje osnovnih životnih potreba (troškovi stanovanja  itd.).

Sve  novčane  naknade  vezane uz  zdravstveni status i invaliditet   potrebno je  do donošenja posebnog zakona (Zakon o inkluzivnom dodatku)  urediti na način da  ne  bude povrijeđen  položaj  bilo kojeg  korisnika u sustavu (prihodovni i imovinski cenzusi,  kriteriji vezani uz  zdravstveni,  osobni i  obiteljski status i dr. ) što sada nije  dobro uređeno i zahtijeva  promjenu.

Smještaj u  decentralizirane  domove za starije  osobe  potrebno je  regulirati  u skladu s temeljnim  načelima  socijalne skrbi   (kriteriji, dostupnost, cenzus) koja nas obvezuju na  stvaranje  uvjeta za  ravnopravan  položaj svih korisnika u sustavu.

Dozvole za  obavljanje djelatnosti  dadilje  i  priznavanje statusa  roditelja  njegovatelja/ njegovatelja  potrebno  je  prenijeti u  druge sustave (ured državne uprave,   zdravstvo i sl.)

Jednokratna  pomoć  (  predlažem da se promijeni sadašnji naziv )  – treba doista  biti interventna  novčana pomoć  za podmirivanje posebnih životnih potreba  , bez  provođenja  upravnog postupka , s mogućnošću   socijalnog radnika  da  ovim  oblikom  pomoći osnaži  korisnika / obitelj u prevladavanju  neke  krizne , specifične  životne situacije .

Pri tome  je  važno  osigurati  adekvatnu  kontrolu i nadzor odobrenih  pomoći  kroz aplikaciju  Socskrbi  ili na drugi odgovarajući,  transparentan način.

Prema sadašnjem zakonu   Jednokratna naknada   je  izgubila  svoju svrhu i smisao. Odobrava se u  upravnom  postupku,  isplaćuje se  prema  ritmu  drugih isplata  prava u sustavu ( u pravilu  zajedno s ZMN ) ,  nije vezana uz stvarnu  potrebu  za koju se odobrava,  a ukupan  iznos  naknade  na godišnjoj razini  ne  omogućuje  stvarnu  financijsku intervenciju  u  slučaju zahtjevnijih potreba samca ili obitelji  ( npr:  teške zdravstvene indikacije,  elementarne nepogode,  žurna zaštita žrtava nasilja,  visoki rizik od  siromaštva  djece ili  obiteljske   traume  i sl. )

Predlažemo da  se novim  zakonom ukine  najviši ukupni  iznos isplaćenih jednokratnih pomoći  samcu ili obitelji na  godišnjoj razini,  ali da se ograniči iznos  pojedinačne  jednokratne pomoći  (npr:  5 osnovica kako je to bilo  u  ranijem razdoblju).

Također  predlažemo  promjenu na  način da se  jednokratna  pomoć  može odobriti  korisniku neovisno da  li  živi sam  ili u obitelji.

Poželjno je omogućiti  u  žurnim  situacijama   isplatu  JP na blagajni  CZSS , a u  ostalim situacijama   važno je  da se predvidi  davanje  naloga za isplatu  JP na  račun  korisnika odmah po odobravanju  pomoći (umjesto  sadašnjeg  ritma isplate)

Predlažem da se jednokratna  pomoć u uvećanom iznosu  odobrava  uz  predhodno mišljenje/ suglasnost  stručnog tima  CZSS  (umjesto resornog ministarstva)

 

  1. Socijalne usluge  u sustavu socijalne  skrbi

Trebaju  biti:

  • Dostupne svim građanima RH neovisno o tome  gdje  žive
  • Dobro ciljane prije  svega    prema posebno osjetljivim  socijalnim skupinama i  usmjerene na  rješavanje   najizraženijih  osobnih,  obiteljskih i  društvenih  problema  (siromaštvo,  nasilje u obitelji , među mladima, neadekvatno roditeljstvo, različiti oblici  ovisnosti ,   socijalna  isključenost  starijih osoba  i osoba s invaliditetom i sl.)
  • Fleksibilne – prilagodljive  aktualnim  potrebama  korisnika , primjenjive  od strane  različitih pružatelja  ali  uvijek  u skladu  s utvrđenim  standardima

Zakon treba  omogućiti svakoj osobi i korisničkoj  skupini  jednak/ ravnopravan  pristup pravima i uslugama u sustavu  socijalne skrbi . Obzirom na  ograničene  resurse   i  neujednačenu   mrežu  pružatelja socijalnih usluga na području  Hrvatske  potrebno je  razvijati sustav koji  će  omogućiti  optimalno korištenje  stručnjaka i drugih raspoloživih  resursa.

Primjerice  kada  na terenu  nema  ustanove za  pružanje  usluga pomoći u  kući   treba  omogućiti da  se  dostava  ručka  korisniku u njegovom domu   vrši  putem udomiteljske  obitelji koja djeluje na  tom području.

Na  sličan način se može riješiti  i  dnevni  boravak djeteta  u adekvatnoj  udomiteljskoj obitelji  u slučaju kada  primarna  obitelj   zbog  nekih rizika za dijete  treba takvu podršku (bolest  roditelja,  smanjeni  roditeljski kapaciteti, iznenadne  promjene  u  obitelji  i sl.)

Socijalne  usluge trebaju  biti  definirane   prema  kategorijama  korisnika   kao izvaninstitucijske  i institucijske  usluge.

  • Posebno je važno  da  Izvaninstitucijske usluge   budu   financijski  dostupnije  korisnicima. To se prije svega  odnosi na  osobe starije  životne dobi  s niskim mirovinama  zbog čega  nemaju pravo na  besplatne  usluge (prihodovni cenzus)  ali ih  ne  mogu ni  platiti  ( dnevni boravak, pomoć u kući). U slučaju  kada nemaju  podršku obitelji  ove  osobe su prinuđene  na smještaj u ustanovu iako  bi uz  kvalitetne izvainstutucijske usluge  mogle živjeti u vlastitom
  • Institucijske usluge trebaju  biti  privremenog  ili povremenog   karaktera, a samo  iznimno  se mogu  pružati kao  usluge dugotrajnog smještaja.

Predlažemo  uvođenje  novih socijalnih usluga:

  1. Socijalno mentorstvo –  usluga  stručnog rada  s radno sposobnim i djelomično radno sposobnim  nezaposlenim  korisnicima ZMN  u cilju  njihovog  osobnog i profesionalnog osnaživanja i radne aktivacije.
  2. Psihosocijalni tretman počinitelja  nasilja –  usluga  usmjerena na  zaustavljanje  obiteljskog  nasilja  kroz   usvajanje  nenasilnih  obrazaca ponašanja  , kontrolu  ljutnje  uspješniju  komunikaciju  i rješavanje  problema.

Usluga   savjetovanja  i pomaganja potrebno je  razdvojiti  u dvije  usluge i  adekvatno  ih definirati.

  • Savjetovanje : poticanje korisnika  na promjenu kroz sagledavanje vlastite  životne situacije i razvoj novih mogućnosti sa svrhom prevladavanja poteškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa  prema samom sebi, obitelji i društvu. (  ova usluga  treba imati jasno određeno trajanje  i  strukturu propisanu  podzakonskim aktom )
  • Usluga pomaganja ili podrške    (  ovo može  biti usluga kojom  socijalni radnik  pomaže korisniku   da  ostvari neko  pravo  pred drugim pružateljem  , da riješi  neki  obiteljski ili drugi odnos,   pronađe podstanarski stan ,da  ga  osnaži za  novi  životni  izazov  kroz  usvajanje određenih  vještina , kao  postpenalna  podrška  i sl.)

Socijalne usluge  trebaju biti lako dostupne i  pravovremene.

Da  bi se to postiglo  potrebno je  omogućiti  brže i  jednostavnije  priznavanje  prava  na socijalne  usluge  što bi se moglo  riješiti uvođenjem   SOCIJALNE UPUTNICE  (umjesto rješenja  o priznavanju prava).

Korištenjem  aplikacije  Sosckrb  moguće je  jednostavno i  brzo  povezivanje  svih  relevantnih podataka  o korisniku,  oblicima i  vrstama  usluga  koje  koristi, ali i  financijsko  poslovanje  vezano uz troškove  socijalnih usluga.

Ako  u sustavu zdravstva ( koji se financira iz državnog  proračuna) Uputnica  služi kao standardni oblik  izbora  zdravstvene  usluge i  njene  naplate,  nema dvojbe da  bi se ovaj  model  mogao primijeniti i u sustavu  socijalne  skrbi  što bi  značajno smanjilo   troškove  poslovanja i  ubrzalo  postupke .

Pokušajmo samo zamisliti  kao bi djelovao sustav zdravstva  kada bi se npr:  donosilo rješenje  o upućivanju  na  bolničko liječenje  ili medicinsku  rehabilitaciju??

Uvođenjem  Socijalne  uputnice  smanjilo bi se administriranje na  razini CZSS, skratili  postupci  preispitavanja  prava,  odobravanja  novih  ili promjene  postojećih usluga,  uključivanja  većeg broja   pružatelja  u odnosu na  istog korisnika  i sl.

Individualni  plan promjene  životne  situacije   korisnika  i  Uputnica  trebali bi  postati  osnov za ostvarivanje  prava na  socijalne usluge.

Zakonom je osim toga   potrebno jasnije regulirati   pružanje  usluga  ( tretman  ) ,  praćenje  i preispitivanje  , a posebno  procjenu  učinaka  socijalnih usluga što je moguće  postići  kroz  „Vođenje  slučaja  „.

Potrebno je redefinirati  pitanja:

  • Licenciranja stručnjaka i  stručnog usavršavanja
  • Uloge strukovnih  organizacija u razvoju i naprjeđenju  stručnog rada
  • Standarda za pružanje  socijalnih usluga
  • Ugovaranja i financiranja  usluga
  • Nadzora i kontrole rada

Zakonom je  potrebno  izjednačiti  pružatelje  socijalnih usluga  s kućanstvima  u plaćanju  električne  energije ,  plina i drugih  energenata.   Obzirom da troškovi  energenata  značajno utječu na  cijenu   smještaja,  boravka,  pripremu i dostavu  gotovog  obroka u kuću korisnika  i nekih  usluga usluga  izjednačavanje  cijene  energenata  s kućanstvima imalo bi  višestruke učinke.

Na  koncu  Zakon  treba osigurati  korisniku  središnje  mjesto i aktivnu  ulogu u postupku, mogućnost i pravo  izbora, ali  i   odgovornost korisnika za proces i  ishod  tretmana  koju  on  može ili želi  preuzeti.

 

 

 

 

 

 

0 373

Poštovane kolegice i  kolege,

Hrvatska udruga socijalnih radnika je dana 20.03.2019. godine zaprimila dopis od strane Udruge socijalnih radnika Splitsko- dalmatinske županije u kojem nas pozivaju da im pružimo podršku na javnom prosvjedu koji organiziraju s Sindikalnom podružnicom Centra za socijalnu skrb Split dana 30.03.2019. godine u Zagrebu, Trg Nevenke Topalušić 1. Pod nazivom „Mijenjajmo sustav zajedno“.

Istog dana obavljen je razgovor s predstavnicom suorganizatora prosvjeda koja je potvrdila odluku Udruge socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije da se prosvjed održi, pri čemu nismo dobili niti osnovne informacije o načinu održavanja prosvjeda, ključnim zahtjevima, osobama koje će voditi najavljeni skup, daljnjim očekivanjima i planovima organizatora te mogućim  pregovaračima.

U kontaktu s predsjednikom Hrvatske komore socijalnih radnika i predsjednicom Sindikata zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi saznala sam da su i ove organizacije pozvane da podrže prosvjed, bez prethodnog dogovora ili sudjelovanja u njegovoj pripremi.

Obzirom da je člankom 29. Statuta Hrvatske udruge socijalnih radnika propisano da Upravni odbor (a ne predsjednik) donosi odluku o informiranju članstva i javnosti, te potiče, provodi i prati aktivnosti utvrđene programom rada HUSR-a poziv na javni prosvjed je dana 21.3.2019. dostavljen na uvid tijelima HUSR-a (Upravni, Nadzorni i Izvršni odbor, te Etičko povjerenstvo HUSR-a).

Zatraženo je da žurno dostave svoje mišljenje o ovom pozivu kako bi zauzeli zajednički stav i na vrijeme informirali članove naše udruge o odluci HUSR-a.

U odgovorima koje smo zaprimili istaknuta je potreba jačeg zajedničkog zalaganja strukovnih organizacija za  zaštitu digniteta profesije, unaprjeđenje kvalitete socijalnog rada i cijelog sustava socijalne skrbi kroz konstruktivan dijalog s ministricom i drugim predstavnicima vlasti, uz sudjelovanje predstavnika regionalnih udruga.

Također je izraženo žaljenje zbog činjenice da regionalna udruga Splitsko-dalmatinske županije nije postupila u skladu sa Statutom HUSR-a i kroz legalnu proceduru omogućila DA  ZAJEDNO MIJENJAMO SUSTAV.

HUSR-a pozdravlja svaku, pa i privatnu inicijativu usmjerenu prema poboljšanju statusa socijalnih radnika i kvalitete sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj. Stoga kao krovna organizacija socijalnih radnika uvažavamo nastojanje da se ubrzaju promjene u sustavu socijalne skrbi za koje se i sami sustavno zalažemo.

Aktivnosti HUSR-a usmjerene prema zaštiti digniteta profesije, razvoju djelatnosti i unaprjeđenju kvalitete socijalnog rada kao i cijelog sustava socijalne skrbi davno su prepoznate  i pozitivno vrednovane u stručnim i drugim krugovima.

Prepreka i izazova u procesu promjena je jako  puno i zato vjerujemo da ih možemo postići samo zajedničkim djelovanjem.

Također želimo podsjetiti da je djelovanje Hrvatske udruge socijalnih radnika definirano Statutom i drugim aktima  koji obvezuje  sve njene članice.

Budući da je odluka Udruge socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije donesena jednostrano bez usaglašavanja  i odluke Upravnog odbora HUSR-a nismo u  mogućnosti podržati ovaj javni prosvjed.

Pri tome poštujemo pravo svakog socijalnog radnika da u svoje osobno ime donese odluku o sudjelovanju na prosvjedu.

     

Predsjednica HUSR-a
Štefica Karačić